Untitled - Ministarstvo zdravlja

Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 349
4.3 Ljudski resursi u sustavu zdravstva zemalja
EU-a
Zdravstvo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora u EU-u, osiguravajući zaposlenje
jednom od deset radnika EU-a te se oko 60-80% proračuna za zdravstvene sustave izdvaja
za plaće i druga davanja vezana izravno uz zapošljavanje radne snage u zdravstvu.
Zdravstveno osoblje se obično plaća nadnicom, a liječnici se mogu plaćati na više
načina: nadnicom (plaćom), plaćanjem po usluzi (za svaku uslugu dodjeljuje se određena
tarifa ili broj bodova koji se onda pretvara u novčani ekvivalent), plaćanjem po
glavi (za svakog pacijenta klasificira se po unaprijed utvrđenim dobnim skupinama), te
plaćanjem ovisno o relativnoj skali vrijednosti ustanovljenoj prema godinama profesionalnog
djelovanja, težini specijalizacije, riziku i troškovima prakse. Procedura plaćanja
liječnika ima značajne implikacije na ukupne troškove zdravstvene zaštite. Utvrđen je
veći rast troškova zdravstvene zaštite u više zemalja koje primjenjuju plaćanje po usluzi
kao proceduru plaćanja od onih koje primjenjuju plaćanje nadnicom. Odabir određenog
mehanizma implicira kompromis između interesa liječnika (koji preferiraju plaćanje po
usluzi) i vlade koja nastoji ograničiti troškove.
Problemi ljudskih resursa u sustavu zdravstva proizlaze i iz slabe atraktivnosti ove
vrste poslova novim generacijama, nejednakoj mobilnosti unutar EU-a, posebno migracijama
zdravstvenih profesionalaca u smjeru i izvan EU-a. Još jedan zajednički problem
svih zemalja EU-a su demografska pitanja vezano uz starenje stanovništva i starenje radne
snage u zdravstvu što znači da je nedovoljan broj mlađih radnika koji ulaze u sustav kako
bi zamijenili starije koji odlaze.
Kapacitet dodatnog obučavanja je također potrebno uzeti u obzir kao dio planiranja
strategije zapošljavanja. Ako je potrebno više liječnika i sredstava, potrebno će biti stvoriti
više fakultetskih i školskih mjesta, kao i više obrazovnog kadra, a što sve zahtijeva
planiranje i investiranje.
Europska je unija naglasila važnost poduzetništva, stavivši ga u samo središte strategije
rasta i strategije zapošljavanja. Uloga poduzetništva u okvirima EU-a priznata
je ne samo na gospodarskoj nego i na političkoj razini. Pokrenuti su brojni programi i
strategije poticanja poduzetništva od strane različitih europskih institucija, razvojnih i
ostalih organizacija. Neki zdravstveni djelatnici rade kao poduzetnici osnivajući svoje
prakse, medicinske centre te zapošljavajući tako ljudske resurse. Na njih se primjenjuju
pravila poticanja poduzetništva u okviru EU-a.
Slobodno kretanje osoba unutar EU-a jedno je od osnovnih zajamčenih prava zajednice.
Slobodno kretanje radnika unutar EU-a omogućeno je člankom 39. Sporazuma o
Europskoj zajednici i daljnje razrađeno Uredbom (EEZ) br. 1612/68. Pravo osnivanja
poduzeća u drugoj članici EU-a uređeno je člankom 43., a slobodno pružanje usluga
člankom 49. Direktiva 2005/36/EZ osigurava priznavanje profesionalnih kvalifikacija
u drugim članicama EU-a. Direktiva se odnosi na regulirana zanimanja, a obuhvaća 5
zdravstvenih zanimanja: (1) doktore medicine, (2) doktore dentalne medicine, (3) magistre
farmacije, (4) medicinske sestre opće njege i (5) primalje.
Migracije radne snage osobito su važno pitanje na području EU-a budući da mogu
rezultirati dvojakim učincima. S jedne su strane rješenje problema nedostatka ljudskih