Untitled - Ministarstvo zdravlja

More documents

Recommendations

Info

338 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. kih destinacija. U lječilištima se nude kure, posebni programi oporavka, uravnotežena prehrana i drugi sadržaji. Wellness podrazumijeva aktivan i odgovoran pristup (gostu) u cilju postizanja tjelesne i duhovne ravnoteže. U literaturi se nalaze prijedlozi za kategorizaciju šarolikih wellness usluga, od jednostavnih do medicinskog wellnessa. Prema definiciji Udruge za medicinski turizam , medicinski wellness je organizirano provođenje zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa uz multidisciplinarni tim koji uključuje liječnika, nutricionista, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta te spa i wellness terapeuta, u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja. Metode i postupci medicinskog wellnessa uključuju metode integralne (službene, komplementarne i tradicionalne) medicine. 3.12.2 Povijest zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj Svi aspekti složenih interakcija zdravlja i turizma u njihovoj povijesnoj evoluciji mogu se promatrati i kroz turističku percepciju hrvatskog, a posebice jadranskog prostora. U samim počecima svjetskih turističkih kretanja, upoznavanje iznimnih klimatskih pogodnosti pomoglo je promicanju hvarskog turizma pa je 1868. godine utemeljeno Higijeničko društvo Hvar, prvo turističko društvo u Europi. Turističke destinacije iz 19. i 20. stoljeća najčešće su prirodna lječilišta vezana uz današnji pojam zdravstvenog turizma, tj. uz pojam oporavka organizma, odnosno liječenja. Korisnici lječilišnih odnosno turističkih usluga u to vrijeme su većinom bili stranci iz razvijenijih europskih zemalja čija razina zdravstvene i opće kulture pretpostavlja poznavanje prirodnih čimbenika kao značajnih činitelja u očuvanju zdravlja. Godine 1889. Austrijska je vlada Opatiju službeno proglasila prvim morskim klimatskim lječilištem na Jadranu. Thalasotherapia Opatija, specijalna bolnica za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, osnovana je 1957. godine. Od 1993. kao Ustanova je u vlasništvu Primorsko-goranske županije. Rješenjem Ministarstva zdravstva, 1998. godine Ustanova dobiva status nacionalnog Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor, u čijem je programu rada na prvom mjestu stavljena aktivna uloga u donošenju propisa za reguliranje zdravstveno-turističke ponude kao i donošenje kriterija za kategorizaciju turističkih destinacija i poslovnih sustava za Republiku Hrvatsku. Osim Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor, treba spomenuti i tijela poput Zajednica zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje koji je kao nasljednik zagrebačkog Balneoklimatološkog zavoda iz 1949., osnovan pri Akademiji medicinskih znanosti 1994. godine. Svoj je najveći doprinos dao održavanjem skupova i škola na temu prirodnih ljekovitih činitelja, publikacijom čitave biblioteke zbornika i tematskih monografija, kao i registracijom lokacija u Hrvatskoj koje zadovoljavaju uvjete bavljenja prirodnim liječenjem. 3.12.3 Značenje zdravstvenog turizma i hrvatski resursi S obzirom na konstantno opadajuću kvalitetu suvremenog života uzrokovanu stresom i zagađenjem, zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu u revitalizaciji psihofizičkih sposobnosti čovjeka. U lječilištima se nudi uravnotežena prehrana, isključenost
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 339 od buke i zagađenja zraka, tjelovježbe, društveni i duhovni programi. Zdravstvena kultura modernog društva podrazumijeva postojanje složenog sustava s nizom zdravstvenih institucija koje se između ostalog bave i određivanjem načina korištenja slobodnog vremena ili pak liječenja kroz aktivni vid rekreacije koja je sve značajniji dio turističkih sadržaja. Nivo zdravstvene kulture određuje kvantitetu turističkih kretanja, njegove prostorne dimenzije, vremensku distribuciju pa čak i sam vid turističke aktivnosti, vrstu smještajnog kapaciteta i način korištenja prirodnih i drugih ljekovitih faktora. Tako se zdravstveni turizam, kao selektivni oblik turizma u sve većoj ekspanziji, locira u širokoj lepezi, od rekreativnih oblika wellness turizma do bolničkog turizma u organizaciji ugostiteljskih tvrtki, odnosno zdravstvenih ustanova koje pružaju zdravstveno turističke usluge. Značenje zdravstvenog turizma tim je veće ako se spoznaju aktualni europski trendovi gdje više od 