Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 329
Sažetak
Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske (CEZIH) s više od 17.000
korisnika i velik broj bolničkih informacijskih sustava čine dobru osnovu za informatizaciju
čitavog zdravstvenog sustava RH. Na CEZIH su u ovom trenutku spojene sve
ordinacije opće-obiteljske medicine (cca 2350), sve pedijatrijske ordinacije (cca
270), sve ginekološke ordinacije (cca 270), sve stomatološke ordinacije (više od
1900), sve ljekarne (više od 1150), laboratoriji u PZZ-u (cca 120), sve ordinacije
školske medicine (153), izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena
zaštita (cca 800) i informacijski sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Svi navedeni sudionici sustava u realnom vremenu šalju podatke u središnju
bazu podataka iz koje se dobivaju napredna izviješća o radu zdravstvenog sustava.
Uvođenjem e-recepta 2. siječnja 2011. godine ostvarena je puna nacionalna
pokrivenost i napravljen značajan iskorak prema »ordinaciji bez papira«. Godišnje
se kroz CEZIH sustav izda više od 50 milijuna e-recepata. Od 15. siječnja 2011
ostvarena je puna nacionalna pokrivenost e-uputnice u biokemijski laboratorij,
od kada su milijuni elektroničkih uputnica i rezultata laboratorijskih pretraga
razmijenjeni u sustavu. U Hrvatskoj je implementacijom mehanizama elektroničke
razmjene informacija (e-recept, e-uputnica, poruka poslije svakog pregleda u
PZZ-u, izvješće o bolovanju te četiri poruke za HZJZ: pompidou obrazac, prijave
maligne neoplazme, prijave zarazne bolesti i prijave neželjenih nuspojava prigodom
obvezne imunizacije) postavljen dobar temelj za središnji elektronički zdravstveni
zapis pacijenta u opsegu potrebnom različitim zdravstvenim profesionalcima kako u
Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi. Izrazito važan dio tih podataka je povijest liječenja
koja u smislu informacije već postoji u sustavu.
Važan učinak dosadašnje informatizacije jest i informatičko opismenjavanje
zdravstvenih djelatnika što je značajan preduvjet budućeg razvoja i primjene
informatičkih sustava. Od 2006. godine 17.000 zdravstvenih djelatnika steklo
je osnovnu informatičku izobrazbu i koristi se informatičkim rješenjima u svakodnevnom
radu.
Od ukupno oko 45.000 zaposlenih u hrvatskim bolnicama, oko 200 njih
su stručnjaci za informacijske tehnologije (36 bolnica ima informatički odjel).
Bolnički informacijski sustav ima 42 javne bolnice, dok oko 20 bolnica nema
gotovo nikakav središnji informacijski sustav, iako se prema anketi provedenoj
2011. godine tek 1.6% medicinske dokumentacije vodi ručno. Integracija bolničkih
informacijskih sustava sa sustavom CEZIH u velikom dijelu je moguća kroz već
razvijene mehanizme odnosno definicije podataka (uputnica/otpusno pismo/enaručivanje).
Pomagala također mogu biti dodana u sustav. Implementacijom
mehanizma e-uputnice u bolnici, informatizira se proces pisanja otpusnog pisma
i komunikacije prema liječniku u PZZ-u. Bolnice dnevno šalju fakture u HZZO, a s
CEZIH portala uzimaju datoteke o dnevno važećim osiguranicima, no ne postoji
međusobna informatička povezanost bolnica ni jedinstveni set podataka koji se
prate i šalju te nema sustava izvješćivanja koji bi uključivao i bolničke podatke.
Trenutno je u tijeku projekt e-listi čekanja i e-naručivanja kao prvog koraka u
integraciji bolničkog sustava.