Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
268 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Transplantacijska medicina Od 2004. do 2011. godine ostvareno je višestruko povećanje ukupnog broja darivatelja organa te broja transplantacija organa, kao i pojedinačnog broja transplantacija bubrega, jetre i srca. Ukupan broj transplantiranih organa u razdoblju od 2004. do kraja 2011. godine povećan je za 205%. Hrvatska je danas prema stopi realiziranih darivatelja prva u svijetu i najuspješnija članica Eurotransplanta te vodeća po broju transplantacija bubrega i jetri na milijun stanovnika. Prema broju transplantacija srca te ukupnom broju transplantiranih organa na milijun stanovnika zauzima također jedno od vodećih mjesta u svijetu (u 2010. godini druga u svijetu po broju transplantacija srca na milijun stanovnika te treća u svijetu po broju ukupno transplantiranih organa na milijun stanovnika). Ukupna lista čekanja na presađivanje organa u razdoblju od 2007. do 2011. godine smanjena je za 36%. Medijan vremena čekanja na presađivanje bubrega u tom razdoblju smanjen je s 48 mjeseci na 24 mjeseca. Upravljanje kriznim stanjima Krizna stanja u zdravstvu odnose se na prijetnje zdravlju povezane s novim ili novonastalim bolestima, slučajnim oslobađanjem ili namjernim korištenjem bioloških, kemijskih ili radio-nuklearnih sredstava, prirodnim katastrofama, katastrofama, uzrokovanim ljudskim djelovanjem, složenim hitnim slučajevima, sukobima i drugim događajima s mogućim katastrofalnim učincima na ljudsko zdravlje. U kriznoj situaciji postoji opasnost da zdravstveni sustav podbaci ili da je u tolikoj mjeri preplavljen rastućim brojem zahtjeva za uslugama da prestaje biti u mogućnosti zadovoljiti ključne zdravstvene potrebe stanovništva. Integrirani sustav medicine kriznih stanja u Republici Hrvatskoj ima za cilj povećati vjerojatnost preživljavanja u većim incidentima ili kriznim stanjima s masovnim žrtvama. Temelji se na spoznaji da postoje zajednički elementi u upravljanju reakcijama na skoro sve hitne slučajeve te da se standardiziranjem sustava upravljanja stvara veći kapacitet za postupanje u različitim kriznim situacijama. U slučaju složenih i značajnih incidenata širokih razmjera, bilo na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan njega, vodstvo i nadzor nad raspoređivanjem resursa zdravstvene zajednice preuzima Krizni stožer Ministarstva zdravlja, djelujući putem zapovjedništva i odsjeka Kriznog stožera. Od svih organizacija zdravstvene zajednice očekuje se poštovanje uputa koje prime od Kriznog stožera u takvim okolnostima. Nacionalni preventivni zdravstveni programi Nacionalni preventivni zdravstveni programi usmjereni su na rano otkrivanje različitih bolesti i/ili rano otkrivanje komplikacija pojedinih bolesti s ciljem osiguranja veće kvalitete života pojedinca i produženja životne dobi. Ključni preventivni programi u Hrvatskoj su: ■ preventivne aktivnosti na razini primarne zdravstvene zaštite ■ prevencija i rano otkrivanje raka dojke
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 269 ■ nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva ■ nacionalni programa ranog otkrivanja raka vrata maternice ■ program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj ■ hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2011. – 2015. ■ nacionalni program za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike u razdoblju od 2009-2014. godine ■ nacionalni plan pripremljenosti za pandemiju gripe ■ suzbijanje tuberkuloze i TBC laboratorij na potrebnoj razini biozaštite ■ sustav za prevenciju i liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje u županijskim zavodima za javno zdravstvo ■ program promicanja dojenja u Hrvatskoj ■ program zaštite od nasilja u obitelji ■ prevencija ozljeda kod djece ■ prevencija samoubojstava kod djece i mladih ■ program psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima ■ prevencija prekomjerne tjelesne težine ■ nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću ■ nacionalni program za Rome 3.6 Ljudski resursi u zdravstvu 3.6.1 Raspoloživost ljudskih resursa U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 2011. godine bilo je stalno zaposleno 73.077 djelatnika. Od toga je 55.781 zdravstvenih djelatnika i suradnika, 5.068 administrativnih, a 12.228 tehničkih djelatnika. U strukturi stalno zaposlenih, najveći je udio zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme i iznosi 38% (29% medicinskih sestara i 9% ostalih djelatnika), doktori medicine čine 17%, zdravstveni djelatnici više stručne spreme (medicinske sestre, zdravstveni inženjeri - laboratorijski, radiološki, sanitarni, dentalni, farmaceutski djelatnici te zubari, fizioterapeuti i radni terapeuti) čine 11%, doktori dentalne medicine 4%, magistri farmacije 4%, zdravstveni suradnici visoke stručne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni radnici, biolozi, defektolozi i ostali) čine 1% zaposlenih, zdravstveni djelatnici niže stručne spreme 0,6%, dok administrativno-tehnički djelatnici čine 24% (Slika 1). Nastavljen je višegodišnji trend blagog povećanja broja u svim kategorijama zdravstvenih djelatnika, osim zdravstvenih djelatnika niže stručne spreme koji će kroz sljedeće godine nestati iz zdravstvenog sustava (Tablica 1). Također je nastavljen i trend smanjivanja broja i udjela zaposlenih administrativnotehničkih djelatnika, primjerice 2000. godine njihov udio je bio 30%.
