Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
364 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 9000 baznih stanica. U Republici Hrvatskoj, čije postavljanje i uporabu istih primjenjuju odredbe Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja, postoje, osim stanica mobilne telefonije, i sljedeći izvori elektromagnetskih polja: magnetne rezonance (MR) 36, laseri 300-400, solariji 1400, ultravioletne saune (UV) 70. Nadzor, nad radom i uporabom gore navedenih izvora i administrativne poslove, dobivanje odobrenja za rad s istim, provode sanitarni inspektori. Koncem 2009. radilo se na donošenju novog Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Temeljem tog zakona uspostavlja se novo tijelo, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji će postati prvostupanjsko tijelo za nadzor nad izvorima ionizirajućeg zračenja i nuklearne sigurnost, dok će Ministarstvo zdravlja, Uprava za sanitarnu inspekciju, postati drugostupanjsko tijelo za nadzor nad izvorima ionizirajućeg zračenja i nuklearne sigurnosti. Uspostavljena je suradnja sa zemljama u regiji na području sustava nadzora nad metalnim otpadom radi moguće kontaminacije radioaktivnim tvarima u skladu s preporukama iz UN-a (»International Recommendations to monitor and manage radioactive scrap metal« – ICNIRP), Economic and Social Council, Economic Commision for Europe. U Zagrebu je 21. i 22. ožujka 2007. održan prvi Regionalni sastanak o provođenju nadzora nad prijevozom metalnog otpada i razmjene informacija o pošiljkama koje su kontaminirane radioaktivnim tvarima ili sadrže radioaktivne izvore. Glede hrvatskog zakonodavstva vezano za zračenje izvora neionizirajućih zračenja, ono je strože od Naputaka ICNIRP-a pa time i od direktive EU-a, no to je opet u skladu s direktivom koja zemljama članicama ne dopušta blaže kriterije, ali strože dopušta. Sažetak Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju odrazit će se na sve segmente ekonomije i društva pa tako i na zdravstveni sustav. Pridruživanjem EU-u Republika Hrvatska će se susresti s: ■ novim pravilima i prioritetima u skladu s aktualnom europskom strategijom zdravstva. Strategija naglašava važnost razvoja takvog sustava zdravstva koji će se temeljiti na zajedničkim vrijednostima i principima smanjujući nejednakost. Koncept zdravlja mora biti uključen u sve relevantne politike, osobito se misli na politiku društvenog i regionalnog razvoja, politiku oporezivanja, politiku obrazovanja, politiku zaštite okoliša te područje istraživanja i razvoja. Ističe se i potreba jačanja glasa EU-a na globalnoj razini kroz suradnju s međunarodnim organizacijama. ■ mogućnostima povlačenja sredstava iz europskih kohezijskih fondova. Izdvojena prioritetna područja ulaganja uključuju: zdravstvenu infrastrukturu, e-zdravstvo, omogućavanje pristupa zdravstvenoj zaštiti najranjivijim skupinama, hitnu medicinu, medicinsku opremu, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, promociju zdravlja i prevenciju bolesti, obrazovanje i usavr-
Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 365 šavanje zdravstvenih djelatnika te informacijsku tehnologiju, prekograničnu suradnju i slično. S ciljem usmjeravanja zemalja članica i pružanja pomoći pri strateškom planiranju na području financiranja, a u skladu s kohezijskom politikom, Europska je komisija pripremila Zajednički strateški okvir (engl. Common Strategic Framework - CSF) za razdoblje 2014.-2020. Nacionalne i regionalne vlasti koristit će ovaj okvir smjernica prilikom izrade prijava za projekte, odnosno sredstva iz CSF fondova. ■ migracijama radne snage. Slobodno kretanje osoba unutar EU-a jedno je od osnovnih prava zajamčenih pravom zajednice. Slobodno kretanje radnika unutar EU-a omogućeno je člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Potencijalne prednosti pridruživanja Hrvatske EU-u vezano uz ljudske resurse odnose se na mogućnost pružanja zdravstvenih usluga osiguranicima iz drugih zemalja EU-a s obzirom na prednosti naše turističke destinacije, odnosno daljnji razvoj zdravstvenog turizma. Negativne posljedice pridruživanja Hrvatske EU-u mogle bi biti odlazak liječnika, medicinskih sestara i drugog zdravstvenog osoblja u EU te uvoz zdravstvenog osoblja. Vezano uz migracije radne snage važno je poštovati i pravila o reguliranju profesija. Direktiva 2005/36/EZ odnosi se na regulirana zanimanja, a obuhvaća pet