Untitled - Ministarstvo zdravlja

398 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
simptom kroničnih nezaraznih bolesti s vrlo negativnim utjecajem na kvalitetu života.
U prevenciji pretilosti i alergijskih bolesti u predškolske djece ključno je poticati dojenje,
među ostalim i donošenjem Zakona o zaštiti i promicanju dojenja čiju izradu je resorno
ministarstvo, u suradnji s UNICEF-om, započelo još 1993. godine. U preventivnim
aktivnostima usmjerenima ka djeci i adolescentima svakako treba istaknuti i prevenciju
karijesa, za koju je potrebno usvojiti i provoditi Nacionalni program prevencije karijesa
koji je još 2003. godine izrađen u suradnji Povjerenstva za prevenciju karijesa i Hrvatskog
društva za dječju i preventivnu stomatologiju Hrvatskog liječničkog zbora.
Posebnu pozornost treba posvetiti radno aktivnoj populaciji i radnim mjestima s
posebnim uvjetima rada. Medicina rada kao djelatnost primarne razine sa svojim preventivnim
aktivnostima mora biti dio multidisciplinarnog tima i sudjelovati u stvaranju
»zdravog radnog mjesta«. Preventivne aktivnosti za očuvanje zdravlja radno aktivne
populacije i stvaranje »zdravog radnog mjesta« bitno će pridonijeti stabilnosti financijskog
sustava države.
S obzirom na demografski trend starenja stanovništva i važnost promicanja zdravog,
aktivnog i produktivnog starenja, koje se izrijekom navodi i u krovnoj europskoj strategiji
Europe 2020, važno je razvijati izvaninstitucijsku skrb za starije osobe. Pri tome je nužna
primjena gerontoloških normi, poglavito u upućivanju liječnika obiteljske medicine u
gerontološke centre radi primjene primarne prevencije za starije osobe. Takva prevencija,
uz razvoj gerontoservisa, odgađa rastuću zdravstvenu potrošnju za starije osobe te pridonosi
gospodarskom razvoju cjelokupne zajednice u kojoj ta starija osoba reaktiviranom
ulogom živi i stvara.
Upravljanje preventivnim aktivnostima i programima
Preventivne aktivnosti treba poticati u svim područjima i na svim razinama zdravstvene
zaštite, osobito tamo gdje postoji veliki potencijal za jačanje preventivnog rada (timovi
u PZZ-u, patronažna služba) i gdje preventivne aktivnosti dosad nisu bile dovoljno
zastupljene (npr. ljekarništvo). Postoji potreba za boljim upravljanjem preventivnim
aktivnostima i programima kako bi se poboljšala pokrivenost stanovništva i evaluacija
pojedinih programa te omogućila koordinacija, racionalno planiranje, poticanje i usmjeravanje
preventivnih aktivnosti u zajednici. Informatizacija će biti važna potpora ne samo
upravljanju i provedbi preventivnih programa i aktivnosti, nego i jačanju analitičkih
kapaciteta u javnozdravstvenom sustavu. Dodatni poticaj preventivnom radu u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti treba biti uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temeljenog
na mjerljivoj uključenosti u preventivne aktivnosti, a izdvojeno iz glavarine. Pritom je
potrebno preventivne aktivnosti na razini primarne zdravstvene zaštite dobro definirati i
izraditi algoritme postupanja te uspostaviti jedinstveni način evidentiranja tih aktivnosti
u ordinacijama opće/obiteljske medicine.
Štetni okolišni čimbenici i sustav za rano upozoravanje i odgovor
S obzirom na važnost područja zaštite zdravlja ljudi od štetnih okolišnih čimbenika koje
je u EU-u uređeno mnogobrojnim direktivama i uredbama, u Hrvatskoj postoji jasna
potreba za daljnjim jačanjem sustava sanitarnog nadzora te laboratorijskih i analitičkih