Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
44 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 900 Stopa smrtnos (na 100.000) 800 700 600 500 400 300 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Hrvatska Češka Slovenija Članice EU prije 2004. Članice EU nakon 2004. ili 2007. Slika 18. Standardizirana stopa smrtnosti na 100 000 (žene). Izvor: WHO Health for All Database, 2012. 2.3.5 Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj prema skupinama bolesti Posljednjih deset godina jednak je poredak prvih pet uzroka smrti prema skupinama bolesti. Vodeći uzrok smrtnosti su cirkulacijske bolesti koje u promatranom razdoblju bilježe blago smanjenje udjela u ukupnom mortalitetu s 53% na 49%. Novotvorine su drugi uzrok smrtnosti i zadnjih deset godina bilježe blago povećanje broja umrlih, odnosno udjela s 24% na 26%. Treći su uzrok smrti ozljede i otrovanja, četvrti bolesti probavnog sustava, a peti bolesti dišnog sustava (Slika 19). 60 50 Udio (%) 40 30 20 10 2001. 2010. 0 Boles cirkulacijskog sustava Novotvorine Ozljede i otrovanja Boles probavnog sustava Boles dišnog sustava Slika 19. Udjel pet vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj (ukupno) u 2001. i 2010. godini. Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2002. i 2011. Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2011.
Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 45 U zadnjih deset godina poredak uzroka smrti prema skupinama bolesti kod muškaraca nije se promijenio. Vodeći uzrok smrti su cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, ozljede, probavne i dišne bolesti. Zabilježeno je smanjenje broja umrlih od cirkulacijskih bolesti što se odrazilo na smanjenje udjela u ukupnom broju umrlih s 47% na 43%. U promatranom razdoblju zabilježeno je povećanje udjela umrlih od novotvorina s 28% na 31% i smanjenje udjela umrlih od ozljeda i otrovanja s 8% na 7%. Probavne i dišne bolesti zastupljene su u jednakom udjelu (Slika 20). 50 40 Udio (%) 30 20 10 2001. 2010. 0 Boles cirkulacijskog sustava Novotvorine Ozljede i otrovanja Boles probavnog sustava Boles dišnog sustava Slika 20. Udio pet vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj (muškarci), bijelo – 2001. godina, crno – 2010. godina. Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2002 i 2011. Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2011. U promatranom razdoblju među vodećim uzrocima smrti prema skupinama bolesti kod žena jednak je poredak prvih četiri uzroka. Vodeće su cirkulacijske bolesti koje bilježe smanjenje udjela sa 61% na 56%. Druge po redu su novotvorine koje imaju blago povećanje udjela s 20% na 22%. Treći i četvrti uzrok su ozljede i probavne bolesti s jednakim udjelom od 4%. U 2010. godini na petom mjestu uzroka smrti kod žena nalaze se endokrine bolesti s udjelom od 3% dok su u 2001. godini na tom mjestu bile dišne bolesti (Slika 21). U 2009. i 2010. po prvi put je zabilježen veći broj umrlih žena nego muškaraca i to s razlikom od 0,8% u 2009. i 1,4% u 2010. godini. Udio (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 Boles cirkulacijskog sustava Novotvorine Ozljede i otrovanja Boles probavnog sustava Boles dišnog sustava Endokrine boles 2001. 2010. Slika 21. Udio pet vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj (žene), Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2002 i 2011. Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2011.
- Page 3: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARST
- Page 6 and 7: 4 | Nacionalna strategija razvoja z
- Page 9 and 10: Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
- Page 11 and 12: Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
- Page 13 and 14: Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
- Page 15 and 16: Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
- Page 17 and 18: Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
- Page 19 and 20: Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
- Page 21 and 22: Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
- Page 23 and 24: Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
- Page 25 and 26: Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
- Page 27 and 28: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 29 and 30: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 31 and 32: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 33 and 34: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 35 and 36: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 37 and 38: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 39 and 40: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 41 and 42: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 43 and 44: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 45: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 49 and 50: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 51 and 52: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 53 and 54: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 55 and 56: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 57 and 58: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 59 and 60: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 61 and 62: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 63 and 64: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 65 and 66: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 67 and 68: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 69 and 70: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 71 and 72: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 73 and 74: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 75 and 76: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 77 and 78: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 79 and 80: 2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
- Page 81 and 82: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 83 and 84: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 85 and 86: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 87 and 88: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 89 and 90: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 91 and 92: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 93 and 94: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 95 and 96: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Pokazatelji <strong>zdravlja</strong> u Republici Hrvatskoj | 45<br />
U zadnjih deset godina poredak uzroka smrti prema skupinama bolesti kod muškaraca<br />
nije se promijenio. Vodeći uzrok smrti su cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine,<br />
ozljede, probavne i dišne bolesti. Zabilježeno je smanjenje broja umrlih od<br />
cirkulacijskih bolesti što se odrazilo na smanjenje udjela u ukupnom broju umrlih s 47%<br />
na 43%. U promatranom razdoblju zabilježeno je povećanje udjela umrlih od novotvorina<br />
s 28% na 31% i smanjenje udjela umrlih od ozljeda i otrovanja s 8% na 7%. Probavne i<br />
dišne bolesti zastupljene su u jednakom udjelu (Slika 20).<br />
50<br />
40<br />
Udio (%)<br />
30<br />
20<br />
10<br />
2001.<br />
2010.<br />
0<br />
Boles<br />
cirkulacijskog<br />
sustava<br />
Novotvorine<br />
Ozljede i<br />
otrovanja<br />
Boles<br />
probavnog<br />
sustava<br />
Boles dišnog<br />
sustava<br />
Slika 20. Udio pet vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj (muškarci), bijelo – 2001. godina, crno – 2010.<br />
godina. Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2002 i 2011. Obrada podataka: Hrvatski<br />
zavod za javno zdravstvo, 2011.<br />
U promatranom razdoblju među vodećim uzrocima smrti prema skupinama bolesti<br />
kod žena jednak je poredak prvih četiri uzroka. Vodeće su cirkulacijske bolesti koje bilježe<br />
smanjenje udjela sa 61% na 56%. Druge po redu su novotvorine koje imaju blago povećanje<br />
udjela s 20% na 22%. Treći i četvrti uzrok su ozljede i probavne bolesti s jednakim udjelom<br />
od 4%. U 2010. godini na petom mjestu uzroka smrti kod žena nalaze se endokrine bolesti<br />
s udjelom od 3% dok su u 2001. godini na tom mjestu bile dišne bolesti (Slika 21).<br />
U 2009. i 2010. po prvi put je zabilježen veći broj umrlih žena nego muškaraca i to<br />
s razlikom od 0,8% u 2009. i 1,4% u 2010. godini.<br />
Udio (%)<br />
70<br />
60<br />
50<br />
40<br />
30<br />
20<br />
10<br />
0<br />
Boles<br />
cirkulacijskog<br />
sustava<br />
Novotvorine Ozljede i<br />
otrovanja<br />
Boles<br />
probavnog<br />
sustava<br />
Boles dišnog<br />
sustava<br />
Endokrine<br />
boles<br />
2001.<br />
2010.<br />
Slika 21. Udio pet vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj (žene), Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda za<br />
statistiku, 2002 i 2011. Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2011.