Untitled - Ministarstvo zdravlja

Strateški razvojni pravci, prioriteti i mjere | 399
kapaciteta za praćenje čimbenika okoliša i njihovog utjecaja na zdravlje. Potrebno je
zakonski urediti nadzor nad vodama za rekreaciju i kupanje (bazeni) te monitoring
peludi u zraku.
Konačno, potrebno je razvijati sustav koji će kontinuirano prikupljati i analizirati
informacije o prijetnjama zdravlju u Hrvatskoj i okolnim zemljama te ih razmjenjivati
sa sustavima za rano upozoravanje i odgovor EU-a i Svjetske zdravstvene organizacije. U
slučaju pojave prijetnje po zdravlje unutar granica Hrvatske ili prekograničnih prijetnji,
sustav mora omogućiti rano uzbunjivanje i koordinirano djelovanje u uklanjanju prijetnje
unutar zemlje te koordinirano djelovanje s drugim zemljama članicama EU-a te drugim
susjednim zemljama u slučaju pojave incidenata koji se šire izvan njihovih granica.
Tablica 6. Mjere predviđene u okviru prioriteta 6. Jačanje preventivnih aktivnosti
Mjere
Strateški pravci
1 2 3 4 5
6.1 povećanje udjela izdvajanja za preventivne programe i aktivnosti + + +
6.2 poticanje preventivnih aktivnosti u svim područjima zdravstvene zaštite + + +
6.3 poboljšanje upravljanja preventivnim aktivnostima + + + +
6.4 uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temeljenog na
mjerljivoj uključenosti u preventivne aktivnosti
+ + + +
6.5 razvoj analitičkih kapaciteta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo + +
6.6 jačanje sustava praćenja, nadzora i prevencije zdravstvenih rizika koji su
određeni čimbenicima okoliša
6.7 razvoj zdravstvene komponente sustava za rano uzbunjivanje i
djelovanje na prijetnje zdravlju
+ +
+ +
Prioritet 7: Očuvanje financijske stabilnosti zdravstva
Jačanje tržišta dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja
U Hrvatskoj je trenutno udjel privatnih izdataka za zdravstvo jedan od najmanjih u
Europi, no istodobno je udjel plaćanja »iz džepa« u ukupnim privatnim plaćanjima za
zdravstvo jedan od najvećih u Europi. To je dijelom posljedica slabo razvijenog tržišta
dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja koje je potrebno poticati razvojem zakonskoregulatornog
okvira. Privatna plaćanja kroz police zdravstvenog osiguranja trebaju se
povećati u dijelu stanovništva koji si to može priuštiti i koji želi proširiti opseg zdravstvenih
usluga koje su mu dostupne iz osiguranja (npr. estetsko-kozmetički zahvati), razinu
nezdravstvene usluge odnosno udobnosti pri liječenju (npr. jednokrevetne bolničke sobe)
ili skratiti vrijeme čekanja do obavljanja dijagnostičkog ili terapijskog postupka koji nije
visokog stupnja hitnoće.