Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
334 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. istraživanja jedina je hrvatska biotehnološka kompanija koja trenutno ima dozvolu za testiranje vlastitog novog lijeka. U Hrvatskoj su do sredine travnja 2012. godine bila ugovorena ukupno 132 projektna ugovora, sa 164 partnera iz Hrvatske. Pri tome je kroz FP7 projekte dobiveno ukupno 27,5 milijuna eura, dok je od 2007. godine uloženo 21,6 milijuna eura. Zbog osobitosti projektnih područja i teme istraživanja, otežana je analiza udjela projekata iz područja biomedicine. U formalnom smislu, službeni podaci navode ukupno 6 projekata iz područja zdravlja. Po pitanju učinkovitosti i iskorištenosti istraživačkih kapaciteta ne postoje dostupni podaci. Tijekom 2009. godine Nacionalno vijeće za znanost planiralo je analizu i pokušaj provedbe sustavnog pregleda sve znanstveno-istraživačke opreme u Hrvatskoj, no ona nije provedena iz organizacijskih razloga. Sadašnje stanje obilježava nedovoljno nastojanje da se poveća učinkovitost korištenja skupe istraživačke opreme. 3.11.5 Ljudski resursi u biomedicinskim istraživanjima U području biomedicine i zdravstva u ožujku 2012. godine bilo je zaposleno ukupno 1733 znanstvenika, od čega je više od polovine bilo zaposleno u kliničkim znanostima (Tablica 1). Trenutno stanje obilježavaju nejednakosti u broju znanstvenika po znanstvenim poljima pa tako u polju biotehnika u medicini, integrativna bioetika, sigurnosne i obrambene znanosti i interdisciplinarne biotehničke znanosti nije bilo registriranih znanstvenika. Tablica 1. Broj registriranih znanstvenika prema znanstvenim poljima unutar područja biomedicine i zdravstva. Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Znanstveno polje Broj znanstvenika 3.01. Temeljne medicinske znanosti 240 3.02. Kliničke medicinske znanosti 1022 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 102 3.04. Veterinarska medicina 174 3.05. Dentalna medicina 112 3.06. Farmacija 83 Ukupno biomedicina i zdravstvo 1733 Produkcija znanstvenog kadra u području biomedicine pokazuje minimalni porast kroz razdoblje od pet godina. Dok je 2006. godine ukupno 106 kandidata doktoriralo u području biomedicine, taj se broj 2010. godine povećao na 176 (izvor: Državni zavod za statistiku). Glavnina doktorata proizvedena je u samo jednom centru (69%; Tablica 2). Među dosta nepovoljnim pokazateljima je i jako izražen odljev mladih istraživača (znanstvenih novaka) koji je bio posebno izražen u području biomedicine i zdravstva. Gotovo
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 335 polovina doktoranada izašla je iz sustava potpore prije 36. mjeseca zaposlenja (48,6%), u usporedbi sa samo 28,4% u drugim područjima znanosti. No, još je alarmantniji podatak da je samo 17% novaka u biomedicini steklo doktorat za vrijeme novaštva, u usporedbi s 33% u cijelom uzorku novaka. Nepovoljni podaci o kratkom trajanju zaposlenja znanstvenih novaka govore o osipanju znanstveno-istraživačkog potencijala u biomedicini, a vjerojatno su posljedica manjka liječnika i većih mogućnosti na tržištu rada koje u zdravstvu nude veća primanja nego u znanosti i istraživanju. Tablica 2. Ljudski resursi uključeni u znanost i istraživanje u biomedicini, 2010. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku. Pokazatelj 2010. Zaposleni istraživači 2.622 Postotak žena među istraživačima 52,5 Broj zaposlenika izražen kroz ekvivalent punog radnog vremena (FTE) 1.173,3 Broj obranjenih doktorata 176 Broj obranjenih doktorata, samo Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet 121 3.11.6 Klinička istraživanja Jedan od vrlo važnih elemenata istraživanja u zdravstvu i o zdravlju je provođenje kliničkih istraživanja. Ovaj oblik istraživanja provodi se s ciljem dobivanja podataka o novim oblicima liječenja i novim lijekovima. Ova istraživanja ne financira Ministarstvo zdravlja, nego u pravilu proizvođači ili distributeri lijekova i medicinskih proizvoda čime se osigurava vrlo važna veza između sustava zdravstva i gospodarstva. Međutim, sadašnje stanje kliničkih istraživanja u Hrvatskoj je vrlo neujednačeno i definira se na razini pojedinih ustanova. Izravna dobit za bolničke ustanove, u kojima se ova istraživanja u pravilu provode, jest da ustanove dobivaju dio iznosa koji naručitelji istraživanja plaćaju za provedbu istraživanja. Kako se u pravilu radi o multicentričnim istraživanjima, tako naručitelji često traže i da se cijeli proces istraživanja nadzire, tako da se poboljša i osigura kvaliteta i sigurnost provedbe ovog oblika istraživanja. Kako bi se poboljšalo praćenje ovog oblika istraživanja, povećala transparentnost i olakšalo uključivanje zainteresiranih pacijenata u pokuse, kao pilot projekt na Medicinskom fakultetu u Splitu osnovan je registar kliničkih pokusa na hrvatskom jeziku, RegPok.hr. Registar obuhvaća klinička istraživanja koja se provode u Republici Hrvatskoj, a protokol im je zapisan u najvećem svjetskom registru kliničkih pokusa ClinicalTrials. gov u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici Nacionalnih instituta za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država. Dana 10. svibnja 2012. u ClinicalTrials.gov bilo je registrirano ukupno 471 istraživanje koje strane farmaceutske kompanije provode ili su već okončale u Hrvatskoj, od kojih je 108 u tom trenutku još uvijek bilo otvoreno i uključivalo nove ispitanike.
