Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
346 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Ključno načelo upravljanja u EU-u je solidarnost. U skladu s ovim načelom, EU podupire razvoj socijalnih usluga za sve građane zemalja članica EU-a i realizaciju takozvanog europskog socijalnog modela. Godine 2000. zemlje članice EU-a su artikulirale socijalni model u Povelji osnovnih prava EU-a. Što se tiče zdravstva, Poveljom se tvrdi da svatko ima pravo pristupa preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na medicinsko liječenje pod uvjetima utvrđenim nacionalnim pravima i praksama. Također, potrebno je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja u definiranju i implementaciji svih politika i aktivnosti EU-a. Iz svega navedenoga proizlazi da se zdravlje smatra jednim od integralnih dijelova strategije razvoja EU-a budući da se dobro zdravlje građana može povoljno odraziti na sveukupnu produktivnost. Koncept zdravlja mora biti uključen u sve relevantne politike. Osobito se misli na politiku društvenog i regionalnog razvoja, politiku oporezivanja, politiku obrazovanja, politiku zaštite okoliša te u područje istraživanja i razvoja. Pristup »uključenosti zdravlja« mora biti primjenjivan prilikom izrade svih politika neovisno o kojem je području riječ, a da bi bio u potpunosti djelotvoran, valja ga se pridržavati i prilikom izrade regionalnih i nacionalnih te lokalnih politika. Nadalje, Europski regionalni ured za zdravstvo Svjetske zdravstvene organizacije donio je odluku o razvoju nove zdravstvene politike za razdoblje do 2020 godine. Svrha stvaranja nove politike nazvane »Health 2020« jest jačanje zdravstvenih sustava, izgradnja infrastrukture i institucija javnog zdravstva, razvoj koherentnih i utemeljenih politika i rješenja za potencijalne prijetnje zdravlju i za postizanje održivih poboljšanja. Kao krovna politika obuhvatit će i koordinirati sve akcije poduzete od strane Svjetske zdravstvene organizacije i europskih zemalja. Temeljni ciljevi politike »Health 2020« uključuju: udruživanje snaga svih europskih zemlja članica kako bi se promicalo zdravlje i blagostanje ljudi; stvaranje boljih uvjeta življenja, produljenje godina života, smanjenje nejednakosti u zdravlju i nošenje s demografskim promjenama; unapređenje upravljanja zdravstvom; stvaranje zajedničkih strateških ciljeva; ubrzavanje inovacija i dijeljenje znanja te povećanje sudjelovanja svih članova civilnog društva. Novom politikom nastojat će se odgovoriti na ključna pitanja vezana uz područje zdravstva, a odnose se na politike i mjere kojima se mogu postići najveći uspjesi, razvoj prilika i inovacija, učinkovito iskorištavanje oskudnih resursa, smanjivanje nejednakosti i druga. U skladu s navedenim, nastojat će se poticati upravljanje i razvoj politika prikladnih za nošenje s izazovima 21. stoljeća, prikupljati i iskoristiti dokazi i podaci o uzrocima bolesti i nejednakostima kako bi se razvila prikladna rješenja. S tim ciljem bit će potrebna suradnja sa svim sudionicima u sektoru zdravstva, donositeljima odluka, predstavnicima civilnog društva te međunarodnim organizacijama. Na globalnoj razini, nužno je spomenuti inicijativu »Milenijski razvojni ciljevi« koju su 2000. godine pokrenule zemlje članice Ujedinjenih naroda (UN). Temeljni cilj inicijative jest poticanje razvoja i smanjenje siromaštva na globalnoj razini. Zdravlje i zdravstvo predstavljaju okosnicu Milenijskih ciljeva. Definirano je osam temeljnih ciljeva koji bi se trebali ostvariti do 2015. godine. Navedeni ciljevi uključuju: 1. iskorjenjivanje ekstremne gladi i siromaštva 2. ostvarivanje osnovnog obrazovanja na globalnoj razini
Implikacije pristupanja RH u EU na hrvatski zdravstveni sustav | 347 3. poticanje jednakosti spolova i osnaživanje žena 4. smanjivanje smrtnosti djece 5. poboljšanje zdravlja majki 6. borba protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i ostalih zaraznih bolesti 7. ostvarivanje održivog okoliša 8. razvijanje globalnog partnerstva za razvoj. Među navedenim ciljevima tri se eksplicitno odnose na zdravlje: smanjivanje smrtnosti djece, poboljšanje zdravlja majki te borba protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i ostalih zaraznih bolesti. Na globalnoj je razini značajan napredak postignut u smanjivanju stope mortaliteta djece, osiguravanju imunizacije protiv ospica te je zabilježeno smanjenje broja novih slučajeva tuberkuloze i zaraze HIV-om. Smanjen je broj slučajeva smrti majki, s 543.000 slučajeva zabilježenih 1990. godine na 287.000 u 2010. godini, no taj je pad tek polovina onoga što je postavljeno u milenijskim ciljevima. Postignut je cilj vezan uz sigurnost opskrbe pitkom vodom te je u 2010. godini 89% stanovništva imalo poboljšan pristup izvorima pitke vode (1990. godine taj je postotak bio 76%). Međutim, iako se naziru određeni uspjesi i pomaci na bolje, napredak divergira od zemlje do zemlje te između različitih regija svijeta. Procijenjeno je da mnoge siromašne i zemlje u razvoju neće uspjeti do ugovorenog roka ostvariti postavljene ciljeve vezane uz zdravstvo. Neuspjeh ostvarivanja postavljenih ciljeva vezanih uz zdravstvo znači nastavljanje i jačanje negativnih posljedica koje ekonomski, društveni i epidemiološki teret bolesti ostavlja u zajednici i zemlji u cjelini. 