zdravstvenih zanimanja: (1) doktore medicine, (2) doktore dentalne medicine, (3) magistre farmacije, (4) medicinske sestre opće njege i (5) primalje. ■ novim smjernicama o sigurnosti pacijenata. Glavne preporuke odnose se na: informiranje pacijenata i njihovo uključivanje u proces razvoja sigurnosti pacijenata; poticanje sigurnosti kroz izobrazbu i usavršavanje zdravstvenih djelatnika; praćenje nastanka različitih štetnih događaja kako bi se mogao otkriti način njihova sprečavanja; razvoj komunikacijskih i tehnoloških alata i sustava kojima bi se povećala sigurnost pacijenata i olakšalo prikupljanje informacija; razvoj usporedivih i značajnih pokazatelja kako bi se lakše identificirali problemi koji ugrožavaju sigurnost pacijenata i drugo. ■ novim pravilima o mobilnosti pacijenata, odnosno prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Mobilnost pacijenata unutar EU-a predstavlja jednu od važnih stečevina integracije, s konačnim ciljem osiguravanja sigurnih i kvalitetnih zdravstvenih usluga svim građanima te povećanja suradnje i koordinacije zdravstvenih sustava zemalja članica. Građanima Hrvatske će biti moguće koristiti i pogodnosti posebne kartice zdravstvenog osiguranja (European Insurance Card). Koordinacija sustava socijalnog osiguranja uređena je Uredbom (EZ-a) br. 883/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja i provedbenom Uredbom 987/2009 o uspostavi postupka za provedbu Uredbe 883/2004. Veliki izazov za države članice EU-a predstavlja Direktiva 2011/24/EU od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti čije su odredbe države članice obvezne ugraditi u svoja zakonodavstva do 25. listopada 2013. godine. Bitno je napomenuti da se Uredbom 883/2004 uređuje samo liječenje i naknade troškova osiguranim osobama u slučaju korištenja zdravstvene zaštite kod ugovornih zdravstvenih ustanova, dok Direktiva širi ova prava i na liječenja pružena u privatnom sektoru.
- Page 315 and 316: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 317 and 318: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 319 and 320: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 321 and 322: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 323 and 324: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 325 and 326: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 327 and 328: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 329 and 330: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 331 and 332: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 333 and 334: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 335 and 336: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 337 and 338: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 339 and 340: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 341 and 342: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 343 and 344: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 345 and 346: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 347 and 348: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 349 and 350: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 351 and 352: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 353 and 354: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 355 and 356: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 357 and 358: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 359 and 360: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 361 and 362: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 363 and 364: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 365: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 369 and 370: Vizija, vrijednosti i načela | 367
- Page 371 and 372: Vizija, vrijednosti i načela | 369
- Page 373 and 374: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 375 and 376: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 377 and 378: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 379 and 380: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 381 and 382: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 383 and 384: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 385 and 386: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 387 and 388: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 389 and 390: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 391 and 392: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 393 and 394: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 395 and 396: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 397 and 398: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 399 and 400: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 401 and 402: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 403 and 404: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 405 and 406: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 407 and 408: Literatura i izvori | 405 8. LITERA
