Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 285
pravila implementacije postojećih zakona, kao i manjak transparentnosti pridonijeli su
nedovoljnoj učinkovitosti novog Zakona o zaštiti prava pacijenata. Nadalje, pacijenti nisu
dovoljno upoznati sa svojim pravima te ih stoga ni ne prakticiraju.
Dodatni problem u procjeni stanja stvara činjenica da o pravima pacijenata praktično
nema relevantnih istraživanja, a izvještaji o njima većinom su anegdotalni ili pak
predstavljaju mišljenje udruga pacijenata i nevladinih organizacija. U rijetkim primjerima
sustavnijeg prikaza prava pacijenata kroz prikaze slučaja koristio se kvalitativni pristup.
Da bi se moglo objektivno suditi o stanju prava pacijenata u hrvatskom zdravstvu,
nužno je izgraditi sustav praćenja ostvarivanja prava. Primjerice, da bi se objektivno
utvrdilo mogu li slijepi i gluhonijemi pacijenti ostvariti svoje pravo na komunikaciju,
neophodno je da u svakoj zdravstvenoj ustanovi (ili bar u bolnicama) postoji popis osoba
koje znaju jezik znakova i brajicu te mogu djelovati kao tumači. Ili, da bi pacijenti mogli
ostvarivati svoje pravo na glasovanje u bolnici, svaka bolnica morala bi imati pisanu politiku
ili dokumentiranu proceduru kako omogućiti glasanje hospitaliziranih pacijenata.
Ključni instrument u izgradnji sustava praćenja ostvarivanja prava pacijenata jest
centralizirani sustav zaprimanja pritužbi kako bi se objektivno utvrdilo na što se sve pacijenti
žale, u kojem postotku te kakve ishode svojih pritužbi žele. Ovom metodom mogu
se prikupiti podaci o stanju ljudskih prava pacijenata te osobito prevladava li u sustavu
paternalistički pristup prema pacijentu, ili se poštuje njegova autonomija i prihvaća ga
se kao ravnopravnog partnera koji je sposoban i zainteresiran za sudjelovanje u svim
aspektima zdravstvene skrbi koju prima.
Idući važan instrument su kliničke smjernice i algoritmi usvojeni na nacionalnoj
razini. Na osnovu kliničkih smjernica, algoritama i hodograma moguće je objektivno
procjenjivati potrošačka prava pacijenata.
3.7.3 Zadovoljstvo i sigurnost pacijenata
Procjena stanja i unapređenje postojećih zdravstvenih sustava kako bi se što bolje prilagodili
potrebama pacijenata u središtu su pažnje institucija i zemalja širom svijeta. U tu su
svrhu velike svjetske organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije te Organizacije
za ekonomsku suradnju i razvoj razvile sustave i pokazatelje procjene kao što su European
Health for All baza podataka ili Indeks kvalitete zdravstvene zaštite (engl. Health Care
Quality Index). Nadalje, s ciljem praćenja razvoja zdravstvenih sustava i prilagođavanja
potrebama pacijenata u Briselu je 2005. godine razvijen nov alat za procjenu stanja zdravstvenih
sustava nazvan Europski indeks zdravstvene zaštite potrošača (engl. Euro Health
Consumer Index - EHCI). Indeks je početno razvijen u svrhu prikupljanja i usporedbe
podataka o stanju zdravstvenih sustava u dvanaest zemalja Europe s aspekta odnosa
prema potrošačima. Prikupljeni podaci mogu poslužiti kao izvor informacija o stanju
zdravstvenih sustava analiziranih zemalja i kao smjernice za budući razvoj stavljajući
osobit naglasak na perspektivu pacijenata.
Nadalje, poimanje sigurnosti pacijenata podrazumijeva nastojanja i aktivnosti koje se
poduzimaju kako bi svi postupci i okruženje u pružanju zdravstvene skrbi osigurali željeni
ishod bolesnikova liječenja. Postoje različiti pokazatelji sigurnosti pacijenata koji se mogu
koristiti s ciljem procjene, nadzora i poboljšanja zdravstvene zaštite pacijenata te s ciljem