Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

394 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Građevinske preinake u bolnicama općenito trebaju biti usmjerene povećanju energetske učinkovitosti čime će se smanjiti troškovi »hladnog pogona«, a ujedno i pridonijeti ostvarenju jednog od ključnih ciljeva strategije Europe 2020: 20% povećanja energetske učinkovitosti. Osim toga, građevinske i organizacijske preinake trebaju ići u smjeru smanjenja zagađenja radnog okoliša i sigurnog zbrinjavanja otpada kako bi se poboljšalo zdravlje i sigurnost na radu zdravstvenih djelatnika. Također, bolnice, kao i druge ustanove u zdravstvu, trebale bi prihvatiti »zelenu«, odnosno ekološki svjesnu i odgovornu javnu nabavu. Master plan treba predložiti reorganizaciju ljekarničke djelatnosti u bolnicama i njezino aktivnije uključivanje u pružanje zdravstvene skrbi. Reorganizacija ustroja i djelovanja hitne medicinske službe mora ići ka integraciji izvanbolničke i bolničke službe kako bi se postiglo optimalno zbrinjavanje svih osoba koje su zbog iznenadne bolesti ili pogoršanja bolesti, ozljede ili otrovanja životno ugrožene. Horizontalno povezivanje mreže hitne medicine s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom racionalizirat će poslovanje djelatnosti hitne medicine i istodobno osigurati izvrsnost u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Za adekvatno zbrinjavanje ozlijeđenih, a osobito politraumatiziranih, bit će potrebno razviti mrežu trauma centara što uključuje i klasifikaciju bolnica s obzirom na mogućnosti zbrinjavanja ozlijeđenih. Među neposrednim mjerama poboljšanja financijskog poslovanja bolnica bit će objedinjavanje nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume te izdvajanje određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl. outsourcing). Tablica 4. Mjere predviđene u okviru prioriteta 4. Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova Mjere 4.1 poticanje otvaranja i opremanja grupnih praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 4.2 jačanje interdisciplinarne suradnje u zdravstvu (timovi za rehabilitaciju u zajednici i zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici, timovi za palijativnu skrb) 4.3 preciznije zakonsko definiranje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe Strateški pravci 1 2 3 4 5 + + + + + + + + + 4.4 izrada i implementacija »master plana« bolnica (MPB) + + + 4.4.1 udruživanje bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova + + + 4.4.2 preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih bolničkih mreža ili zajednica ustanova + + + + 4.4.3 povezivanje bolnica sekundarne i tercijarne razine u obrazovne mreže + + + +

Strateški razvojni pravci, prioriteti i mjere | 395 4.4.4 funkcionalno povezivanje domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne zdr. zaštite u bolnicama 4.4.5 povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i kapaciteta za kronično liječenje i palijativnu skrb 4.4.6 funkcionalne i građevinske preinake bolnica, uz povećanje energetske učinkovitosti 4.4.7 izdvajanje određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl. outsourcing) 4.5 objedinjavanje bolničke nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume + + + + + + + + + + + + 4.6 objedinjavanje izvanbolničke i bolničke djelatnosti hitne medicine + + + 4.7 nabavka vozila i opreme za hitni zračni i pomorski prijevoz pacijenata + + Prioritet 5: Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti Nadzor, izobrazba i informiranje Kako bi se usvojeni standardi kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite te zaštite prava pacijenata dosljedno provodili, nužno je poboljšati dva ključna procesa: nadzor i izobrazbu. U nadzoru obvezatnih standarda kvalitete zdravstvene zaštite trebaju sudjelovati i međusobno surađivati Služba zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravlja, strukovne komore i povjerenstva, odnosno pomoćnici za kvalitetu imenovani u pojedinim zdravstvenim ustanovama, uz jasno definirane i podijeljene ovlasti. Kapaciteti za nadzor kvalitete zdravstvene zaštite, sigurnosti i prava pacijenata ojačat će se kroz unaprjeđenje zakonske regulative, informatizaciju i izobrazbu svih sudionika u tom procesu. Uvođenje određenog broja javno dostupnih pokazatelja kvalitete zdravstvenih ustanova omogućilo bi rangiranje tih ustanova prema kvaliteti, što je u Europskom indeksu zdravstvene zaštite potrošača jedan od pokazatelja prava i informiranja pacijenata prema kojemu je Hrvatska trenutno loše ocijenjena. Sadržaji iz kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata moraju postati sastavni dio nastave na svim razinama izobrazbe zdravstvenih djelatnika. Izobrazba i informiranje ne smiju biti usmjereni samo na zdravstvene djelatnike, već i na pacijente, odnosno korisnike zdravstvene zaštite koji trebaju biti upućeni u svoja prava, a mora im se omogućiti informirani izbor te sudjelovanje u ocjeni kvalitete zdravstvene zaštite. Osnaživanje korisnika zdravstvene zaštite treba se ostvariti i uspostavljanjem funkcionalnog sustava zaprimanja i obrade pritužbi, koji mora poštovati načelo supsidijarnosti, što znači da se nastali problemi moraju prijavljivati i rješavati na najnižoj mogućoj razini, tj. što bliže mjestu na kojem je problem i nastao.

