Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 265
u 2001.g., 43.033 u 2010.g.), a smanjenje imaju bolesti probavnog sustava
(57.589 u 2001. g., 49.793 u 2010. g.), bolesti dišnog sustava (47.830
u 2001.g., 44.095 u 2010. g) i bolesti genitourinarnog sustava (45.034 u
2001.g., 42.987 u 2010.g.). U 2010. g. je u dnevnim bolnicama i bolničkim
hemodijalizama zabilježeno ukupno 380.527 hospitalizacija; kod pacijenata
u dobi do 64 godine (228.967 hospitalizacija) najčešće zbog bolesti sustava
mokraćnih i spolnih organa (95.270), novotvorina (28.893), duševnih poremećaja
i poremećaja ponašanja (18.967), bolesti dišnog sustava (16.806) te
zaraznih i parazitarnih bolesti (16.410), a kod pacijenata u dobi 65 godina i
više (151.446 hospitalizacija) najčešće zbog bolesti sustava mokraćnih i spolnih
organa (105.143), novotvorina (22.006), bolesti cirkulacijskog sustava
(5.454), bolesti dišnog sustava (4.499) te zbog simptoma, znakova i abnormalnih
kliničkih i laboratorijskih nalaza (3.384).
Tijekom 2011. godine metodom ankete prikupljeni su podaci o prostornim
resursima bolnica u RH; zabilježeno je 8.363 bolesničkih soba, od čega najviše
u kliničkim (3.092) i općim bolnicama (2.583). Najnepovoljnija struktura soba
bilježi se u djelatnosti psihijatrije. Najpovoljniju strukturu soba imaju specijalne
bolnice i lječilišta. U bolnicama RH zabilježena je 381 operacijska sala te 822
kreveta za intenzivno liječenje (u kliničkim bolnicama 506, u općim 295, a u
specijalnima 21 krevet).
Objekti u sustavu zdravstva veliki su potrošači energenata i vode što proizlazi
iz njihove specifičnosti po vrsti djelatnosti, kompleksnosti sustava grijanja,
hlađenja i ventilacije, velikog broja djelatnika i korisnika te nerijetko cjelodnevnog
režima rada. Prema Trećem godišnjem izvještaju programa Vlade RH
»Dovesti svoju kuću u red« iz 2011., samo bolnice obuhvaćene programom,
a koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja (14 Kliničkih bolničkih centara, 3
Kliničke bolnice, 1 bolnica, 17 Specijalnih bolnica i 7 Klinika) godišnje troše oko
482 milijuna kWh. Izračun na temelju podataka iz toga Izvještaja pokazuje da je
ukupna potrošnja energije u bolnicama u nadležnosti Ministarstva zdravlja oko
630 kWh/m 2 što je više od dva puta veća potrošnja u odnosu na europske zemlje
s najboljom energetskom učinkovitošću u bolničkim objektima (npr. Švicarska,
Švedska, Norveška).
Dosad je u sklopu Programa »Dovesti svoju kuću u red« uspostavljen registar
institucija. Prikupljeni su podaci o potrošnji energenata za oko 300 objekata
u sustavu zdravstva, a u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga
uređenja planira se obnova i povećanje energetske učinkovitosti određenog broja
objekata u sustavu zdravstva. Potencijali za uštedu u tom su pogledu veliki,
osobito u objektima koji kao energent koriste lož ulje.
Tijekom 2010. g. u RH je provedeno anketno istraživanje visoko-sofisticirane
medicinske opreme te je zabilježeno 70 CT uređaja, od čega 52 u
ustanovama javnog sektora. Ukupno je u RH zabilježen 1,6 CT na 100.000
stanovnika, a ako se uzmu u obzir samo oni u ustanovama u javnom sektoru
stopa je 1,2/100.000. Zabilježena su 32 MR uređaja ili 0,7 na 100.000