Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
266 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. stanovnika. Od toga ih je u bolnicama bilo 17 ili 0,4 na 100.000 stanovnika. Ukupno je zabilježeno 148 mamografa ili 3,3 na 100.000 stanovnika. Od toga je u bolnicama bilo 46 ili 1 na 100.000 stanovnika. Značajan broj mamografa nalazi se u Domovima zdravlja (71). Zabilježene su 23 gama kamere (samo u bolničkim ustanovama) ili 0,5 na 100.000 stanovnika te 26 angiosala ili 0,6 na 100.000 stanovnika. Samo 1 angiosala bila je u specijalnoj bolnici u privatnom vlasništvu, a ostale u bolnicama u državnom vlasništvu. Zabilježeno je 5 PET/CT uređaja, od kojih su 2 bila u Gradu Zagrebu (1 u KBC i 1 u privatnoj poliklinici) i po jedan u privatnim poliklinikama u Splitu, Rijeci i Osijeku. Litotriptora je bilo 26 ili 0,6 na 100.000 stanovnika. Ukupno je bilo 7 linearnih akceleratora ili 0,2 na 100.000 stanovnika te 3 uređaja za brahiterapiju ili 0,1 na 100.000 stanovnika (sve isključivo u bolničkim ustanovama). U usporedbi s odabranim zemljama, u odnosu na broj stanovnika Hrvatska raspolaže s dovoljnim brojem MR-a, CT-a i mamografa, a potrebe za daljnje ulaganje postoje u području opreme za radioterapiju. Ljekarnička djelatnost Ljekarničku djelatnost su u ožujku 2012. obavljale 1082 ugovorne javne ljekarničke jedinice (1063 ljekarne i 19 depoa lijekova) i 46 bolničkih ljekarni. U privatnom vlasništvu je 66,5% ljekarni, u zakupu je 11,9% ljekarni, a 21,6% ljekarni je u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Bolničko ljekarništvo, kao specifičan sadržaj, djeluje organizirano u 46 bolničkih ljekarni u kojima radi 150 magistara farmacije. Prema statističkim pokazateljima, u Hrvatskoj danas na jednu ljekarnu dolazi 4000 stanovnika, dok u EU-u na jednu ljekarnu dolazi prosječno 3000 stanovnika. Najveći broj novih ljekarni osnovan je u područjima najvećih gradova, dok su ruralna područja i slabo razvijena područja od posebne državne skrbi i dalje sa slabo razvijenom mrežom ljekarni. Zaštita i liječenje zubi U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u 2010. g. radilo je ukupno 1.748 timova s ugovorom HZZO-a. Ovi timovi skrbili su o 3.890.514 osiguranika od kojih je 1,363.217 osiguranika (35%) koristilo zdravstvenu zaštitu. Uz ove timove, usluge je pružalo i 658 timova bez ugovora s HZZO-om. Zaštita zdravlja starijih osoba Nacionalni i županijski Centri za gerontologiju djeluju pri županijskim Zavodima za javno zdravstvo, grada Zagreba i Hrvatske. Gerontološko-javnozdravstvena zaštita bavi se utvrđivanjem, praćenjem i proučavanjem te izvješćivanjem i evaluacijom zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba za svoje županijsko područje djelovanja i područje Zagreba s populacijskim obuhvatom od 30 000 osoba starijih od 65 godina. Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar je Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba i vodi Registar zdrav-
