Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
258 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. situacije pod nazivom »Rano prepoznavanje simptoma i rizičnog ponašanja kod djece i mladeži«. Svrha ovog projekta bila je definiranje podloge za izradu Nacionalnog programa prevencije samoubojstava. U 2010. godini proveden je Program ranog prepoznavanja depresije i rizika suicidalnog ponašanja kod djece i mladih, Centra za krizne situacije. Cilj programa je povećati osposobljenost u ranom prepoznavanju rizika suicidalnog ponašanja svih stručnjaka na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, u cilju prevencije istih. Nacionalni program prevencije samoubojstava usvojen je na sjednici Vlade RH 20. siječnja 2011. godine. Područja djelovanja obuhvaćaju: rani razvoj djece i mladih; skupine visokog rizika; rano prepoznavanje i liječenje depresije i uočavanje rizika suicidalnog ponašanja; povećanje broja i dostupnosti profesionalaca i usluga na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih; smanjivanje dostupnosti sredstava za počinjenje; informiranje i suradnju. 3.5.12.15 Program psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima Ministarstvo zdravlja sudjelovalo je u pripremi Programa psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila zaključkom 12. listopada 2007. godine. Ovaj program u skladu je s temeljnim ciljevima Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece od 2006.- 2012. godine, a koji se odnose na osiguravanje primjene suvremenih načela i metoda humanizacije bolničkog liječenja djece te razvoja preventivnih programa s ciljem unapređenja zdravstvene kulture djece mladih i roditelja. Predložene programske aktivnosti namijenjene su prvenstveno djeci oboljeloj od malignih bolesti te njihovim obiteljima. Program psihosocijalne pomoći na dječjim onkološkim odjelima odvija se u četiri regionalna centra i pridonosi poboljšanju kvalitete življenja oboljele djece i njihovih obitelji. 3.5.12.16 Prevencija prekomjerne tjelesne težine Debljina predstavlja sve izraženiji javnozdravstveni problem kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj te bitno utječe na kvalitetu i dužinu trajanja života. Prekomjerna tjelesna težina predstavlja faktor rizika za razvoj niza kroničnih nezaraznih bolesti. Vlada Republike Hrvatske usvojila je 29. srpnja 2010. godine Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine 2010.-2012. Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine trebao bi dugoročno doprinijeti smanjenju pobola i prijevremene smrti vezane uz prekomjernu tjelesnu težinu i posljedičnih bolesti i stanja, kao i troškova liječenja istih. Akcijski plan ima za cilj usvajanje pravilnih prehrambenih navika i navika tjelesne aktivnosti u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. U završnoj fazi je izrada prehrambenih smjernica te standarda i normativa za prehranu školske djece. Provedena je izobrazba o sprječavanju prekomjerne tjelesne težine namijenjene liječnicima i medicinskim sestrama zaposlenima u službama školske medicine županijskih zavoda za javno zdravstvo. Sukladno Akcijskom planu za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine i Strateškom planu razvoja javnog zdravstva za razdoblje 2011.-2015. godine ministarstvo nadležno za zdravstvo je potpisalo ugovor s Hrvatskim Crvenim križem o provedbi
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 259 projekta Osnivanje savjetovališta za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine, za razdoblje 2011./2012. godine. 3.5.12.17 Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću Šećerna bolest jedan je od najznačajnijih javnozdravstvenih problema suvremenog društva i procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 300 000 osoba ima šećernu bolest; ona je jedan od 10 vodećih uzroka smrti i vrlo važan rizični čimbenik u razvoju kardiovaskularnih bolesti te onesposobljavanja i invaliditeta kao posljedica njenih komplikacija. Radi unapređenja zdravstvene zaštite te praćenja epidemioloških i kliničkih pokazatelja na nacionalnoj razini osnovan je CroDiab registar, sustav razvijen na temelju svjetskih indikatora kvalitete koji ubrzava svakodnevni rad liječnika u skrbi osoba sa šećernom bolesti, smanjuje broj nepotrebno ponavljanih pretraga i pregleda, poboljšava kvalitetu dokumentacije a istovremeno je sredstvo prikupljanja podataka za nacionalni registar. Ukupna sredstva koja su usmjerena u program u proteklom četverogodišnjem razdoblju iznose 1.737,000,99 kuna. Rezoluciju o šećernoj bolesti usvojio je Hrvatski sabor na sjednici 17. lipnja 2011. godine uvažavajući sve europske i svjetske preporuke te aktualnu epidemiološku situaciju na zasadima »Hrvatskog modela« nacionalnog programa za šećernu bolest i inicijativu članova povjerenstva za provedbu nacionalnog programa te djelatnika Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur. U rezoluciji se naglašava važnost šećerne bolesti i opterećenje koje ona predstavlja za društvo, a od svih nadležnih institucija, gospodarskih subjekata, medija i udruga zahtijeva se aktivnije uključivanje u prevenciju, rano otkrivanje liječenje i rehabilitaciju u okviru njihovih mogućnosti i dostupnih izvora na način koji im omogućava njihova primarna djelatnost. 3.5.12.18 Provedba nacionalnog programa za Rome Ministarstvo zdravlja sudjeluje u izradi Nacionalnog programa za Rome kao predlagač ili nositelj mjera iz područja zdravstva te kao predlagač ili nositelj mjera iz Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma. U razdoblju od 2008. do 2011. godine Ministarstvo zdravlja sudjelovalo je u radu na sljedećim aktivnostima vezano uz provedbu unapređenja zaštite zdravlja romske populacije: 1. Zdravstveno osiguranje Roma: U području zdravstva dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se za sve osigurane osobe putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pa tako i pripadnike romske populacije, na jednak način. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, sukladno kojem se prijavljuju hrvatski državljani i stranci sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, predviđeno je više osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje: prijava temeljem radnog odnosa, zatim preko člana obitelji koji je nositelj osiguranja, prijava u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, u roku od 90 dana od završetka redovnog školovanja i dr. Uočeno je da se pripadnici romske nacionalne manjine često ne mogu prijaviti na zdravstveno osiguranje prema jednoj od navedenih osnova. U tom slučaju prijavu eventualno mogu izvršiti sukladno propisima socijalne skrbi.
