Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

236 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. U bolnicama Hrvatske zabilježena je 381 operacijska sala. Prema rezultatima ankete, na razini Hrvatske, približno 40% operacijskih sala nije obnavljano u razdoblju od 2000. godine. Zabilježena su ukupno 822 kreveta za intenzivno liječenje, od čega ih je u kliničkim bolnicama bilo ukupno 506, u općima 295, a u specijalnim 21. Na pitanje o objedinjenom hitnom medicinskom prijemu (dalje OHMP) odgovorilo je 8 kliničkih bolnica i 17 općih bolnica. Šest kliničkih bolnica i devet općih bolnica ustvrdilo je građevinsku sukladnost i opremljenost OHMP-a s pravilnikom. Ostale zdravstvene ustanove nisu o tome dostavile podatke. U malom broju kontaktiranih bolnica zabilježeno je postojanje helidroma. Postojanje helidroma ustvrdile su KB Dubrava, KBC Split te OB Karlovac, Varaždin, Dubrovnik i Knin. Objekti u sustavu zdravstva veliki su potrošači energenata i vode što proizlazi iz njihove specifičnosti po vrsti djelatnosti, kompleksnosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, velikog broja djelatnika i korisnika te nerijetko cjelodnevnog režima rada. Prema Trećem godišnjem izvještaju programa Vlade RH »Dovesti svoju kuću u red« iz 2011., bolnički objekti u nadležnosti Ministarstva zdravlja obuhvaćeni tim projektom (14 energetskih cjelina u kliničkim bolničkim centrima, tri u kliničkim bolnicama, jedan u općoj bolnici, 17 u specijalnim bolnicama i sedam u klinikama) sami godišnje troše oko 482 milijuna kWh. Izračun na temelju podataka iz toga Izvještaja pokazuje da je ukupna potrošnja energije u navedenim bolničkim objektima oko 630 kWh/m 2 što je više od dva puta veća potrošnja u odnosu na prosjeke europskih zemalja s najboljom energetskom učinkovitošću u bolničkim objektima (npr. Švicarska, Švedska, Norveška). Dosad je u sklopu Programa »Dovesti svoju kuću u red« uspostavljen registar institucija. Prikupljeni su podaci o potrošnji energenata za oko 300 objekata u sustavu zdravstva, a u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja planira se obnova i povećanje energetske učinkovitosti određenog broja objekata u sustavu zdravstva. Potencijali za uštedu u tom su pogledu veliki, osobito u objektima koji kao energent koriste lož ulje. 3.5.4.6 Visoko-sofisticirana medicinska oprema Tijekom 2010. godine u Hrvatskoj je provedeno anketno istraživanje visoko-sofisticirane medicinske opreme. Istraživanjem je zabilježeno 70 CT uređaja, od čega je 52 uređaja bilo u ustanovama javnog sektora. Ukupno je u Hrvatskoj zabilježen 1,6 CT uređaja na 100.000 stanovnika, a ako se uzmu u obzir samo oni u ustanovama javnog sektora stopa je bila 1,2/100.000. Broj CT uređaja u javnom sektoru na 100.000 stanovnika kretao se u rasponu od 0,5 u Sisačko-moslavačkoj županiji, a stopu višu od 2 bilježe Karlovačka i Požeško-slavonska županija. U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji zabilježen je 1,3 CT uređaj u javnom sektoru na 100.000 stanovnika. Uređaja za magnetnu rezonancu (MR) zabilježeno je 32 ili 0,7 na 100.000 stanovnika. Od toga ih je u bolnicama bilo 17 ili 0,4 na 100.000 stanovnika. Stope s više od 1 MR uređaj u javnom sektoru na 100.000 stanovnika bilježe se u Ličko-senjskoj i Požeškoslavonskoj županiji, dok ih je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji bilo 0,6. U jedanaest županija nije zabilježen ni jedan MR uređaj.

