Untitled - Ministarstvo zdravlja
Share Embed Flag
Download ePaper

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

zdravlje.hr
14.01.2015 Views

326 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 3.10.3.3 CEZIH i ljekarne Centralni informacijski sustav kako je sada koncipiran pruža mogućnost nadzora nad propisivanjem i izdavanjem lijekova na recept. Mogućnost provjera navika propisivanja i izdavanja lijekova, zbog nerazvijenog sustava izvješćivanja, nije iskorištena. Također, treba napomenuti i mogućnost proširenja e-recept mehanizma na službu hitne pomoći i po mogućnosti na sve propisane lijekove (uključiti i privatnike, odnosno sve zdravstvene djelatnike koji imaju pravo propisivanja lijekova). Na žalost, nedostaje jedinstveni šifarnik za sve lijekove i za sva pomagala koja se koriste u zdravstvenom sustavu, a koji je trenutno u izradi. 3.10.3.4 CEZIH i izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita Informatizirano je 20 djelatnosti izvanbolničkog SKZZ-a i u ovom trenutku se radi na informatizaciji i ostalih djelatnosti. Informatizacija SKZZ-a je izvrstan pilot za informatizaciju i povezivanje bolničkih sustava na CEZIH-u. 3.10.3.5 CEZIH i bolnički informatički sustavi Što se tiče bolničkog sustava, važno je naglasiti da oko 60 postojećih bolnica upravljaju proračunom od oko 11 milijardi kuna što je više od 50% proračuna zdravstva, odnosno oko 10% državnog proračuna. Bolnice imaju ukupno oko 45.000 zaposlenih, od čega je oko 200 stručnjaka za informacijske tehnologije (36 bolnica ima informatički odjel). Bolnički informacijski sustav imaju 42 javne bolnice, dok oko 20 bolnica nema gotovo nikakav središnji informacijski sustav, iako se prema anketi provedenoj 2011. godine tek 1.6% medicinske dokumentacije vodi ručno. Anketa pokazuje da su izdvajanja za informacijske tehnologije u hrvatskim bolnicama u rasponu od 0,3 do 0,9%, dok je svjetski prosjek 3-4%. Svi anketirani zaposlenici (100%) smatraju da implementacija bolničkog informatičkog sustava ima jak ili vrlo jak doprinos kvaliteti zdravstvene zaštite. Integracija bolničkih informacijskih sustava sa sustavom CEZIH u velikom dijelu je moguća kroz već razvijene mehanizme odnosno definicije podataka (uputnica/otpusno pismo/e-liste čekanja/e-naručivanje). Pomagala također mogu biti dodana u sustav. Implementacijom mehanizma e-uputnice u bolnici, informatizira se proces pisanja otpusnog pisma i komunikacije prema liječniku u PZZ-u. Bolnice dnevno šalju fakture u HZZO, a s CEZIH portala uzimaju datoteke o dnevno važećim osiguranicima, no ne postoji međusobna informatička povezanost bolnica ni jedinstveni set podataka koji se prate i šalju te nema sustava izvješćivanja koji bi uključivao i bolničke podatke. Projekt e-liste čekanja i e-naručivanje koji su u tijeku predstavljaju prvi korak u integraciji bolničkih sustava kako međusobno tako i s centralnim informacijskim zdravstvenim sustavom. Još uvijek ne možemo reći da glavni medij komunikacije između primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i unutar bolnice i domova zdravlja, više nije sam pacijent ili član njegove obitelji, nego centralni zdravstveni informacijski sustav, no danas smo znatno bliže tome cilju.

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 327 3.10.3.6 CEZIH i informatički sustav javnog zdravstva Javnozdravstveni sustav upravlja s više od 33 registra, koji, međutim, nisu ni povezani ni ujednačeni prema modelu podataka i zajedničkim dijelom informacija. Poruke poslane u CEZIH – pompidou obrazac, prijave maligne neoplazme, prijava zarazne bolesti i prijave neželjenih nuspojava prigodom obvezne imunizacije – zbog nerazvijenog sustava izvješćivanja koriste se sa zakašnjenjem. Zdravstveni sustav u cjelosti ima više od 60 registara. Veliki broj javnozdravstvenih izviješća još se uvijek radi ručnom obradom podataka. 3.10.3.7 Informatički sustav službe hitne medicinske pomoći Informacijski sustav za županijske centre hitne medicine postoji u Rijeci, Karlovcu i Zagrebu, no u sklopu reforme hitne medicine, a većim dijelom sredstvima Svjetske banke, trenutno je u tijeku priprema za izgradnju centralnog informacijskog sustava za svih 21 županijski centar hitne medicine sa središnjim pozivnim centrom i naprednom razmjenom podataka s vozilima hitne medicinske pomoći. 3.10.4 Telemedicina U Hrvatskoj se trenutno telemedicinske usluge odnosno zdravstvene usluge koje se pružaju na daljinu uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija pružaju na tri razine zdravstvene zaštite: primarnoj, sekundarnoj tercijarnoj. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite pružaju se sljedeće telemedicinske usluge za kronične pacijente: ■ usluge Holter EKG-a ■ kardioloških kontrolnih pregleda ■ neuroloških kontrolnih pregleda ■ dermatološke redovne usluge ■ psihološka/psihijatrijska savjetovanja ■ usluge nadzora hemodijalize. U pripremi su: ■ usluge iz hitne medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite ■ usluge iz radiologije ■ usluge iz neurologije, neurokirurgije i referentnih centara MIZ-a Na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite pružaju se redovne i hitne telemedicinske usluge iz sljedećih područja medicinske struke: ■ radiologija ■ neurologija ■ neurokirurgija ■ kirurgija kralježnice (Traumatologija - referentni centar MIZ-a) ■ maksilofacijalna (Referentni centar MIZ-a) ■ U pripremi su usluge iz sljedećih područja medicinske struke: ■ Transfuzijska medicina - imunohematološka testiranja ■ Mreža za interventno zbrinjavanje moždanog udara