- Page 209 and 210: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 211 and 212: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 213 and 214: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 215 and 216: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 217 and 218: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 219 and 220: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 221 and 222: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 223 and 224: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 225 and 226: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 227 and 228: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 229 and 230: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 231 and 232: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 233 and 234: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 235 and 236: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 237 and 238: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 239 and 240: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 241 and 242: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 243 and 244: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 245 and 246: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 247 and 248: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 249 and 250: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 251 and 252: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 253 and 254: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 255 and 256: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 257 and 258: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 259: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 263 and 264: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 265 and 266: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 267 and 268: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 269 and 270: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 271 and 272: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 273 and 274: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 275 and 276: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 277 and 278: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 279 and 280: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 281 and 282: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 283 and 284: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 285 and 286: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 287 and 288: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 289 and 290: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 291 and 292: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 293 and 294: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 295 and 296: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 297 and 298: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 299 and 300: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 301 and 302: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 303 and 304: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 305 and 306: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 307 and 308: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 309 and 310: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 259<br />
projekta Osnivanje savjetovališta za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine,<br />
za razdoblje 2011./2012. godine.<br />
3.5.12.17 Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću<br />
Šećerna bolest jedan je od najznačajnijih javnozdravstvenih problema suvremenog<br />
društva i procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 300 000 osoba ima šećernu bolest; ona je<br />
jedan od 10 vodećih uzroka smrti i vrlo važan rizični čimbenik u razvoju kardiovaskularnih<br />
bolesti te onesposobljavanja i invaliditeta kao posljedica njenih komplikacija.<br />
Radi unapređenja zdravstvene zaštite te praćenja epidemioloških i kliničkih pokazatelja<br />
na nacionalnoj razini osnovan je CroDiab registar, sustav razvijen na temelju svjetskih<br />
indikatora kvalitete koji ubrzava svakodnevni rad liječnika u skrbi osoba sa šećernom<br />
bolesti, smanjuje broj nepotrebno ponavljanih pretraga i pregleda, poboljšava kvalitetu<br />
dokumentacije a istovremeno je sredstvo prikupljanja podataka za nacionalni registar.<br />
Ukupna sredstva koja su usmjerena u program u proteklom četverogodišnjem razdoblju<br />
iznose 1.737,000,99 kuna.<br />
Rezoluciju o šećernoj bolesti usvojio je Hrvatski sabor na sjednici 17. lipnja 2011.<br />
godine uvažavajući sve europske i svjetske preporuke te aktualnu epidemiološku situaciju<br />
na zasadima »Hrvatskog modela« nacionalnog programa za šećernu bolest i inicijativu<br />
članova povjerenstva za provedbu nacionalnog programa te djelatnika Sveučilišne klinike<br />
Vuk Vrhovac, KB Merkur. U rezoluciji se naglašava važnost šećerne bolesti i opterećenje<br />
koje ona predstavlja za društvo, a od svih nadležnih institucija, gospodarskih subjekata,<br />
medija i udruga zahtijeva se aktivnije uključivanje u prevenciju, rano otkrivanje liječenje<br />
i rehabilitaciju u okviru njihovih mogućnosti i dostupnih izvora na način koji im omogućava<br />
njihova primarna djelatnost.<br />
3.5.12.18 Provedba nacionalnog programa za Rome<br />
<strong>Ministarstvo</strong> <strong>zdravlja</strong> sudjeluje u izradi Nacionalnog programa za Rome kao predlagač ili<br />
nositelj mjera iz područja zdravstva te kao predlagač ili nositelj mjera iz Akcijskog plana<br />
Desetljeća za uključivanje Roma.<br />
U razdoblju od 2008. do 2011. godine <strong>Ministarstvo</strong> <strong>zdravlja</strong> sudjelovalo je u radu<br />
na sljedećim aktivnostima vezano uz provedbu unapređenja zaštite <strong>zdravlja</strong> romske<br />
populacije:<br />
1. Zdravstveno osiguranje Roma: U području zdravstva dostupnost zdravstvene<br />
zaštite ostvaruje se za sve osigurane osobe putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno<br />
osiguranje pa tako i pripadnike romske populacije, na jednak način.<br />
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, sukladno kojem se prijavljuju hrvatski<br />
državljani i stranci sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, predviđeno je više osnova<br />
za prijavu na zdravstveno osiguranje: prijava temeljem radnog odnosa, zatim preko člana<br />
obitelji koji je nositelj osiguranja, prijava u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa,<br />
u roku od 90 dana od završetka redovnog školovanja i dr. Uočeno je da se pripadnici<br />
romske nacionalne manjine često ne mogu prijaviti na zdravstveno osiguranje prema<br />
jednoj od navedenih osnova. U tom slučaju prijavu eventualno mogu izvršiti sukladno<br />
propisima socijalne skrbi.