Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

350 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. resursa u zdravstvu, no s druge strane, prevelik uvoz radne snage može istisnuti radna mjesta lokalnom stanovništvu ili pak izazvati nedostatak radne snage u zemlji emigracije. Nadalje, prekogranična mobilnost zdravstvenih radnika, osim što utječe na obujam radne snage u zemlji primateljici i u zemlji emigracije, utječe i na kvalitetu i vještine radne snage, kao i njihovu raspodjelu. Razvoj radne snage u zdravstvu povezan je i s kohezijskom politikom. Prema trenutnom pravnom okviru moguća je uporaba strukturnih fondova za razvoj radne snage u zdravstvu. Jedan od prioriteta i ciljeva uporabe strukturnih fondova za razdoblje od 2007. do 2013. godine je i održavanje zdrave radne snage. Potencijalne prednosti pridruživanja Hrvatske EU-u vezano uz ljudske resurse odnose se na mogućnost pružanja zdravstvenih usluga osiguranicima iz drugih zemalja EU-a s obzirom na prednosti naše turističke destinacije, odnosno daljnji razvoj zdravstvenog turizma. Negativne posljedice pridruživanja Hrvatske EU-u mogle bi biti odlazak liječnika, medicinskih sestara i drugog zdravstvenog osoblja u EU te uvoz zdravstvenog osoblja. 4.4 Sigurnost i mobilnost pacijenata u EU-u Sigurnost pacijenata visoko je na listi prioriteta EU-a. Podrazumijeva širi pojam sigurnosti pacijenata od nastanka neželjenih ili štetnih događaja povezanih sa zdravstvenom zaštitom. Iako se zemlje članice EU-a nalaze na različitim razinama u pogledu implementacije i razvoja sigurnosti pacijenata, postoji više inicijativa i preporuka glavnih tijela EU-a o koordinaciji aktivnosti vezanih uz navedeno područje. Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra, pokazalo se da gotovo polovina sudionika istraživanja na području EU-a smatra da postoji opasnost za njihovu sigurnost u sustavu zdravstva u domicilnoj zemlji. Nadalje, statistike pokazuju kako više od 20% stanovnika EU-a tvrdi da su doživjeli medicinsku pogrešku, 18% pacijenata tvrdi da je do pogreške došlo prilikom bolničkog liječenja, a 11% pacijenata da im je bio propisan pogrešan lijek. Stvaranje jasnog i sustavnog pristupa sigurnosti pacijenata rezultiralo bi smanjenjem nastanka medicinskih pogrešaka za 50 do 70%. Regionalna suradnja na području Europe nužna je kako bi se osigurao visok stupanj sigurnosti pacijenata, bez obzira traže li oni zdravstvenu zaštitu unutar vlastite zemlje ili na području neke druge zemlje članice. S ciljem dodatnog promoviranja zdravlja i sigurnosti pacijenata 2008. godine je osnovana Mreža EU-a za sigurnost pacijenata (engl. European Network for Patient Safety - EUNetPaS), kojom se promiče kultura sigurnosti pacijenata, razmjena iskustava, izobrazba zdravstvenih djelatnika o sigurnosti pacijenata te implementacija sustava informiranja i dijeljenje informacija. Mrežu sačinjavaju predstavnici zdravstvenih stručnjaka na području EU-a (liječnici, medicinske sestre, farmaceuti i drugi) i institucionalni partneri aktivni na području sigurnosti pacijenata (članovi nacionalnih organizacija za sigurnost pacijenata i predstavnici ministarstva nadležnog za zdravstvo). Suradnjom navedenih članova organizacije potiče se razmjena iskustava, znanja i najboljih praksi kako bi se razvili zajednički principi djelovanja, potaknuo razvoj programa o sigurnosti pacijenata te osigurala pomoć slabije razvijenim zemljama na području sigurnosti pacijenata.

Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 351 Sustavi zdravstva i zdravstvene politike zemalja članica EU-a međusobno su povezane na više različitih načina, između ostalog i kroz mobilnost pacijenata koji traže usluge zdravstvene zaštite izvan svojih zemalja, migracije zdravstvenih djelatnika i nova otkrića na području medicinskih tehnologija. Mobilnost pacijenata unutar EU-a predstavlja jednu od važnih stečevina integracije. Ipak, problem je očekivanja da građani iz jedne države uživaju solidarnost i daju dio svoga dohotka građanima u drugim državama. Prekogranična zdravstvena zaštita na razini Europske unije uređuje se Direktivom 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti koja je stupila na snagu 24. travnja 2011. godine, a države članice Europske unije moraju svoje nacionalno zakonodavstvo uskladiti do 25. listopada 2013. godine. Što se tiče slobode pružanja zdravstvenih usluga pacijentima u okviru članica EU-a, treba istaknuti mogućnost korištenja pogodnosti posebne kartice zdravstvenog osiguranja, poznate kao European Insurance Card. Pogodnosti navedene kartice vrijede u svih 27 zemalja članica EU-a te Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. Prekogranično pružanje zdravstvenih usluga ima različite implikacije i na javne financije, a time i na čitav ekonomski sustav. Smatra se da koordinacija nacionalnih zdravstvenih politika i suradnja između zemalja članica može rezultirati koristima za pacijente i za zdravstveni sustav u cjelini. Mogućnost potražnje za zdravstvenim uslugama u inozemstvu će vjerojatno i u budućnosti biti opcija za dobro obrazovane i situirane osobe. Jezik, kulturološke vrijednosti i identitet u velikoj mjeri utječu na odnose pacijenata i zdravstvenih radnika. Pokriće troškova zdravstvenih usluga primljenih u inozemstvu za hrvatske je građane uglavnom regulirano putem bilateralnih sporazuma o koordinaciji socijalnog osiguranja sklopljenih s pojedinim zemljama članicama EU-a. Važno je naglasiti da se sklopljeni sporazumi uvelike razlikuju ovisno o zemlji partneru u pogledu obujma usluga i osobne primjene, a najčešće su znatno više ograničavajući nego što su pravila u okviru Direktive EU-a o mobilnosti pacijenata. 4.5 Politika lijekova i ugradbenih materijala u EU-u U okviru EU-a, politika lijekova i ugradbenih materijala se određuje na nacionalnoj razini svake zemlje članice, no postoje neki elementi koji su određeni na razini čitave Unije. Primjerice, u svim zemljama postoje pravila u skladu s kojima se od proizvođača zahtijeva dokaz o kvaliteti i sigurnosti novih lijekova i/ili materijala. Sve zemlje reguliraju ponudu i potražnju tržišta lijekova i ugradbenih materijala kako bi se kontrolirali ukupni izdaci za lijekove. Mjere regulacije na strani ponude uglavnom su izravno ili neizravno usmjerene na određivanje cijena, a najčešće uključuju kontrolu cijena, kontrolu profita i postavljanje cijena usporedbom, odnosno, postavljanje referentnih cijena (engl. reference pricing). Ostala ključna pitanja u okviru politike lijekova i ugradbenih materijala odnose se na procjenu i prevenciju bolesti, određivanje cijena, naknada izdataka i distribuciju. Europska komisija ima sve veću ulogu na ovome području, potičući poštivanje zakona i načela EU-a. Ona može utjecati na pitanja vezana uz nacionalne cijene, profit i

350 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

resursa u zdravstvu, no s druge strane, prevelik uvoz radne snage može istisnuti radna<br />

mjesta lokalnom stanovništvu ili pak izazvati nedostatak radne snage u zemlji emigracije.<br />

