Untitled - Ministarstvo zdravlja

380 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
4. Slaba ili neujednačena dostupnost
Manjak zdravstvenih djelatnika je strukturalni problem koji ograničava dostupnost zdravstvene
zaštite, osobito u ruralnim područjima i na otocima, ali i u manjim gradovima.
U pojedinim strukama postoji neravnomjerna raspodjela među razinama zdravstvene
zaštite, npr. medicinskih biokemičara ima dovoljno na sekundarnoj i tercijarnoj, ali
nedovoljno na primarnoj razini. Visoka prosječna dob zdravstvenih djelatnika u dugoročnoj
perspektivi dodatno ugrožava dostupnost zdravstvene zaštite na svim razinama
i zemljopisnim područjima.
Zdravstvene struke su sve manje atraktivne mladim ljudima koji odabiru buduću
profesiju. Unutar sustava zdravstva, postoje struke i radna mjesta koja su manje atraktivna,
npr. zbog manjih koeficijenata (zavodi za javno zdravstvo), zbog nepovoljnog utjecaja
na životni stil (»velike« specijalizacije poput pedijatrije, kirurgije, interne medicine i
ginekologije) ili zbog neadekvatnog pravnog i radnog položaja (npr. medicinske sestre u
odnosu na liječnika obiteljske medicine ili fizioterapeut u odnosu na fizijatra u koncesiji).
U nekim strukama izobrazba i specijalizacija moraju se plaćati iz osobnih sredstava što
dodatno smanjuje atraktivnost tih profesija.
Mreža ljekarni je nepotpuna jer nije isplativo raditi na područjima koja ne mogu
ostvariti profit na tržištu.
Formalno, svim osiguranicima su dostupne sve usluge, no u stvarnosti ipak postoje
velike razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga što je dijelom vezano i uz nedovoljno
transparentne liste čekanja. Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog
osiguranja je neažuriran, preširok i u praksi teško ostvariv.
5. Razmjerno slabi pokazatelji zdravlja
Iako je vidljiv trend smanjivanja stope ukupne stope smrtnosti i smrtnosti od mnogih
bolesti, te stope su u usporedbi s europskim prosjecima i dalje visoke. Posebno je zabrinjavajuće
stanje vezano uz zdravstveno ponašanje stanovništva i rizične čimbenike
poput pušenja, pretilosti i pretjerane konzumacije alkohola. Među slabim pokazateljima
zdravlja su i povećan broj radnika koji odlazi u invalidsku mirovinu te stope ozljeđivanja
i smrtnosti od ozljeda koje su više od europskih prosjeka. Sve teže socio-ekonomsko
stanje dodatno ugrožava zdravstveno stanje stanovništva. Ne postoji kultura preuzimanja
osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, ni odgovornog korištenja zdravstvene zaštite.