Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

334 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. istraživanja jedina je hrvatska biotehnološka kompanija koja trenutno ima dozvolu za testiranje vlastitog novog lijeka. U Hrvatskoj su do sredine travnja 2012. godine bila ugovorena ukupno 132 projektna ugovora, sa 164 partnera iz Hrvatske. Pri tome je kroz FP7 projekte dobiveno ukupno 27,5 milijuna eura, dok je od 2007. godine uloženo 21,6 milijuna eura. Zbog osobitosti projektnih područja i teme istraživanja, otežana je analiza udjela projekata iz područja biomedicine. U formalnom smislu, službeni podaci navode ukupno 6 projekata iz područja zdravlja. Po pitanju učinkovitosti i iskorištenosti istraživačkih kapaciteta ne postoje dostupni podaci. Tijekom 2009. godine Nacionalno vijeće za znanost planiralo je analizu i pokušaj provedbe sustavnog pregleda sve znanstveno-istraživačke opreme u Hrvatskoj, no ona nije provedena iz organizacijskih razloga. Sadašnje stanje obilježava nedovoljno nastojanje da se poveća učinkovitost korištenja skupe istraživačke opreme. 3.11.5 Ljudski resursi u biomedicinskim istraživanjima U području biomedicine i zdravstva u ožujku 2012. godine bilo je zaposleno ukupno 1733 znanstvenika, od čega je više od polovine bilo zaposleno u kliničkim znanostima (Tablica 1). Trenutno stanje obilježavaju nejednakosti u broju znanstvenika po znanstvenim poljima pa tako u polju biotehnika u medicini, integrativna bioetika, sigurnosne i obrambene znanosti i interdisciplinarne biotehničke znanosti nije bilo registriranih znanstvenika. Tablica 1. Broj registriranih znanstvenika prema znanstvenim poljima unutar područja biomedicine i zdravstva. Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Znanstveno polje Broj znanstvenika 3.01. Temeljne medicinske znanosti 240 3.02. Kliničke medicinske znanosti 1022 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 102 3.04. Veterinarska medicina 174 3.05. Dentalna medicina 112 3.06. Farmacija 83 Ukupno biomedicina i zdravstvo 1733 Produkcija znanstvenog kadra u području biomedicine pokazuje minimalni porast kroz razdoblje od pet godina. Dok je 2006. godine ukupno 106 kandidata doktoriralo u području biomedicine, taj se broj 2010. godine povećao na 176 (izvor: Državni zavod za statistiku). Glavnina doktorata proizvedena je u samo jednom centru (69%; Tablica 2). Među dosta nepovoljnim pokazateljima je i jako izražen odljev mladih istraživača (znanstvenih novaka) koji je bio posebno izražen u području biomedicine i zdravstva. Gotovo

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 335 polovina doktoranada izašla je iz sustava potpore prije 36. mjeseca zaposlenja (48,6%), u usporedbi sa samo 28,4% u drugim područjima znanosti. No, još je alarmantniji podatak da je samo 17% novaka u biomedicini steklo doktorat za vrijeme novaštva, u usporedbi s 33% u cijelom uzorku novaka. Nepovoljni podaci o kratkom trajanju zaposlenja znanstvenih novaka govore o osipanju znanstveno-istraživačkog potencijala u biomedicini, a vjerojatno su posljedica manjka liječnika i većih mogućnosti na tržištu rada koje u zdravstvu nude veća primanja nego u znanosti i istraživanju. Tablica 2. Ljudski resursi uključeni u znanost i istraživanje u biomedicini, 2010. godine. Izvor: Državni zavod za statistiku. Pokazatelj 2010. Zaposleni istraživači 2.622 Postotak žena među istraživačima 52,5 Broj zaposlenika izražen kroz ekvivalent punog radnog vremena (FTE) 1.173,3 Broj obranjenih doktorata 176 Broj obranjenih doktorata, samo Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet 121 3.11.6 Klinička istraživanja Jedan od vrlo važnih elemenata istraživanja u zdravstvu i o zdravlju je provođenje kliničkih istraživanja. Ovaj oblik istraživanja provodi se s ciljem dobivanja podataka o novim oblicima liječenja i novim lijekovima. Ova istraživanja ne financira Ministarstvo zdravlja, nego u pravilu proizvođači ili distributeri lijekova i medicinskih proizvoda čime se osigurava vrlo važna veza između sustava zdravstva i gospodarstva. Međutim, sadašnje stanje kliničkih istraživanja u Hrvatskoj je vrlo neujednačeno i definira se na razini pojedinih ustanova. Izravna dobit za bolničke ustanove, u kojima se ova istraživanja u pravilu provode, jest da ustanove dobivaju dio iznosa koji naručitelji istraživanja plaćaju za provedbu istraživanja. Kako se u pravilu radi o multicentričnim istraživanjima, tako naručitelji često traže i da se cijeli proces istraživanja nadzire, tako da se poboljša i osigura kvaliteta i sigurnost provedbe ovog oblika istraživanja. Kako bi se poboljšalo praćenje ovog oblika istraživanja, povećala transparentnost i olakšalo uključivanje zainteresiranih pacijenata u pokuse, kao pilot projekt na Medicinskom fakultetu u Splitu osnovan je registar kliničkih pokusa na hrvatskom jeziku, RegPok.hr. Registar obuhvaća klinička istraživanja koja se provode u Republici Hrvatskoj, a protokol im je zapisan u najvećem svjetskom registru kliničkih pokusa ClinicalTrials. gov u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici Nacionalnih instituta za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država. Dana 10. svibnja 2012. u ClinicalTrials.gov bilo je registrirano ukupno 471 istraživanje koje strane farmaceutske kompanije provode ili su već okončale u Hrvatskoj, od kojih je 108 u tom trenutku još uvijek bilo otvoreno i uključivalo nove ispitanike.

