Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
348 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. pridonijeti ne samo ostvarivanju ciljeva regionalne politike, nego i ostvarenju ciljeva širih regionalnih strategija. Tri su glavna fonda u okviru europske kohezijske politike od koristi za zdravstveni sustav: ■ Europski fond za regionalni razvoj koji je uglavnom usmjeren na financiranje ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i medicinsku opremu, ali može financirati i ulagačke projekte na području energetike, ulaganja u jačanje institucionalne infrastrukture i drugo. ■ Europski socijalni fond najčešće financira zdravstvene projekte povezane s nacionalnim strateškim prioritetima kao što su: povećanje zaposlenosti, smanjenje bolovanja, promocija zdravlja i drugo. ■ Kohezijski fond je jedan od strukturnih instrumenta za smanjenje regionalnih ekonomskih i društvenih razlika između zemalja članica. Iz ovog se fonda mogu financirati projekti koji su neizravno povezani uz sustav zdravstva, poput projekata izgradnje cesta, projekata zaštite okoliša i slično. U razdoblju od 2007.-2012. izdvojeno je 5 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu. Iz Europskog socijalnog fonda financiraju se aktivnosti vezane uz područja e-zdravstva, promociju zdravlja i slična prioritetna područja. S ciljem usmjeravanja zemalja članica i pružanja pomoći pri strateškom planiranju na području financiranja, a u skladu s kohezijskom politikom, Europska je komisija pripremila Zajednički strateški okvir (engl. Common Strategic Framework - CSF) za razdoblje 2014.-2020. Dokument se sastoji od smjernica za planiranje financiranja koje bi trebale pridonijeti što boljem iskorištavanju raspoloživih sredstava i maksimiziranju učinaka ulaganja. Zajednički strateški okvir zamijenit će dosadašnje smjernice Kohezijskog fonda, Fonda za ruralni razvoj, Fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za ribarstvo i objediniti ih u jedinstven set smjernica kojim se jača koherentno financijsko planiranje. Cilj je usmjeravati ulaganja u razvojne sektore te razvijati programe kojima će se bolje kombinirati i koordinirati raspoloživa sredstva. Nacionalne i regionalne vlasti koristit će ovaj okvir smjernica prilikom izrade prijava za projekte, odnosno sredstva iz CSF fondova. Sve zemlje članice, potencijalne korisnice CSF fondova, moraju osigurati suradnju i koordinaciju nacionalnih vlasti i ministarstava zaduženih za implementaciju dodijeljenih sredstva prilikom pripreme, implementacije, nadzora i procjene programa. Raspoloživa sredstva fondova namijenjena su za provođenje specifičnih strukturnih reformi nužnih kako bi se ostvarili ciljevi strategije razvoja EU-a do 2020. godine. Nužno je stoga osigurati konzistentnost akcija i programa financiranih CSF fondovima s krovnom strategijom razvoja EU-a.
Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 349 4.3 Ljudski resursi u sustavu zdravstva zemalja EU-a Zdravstvo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora u EU-u, osiguravajući zaposlenje jednom od deset radnika EU-a te se oko 60-80% proračuna za zdravstvene sustave izdvaja za plaće i druga davanja vezana izravno uz zapošljavanje radne snage u zdravstvu. Zdravstveno osoblje se obično plaća nadnicom, a liječnici se mogu plaćati na više načina: nadnicom (plaćom), plaćanjem po usluzi (za svaku uslugu dodjeljuje se određena tarifa ili broj bodova koji se onda pretvara u novčani ekvivalent), plaćanjem po glavi (za svakog pacijenta klasificira se po unaprijed utvrđenim dobnim skupinama), te plaćanjem ovisno o relativnoj skali vrijednosti ustanovljenoj prema godinama profesionalnog djelovanja, težini specijalizacije, riziku i troškovima prakse. Procedura plaćanja liječnika ima značajne implikacije na ukupne troškove zdravstvene zaštite. Utvrđen je veći rast troškova zdravstvene zaštite u više zemalja koje primjenjuju plaćanje po usluzi kao proceduru plaćanja od onih koje primjenjuju plaćanje nadnicom. Odabir određenog mehanizma implicira kompromis između interesa liječnika (koji preferiraju plaćanje po usluzi) i vlade koja nastoji ograničiti troškove. Problemi ljudskih resursa u sustavu zdravstva proizlaze i iz slabe atraktivnosti ove vrste poslova novim generacijama, nejednakoj mobilnosti unutar EU-a, posebno migracijama zdravstvenih profesionalaca u smjeru i izvan EU-a. Još jedan zajednički problem svih zemalja EU-a su demografska pitanja vezano uz starenje stanovništva i starenje radne snage u zdravstvu što znači da je nedovoljan broj mlađih radnika koji ulaze u sustav kako bi zamijenili starije koji odlaze. Kapacitet dodatnog obučavanja je također potrebno uzeti u obzir kao dio planiranja strategije zapošljavanja. Ako je potrebno više liječnika i sredstava, potrebno će biti stvoriti više fakultetskih i školskih mjesta, kao i više obrazovnog kadra, a što sve zahtijeva planiranje i investiranje. Europska je unija naglasila važnost poduzetništva, stavivši ga u samo središte strategije rasta i strategije zapošljavanja. Uloga poduzetništva u okvirima EU-a priznata je ne samo na gospodarskoj nego i na političkoj razini. Pokrenuti su brojni programi i strategije poticanja poduzetništva od strane različitih europskih institucija, razvojnih i ostalih organizacija. Neki zdravstveni djelatnici rade kao poduzetnici osnivajući svoje prakse, medicinske centre te zapošljavajući tako ljudske resurse. Na njih se primjenjuju pravila poticanja poduzetništva u okviru EU-a. Slobodno kretanje osoba unutar EU-a jedno je od osnovnih zajamčenih prava zajednice. Slobodno kretanje radnika unutar EU-a omogućeno je člankom 39. Sporazuma o Europskoj zajednici i daljnje razrađeno Uredbom (EEZ) br. 1612/68. Pravo osnivanja poduzeća u drugoj članici EU-a uređeno je člankom 43., a slobodno pružanje usluga člankom 49. Direktiva 2005/36/EZ osigurava priznavanje profesionalnih kvalifikacija u drugim članicama EU-a. Direktiva se odnosi na regulirana zanimanja, a obuhvaća 5 zdravstvenih zanimanja: (1) doktore medicine, (2) doktore dentalne medicine, (3) magistre farmacije, (4) medicinske sestre opće njege i (5) primalje. Migracije radne snage osobito su važno pitanje na području EU-a budući da mogu rezultirati dvojakim učincima. S jedne su strane rješenje problema nedostatka ljudskih
