Untitled - Ministarstvo zdravlja

322 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
u Liječničkom vjesniku i 29 na stranicama Hrvatskog liječničkog zbora) što znači
da još uvijek postoji veliki broj smjernica i algoritama koje je potrebno izraditi i
implementirati u praksi čime će se dati još jedan alat za unapređenje kvalitete u
kliničkoj praksi. Postojeće kadrove i kapacitete za uspostavljanje sustava kvalitete,
mjerenje i analizu kvalitete te procjenu zdravstvenih tehnologija potrebno je
dodatno ojačati.
3.10 Informatizacija i eZdravstvo
3.10.1 Informacijske i komunikacijske tehnologije u zdravstvu
U svakodnevnom radu u zdravstvenom sustavu nastaju podaci koji služe za proizvodnju
informacija neophodnih za argumentirano odlučivanje vezano za učinkovitost i
upravljanje zdravstvenim sustavom. Valjan zdravstveni sustav je javni interes za državu i
društvo u cjelini. Količinu informacija koja nastaje u zdravstvenom sustavu nije moguće
obrađivati bez uporabe suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
Odlučivanje treba biti zasnovano na argumentima, činjenicama, informacijama koje
moraju biti raspoložive, točne, ažurne, pravovremene, sigurne i nepromjenjive. Javni
interes za podacima i informacijama mora respektirati isto tako važan princip da podaci
u medicini i zdravstvu podliježu zaštiti u smislu općih ljudskih prava te međunarodnih i
nacionalnih zakonskih odredaba o zaštiti podataka u sustavu zdravstva, a isto tako treba
čuvati etičke principe u baratanju medicinskim i zdravstvenim podacima.
Ulaganjem u e-zdravlje osigurat će se i unaprijediti kvaliteta zdravstvene zaštite.
Razvoj IKT-a u zdravstvenom sustavu sredstvo je za daljnji razvoj kvalitetne zdravstvene
zaštite stanovništva zasnovane na solidarnosti, dostupnosti, sveobuhvatnosti, učinkovitosti
i pravičnosti. Bez ulaganja u IKT zdravstva, ne može se ostvariti održiva i kvalitetna
zdravstvena zaštita. Ulaganja moraju biti primjerena (s iznosom utemeljenim na iskustvu
razvijenih zemalja) i usklađena s rezultatima koje ta ulaganja trebaju dati.
Informacijski sustavi općenito smanjuju mogućnosti pogrešaka, a kroz podršku
poslovnim procesima (poput kliničkih ili farmakoloških smjernica) utječu na povećanje
kvalitete pružanja zdravstvene skrbi, podižu sigurnost pacijenta te doprinose smanjenju
troškova.
Financijska opravdanost velikih informacijskih projekata u zdravstvu može se objasniti
s dvije skupine argumenata: a) potreba za transformiranjem zdravstvenih podataka
u informacije važne za donošenje ključnih javnozdravstvenih odluka i mjera iz domene
ekonomike zdravstva, odnosno sustavnog praćenja troškova i utvrđivanja potencijala
racionalizacije potrošnje u zdravstvu bez smanjenja razine zdravstvene zaštite i b) potreba
za povećavanjem transparentnosti sustava i prilagođavanja standardima važećim u EU-u.
Integrirani zdravstveni sustav u konačnici mora imati dvije skupine temeljnih ekonomsko-zdravstvenih
funkcionalnosti: a) uvid u procese stvaranja zdravstvene potrošnje na
razini PZZ-a, a koji bi mogli biti korišteni kao podloga u donošenju zdravstveno-ekonom-