334 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

istraživanja jedina je hrvatska biotehnološka kompanija koja trenutno ima dozvolu za<br />

testiranje vlastitog novog lijeka.<br />

U Hrvatskoj su do sredine travnja 2012. godine bila ugovorena ukupno 132 projektna<br />

ugovora, sa 164 partnera iz Hrvatske. Pri tome je kroz FP7 projekte dobiveno ukupno 27,5<br />

milijuna eura, dok je od 2007. godine uloženo 21,6 milijuna eura. Zbog osobitosti projektnih<br />

područja i teme istraživanja, otežana je analiza udjela projekata iz područja biomedicine.<br />

U formalnom smislu, službeni podaci navode ukupno 6 projekata iz područja<br />

<strong>zdravlja</strong>.<br />

Po pitanju učinkovitosti i iskorištenosti istraživačkih kapaciteta ne postoje dostupni<br />

podaci. Tijekom 2009. godine Nacionalno vijeće za znanost planiralo je analizu i pokušaj<br />

provedbe sustavnog pregleda sve znanstveno-istraživačke opreme u Hrvatskoj, no ona<br />

nije provedena iz organizacijskih razloga. Sadašnje stanje obilježava nedovoljno nastojanje<br />

da se poveća učinkovitost korištenja skupe istraživačke opreme.<br />

3.11.5 Ljudski resursi u biomedicinskim istraživanjima<br />

U području biomedicine i zdravstva u ožujku 2012. godine bilo je zaposleno ukupno<br />

1733 znanstvenika, od čega je više od polovine bilo zaposleno u kliničkim znanostima<br />

(Tablica 1). Trenutno stanje obilježavaju nejednakosti u broju znanstvenika po znanstvenim<br />

poljima pa tako u polju biotehnika u medicini, integrativna bioetika, sigurnosne<br />

i obrambene znanosti i interdisciplinarne biotehničke znanosti nije bilo registriranih<br />

znanstvenika.<br />

Tablica 1. Broj registriranih znanstvenika prema znanstvenim poljima unutar područja biomedicine i<br />

zdravstva. Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> znanosti, obrazovanja i sporta.<br />

Znanstveno polje<br />

Broj znanstvenika<br />

3.01. Temeljne medicinske znanosti 240<br />

3.02. Kliničke medicinske znanosti 1022<br />

3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 102<br />

3.04. Veterinarska medicina 174<br />

3.05. Dentalna medicina 112<br />

3.06. Farmacija 83<br />

Ukupno biomedicina i zdravstvo 1733<br />

Produkcija znanstvenog kadra u području biomedicine pokazuje minimalni porast<br />

kroz razdoblje od pet godina. Dok je 2006. godine ukupno 106 kandidata doktoriralo u<br />

području biomedicine, taj se broj 2010. godine povećao na 176 (izvor: Državni zavod za<br />

statistiku). Glavnina doktorata proizvedena je u samo jednom centru (69%; Tablica 2).<br />

Među dosta nepovoljnim pokazateljima je i jako izražen odljev mladih istraživača (znanstvenih<br />

novaka) koji je bio posebno izražen u području biomedicine i zdravstva. Gotovo

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!