Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
30 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. mjernu tjelesnu težinu, a čine ju Hrvatska prehrambena politika, Akcijski plan za hranu i prehranu i Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine. 2.2.3 Tjelesna aktivnost Tjelesna je aktivnost jedan od temeljnih načina poboljšanja fizičkog i duševnog zdravlja ljudi. Ona smanjuje rizike nastanka mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, ublažuje njihovo napredovanje i značajno koristi društvu povećanjem društvenog međudjelovanja i komunalnog angažiranja. Osim preventivnog djelovanja, tjelesna aktivnost uključuje poboljšanje fizičkog fitnesa, mišićne jakosti i kvalitete života. To je posebno važno za starije osobe, jer redovita tjelesna aktivnost može povećati potencijal nezavisnog življenja. Podaci HZA-e iz 2003. pokazuju da se ukupno 30,5% hrvatskih građana starijih od 18 godina smatra fizički neaktivnim, s podjednakom prevalencijom u muškaraca (28,9%) i žena (31,9%). Prevalencija fizičke neaktivnosti 2008. je bila veća nego 2003. (Slika 3). 60 50 Prevalencija (%) 40 30 20 do 35 godina 35-64 godine više od 65 godina sve dobne skupine 10 0 muškarci 2003. muškarci 2008. žene 2003. žene 2008. Slika 3. Usporedbe prevalencija tjelesne neaktivnosti u Hrvatskoj između 2003. i 2008. godine, po spolu i dobnim skupinama. Izvor: Hrvatska zdravstvena anketa. Prema rezultatima istraživanja o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi za 2010. godinu, mladi u Hrvatskoj umjereno su tjelesno aktivni – u prosjeku samo 4,2 dana u tjednu (4,6 dana dječaci i 3,8 dana djevojčice). Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je, prema istraživanju skupine stručnjaka s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu (Jurakić, Pedišić, Andrijašević) o tjelesnoj aktivnost hrvatskog stanovništva, najniža razina tjelesne aktivnosti utvrđena u dobnoj skupini 15-24 godine. 2.2.4 Pušenje Prema procjenama SZO-a, pušenje je u Hrvatskoj vodeći uzrok opterećenja bolestima (izraženo u stopi izgubljenih godina zdravoga života - DALY), s udjelom od 15,8%. Prema podacima HZA-e iz 2003., u Hrvatskoj je pušilo 27,4% osoba (33,8% muškaraca i 21,7% žena) u dobi 18 i više godina, što je više od prevalecije pušenja u državama članicama EU-a prije 2004. godine (25,6%) kao i u novim članicama (25,4%). Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire više od 9.000 ljudi ili svaka peta do šesta umrla osoba.
Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 31 Prema podacima istraživanja ESPAD (engl. The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) iz 2007. godine, u posljednjih mjesec dana je pušilo 38% dječaka i jednaki postotak djevojčica, a eksperimentiranje s duhanom započinje u sve ranijoj dobi. Prema podacima Svjetskog istraživanja o uporabi duhana u mladih (GYTS, 2007.) u Hrvatskoj je 67,1 % učenika u dobi od 13-15 godina probalo pušiti ili je eksperimentiralo s cigaretama. 2.2.5 Zlouporaba alkohola Prema bazi podataka SZO-a registrirana potrošnja čistog alkohola u Hrvatskoj za 2009. godinu bila je 12,8 litara po stanovniku, dok je prosjek Europske unije procijenjen na 12,5 litara. U razdoblju 2000.-2009. registrirana potrošnja alkohola u Hrvatskoj postupno se povećavala. Zlouporaba alkohola uzrokuje gubitak 2748 DALY-ja na 100.000 stanovnika za muškarce, odnosno sudjeluje sa 17% u ukupnoj stopi DALY za muškarce. Za žene se procjenjuje udio od 5% u DALY, odnosno 599 na 100.000 stanovnika godina života izgubljenih zbog prijevremene smrti i sa smanjenom kvalitetom života. Smrti povezane s alkoholom procjenjuju se na 92/100.000 stanovnika, odnosno 17% od ukupnih smrti za muškarce, a za žene na 21/100,000 stanovnika, odnosno 9% smrti. S obzirom na smrtnost od kronične bolesti jetre i ciroze u muškaraca, Hrvatska ima višu stopu od »starih« članica EU-a i Češke (Slika 4). 60 Stopa na 100.000 50 40 30 20 10 Hrvatska Češka Slovenija EU članice prije 2004. EU članice nakon 2004. 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Slika 4. Standardizirana stopa smrtnosti (na 100.000) od kronične bolesti jetre u muškaraca 2001.- 2010. godine. Izvor: WHO Health for All Database. U Hrvatskoj su duševni poremećaji uzrokovani alkoholom, uz shizofreniju, vodeći uzrok hospitalizacija u skupini duševnih bolesti i poremećaja. Godišnje se u Hrvatskoj hospitalizira oko 8500 muškaraca i oko 1200 žena zbog problema s alkoholom. Najveći je broj hospitalizacija u dobnoj skupini 50-59 godina, slijedi dobna skupina 40-49 godina (Slika 5). Godišnje se zbrine i više od 250 maloljetnika zbog akutnog opitog stanja, što ukazuje na sve prisutniji problem mladih koji piju alkohol.