- Page 285 and 286: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 287 and 288: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 289 and 290: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 291 and 292: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 293 and 294: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 295 and 296: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 297 and 298: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 299 and 300: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 301 and 302: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 303 and 304: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 305 and 306: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 307 and 308: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 309 and 310: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 311 and 312: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 313 and 314: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 315 and 316: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 317 and 318: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 319 and 320: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 321 and 322: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 323 and 324: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 325 and 326: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 327 and 328: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 329 and 330: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 331 and 332: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 333 and 334: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 335: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 339 and 340: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 341 and 342: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 343 and 344: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 345 and 346: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 347 and 348: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 349 and 350: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 351 and 352: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 353 and 354: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 355 and 356: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 357 and 358: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 359 and 360: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 361 and 362: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 363 and 364: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 365 and 366: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 367 and 368: Implikacije pristupanja RH u EU na
- Page 369 and 370: Vizija, vrijednosti i načela | 367
- Page 371 and 372: Vizija, vrijednosti i načela | 369
- Page 373 and 374: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 375 and 376: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 377 and 378: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 379 and 380: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 381 and 382: SWOT analiza i strateški problemi
- Page 383 and 384: Strateški razvojni pravci, priorit
- Page 385 and 386: Strateški razvojni pravci, priorit
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 335<br />
polovina doktoranada izašla je iz sustava potpore prije 36. mjeseca zaposlenja (48,6%), u<br />
usporedbi sa samo 28,4% u drugim područjima znanosti. No, još je alarmantniji podatak<br />
da je samo 17% novaka u biomedicini steklo doktorat za vrijeme novaštva, u usporedbi<br />
s 33% u cijelom uzorku novaka. Nepovoljni podaci o kratkom trajanju zaposlenja znanstvenih<br />
novaka govore o osipanju znanstveno-istraživačkog potencijala u biomedicini,<br />
a vjerojatno su posljedica manjka liječnika i većih mogućnosti na tržištu rada koje u<br />
zdravstvu nude veća primanja nego u znanosti i istraživanju.<br />
Tablica 2. Ljudski resursi uključeni u znanost i istraživanje u biomedicini, 2010. godine. Izvor: Državni<br />
zavod za statistiku.<br />
Pokazatelj 2010.<br />
Zaposleni istraživači 2.622<br />
Postotak žena među istraživačima 52,5<br />
Broj zaposlenika izražen kroz ekvivalent punog radnog vremena (FTE) 1.173,3<br />
Broj obranjenih doktorata 176<br />
Broj obranjenih doktorata, samo Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet 121<br />
3.11.6 Klinička istraživanja<br />
Jedan od vrlo važnih elemenata istraživanja u zdravstvu i o zdravlju je provođenje<br />
kliničkih istraživanja. Ovaj oblik istraživanja provodi se s ciljem dobivanja podataka o<br />
novim oblicima liječenja i novim lijekovima. Ova istraživanja ne financira <strong>Ministarstvo</strong><br />
<strong>zdravlja</strong>, nego u pravilu proizvođači ili distributeri lijekova i medicinskih proizvoda čime<br />
se osigurava vrlo važna veza između sustava zdravstva i gospodarstva. Međutim, sadašnje<br />
stanje kliničkih istraživanja u Hrvatskoj je vrlo neujednačeno i definira se na razini<br />
pojedinih ustanova. Izravna dobit za bolničke ustanove, u kojima se ova istraživanja u<br />
pravilu provode, jest da ustanove dobivaju dio iznosa koji naručitelji istraživanja plaćaju<br />
za provedbu istraživanja. Kako se u pravilu radi o multicentričnim istraživanjima, tako<br />
naručitelji često traže i da se cijeli proces istraživanja nadzire, tako da se poboljša i osigura<br />
kvaliteta i sigurnost provedbe ovog oblika istraživanja.<br />
Kako bi se poboljšalo praćenje ovog oblika istraživanja, povećala transparentnost<br />
i olakšalo uključivanje zainteresiranih pacijenata u pokuse, kao pilot projekt na Medicinskom<br />
fakultetu u Splitu osnovan je registar kliničkih pokusa na hrvatskom jeziku,<br />
RegPok.hr. Registar obuhvaća klinička istraživanja koja se provode u Republici Hrvatskoj,<br />
a protokol im je zapisan u najvećem svjetskom registru kliničkih pokusa ClinicalTrials.<br />
gov u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici Nacionalnih instituta za zdravlje Sjedinjenih<br />
Američkih Država. Dana 10. svibnja 2012. u ClinicalTrials.gov bilo je registrirano ukupno<br />
471 istraživanje koje strane farmaceutske kompanije provode ili su već okončale u Hrvatskoj,<br />
od kojih je 108 u tom trenutku još uvijek bilo otvoreno i uključivalo nove ispitanike.