4.2 Europska kohezijska politika na području zdravstva Europska kohezijska politika ima za cilj smanjiti regionalne nejednakosti odobravanjem sredstva iz strukturnih fondova. Zdravlje i sustav zdravstva su prepoznati kao važne odrednice blagostanja i konkurentnosti te su uključeni u programe regionalnog financiranja. Izdvojena su tri prioritetna područja ulaganja, s time da se dva odnose na izravna i neizravna ulaganja u zdravstvo, a treće se područje odnosi na ulaganja izvan zdravstvenog sektora, ali na neki način povezana s ovim sektorom. Prva dva područja uključuju ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, e-zdravstvo, omogućavanje pristupa zdravstvenoj zaštiti najranjivijim skupinama, hitnu medicinu, medicinsku opremu, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, promociju zdravlja i prevenciju bolesti te u obrazovanje i usavršavanje zdravstvenih djelatnika. Ostala ulaganja odnose se na ulaganja u informacijsku tehnologiju, prekograničnu suradnju i slično. Djelotvorno korištenje strukturnih fondova za poboljšavanje vještina i kompetencija radne snage u zdravstvu te razvoj zdravstvene infrastrukture mogu pridonijeti poboljšanju radnih uvjeta i rastu kvalitete zdravstvenih usluga, smanjujući zdravstvene razlike i jačajući koheziju između zemalja članica EU-a. Programi financiranja u okviru kohezijske politike moraju pridonijeti ostvarenju ciljeva strategije razvoja EU-a u vidu osiguravanja novih i boljih radnih mjesta; moraju biti usklađeni s regionalnim i nacionalnim politikama i sustavom financiranja te moraju
- Page 297 and 298: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 299 and 300: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 301 and 302: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 303 and 304: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 305 and 306: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 307 and 308: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 309 and 310: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 311 and 312: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 313 and 314: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 315 and 316: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 317 and 318: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 319 and 320: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 321 and 322: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 323 and 324: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 325 and 326: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 327 and 328: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 329 and 330: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 331 and 332: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 333 and 334: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 335 and 336: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 337 and 338: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 339 and 340: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 341 and 342: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 343 and 344: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 345 and 346: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 347: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 351 and 352: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 353 and 354: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 355 and 356: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 357 and 358: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 359 and 360: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 361 and 362: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 363 and 364: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 365 and 366: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 367 and 368: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 369 and 370: Vizija, vrijednosti i načela | 367
- Page 371 and 372: Vizija, vrijednosti i načela | 369
