Untitled - Ministarstvo zdravlja

290 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Tablica 3. Usporedba Hrvatske s još četiri zemlje prema Europskom indeksu zdravstvene zaštite potrošača,
sveukupno i po pojedinim kategorijama. Izvor: Europski indeks zdravstvene zaštite potrošača, 2012.
Kategorija Nizozemska Češka Hrvatska Slovenija Srbija
Prava i informiranje
pacijenata
Dostupnost zdravstvenih
usluga
170 107 146 112 102
200 183 133 133 117
Zdravstveni ishodi 263 225 200 213 113
Prevencija/Opseg
zdravstvenih usluga
163 117 128 99 82
Lijekovi 76 62 48 81 38
Ukupno bodova 872 694 655 638 451
Rang 1 15 17 19 34
Transparency International daje opću definiciju korupcije kao zloupotrebu javnih
ovlasti radi osobnog dobitka. Hrvatska je za 2011. godinu na Indeksu percepcije korupcije
Transparency Internationala na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije)
ocijenjena s 4,0, što je za desetinu boda niža ocjena nego 2010. čime se nastavio trend
opadanja indeksa koji je najvišu (najbolju) vrijednost u Hrvatskoj dosegao 2008. godine
(4,4). U poretku zemalja svijeta, Hrvatska je 2011. prema Indeksu percepcije korupcije bila
na 66. mjestu, iza Češke (57.) i Slovenije (35.).
Korupciju u zdravstvu Transparency International definira kao zloupotrebu povjerenja
kojeg daje položaj. Takva definicija korupcije veoma dobro pokriva nečasna djela bolnica,
liječnika te ostalih djelatnika u zdravstvu koji općenito imaju visok društveni i profesionalni
status i od kojih se očekuje da svoj profesionalni sud donose neovisno o privatnim
financijskim interesima.
Analiza Transparency Internationala pokazuje da je zdravstvo veoma podložno korupciji
i to u čitavom svijetu. Korupcije ima i u privatnim kao i državnim zdravstvenim sustavima,
u siromašnima kao i u bogatima, u tehnički sofisticiranima kao i najprimitivnijima.
Dokazano je da razina korupcije ovisi i o izgrađenosti pravnog sustava zemlje kao i
normama koje se poštuju u neformalnim institucijama. Vrijednosti, društvene mreže, običaji
i načini ophođenja sa sudionicima poslovnog procesa determiniraju naklonjenost korupciji.
Što se formalnih institucija tiče, istraživanja su pokazala da će korupcija biti veća što je
povjerenje u sudstvo i pravni sustav manje. Također je dokazano da odluka o korumpiranu
djelovanju ovisi i o postojanju drugih pravnih alternativa.
Korupcija će postojati dok su god koristi od korumpiranog djelovanja veće od troškova
i rizika koje takvo ponašanje nosi. Upravo zato je potrebno strogo sankcionirati svako
protuzakonito i korumpirano djelovanje.
Korupcija u zdravstvenom sektoru odraz je različitih strukturnih problema, a među
glavne motive postojanja korupcije u zdravstvu ubrajaju se: slaba ili nepostojeća regulacija,
prekomjerna regulacija sustava, manjak odgovornosti, niske plaće, ograničena ponuda usluga