Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
394 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Građevinske preinake u bolnicama općenito trebaju biti usmjerene povećanju energetske učinkovitosti čime će se smanjiti troškovi »hladnog pogona«, a ujedno i pridonijeti ostvarenju jednog od ključnih ciljeva strategije Europe 2020: 20% povećanja energetske učinkovitosti. Osim toga, građevinske i organizacijske preinake trebaju ići u smjeru smanjenja zagađenja radnog okoliša i sigurnog zbrinjavanja otpada kako bi se poboljšalo zdravlje i sigurnost na radu zdravstvenih djelatnika. Također, bolnice, kao i druge ustanove u zdravstvu, trebale bi prihvatiti »zelenu«, odnosno ekološki svjesnu i odgovornu javnu nabavu. Master plan treba predložiti reorganizaciju ljekarničke djelatnosti u bolnicama i njezino aktivnije uključivanje u pružanje zdravstvene skrbi. Reorganizacija ustroja i djelovanja hitne medicinske službe mora ići ka integraciji izvanbolničke i bolničke službe kako bi se postiglo optimalno zbrinjavanje svih osoba koje su zbog iznenadne bolesti ili pogoršanja bolesti, ozljede ili otrovanja životno ugrožene. Horizontalno povezivanje mreže hitne medicine s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom racionalizirat će poslovanje djelatnosti hitne medicine i istodobno osigurati izvrsnost u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Za adekvatno zbrinjavanje ozlijeđenih, a osobito politraumatiziranih, bit će potrebno razviti mrežu trauma centara što uključuje i klasifikaciju bolnica s obzirom na mogućnosti zbrinjavanja ozlijeđenih. Među neposrednim mjerama poboljšanja financijskog poslovanja bolnica bit će objedinjavanje nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume te izdvajanje određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl. outsourcing). Tablica 4. Mjere predviđene u okviru prioriteta 4. Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova Mjere 4.1 poticanje otvaranja i opremanja grupnih praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 4.2 jačanje interdisciplinarne suradnje u zdravstvu (timovi za rehabilitaciju u zajednici i zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici, timovi za palijativnu skrb) 4.3 preciznije zakonsko definiranje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe Strateški pravci 1 2 3 4 5 + + + + + + + + + 4.4 izrada i implementacija »master plana« bolnica (MPB) + + + 4.4.1 udruživanje bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova + + + 4.4.2 preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih bolničkih mreža ili zajednica ustanova + + + + 4.4.3 povezivanje bolnica sekundarne i tercijarne razine u obrazovne mreže + + + +
Strateški razvojni pravci, prioriteti i mjere | 395 4.4.4 funkcionalno povezivanje domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne zdr. zaštite u bolnicama 4.4.5 povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i kapaciteta za kronično liječenje i palijativnu skrb 4.4.6 funkcionalne i građevinske preinake bolnica, uz povećanje energetske učinkovitosti 4.4.7 izdvajanje određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl. outsourcing) 4.5 objedinjavanje bolničke nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume + + + + + + + + + + + + 4.6 objedinjavanje izvanbolničke i bolničke djelatnosti hitne medicine + + + 4.7 nabavka vozila i opreme za hitni zračni i pomorski prijevoz pacijenata + + Prioritet 5: Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti Nadzor, izobrazba i informiranje Kako bi se usvojeni standardi kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite te zaštite prava pacijenata dosljedno provodili, nužno je poboljšati dva ključna procesa: nadzor i izobrazbu. U nadzoru obvezatnih standarda kvalitete zdravstvene zaštite trebaju sudjelovati i međusobno surađivati Služba zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravlja, strukovne komore i povjerenstva, odnosno pomoćnici za kvalitetu imenovani u pojedinim zdravstvenim ustanovama, uz jasno definirane i podijeljene ovlasti. Kapaciteti za nadzor kvalitete zdravstvene zaštite, sigurnosti i prava pacijenata ojačat će se kroz unaprjeđenje zakonske regulative, informatizaciju i izobrazbu svih sudionika u tom procesu. Uvođenje određenog broja javno dostupnih pokazatelja kvalitete zdravstvenih ustanova omogućilo bi rangiranje tih ustanova prema kvaliteti, što je u Europskom indeksu zdravstvene zaštite potrošača jedan od pokazatelja prava i informiranja pacijenata prema kojemu je Hrvatska trenutno loše ocijenjena. Sadržaji iz kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata moraju postati sastavni dio nastave na svim razinama izobrazbe zdravstvenih djelatnika. Izobrazba i informiranje ne smiju biti usmjereni samo na zdravstvene djelatnike, već i na pacijente, odnosno korisnike zdravstvene zaštite koji trebaju biti upućeni u svoja prava, a mora im se omogućiti informirani izbor te sudjelovanje u ocjeni kvalitete zdravstvene zaštite. Osnaživanje korisnika zdravstvene zaštite treba se ostvariti i uspostavljanjem funkcionalnog sustava zaprimanja i obrade pritužbi, koji mora poštovati načelo supsidijarnosti, što znači da se nastali problemi moraju prijavljivati i rješavati na najnižoj mogućoj razini, tj. što bliže mjestu na kojem je problem i nastao.