- Page 3: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARST
- Page 6 and 7: 4 | Nacionalna strategija razvoja z
- Page 9 and 10: Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
- Page 11 and 12: Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
- Page 13 and 14: Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
- Page 15 and 16: Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
- Page 17 and 18: Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
- Page 19 and 20: Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
- Page 21 and 22: Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
- Page 23 and 24: Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
- Page 25 and 26: Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
- Page 27 and 28: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 29 and 30: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 31: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 35 and 36: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 37 and 38: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 39 and 40: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 41 and 42: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 43 and 44: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 45 and 46: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 47 and 48: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 49 and 50: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 51 and 52: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 53 and 54: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 55 and 56: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 57 and 58: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 59 and 60: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 61 and 62: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 63 and 64: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 65 and 66: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 67 and 68: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 69 and 70: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 71 and 72: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 73 and 74: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 75 and 76: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 77 and 78: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 79 and 80: 2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
- Page 81 and 82: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
30 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
mjernu tjelesnu težinu, a čine ju Hrvatska prehrambena politika, Akcijski plan za hranu<br />
i prehranu i Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine.<br />
2.2.3 Tjelesna aktivnost<br />
Tjelesna je aktivnost jedan od temeljnih načina poboljšanja fizičkog i duševnog <strong>zdravlja</strong><br />
ljudi. Ona smanjuje rizike nastanka mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, ublažuje<br />
njihovo napredovanje i značajno koristi društvu povećanjem društvenog međudjelovanja<br />
i komunalnog angažiranja. Osim preventivnog djelovanja, tjelesna aktivnost uključuje<br />
poboljšanje fizičkog fitnesa, mišićne jakosti i kvalitete života. To je posebno važno za<br />
starije osobe, jer redovita tjelesna aktivnost može povećati potencijal nezavisnog življenja.<br />
Podaci HZA-e iz 2003. pokazuju da se ukupno 30,5% hrvatskih građana starijih od<br />
18 godina smatra fizički neaktivnim, s podjednakom prevalencijom u muškaraca (28,9%)<br />
i žena (31,9%). Prevalencija fizičke neaktivnosti 2008. je bila veća nego 2003. (Slika 3).<br />
60<br />
50<br />
Prevalencija (%)<br />
40<br />
30<br />
20<br />
do 35 godina<br />
35-64 godine<br />
više od 65 godina<br />
sve dobne skupine<br />
10<br />
0<br />
muškarci 2003. muškarci 2008. žene 2003. žene 2008.<br />
Slika 3. Usporedbe prevalencija tjelesne neaktivnosti u Hrvatskoj između 2003. i 2008. godine, po spolu i<br />
dobnim skupinama. Izvor: Hrvatska zdravstvena anketa.<br />
Prema rezultatima istraživanja o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi za 2010.<br />
godinu, mladi u Hrvatskoj umjereno su tjelesno aktivni – u prosjeku samo 4,2 dana u<br />
tjednu (4,6 dana dječaci i 3,8 dana djevojčice). Posebno je zabrinjavajuća činjenica da<br />
je, prema istraživanju skupine stručnjaka s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu (Jurakić,<br />
Pedišić, Andrijašević) o tjelesnoj aktivnost hrvatskog stanovništva, najniža razina tjelesne<br />
aktivnosti utvrđena u dobnoj skupini 15-24 godine.<br />
2.2.4 Pušenje<br />
Prema procjenama SZO-a, pušenje je u Hrvatskoj vodeći uzrok opterećenja bolestima (izraženo<br />
u stopi izgubljenih godina zdravoga života - DALY), s udjelom od 15,8%. Prema podacima<br />
HZA-e iz 2003., u Hrvatskoj je pušilo 27,4% osoba (33,8% muškaraca i 21,7% žena)<br />
u dobi 18 i više godina, što je više od prevalecije pušenja u državama članicama EU-a prije<br />
2004. godine (25,6%) kao i u novim članicama (25,4%). Procjenjuje se da od bolesti vezanih<br />
uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire više od 9.000 ljudi ili svaka peta do šesta umrla osoba.
Change language