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 267 stvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi po županijama Hrvatske i Grada Zagreba s Podregistrom hrvatskih stogodišnjaka te Podregistrom za oboljele od Alzheimerove bolesti i psihičkih poremećaja u starijih. Osim Centara za gerontologiju, u Hrvatskoj postoje i Gerontološki centri kao multifunkcijski centri neposredne i integralne multidisciplinarne izvaninstitucijske skrbi starijih osoba u lokalnoj zajednici. Osnovni cilj djelatnosti Gerontoloških centara je zadržati stariju osobu što je duže moguće u njegovu prebivalištu uz obitelj. U Gerontološkim centrima se provode Programi preventivnih pregleda primarne prevencije za starije, trajne tjelesne, psihičke i okupacijsko-rekreacijske radne aktivnosti za starije, fizikalne terapije, zdravstvenog, psihološkog i pravnog savjetovanje, dnevnog boravka, njege i pomoći u kući i dostave obroka te posudionice ortopedskih pomagala i raznih usluga gerontoservisa. U Hrvatskoj djeluje ukupno 79 Gerontoloških centara izvaninstitucijske skrbi za starije s dnevnim boravcima za starije, a u Zagrebu ih, gdje je i najveći broj starijih, ima ukupno 12. Zaštita zdravlja hrvatskih branitelja U 2011. godini medicinsku rehabilitaciju koristilo je 80 hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI). U razdoblju od 2005. do 2011. godine pravo na medicinsku rehabilitaciju ostvarilo je ukupno 811 HRVI-a. Tijekom 2011. godine zaprimljena su 104 zahtjeva HRVI-a za sufinanciranje 149 ortopedskih i ostalih medicinskih pomagala. Sufinancirana je nabava 149 ortopedskih pomagala za 104 HRVI-a iz Domovinskog rata. Trenutno ima 485 hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata s 100% oštećenja organizma I. skupine, kojima je zakonskih propisana mogućnost korištenja usluge osobe za pružanje njege i pomoći, a osoba u statusu njegovatelja je 441. Ministarstvo branitelja provodi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata koji se provodi na području cijele Republike Hrvatske putem organizirane, stupnjevite i kontinuirane psihosocijalne pomoći na tri razine: županijskoj, regionalnoj i nacionalnoj. Posebna skrb pruža se braniteljima s posljedicama ratne psihotraume. Ta skrb pruža se kroz rad Regionalnih centara za psihotraumu i Centra za krizna stanja. Tijekom 2011. godine Regionalni centri za psihotraumu i Centar za krizna stanja pružili su ukupno 225.974 intervencija za 59.642 korisnika. Palijativna skrb U RH još uvijek ne postoji razrađeni sustav palijativne skrbi i tek su u nekoliko ustanova osnovani i otpočeli s radom pojedini oblici i dijelovi sustava palijativne skrbi. U posljednjih pet godina smanjuje se broj umrlih kod kuće i povećava se broj umrlih u bolnicama i ustanovama za smještaj. Najveće povećanje udjela sa 6% u 2005. na 10% u 2010. odnosi se na ustanove za smještaj. Oko 40% umrlih umire izvan bolnica. Riječ je o više od 21.000 umrlih, od čega nekoliko tisuća ljudi pogine ili umre izvan kuće, odnosno u nekoj socijalnoj ustanovi ili ustanovi za smještaj starih i nemoćnih. Više od 30% od svih umrlih, odnosno više od 15.000 ljudi umire kod svoje kuće.