- Page 345 and 346: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 347 and 348: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 349 and 350: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 351 and 352: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 353 and 354: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 355 and 356: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 357 and 358: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 359 and 360: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 361 and 362: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 363 and 364: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 365 and 366: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 367 and 368: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 369 and 370: Vizija, vrijednosti i načela | 367
- Page 371 and 372: Vizija, vrijednosti i načela | 369
- Page 373 and 374: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 375 and 376: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 377 and 378: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 379 and 380: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 381 and 382: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 383 and 384: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 385 and 386: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 387 and 388: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 389 and 390: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 391 and 392: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 393 and 394: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 395: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 399 and 400: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 401 and 402: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 403 and 404: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 405 and 406: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 407 and 408: Literatura i izvori | 405 8. LITERA
- Page 409 and 410: Literatura i izvori | 407 ■ Poto
- Page 411 and 412: Literatura i izvori | 409 ■ World
- Page 413 and 414: Literatura i izvori | 411 ■ Przyw
- Page 415 and 416: Literatura i izvori | 413 ■ Zakon
- Page 417 and 418: Literatura i izvori | 415 on Resear
- Page 419 and 420: Literatura i izvori | 417 ■ World
394 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
Građevinske preinake u bolnicama općenito trebaju biti usmjerene povećanju energetske<br />
učinkovitosti čime će se smanjiti troškovi »hladnog pogona«, a ujedno i pridonijeti<br />
ostvarenju jednog od ključnih ciljeva strategije Europe 2020: 20% povećanja energetske<br />
učinkovitosti. Osim toga, građevinske i organizacijske preinake trebaju ići u smjeru<br />
smanjenja zagađenja radnog okoliša i sigurnog zbrinjavanja otpada kako bi se poboljšalo<br />
zdravlje i sigurnost na radu zdravstvenih djelatnika. Također, bolnice, kao i druge ustanove<br />
u zdravstvu, trebale bi prihvatiti »zelenu«, odnosno ekološki svjesnu i odgovornu<br />
javnu nabavu.<br />
Master plan treba predložiti reorganizaciju ljekarničke djelatnosti u bolnicama i<br />
njezino aktivnije uključivanje u pružanje zdravstvene skrbi.<br />
Reorganizacija ustroja i djelovanja hitne medicinske službe mora ići ka integraciji<br />
izvanbolničke i bolničke službe kako bi se postiglo optimalno zbrinjavanje svih osoba<br />
koje su zbog iznenadne bolesti ili pogoršanja bolesti, ozljede ili otrovanja životno ugrožene.<br />
Horizontalno povezivanje mreže hitne medicine s objedinjenim hitnim bolničkim<br />
prijemom racionalizirat će poslovanje djelatnosti hitne medicine i istodobno osigurati<br />
izvrsnost u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Za adekvatno zbrinjavanje ozlijeđenih, a<br />
osobito politraumatiziranih, bit će potrebno razviti mrežu trauma centara što uključuje<br />
i klasifikaciju bolnica s obzirom na mogućnosti zbrinjavanja ozlijeđenih.<br />
Među neposrednim mjerama poboljšanja financijskog poslovanja bolnica bit će<br />
objedinjavanje nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume te izdvajanje<br />
određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u<br />
vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl.<br />
outsourcing).<br />
Tablica 4. Mjere predviđene u okviru prioriteta 4. Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih<br />
ustanova<br />
Mjere<br />
4.1 poticanje otvaranja i opremanja grupnih praksi u primarnoj zdravstvenoj<br />
zaštiti<br />
4.2 jačanje interdisciplinarne suradnje u zdravstvu (timovi za rehabilitaciju<br />
u zajednici i zaštitu mentalnog <strong>zdravlja</strong> u zajednici, timovi za palijativnu<br />
skrb)<br />
4.3 preciznije zakonsko definiranje koncesije za obavljanje javne<br />
zdravstvene službe<br />
Strateški pravci<br />
1 2 3 4 5<br />
+ + +<br />
+ + +<br />
+ + +<br />
4.4 izrada i implementacija »master plana« bolnica (MPB) + + +<br />
4.4.1 udruživanje bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova + + +<br />
4.4.2 preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih<br />
bolničkih mreža ili zajednica ustanova<br />
+ + + +<br />
4.4.3 povezivanje bolnica sekundarne i tercijarne razine u obrazovne mreže + + + +