- Page 409 and 410: Literatura i izvori | 407 ■ Poto
- Page 411 and 412: Literatura i izvori | 409 ■ World
- Page 413 and 414: Literatura i izvori | 411 ■ Przyw
- Page 415 and 416: Literatura i izvori | 413 ■ Zakon
Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 365<br />
šavanje zdravstvenih djelatnika te informacijsku tehnologiju, prekograničnu<br />
suradnju i slično. S ciljem usmjeravanja zemalja članica i pružanja pomoći<br />
pri strateškom planiranju na području financiranja, a u skladu s kohezijskom<br />
politikom, Europska je komisija pripremila Zajednički strateški okvir (engl.<br />
Common Strategic Framework - CSF) za razdoblje 2014.-2020. Nacionalne<br />
i regionalne vlasti koristit će ovaj okvir smjernica prilikom izrade<br />
prijava za projekte, odnosno sredstva iz CSF fondova.<br />
■ migracijama radne snage. Slobodno kretanje osoba unutar EU-a jedno je<br />
od osnovnih prava zajamčenih pravom zajednice. Slobodno kretanje radnika<br />
unutar EU-a omogućeno je člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske<br />
unije. Potencijalne prednosti pridruživanja Hrvatske EU-u vezano uz ljudske<br />
resurse odnose se na mogućnost pružanja zdravstvenih usluga osiguranicima<br />
iz drugih zemalja EU-a s obzirom na prednosti naše turističke destinacije,<br />
odnosno daljnji razvoj zdravstvenog turizma. Negativne posljedice pridruživanja<br />
Hrvatske EU-u mogle bi biti odlazak liječnika, medicinskih sestara i<br />
drugog zdravstvenog osoblja u EU te uvoz zdravstvenog osoblja. Vezano uz<br />
migracije radne snage važno je poštovati i pravila o reguliranju profesija.<br />
Direktiva 2005/36/EZ odnosi se na regulirana zanimanja, a obuhvaća pet<br />
zdravstvenih zanimanja: (1) doktore medicine, (2) doktore dentalne medicine,<br />
(3) magistre farmacije, (4) medicinske sestre opće njege i (5) primalje.<br />
■ novim smjernicama o sigurnosti pacijenata. Glavne preporuke odnose se<br />
na: informiranje pacijenata i njihovo uključivanje u proces razvoja sigurnosti<br />
pacijenata; poticanje sigurnosti kroz izobrazbu i usavršavanje zdravstvenih<br />
djelatnika; praćenje nastanka različitih štetnih događaja kako bi se mogao<br />
otkriti način njihova sprečavanja; razvoj komunikacijskih i tehnoloških alata<br />
i sustava kojima bi se povećala sigurnost pacijenata i olakšalo prikupljanje<br />
informacija; razvoj usporedivih i značajnih pokazatelja kako bi se lakše<br />
identificirali problemi koji ugrožavaju sigurnost pacijenata i drugo.<br />
■ novim pravilima o mobilnosti pacijenata, odnosno prekograničnoj zdravstvenoj<br />
zaštiti. Mobilnost pacijenata unutar EU-a predstavlja jednu od važnih<br />
stečevina integracije, s konačnim ciljem osiguravanja sigurnih i kvalitetnih<br />
zdravstvenih usluga svim građanima te povećanja suradnje i koordinacije<br />
zdravstvenih sustava zemalja članica. Građanima Hrvatske će biti moguće<br />
koristiti i pogodnosti posebne kartice zdravstvenog osiguranja (European<br />
Insurance Card). Koordinacija sustava socijalnog osiguranja uređena je<br />
Uredbom (EZ-a) br. 883/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća o koordinaciji<br />
sustava socijalnog osiguranja i provedbenom Uredbom 987/2009 o<br />
uspostavi postupka za provedbu Uredbe 883/2004. Veliki izazov za države<br />
članice EU-a predstavlja Direktiva 2011/24/EU od 9. ožujka 2011. o<br />
primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti čije su<br />
odredbe države članice obvezne ugraditi u svoja zakonodavstva do 25.<br />
listopada 2013. godine. Bitno je napomenuti da se Uredbom 883/2004<br />
uređuje samo liječenje i naknade troškova osiguranim osobama u slučaju<br />
korištenja zdravstvene zaštite kod ugovornih zdravstvenih ustanova, dok<br />
Direktiva širi ova prava i na liječenja pružena u privatnom sektoru.
Change language