Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
216 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. medicinskog osoblja u hitnim situacijama nužan je hitan medicinski zračni prijevoz i brzi prijevoz brodom. Hitan medicinski zračni prijevoz trenutno se obavlja raspoloživim vojnim kapacitetima. Hitan zračni medicinski prijevoz skraćuje vrijeme transporta čime se osigurava jednakost pružanja hitne medicinske skrbi na teško dostupnim lokacijama i otocima u odnosu na kopnene urbane dijelove županije. Prosječno vrijeme trajanja hitnog medicinskog prijevoza u 2012. godini bilo je 49 minuta i 45 sekundi, što ispunjava cilj uspješne reorganizacije hitne medicinske službe osiguravajući zbrinjavanje hitnog pacijenta u okviru »zlatnog sata«. Tijekom 2011. je za potrebe zdravstvenog sustava obavljeno ukupno 1.387 medicinskih letova. Helikopterskih letova bilo je 437, pri čemu je prevezeno 478 pacijenata. Svaki naseljeni otok ima osiguran najmanje jedan interventni helidrom. Za potrebe hitnih medicinskih zbrinjavanja, osigurano je i pružanje usluga prijevoza morem, no hitan pomorski prijevoz pacijenata obavlja se neodgovarajućim brodovima u privatnom vlasništvu ili plovilima Ministarstva unutarnjih poslova. Na temelju utvrđene neujednačene organizacije, nejednakih kriterija hitnosti, neujednačenog stanja educiranosti (nepostojanja izobrazbe) i opremljenosti između/unutar županija te posljedično nejednake kvalitete pružene usluge i neujednačene dostupnosti HMS-a 2009. godine je započeo proces nacionalne reforme HMS-a po modelu cjelovitog županijskog umreženog sustava s krovnom stručnom zdravstvenom ustanovom – Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, uz objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama, uključivanje telemedicine u djelatnost hitne medicine, uvođenje specijalizacije iz hitne medicine za doktore medicine i dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći za medicinske sestre-medicinske tehničare, standardizaciju medicinske opreme i vozila i izradu smjernica/protokola/algoritama postupaka zbrinjavanja. Županijske medicinsko prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) su dispečerske službe koje predstavljaju sastavni dio HMS-a i odgovorne su za cjelokupno funkcioniranje HMS-a kako bi hitan poziv bio zaprimljen na standardizirani način i najbliži tim odmah upućen na intervenciju. Konačni cilj reforme je postizanje europskog standarda dostupnosti i učinkovitosti HMS-a prema hitnom pacijentu s posljedičnim smanjenjem mortaliteta od vodećih uzroka smrtnosti u RH. Reformom se stvaraju preduvjeti za financijski održiv i strukturno stabilan sustav s vizijom jednake dostupnosti, organizacije učinkovite suradnje izvanbolničkog i bolničkog HMS-a te unapređenja i ujednačenja kvalitete uvođenjem standarda rada. Za provedbu reforme HMS-a, Svjetska banka odobrila je Republici Hrvatskoj zajam br.7598 HR za potporu ciljeva Projekta razvoja sustava hitne medicinske službe i investicijskog planiranja (DEMSIPP) koji je u prvoj komponenti usredotočen na reformu HMS-a. Reforma HMS-a je temeljit koordiniran reorganizacijski proces kojim je prema akcijskom planu od početka provedbe do svibnja 2012. ostvareno sljedeće: ■ donesena zakonska regulativa novog ustroja HMS-a ■ osnovan Hrvatski zavod za hitnu medicinu - krovna zdravstvena ustanova koja stručno objedinjava, usmjerava i koordinira rad hitnih službi na čitavom području RH ■ utvrđeni minimalni uvjeti u pogledu prostora, djelatnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti u županijskim zavodima za hitnu medicinu (ŽZHM) i objedinjenom hitnom bolničkom prijemu
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 217 ■ definiran novi sastav timova HMS-a i donesena Mreža hitne medicine sa značajno povećanim brojem izvanbolničkih timova ■ osnovano 18 ŽZHM-a (preostala 3 u završnoj fazi postupka) ■ organizira se rad 21 umreženog županijskog MPDJ-a umjesto neumreženih 83 PDJ-a prije reforme ■ izrađen protokol prijema poziva za MPDJ - Hrvatski indeks prijema hitnog poziva ■ uvedena specijalizacija iz hitne medicine za liječnike ■ izrađene smjernice za rad liječnika izvanbolničkog HMS-a ■ izrađeni temeljni hitni medicinski postupci za medicinske sestre-medicinske tehničare (ms-mt) ■ provodi se trajna izborazba za sve liječnike, ms-mt i vozače izvanbolničkog HMS-a ■ provodi se trajna izborazba za liječnike i ms-mt za rad u MPDJ-u ■ nabavljeno je 128 novih vozila za hitne medicinske intervencije za ŽZHM, s pripadajućom opremom (aspiratori, defibrilatori, ventilatori, imobilizacijska oprema i ostalo) ■ izrađuje se registar djelatnika, opreme i vozila ■ pokrenut je sustav praćenja pokazatelja kvalitete rada HMS-a ■ započeto opremanje četiri odjela hitne medicine u bolnicama. 3.5.3. Specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita U bolnicama i lječilištima u 2011. godini bilo je ukupno 3.364 specijalističko-konzilijarnih jedinica, od toga 1.839 u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama, 1.327 u općim bolnicama, 51 u psihijatrijskim bolnicama, 143 u specijalnim bolnicama, a 4 u lječilištima. Specijalističko-konzilijarna djelatnost provodi se i u 352 samostalne poliklinike, 513 privatnih specijalističkih ordinacija te 264 trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti. U Hrvatskoj je tijekom 2010. godine provedeno ukupno 8.349.707 specijalističkokonzilijarnih pregleda, od kojih je 7.747.116 (93%) bilo u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om (Tablica 9), a 602.591 (7%) u ordinacijama i ustanovama bez ugovora s HZZO-om. Tablica 9. Broj specijalističko-konzilijarnih pregleda u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om u razdoblju 2000.-2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Godina Broj pregleda Godina Broj pregleda 2010. 7,747.116 2009. 7,861.912 2008. 7,850.525 2007. 7,731.267 2006. 7,693.150 2004. 7,648.346 2003. 7,038.521 2002. 7,003.784 2001. 6,757.771 2000. 6,598.913 2005. 7,808.419