- Page 373 and 374: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 375 and 376: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 377 and 378: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 379 and 380: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 381 and 382: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 383 and 384: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 385 and 386: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 387 and 388: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 389 and 390: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 391 and 392: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 393 and 394: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 395 and 396: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 397 and 398: Strateški razvojni pravci, priorit
346 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
Ključno načelo upravljanja u EU-u je solidarnost. U skladu s ovim načelom, EU<br />
podupire razvoj socijalnih usluga za sve građane zemalja članica EU-a i realizaciju takozvanog<br />
europskog socijalnog modela. Godine 2000. zemlje članice EU-a su artikulirale<br />
socijalni model u Povelji osnovnih prava EU-a. Što se tiče zdravstva, Poveljom se tvrdi<br />
da svatko ima pravo pristupa preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na medicinsko<br />
liječenje pod uvjetima utvrđenim nacionalnim pravima i praksama. Također, potrebno<br />
je osigurati visoku razinu zaštite <strong>zdravlja</strong> u definiranju i implementaciji svih politika i<br />
aktivnosti EU-a.<br />
Iz svega navedenoga proizlazi da se zdravlje smatra jednim od integralnih dijelova<br />
strategije razvoja EU-a budući da se dobro zdravlje građana može povoljno odraziti na<br />
sveukupnu produktivnost. Koncept <strong>zdravlja</strong> mora biti uključen u sve relevantne politike.<br />
Osobito se misli na politiku društvenog i regionalnog razvoja, politiku oporezivanja,<br />
politiku obrazovanja, politiku zaštite okoliša te u područje istraživanja i razvoja. Pristup<br />
»uključenosti <strong>zdravlja</strong>« mora biti primjenjivan prilikom izrade svih politika neovisno o<br />
kojem je području riječ, a da bi bio u potpunosti djelotvoran, valja ga se pridržavati i<br />
prilikom izrade regionalnih i nacionalnih te lokalnih politika.<br />
Nadalje, Europski regionalni ured za zdravstvo Svjetske zdravstvene organizacije<br />
donio je odluku o razvoju nove zdravstvene politike za razdoblje do 2020 godine. Svrha<br />
stvaranja nove politike nazvane »Health 2020« jest jačanje zdravstvenih sustava, izgradnja<br />
infrastrukture i institucija javnog zdravstva, razvoj koherentnih i utemeljenih politika i<br />
rješenja za potencijalne prijetnje zdravlju i za postizanje održivih poboljšanja. Kao krovna<br />
politika obuhvatit će i koordinirati sve akcije poduzete od strane Svjetske zdravstvene<br />
organizacije i europskih zemalja.<br />
Temeljni ciljevi politike »Health 2020« uključuju: udruživanje snaga svih europskih<br />
zemlja članica kako bi se promicalo zdravlje i blagostanje ljudi; stvaranje boljih<br />
uvjeta življenja, produljenje godina života, smanjenje nejednakosti u zdravlju i nošenje s<br />
demografskim promjenama; unapređenje upravljanja zdravstvom; stvaranje zajedničkih<br />
strateških ciljeva; ubrzavanje inovacija i dijeljenje znanja te povećanje sudjelovanja svih<br />
članova civilnog društva.<br />
Novom politikom nastojat će se odgovoriti na ključna pitanja vezana uz područje<br />
zdravstva, a odnose se na politike i mjere kojima se mogu postići najveći uspjesi, razvoj<br />
prilika i inovacija, učinkovito iskorištavanje oskudnih resursa, smanjivanje nejednakosti i<br />
druga. U skladu s navedenim, nastojat će se poticati upravljanje i razvoj politika prikladnih<br />
za nošenje s izazovima 21. stoljeća, prikupljati i iskoristiti dokazi i podaci o uzrocima<br />
bolesti i nejednakostima kako bi se razvila prikladna rješenja. S tim ciljem bit će potrebna<br />
suradnja sa svim sudionicima u sektoru zdravstva, donositeljima odluka, predstavnicima<br />
civilnog društva te međunarodnim organizacijama.<br />
Na globalnoj razini, nužno je spomenuti inicijativu »Milenijski razvojni ciljevi« koju<br />
su 2000. godine pokrenule zemlje članice Ujedinjenih naroda (UN). Temeljni cilj inicijative<br />
jest poticanje razvoja i smanjenje siromaštva na globalnoj razini. Zdravlje i zdravstvo<br />
predstavljaju okosnicu Milenijskih ciljeva. Definirano je osam temeljnih ciljeva koji bi se<br />
trebali ostvariti do 2015. godine. Navedeni ciljevi uključuju:<br />
1. iskorjenjivanje ekstremne gladi i siromaštva<br />
2. ostvarivanje osnovnog obrazovanja na globalnoj razini