Nadalje, prekogranična mobilnost zdravstvenih radnika, osim što utječe na obujam radne<br />

snage u zemlji primateljici i u zemlji emigracije, utječe i na kvalitetu i vještine radne snage,<br />

kao i njihovu raspodjelu.<br />

Razvoj radne snage u zdravstvu povezan je i s kohezijskom politikom. Prema trenutnom<br />

pravnom okviru moguća je uporaba strukturnih fondova za razvoj radne snage u<br />

zdravstvu. Jedan od prioriteta i ciljeva uporabe strukturnih fondova za razdoblje od 2007.<br />

do 2013. godine je i održavanje zdrave radne snage.<br />

Potencijalne prednosti pridruživanja Hrvatske EU-u vezano uz ljudske resurse odnose<br />

se na mogućnost pružanja zdravstvenih usluga osiguranicima iz drugih zemalja EU-a<br />

s obzirom na prednosti naše turističke destinacije, odnosno daljnji razvoj zdravstvenog<br />

turizma. Negativne posljedice pridruživanja Hrvatske EU-u mogle bi biti odlazak liječnika,<br />

medicinskih sestara i drugog zdravstvenog osoblja u EU te uvoz zdravstvenog osoblja.<br />

4.4 Sigurnost i mobilnost pacijenata u EU-u<br />

Sigurnost pacijenata visoko je na listi prioriteta EU-a. Podrazumijeva širi pojam sigurnosti<br />

pacijenata od nastanka neželjenih ili štetnih događaja povezanih sa zdravstvenom<br />

zaštitom.<br />

Iako se zemlje članice EU-a nalaze na različitim razinama u pogledu implementacije<br />

i razvoja sigurnosti pacijenata, postoji više inicijativa i preporuka glavnih tijela EU-a o<br />

koordinaciji aktivnosti vezanih uz navedeno područje.<br />

Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra, pokazalo se da gotovo polovina<br />

sudionika istraživanja na području EU-a smatra da postoji opasnost za njihovu sigurnost<br />

u sustavu zdravstva u domicilnoj zemlji. Nadalje, statistike pokazuju kako više od 20%<br />

stanovnika EU-a tvrdi da su doživjeli medicinsku pogrešku, 18% pacijenata tvrdi da je<br />

do pogreške došlo prilikom bolničkog liječenja, a 11% pacijenata da im je bio propisan<br />

pogrešan lijek. Stvaranje jasnog i sustavnog pristupa sigurnosti pacijenata rezultiralo bi<br />

smanjenjem nastanka medicinskih pogrešaka za 50 do 70%.<br />

Regionalna suradnja na području Europe nužna je kako bi se osigurao visok stupanj<br />

sigurnosti pacijenata, bez obzira traže li oni zdravstvenu zaštitu unutar vlastite zemlje<br />

ili na području neke druge zemlje članice. S ciljem dodatnog promoviranja <strong>zdravlja</strong> i<br />

sigurnosti pacijenata 2008. godine je osnovana Mreža EU-a za sigurnost pacijenata (engl.<br />

European Network for Patient Safety - EUNetPaS), kojom se promiče kultura sigurnosti<br />

pacijenata, razmjena iskustava, izobrazba zdravstvenih djelatnika o sigurnosti pacijenata<br />

te implementacija sustava informiranja i dijeljenje informacija. Mrežu sačinjavaju predstavnici<br />

zdravstvenih stručnjaka na području EU-a (liječnici, medicinske sestre, farmaceuti<br />

i drugi) i institucionalni partneri aktivni na području sigurnosti pacijenata (članovi<br />

nacionalnih organizacija za sigurnost pacijenata i predstavnici ministarstva nadležnog<br />

za zdravstvo). Suradnjom navedenih članova organizacije potiče se razmjena iskustava,<br />

znanja i najboljih praksi kako bi se razvili zajednički principi djelovanja, potaknuo razvoj<br />

programa o sigurnosti pacijenata te osigurala pomoć slabije razvijenim zemljama na<br />

području sigurnosti pacijenata.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!