Untitled - Ministarstvo zdravlja

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 219
■ kreveti za liječenje akutnih bolesnika su na djelatnostima: interna medicina, infektologija,
onkologija i radioterapija, dermatologija i venerologija, fizikalna medicina
i rehabilitacija, reumatologija, neurologija, psihijatrija, pedijatrija, kirurgija,
dječja kirurgija, neurokirurgija, maksilofacijalna kirurgija, urologija, ortopedija,
otorinolaringologija, oftalmologija, ginekologija i opstetricija, anesteziologija i
reanimatologija, izvanbolničko rodilište i stacionar doma zdravlja;
■ kreveti za liječenje subakutnih i kroničnih bolesnika su na djelatnostima: produženo
liječenje, kronične duševne bolesti, fizikalna medicina i rehabilitacija u specijalnim
bolnicama i lječilištima, kronične dječje bolesti i kronične plućne bolesti.
Rad se pojedinih bolničkih ustanova i iskorištenost bolničkih kapaciteta standardno
prikazuje i analizira preko 4 temeljna parametra:
■ postotak godišnje iskorištenosti (ili postotak »praznine«)
■ prosječno trajanje bolničkog boravka
■ prosječan broj bolesnika po krevetu godišnje
■ »turn-over« interval (razdoblje između otpusta prethodnog i primitka sljedećeg
bolesnika).
Prva su dva parametra nezavisna i na njih izravno mogu utjecati bolnički doktori i
upravitelji na nekoliko načina:
■ utvrđivanje i poštivanje kriterija racionalne i stručne selekcije pacijenata kojima je
nužno bolničko zbrinjavanje (npr. nepotrebne hospitalizacije pacijenata koji mogu
biti zbrinuti i ambulantno ili u dnevnoj bolnici);
■ pridržavanje i provođenje algoritma dijagnostike i liječenja (skraćivanje vremena
boravka i izbjegavanje nepotrebne hiperdijagnostike);
■ planiranje otpusta i prijema pacijenata u svrhu što racionalnijeg korištenja i što
kraćeg intervala »praznog hoda« između dva bolesnika i izbjegavanja ili skraćivanja
»liste čekanja«.
Ocjena učinkovitosti rada bolničkih odjela bit će moguća uvođenjem sustava dijagnostički
usmjerenih skupina, izradom algoritama te uparivanjem gospodarstvenih podataka
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i javnozdravstvenih podataka Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo. Osnovni preduvjeti su već učinjeni kao npr. korištenje sustava
OIB-a pacijenata, ustanova i lokaliteta ustanova, standardizacija šifrarskog sustava zdravstvenog
osiguranja i javnog zdravstva te korištenje istog izvora podataka. Na temelju tako
dobivenih pokazatelja može se pristupiti planiranju kapaciteta u zdravstvu, usklađivanju
razvoja bolničke zdravstvene zaštite i osiguranju jednakomjerne regionalne dostupnosti
zdravstvene zaštite za sve građane.
3.5.4.2 Stacionarni odjeli zdravstvenih ustanova
Zabilježen ukupan broj bolničkih kreveta u bolnicama u javnom sektoru je 24.988, od
čega je ugovorom s HZZO-om obuhvaćeno njih 22.158. Veći dio kreveta smješten je u
stacionarima (21.004), a manji dio u dnevnim bolnicama (1.154). U sustavu je zabilježeno
2.815 neugovorenih kreveta, većinom u specijalnim bolnicama (1.668).