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 237 Ukupno je zabilježeno 148 mamografa ili 3,3 na 100.000 stanovnika. Od toga je u bolnicama bilo 46 ili 1 na 100.000 stanovnika. Značajan broj mamografa nalazi se u Domovima zdravlja (71). Najviše stope ukupnog broja mamografa na 100.000 stanovnika zabilježene su u Gradu Zagrebu (6,0), Ličko-senjskoj županiji (5,6) i Primorsko-goranskoj županiji (4,3), a najniže u Varaždinskoj županiji (0,5). Tijekom 2010. godine zabilježene su 23 gama kamere ili 0,5 na 100.000 stanovnika. Spomenuta oprema zabilježena je samo u bolničkim ustanovama. Iste godine zabilježene su 26 angiosale ili 0,6 na 100.000 stanovnika. Samo 1 angiosala bila je u specijalnoj bolnici u privatnom vlasništvu, a ostale u bolnicama u državnom vlasništvu. Iz dostupnih izvora ukupno je zabilježeno 5 PECT/CT uređaja, od kojih su 2 bila u Gradu Zagrebu (1 u KBC i 1 u privatnoj poliklinici) i po jedan u privatnim poliklinikama u Splitu, Rijeci i Osijeku. Litotriptora je bilo 26 ili 0,6 na 100.000 stanovnika. Linearni akceleratori i oprema za brahiterapiju zabilježena je isključivo u bolničkim ustanovama. Ukupno je bilo 7 linearnih akceleratora ili 0,2 na 100.000 stanovnika te 3 uređaja za brahiterapiju ili 0,1 na 100.000 stanovnika. Usporedba nekih vrsta medicinske opreme prema nekim europskim zemljama prikazana je u Tablici 21. U usporedbi s odabranim zemljama u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska raspolaže s dovoljnim brojem MR-a, CT-a i mamografa, a potrebe za daljnje ulaganje postoje u području opreme za radioterapiju. Tablica 21. Visoko sofisticirana oprema u zemljama Europe izražena u stopama na 100.000 stanovnika. Izvor: WHO Health for All Database, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Država CT MR Mamograf Oprema za radioterapiju Češka Republika 1,3 0,5 1,3 0,8 Danska 0,1 : 0,1 0,1 Irska 1,4 0,9 1,4 0,9 Grčka 3,1 2,0 4,5 0,6 Italija 3,10 2,00 3,00 0,6 Luksemburg 2,6 1,2 2,2 0,4 Mađarska 0,7 0,3 1,4 0,3 Nizozemska 1,0 1,0 : : Austrija 3,0 1,8 : 0,5 Poljska 1,1 0,3 1,3 0,3 Slovenija 1,10 0,30 1,90 0,9 Slovačka 1,4 0,6 1,4 1,3 Velika Britanija 0,7 0,6 0,9 0,5 Hrvatska 1,6 0,7 3,4 0,3 Švicarska 3,2 : 3,3 1,7

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 237<br />

Ukupno je zabilježeno 148 mamografa ili 3,3 na 100.000 stanovnika. Od toga je<br />

u bolnicama bilo 46 ili 1 na 100.000 stanovnika. Značajan broj mamografa nalazi se u<br />

Domovima <strong>zdravlja</strong> (71). Najviše stope ukupnog broja mamografa na 100.000 stanovnika<br />

zabilježene su u Gradu Zagrebu (6,0), Ličko-senjskoj županiji (5,6) i Primorsko-goranskoj<br />

županiji (4,3), a najniže u Varaždinskoj županiji (0,5).<br />

Tijekom 2010. godine zabilježene su 23 gama kamere ili 0,5 na 100.000 stanovnika.<br />

Spomenuta oprema zabilježena je samo u bolničkim ustanovama.<br />

Iste godine zabilježene su 26 angiosale ili 0,6 na 100.000 stanovnika. Samo 1 angiosala bila<br />

je u specijalnoj bolnici u privatnom vlasništvu, a ostale u bolnicama u državnom vlasništvu.<br />

Iz dostupnih izvora ukupno je zabilježeno 5 PECT/CT uređaja, od kojih su 2 bila u<br />

Gradu Zagrebu (1 u KBC i 1 u privatnoj poliklinici) i po jedan u privatnim poliklinikama<br />

u Splitu, Rijeci i Osijeku.<br />

Litotriptora je bilo 26 ili 0,6 na 100.000 stanovnika.<br />

Linearni akceleratori i oprema za brahiterapiju zabilježena je isključivo u bolničkim<br />

ustanovama. Ukupno je bilo 7 linearnih akceleratora ili 0,2 na 100.000 stanovnika te 3<br />

uređaja za brahiterapiju ili 0,1 na 100.000 stanovnika.<br />

Usporedba nekih vrsta medicinske opreme prema nekim europskim zemljama prikazana<br />

je u Tablici 21. U usporedbi s odabranim zemljama u odnosu na broj stanovnika,<br />

Hrvatska raspolaže s dovoljnim brojem MR-a, CT-a i mamografa, a potrebe za daljnje<br />

ulaganje postoje u području opreme za radioterapiju.<br />

Tablica 21. Visoko sofisticirana oprema u zemljama Europe izražena u stopama na 100.000 stanovnika.<br />

Izvor: WHO Health for All Database, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.<br />

Država CT MR Mamograf<br />

Oprema za<br />

radioterapiju<br />

Češka Republika 1,3 0,5 1,3 0,8<br />

Danska 0,1 : 0,1 0,1<br />

Irska 1,4 0,9 1,4 0,9<br />

Grčka 3,1 2,0 4,5 0,6<br />

Italija 3,10 2,00 3,00 0,6<br />

Luksemburg 2,6 1,2 2,2 0,4<br />

Mađarska 0,7 0,3 1,4 0,3<br />

Nizozemska 1,0 1,0 : :<br />

Austrija 3,0 1,8 : 0,5<br />

Poljska 1,1 0,3 1,3 0,3<br />

Slovenija 1,10 0,30 1,90 0,9<br />

Slovačka 1,4 0,6 1,4 1,3<br />

Velika Britanija 0,7 0,6 0,9 0,5<br />

Hrvatska 1,6 0,7 3,4 0,3<br />

Švicarska 3,2 : 3,3 1,7

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!