- Page 167 and 168: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 169 and 170: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 171 and 172: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 173 and 174: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 175 and 176: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 177 and 178: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 179 and 180: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 181 and 182: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 183 and 184: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 185 and 186: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 187 and 188: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 189 and 190: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 191 and 192: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 193 and 194: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 195 and 196: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 197 and 198: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 199 and 200: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 201 and 202: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 203 and 204: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 205 and 206: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 207 and 208: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 209 and 210: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 211 and 212: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 213 and 214: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 215 and 216: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 217: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 221 and 222: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 223 and 224: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 225 and 226: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 227 and 228: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 229 and 230: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 231 and 232: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 233 and 234: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 235 and 236: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 237 and 238: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 239 and 240: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 241 and 242: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 243 and 244: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 245 and 246: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 247 and 248: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 249 and 250: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 251 and 252: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 253 and 254: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 255 and 256: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 257 and 258: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 259 and 260: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 261 and 262: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 263 and 264: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 265 and 266: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 267 and 268: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 217<br />
■ definiran novi sastav timova HMS-a i donesena Mreža hitne medicine sa značajno<br />
povećanim brojem izvanbolničkih timova<br />
■ osnovano 18 ŽZHM-a (preostala 3 u završnoj fazi postupka)<br />
■ organizira se rad 21 umreženog županijskog MPDJ-a umjesto neumreženih 83<br />
PDJ-a prije reforme<br />
■ izrađen protokol prijema poziva za MPDJ - Hrvatski indeks prijema hitnog poziva<br />
■ uvedena specijalizacija iz hitne medicine za liječnike<br />
■ izrađene smjernice za rad liječnika izvanbolničkog HMS-a<br />
■ izrađeni temeljni hitni medicinski postupci za medicinske sestre-medicinske tehničare<br />
(ms-mt)<br />
■ provodi se trajna izborazba za sve liječnike, ms-mt i vozače izvanbolničkog HMS-a<br />
■ provodi se trajna izborazba za liječnike i ms-mt za rad u MPDJ-u<br />
■ nabavljeno je 128 novih vozila za hitne medicinske intervencije za ŽZHM, s pripadajućom<br />
opremom (aspiratori, defibrilatori, ventilatori, imobilizacijska oprema i ostalo)<br />
■ izrađuje se registar djelatnika, opreme i vozila<br />
■ pokrenut je sustav praćenja pokazatelja kvalitete rada HMS-a<br />
■ započeto opremanje četiri odjela hitne medicine u bolnicama.<br />
3.5.3. Specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita<br />
U bolnicama i lječilištima u 2011. godini bilo je ukupno 3.364 specijalističko-konzilijarnih<br />
jedinica, od toga 1.839 u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama,<br />
1.327 u općim bolnicama, 51 u psihijatrijskim bolnicama, 143 u specijalnim bolnicama,<br />
a 4 u lječilištima. Specijalističko-konzilijarna djelatnost provodi se i u 352 samostalne<br />
poliklinike, 513 privatnih specijalističkih ordinacija te 264 trgovačka društva za obavljanje<br />
zdravstvene djelatnosti.<br />
U Hrvatskoj je tijekom 2010. godine provedeno ukupno 8.349.707 specijalističkokonzilijarnih<br />
pregleda, od kojih je 7.747.116 (93%) bilo u ordinacijama i ustanovama s<br />
ugovorom s HZZO-om (Tablica 9), a 602.591 (7%) u ordinacijama i ustanovama bez<br />
ugovora s HZZO-om.<br />
Tablica 9. Broj specijalističko-konzilijarnih pregleda u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om<br />
u razdoblju 2000.-2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.<br />
Godina<br />
Broj pregleda<br />
Godina<br />
Broj pregleda<br />
2010. 7,747.116<br />
2009. 7,861.912<br />
2008. 7,850.525<br />
2007. 7,731.267<br />
2006. 7,693.150<br />
2004. 7,648.346<br />
2003. 7,038.521<br />
2002. 7,003.784<br />
2001. 6,757.771<br />
2000. 6,598.913<br />
2005. 7,808.419