- Page 217 and 218: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 219 and 220: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 221 and 222: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 223 and 224: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 225 and 226: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 227 and 228: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 229 and 230: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 231 and 232: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 233 and 234: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 235 and 236: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 237 and 238: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 239 and 240: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 241 and 242: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 243 and 244: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 245 and 246: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 247 and 248: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 249 and 250: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 251 and 252: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 253 and 254: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 255 and 256: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 257 and 258: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 259 and 260: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 261 and 262: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 263 and 264: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 265 and 266: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 267: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 271 and 272: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 273 and 274: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 275 and 276: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 277 and 278: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 279 and 280: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 281 and 282: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 283 and 284: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 285 and 286: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 287 and 288: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 289 and 290: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 291 and 292: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 293 and 294: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 295 and 296: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 297 and 298: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 299 and 300: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 301 and 302: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 303 and 304: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 305 and 306: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 307 and 308: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 309 and 310: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 311 and 312: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 313 and 314: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 315 and 316: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 317 and 318: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
266 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
stanovnika. Od toga ih je u bolnicama bilo 17 ili 0,4 na 100.000 stanovnika.<br />
Ukupno je zabilježeno 148 mamografa ili 3,3 na 100.000 stanovnika. Od toga<br />
je u bolnicama bilo 46 ili 1 na 100.000 stanovnika. Značajan broj mamografa<br />
nalazi se u Domovima <strong>zdravlja</strong> (71). Zabilježene su 23 gama kamere (samo u<br />
bolničkim ustanovama) ili 0,5 na 100.000 stanovnika te 26 angiosala ili 0,6 na<br />
100.000 stanovnika. Samo 1 angiosala bila je u specijalnoj bolnici u privatnom<br />
vlasništvu, a ostale u bolnicama u državnom vlasništvu. Zabilježeno je 5 PET/CT<br />
uređaja, od kojih su 2 bila u Gradu Zagrebu (1 u KBC i 1 u privatnoj poliklinici) i<br />
po jedan u privatnim poliklinikama u Splitu, Rijeci i Osijeku. Litotriptora je bilo<br />
26 ili 0,6 na 100.000 stanovnika. Ukupno je bilo 7 linearnih akceleratora ili<br />
0,2 na 100.000 stanovnika te 3 uređaja za brahiterapiju ili 0,1 na 100.000<br />
stanovnika (sve isključivo u bolničkim ustanovama). U usporedbi s odabranim<br />
zemljama, u odnosu na broj stanovnika Hrvatska raspolaže s dovoljnim brojem<br />
MR-a, CT-a i mamografa, a potrebe za daljnje ulaganje postoje u području<br />
opreme za radioterapiju.<br />
Ljekarnička djelatnost<br />
Ljekarničku djelatnost su u ožujku 2012. obavljale 1082 ugovorne javne<br />
ljekarničke jedinice (1063 ljekarne i 19 depoa lijekova) i 46 bolničkih ljekarni.<br />
U privatnom vlasništvu je 66,5% ljekarni, u zakupu je 11,9% ljekarni, a 21,6%<br />
ljekarni je u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Bolničko ljekarništvo, kao<br />
specifičan sadržaj, djeluje organizirano u 46 bolničkih ljekarni u kojima radi<br />
150 magistara farmacije. Prema statističkim pokazateljima, u Hrvatskoj danas<br />
na jednu ljekarnu dolazi 4000 stanovnika, dok u EU-u na jednu ljekarnu dolazi<br />
prosječno 3000 stanovnika. Najveći broj novih ljekarni osnovan je u područjima<br />
najvećih gradova, dok su ruralna područja i slabo razvijena područja od posebne<br />
državne skrbi i dalje sa slabo razvijenom mrežom ljekarni.<br />
Zaštita i liječenje zubi<br />
U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite u 2010. g. radilo je ukupno<br />
1.748 timova s ugovorom HZZO-a. Ovi timovi skrbili su o 3.890.514 osiguranika<br />
od kojih je 1,363.217 osiguranika (35%) koristilo zdravstvenu zaštitu. Uz<br />
ove timove, usluge je pružalo i 658 timova bez ugovora s HZZO-om.<br />
Zaštita <strong>zdravlja</strong> starijih osoba<br />
Nacionalni i županijski Centri za gerontologiju djeluju pri županijskim Zavodima<br />
za javno zdravstvo, grada Zagreba i Hrvatske. Gerontološko-javnozdravstvena<br />
zaštita bavi se utvrđivanjem, praćenjem i proučavanjem te izvješćivanjem<br />
i evaluacijom zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti<br />
starijih osoba za svoje županijsko područje djelovanja i područje Zagreba s<br />
populacijskim obuhvatom od 30 000 osoba starijih od 65 godina. Centar za<br />
gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar je Referentni centar<br />
Ministarstva <strong>zdravlja</strong> za zaštitu <strong>zdravlja</strong> starijih osoba i vodi Registar zdrav-