- Page 299 and 300: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 301 and 302: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 303 and 304: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 305 and 306: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 307 and 308: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 309 and 310: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 311 and 312: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 313 and 314: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 315 and 316: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 317 and 318: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 319 and 320: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 321 and 322: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 323 and 324: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 325 and 326: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 327 and 328: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 329 and 330: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 331 and 332: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 333 and 334: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 335 and 336: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 337 and 338: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 339 and 340: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 341 and 342: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 343 and 344: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 345 and 346: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 347 and 348: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 349: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 353 and 354: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 355 and 356: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 357 and 358: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 359 and 360: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 361 and 362: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 363 and 364: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 365 and 366: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 367 and 368: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 369 and 370: Vizija, vrijednosti i načela | 367
- Page 371 and 372: Vizija, vrijednosti i načela | 369
- Page 373 and 374: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 375 and 376: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 377 and 378: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 379 and 380: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 381 and 382: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 383 and 384: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 385 and 386: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 387 and 388: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 389 and 390: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 391 and 392: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 393 and 394: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 395 and 396: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 397 and 398: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 399 and 400: Strateški razvojni pravci, priorit
348 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
pridonijeti ne samo ostvarivanju ciljeva regionalne politike, nego i ostvarenju ciljeva širih<br />
regionalnih strategija.<br />
Tri su glavna fonda u okviru europske kohezijske politike od koristi za zdravstveni<br />
sustav:<br />
■ Europski fond za regionalni razvoj koji je uglavnom usmjeren na financiranje<br />
ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i medicinsku opremu, ali može financirati<br />
i ulagačke projekte na području energetike, ulaganja u jačanje institucionalne<br />
infrastrukture i drugo.<br />
■ Europski socijalni fond najčešće financira zdravstvene projekte povezane s nacionalnim<br />
strateškim prioritetima kao što su: povećanje zaposlenosti, smanjenje<br />
bolovanja, promocija <strong>zdravlja</strong> i drugo.<br />
■ Kohezijski fond je jedan od strukturnih instrumenta za smanjenje regionalnih<br />
ekonomskih i društvenih razlika između zemalja članica. Iz ovog se fonda mogu<br />
financirati projekti koji su neizravno povezani uz sustav zdravstva, poput projekata<br />
izgradnje cesta, projekata zaštite okoliša i slično.<br />
U razdoblju od 2007.-2012. izdvojeno je 5 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni<br />
razvoj za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu. Iz Europskog socijalnog fonda<br />
financiraju se aktivnosti vezane uz područja e-zdravstva, promociju <strong>zdravlja</strong> i slična<br />
prioritetna područja.<br />
S ciljem usmjeravanja zemalja članica i pružanja pomoći pri strateškom planiranju<br />
na području financiranja, a u skladu s kohezijskom politikom, Europska je komisija<br />
pripremila Zajednički strateški okvir (engl. Common Strategic Framework - CSF) za<br />
razdoblje 2014.-2020. Dokument se sastoji od smjernica za planiranje financiranja koje<br />
bi trebale pridonijeti što boljem iskorištavanju raspoloživih sredstava i maksimiziranju<br />
učinaka ulaganja.<br />
Zajednički strateški okvir zamijenit će dosadašnje smjernice Kohezijskog fonda,<br />
Fonda za ruralni razvoj, Fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog<br />
fonda za ribarstvo i objediniti ih u jedinstven set smjernica kojim se jača koherentno<br />
financijsko planiranje. Cilj je usmjeravati ulaganja u razvojne sektore te razvijati programe<br />
kojima će se bolje kombinirati i koordinirati raspoloživa sredstva. Nacionalne i regionalne<br />
vlasti koristit će ovaj okvir smjernica prilikom izrade prijava za projekte, odnosno sredstva<br />
iz CSF fondova. Sve zemlje članice, potencijalne korisnice CSF fondova, moraju osigurati<br />
suradnju i koordinaciju nacionalnih vlasti i ministarstava zaduženih za implementaciju<br />
dodijeljenih sredstva prilikom pripreme, implementacije, nadzora i procjene programa.<br />
Raspoloživa sredstva fondova namijenjena su za provođenje specifičnih strukturnih<br />
reformi nužnih kako bi se ostvarili ciljevi strategije razvoja EU-a do 2020. godine. Nužno<br />
je stoga osigurati konzistentnost akcija i programa financiranih CSF fondovima s krovnom<br />
strategijom razvoja EU-a.
Change language