10% klijenata putuje na različite zdravstvene tretmane u inozemstvo. Razvijene europske turističke zemlje, uključujući i mediteranske, imaju bogato gotovo dvostoljetno iskustvo u korištenju prirodnih čimbenika, a posebice u topličnim, talasoterapeutskim i balneoterapeutskim centrima koji su namijenjeni pretežito domaćim klijentima u okviru sustava zdravstvenog i socijalnog osiguranja, ali sve više i inozemnoj potražnji. Prema podacima iz literature, od više od tisuću toplica, odnosno hidrotermalnih mjesta diljem Europe, gotovo jedna trećina locirana je u Njemačkoj, 10% u Francuskoj, a značajan broj postoji u Italiji, Austriji te Švicarskoj koji danas čine značajan segment turističke ponude u obliku zdravstvenog turizma. Hrvatska obiluje prirodnim resursima koji predstavljaju veliki potencijal za razvitak zdravstvenog turizma na moru i u kontinentalnom djelu. Prema dosad publiciranim podacima, u Hrvatskoj postoji 222 lokaliteta s povoljnim potencijalnim uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma, od kojih je tek 10% u eksploataciji u okviru 18 organiziranih lječilišnih centara. Kao i druge mediteranske zemlje, tako je i Hrvatsku zahvatio val wellness centara koji nude medicinske i druge tretmane za njegu i čuvanje zdravlja pa se 2005. godine čak 80 hrvatskih hotela deklariralo kao wellness hoteli. 3.12.4 Problemi u unapređenju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj 3.12.4.1 Obrazovanje Hrvatsku kao destinaciju za zdravstveni turizam izdvaja to što: a) nudi jedinstvo različitosti u ponudi resursa priobalne, otočne, nizinske i planinske Hrvatske; b) nastavlja tradiciju povijesnih lječilišnih destinacija (klimato-, hidro-, fito-, talasotherapije); c) raspolaže visoko kvalitetnim medicinskim osobljem nužnim u realizaciji ciljnih programa prevencije, rehabilitacije i liječenja; d) ima visoku razinu usluga u hotelijersko-turističkom sektoru, temeljeno na tradiciji i poštivanju međunarodnih standarda djelatnosti i kvalitete i e) ima razvijene sve oblike i razine obrazovanja za turizam i hotelijerstvo. Međutim, u praksi se pokazala potreba da kadrovima u području »zdravstvenog turizma« osiguraju relevantna znanja iz područja zdravstva, ekonomije, turizma i kvalitete komuniciranja. U dosadašnjem sustavu obrazovanja nije bila osigurana mogućnost da se na svim razinama obrazovanja stječu znanja kroz koja bi kadrovi bili osposobljavani za djelatnost turizma,
Page 3:
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARST
Page 6 and 7:
4 | Nacionalna strategija razvoja z
Page 9 and 10:
Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
Page 11 and 12:
Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
Page 13 and 14:
Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
Page 15 and 16:
Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
Page 17 and 18:
Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
Page 19 and 20:
Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
Page 21 and 22:
Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
Page 23 and 24:
Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
Page 25 and 26:
Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
Page 27 and 28:
Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
Page 265 and 266:
Page 267 and 268:
Page 269 and 270:
Page 271 and 272:
Page 273 and 274:
Page 275 and 276:
Page 277 and 278:
Page 279 and 280:
Page 281 and 282:
Page 283 and 284:
Page 285 and 286:
Page 287 and 288:
Page 289 and 290: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 339: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 345 and 346: Implikacije pristupanja RH u EU na
Page 369 and 370: Vizija, vrijednosti i načela | 367
Page 371 and 372: Vizija, vrijednosti i načela | 369
Page 373 and 374: SWOT analiza i strateški problemi
Page 383 and 384: Strateški razvojni pravci, priorit
Page 391 and 392:
Strateški razvojni pravci, priorit
Page 393 and 394:
Page 395 and 396:
Page 397 and 398:
Page 399 and 400:
Page 401 and 402:
Page 403 and 404:
Page 405 and 406:
Page 407 and 408:
Literatura i izvori | 405 8. LITERA
Page 409 and 410:
Literatura i izvori | 407 ■ Poto
Page 411 and 412:
Literatura i izvori | 409 ■ World
Page 413 and 414:
Literatura i izvori | 411 ■ Przyw
Page 415 and 416:
Literatura i izvori | 413 ■ Zakon
Page 417 and 418:
Literatura i izvori | 415 on Resear
Page 419 and 420:
Literatura i izvori | 417 ■ World
show all

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?