326 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

3.10.3.3 CEZIH i ljekarne<br />

Centralni informacijski sustav kako je sada koncipiran pruža mogućnost nadzora nad<br />

propisivanjem i izdavanjem lijekova na recept. Mogućnost provjera navika propisivanja<br />

i izdavanja lijekova, zbog nerazvijenog sustava izvješćivanja, nije iskorištena. Također,<br />

treba napomenuti i mogućnost proširenja e-recept mehanizma na službu hitne pomoći i<br />

po mogućnosti na sve propisane lijekove (uključiti i privatnike, odnosno sve zdravstvene<br />

djelatnike koji imaju pravo propisivanja lijekova).<br />

Na žalost, nedostaje jedinstveni šifarnik za sve lijekove i za sva pomagala koja se<br />

koriste u zdravstvenom sustavu, a koji je trenutno u izradi.<br />

3.10.3.4 CEZIH i izvanbolnička specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita<br />

Informatizirano je 20 djelatnosti izvanbolničkog SKZZ-a i u ovom trenutku se radi na<br />

informatizaciji i ostalih djelatnosti. Informatizacija SKZZ-a je izvrstan pilot za informatizaciju<br />

i povezivanje bolničkih sustava na CEZIH-u.<br />

3.10.3.5 CEZIH i bolnički informatički sustavi<br />

Što se tiče bolničkog sustava, važno je naglasiti da oko 60 postojećih bolnica upravljaju<br />

proračunom od oko 11 milijardi kuna što je više od 50% proračuna zdravstva, odnosno<br />

oko 10% državnog proračuna. Bolnice imaju ukupno oko 45.000 zaposlenih, od čega<br />

je oko 200 stručnjaka za informacijske tehnologije (36 bolnica ima informatički odjel).<br />

Bolnički informacijski sustav imaju 42 javne bolnice, dok oko 20 bolnica nema gotovo<br />

nikakav središnji informacijski sustav, iako se prema anketi provedenoj 2011. godine tek<br />

1.6% medicinske dokumentacije vodi ručno.<br />

Anketa pokazuje da su izdvajanja za informacijske tehnologije u hrvatskim bolnicama<br />

u rasponu od 0,3 do 0,9%, dok je svjetski prosjek 3-4%. Svi anketirani zaposlenici<br />

(100%) smatraju da implementacija bolničkog informatičkog sustava ima jak ili vrlo jak<br />

doprinos kvaliteti zdravstvene zaštite.<br />

Integracija bolničkih informacijskih sustava sa sustavom CEZIH u velikom dijelu je<br />

moguća kroz već razvijene mehanizme odnosno definicije podataka (uputnica/otpusno<br />

pismo/e-liste čekanja/e-naručivanje). Pomagala također mogu biti dodana u sustav.<br />

Implementacijom mehanizma e-uputnice u bolnici, informatizira se proces pisanja<br />

otpusnog pisma i komunikacije prema liječniku u PZZ-u.<br />

Bolnice dnevno šalju fakture u HZZO, a s CEZIH portala uzimaju datoteke o dnevno<br />

važećim osiguranicima, no ne postoji međusobna informatička povezanost bolnica ni<br />

jedinstveni set podataka koji se prate i šalju te nema sustava izvješćivanja koji bi uključivao<br />

i bolničke podatke. Projekt e-liste čekanja i e-naručivanje koji su u tijeku predstavljaju<br />

prvi korak u integraciji bolničkih sustava kako međusobno tako i s centralnim informacijskim<br />

zdravstvenim sustavom.<br />

Još uvijek ne možemo reći da glavni medij komunikacije između primarne, sekundarne<br />

i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i unutar bolnice i domova <strong>zdravlja</strong>, više nije<br />

sam pacijent ili član njegove obitelji, nego centralni zdravstveni informacijski sustav, no<br />

danas smo znatno bliže tome cilju.

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!