- Page 219 and 220: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 221 and 222: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 223 and 224: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 225 and 226: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 227 and 228: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 229 and 230: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 231 and 232: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 233 and 234: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 235 and 236: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 237 and 238: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 239 and 240: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 241 and 242: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 243 and 244: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 245 and 246: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 247 and 248: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 249 and 250: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 251 and 252: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 253 and 254: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 255 and 256: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 257 and 258: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 259 and 260: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 261 and 262: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 263 and 264: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 265 and 266: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 267 and 268: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 269: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 273 and 274: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 275 and 276: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 277 and 278: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 279 and 280: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 281 and 282: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 283 and 284: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 285 and 286: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 287 and 288: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 289 and 290: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 291 and 292: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 293 and 294: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 295 and 296: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 297 and 298: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 299 and 300: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 301 and 302: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 303 and 304: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 305 and 306: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 307 and 308: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 309 and 310: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 311 and 312: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 313 and 314: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 315 and 316: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 317 and 318: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 319 and 320: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 269<br />
■ nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva<br />
■ nacionalni programa ranog otkrivanja raka vrata maternice<br />
■ program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj<br />
■ hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2011. – 2015.<br />
■ nacionalni program za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike u<br />
razdoblju od 2009-2014. godine<br />
■ nacionalni plan pripremljenosti za pandemiju gripe<br />
■ suzbijanje tuberkuloze i TBC laboratorij na potrebnoj razini biozaštite<br />
■ sustav za prevenciju i liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje u županijskim<br />
zavodima za javno zdravstvo<br />
■ program promicanja dojenja u Hrvatskoj<br />
■ program zaštite od nasilja u obitelji<br />
■ prevencija ozljeda kod djece<br />
■ prevencija samoubojstava kod djece i mladih<br />
■ program psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima<br />
■ prevencija prekomjerne tjelesne težine<br />
■ nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću<br />
■ nacionalni program za Rome<br />
3.6 Ljudski resursi u zdravstvu<br />
3.6.1 Raspoloživost ljudskih resursa<br />
U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 2011. godine bilo je stalno zaposleno<br />
73.077 djelatnika. Od toga je 55.781 zdravstvenih djelatnika i suradnika, 5.068 administrativnih,<br />
a 12.228 tehničkih djelatnika.<br />
U strukturi stalno zaposlenih, najveći je udio zdravstvenih djelatnika srednje stručne<br />
spreme i iznosi 38% (29% medicinskih sestara i 9% ostalih djelatnika), doktori medicine<br />
čine 17%, zdravstveni djelatnici više stručne spreme (medicinske sestre, zdravstveni inženjeri<br />
- laboratorijski, radiološki, sanitarni, dentalni, farmaceutski djelatnici te zubari, fizioterapeuti<br />
i radni terapeuti) čine 11%, doktori dentalne medicine 4%, magistri farmacije<br />
4%, zdravstveni suradnici visoke stručne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni radnici,<br />
biolozi, defektolozi i ostali) čine 1% zaposlenih, zdravstveni djelatnici niže stručne spreme<br />
0,6%, dok administrativno-tehnički djelatnici čine 24% (Slika 1).<br />
Nastavljen je višegodišnji trend blagog povećanja broja u svim kategorijama zdravstvenih<br />
djelatnika, osim zdravstvenih djelatnika niže stručne spreme koji će kroz sljedeće<br />
godine nestati iz zdravstvenog sustava (Tablica 1).<br />
Također je nastavljen i trend smanjivanja broja i udjela zaposlenih administrativnotehničkih<br />
djelatnika, primjerice 2000. godine njihov udio je bio 30%.