394 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

Građevinske preinake u bolnicama općenito trebaju biti usmjerene povećanju energetske<br />

učinkovitosti čime će se smanjiti troškovi »hladnog pogona«, a ujedno i pridonijeti<br />

ostvarenju jednog od ključnih ciljeva strategije Europe 2020: 20% povećanja energetske<br />

učinkovitosti. Osim toga, građevinske i organizacijske preinake trebaju ići u smjeru<br />

smanjenja zagađenja radnog okoliša i sigurnog zbrinjavanja otpada kako bi se poboljšalo<br />

zdravlje i sigurnost na radu zdravstvenih djelatnika. Također, bolnice, kao i druge ustanove<br />

u zdravstvu, trebale bi prihvatiti »zelenu«, odnosno ekološki svjesnu i odgovornu<br />

javnu nabavu.<br />

Master plan treba predložiti reorganizaciju ljekarničke djelatnosti u bolnicama i<br />

njezino aktivnije uključivanje u pružanje zdravstvene skrbi.<br />

Reorganizacija ustroja i djelovanja hitne medicinske službe mora ići ka integraciji<br />

izvanbolničke i bolničke službe kako bi se postiglo optimalno zbrinjavanje svih osoba<br />

koje su zbog iznenadne bolesti ili pogoršanja bolesti, ozljede ili otrovanja životno ugrožene.<br />

Horizontalno povezivanje mreže hitne medicine s objedinjenim hitnim bolničkim<br />

prijemom racionalizirat će poslovanje djelatnosti hitne medicine i istodobno osigurati<br />

izvrsnost u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Za adekvatno zbrinjavanje ozlijeđenih, a<br />

osobito politraumatiziranih, bit će potrebno razviti mrežu trauma centara što uključuje<br />

i klasifikaciju bolnica s obzirom na mogućnosti zbrinjavanja ozlijeđenih.<br />

Među neposrednim mjerama poboljšanja financijskog poslovanja bolnica bit će<br />

objedinjavanje nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume te izdvajanje<br />

određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u<br />

vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl.<br />

outsourcing).<br />

Tablica 4. Mjere predviđene u okviru prioriteta 4. Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih<br />

ustanova<br />

Mjere<br />

4.1 poticanje otvaranja i opremanja grupnih praksi u primarnoj zdravstvenoj<br />

zaštiti<br />

4.2 jačanje interdisciplinarne suradnje u zdravstvu (timovi za rehabilitaciju<br />

u zajednici i zaštitu mentalnog <strong>zdravlja</strong> u zajednici, timovi za palijativnu<br />

skrb)<br />

4.3 preciznije zakonsko definiranje koncesije za obavljanje javne<br />

zdravstvene službe<br />

Strateški pravci<br />

1 2 3 4 5<br />

+ + +<br />

+ + +<br />

+ + +<br />

4.4 izrada i implementacija »master plana« bolnica (MPB) + + +<br />

4.4.1 udruživanje bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova + + +<br />

4.4.2 preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih<br />

bolničkih mreža ili zajednica ustanova<br />

+ + + +<br />

4.4.3 povezivanje bolnica sekundarne i tercijarne razine u obrazovne mreže + + + +

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!