Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

216 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. medicinskog osoblja u hitnim situacijama nužan je hitan medicinski zračni prijevoz i brzi prijevoz brodom. Hitan medicinski zračni prijevoz trenutno se obavlja raspoloživim vojnim kapacitetima. Hitan zračni medicinski prijevoz skraćuje vrijeme transporta čime se osigurava jednakost pružanja hitne medicinske skrbi na teško dostupnim lokacijama i otocima u odnosu na kopnene urbane dijelove županije. Prosječno vrijeme trajanja hitnog medicinskog prijevoza u 2012. godini bilo je 49 minuta i 45 sekundi, što ispunjava cilj uspješne reorganizacije hitne medicinske službe osiguravajući zbrinjavanje hitnog pacijenta u okviru »zlatnog sata«. Tijekom 2011. je za potrebe zdravstvenog sustava obavljeno ukupno 1.387 medicinskih letova. Helikopterskih letova bilo je 437, pri čemu je prevezeno 478 pacijenata. Svaki naseljeni otok ima osiguran najmanje jedan interventni helidrom. Za potrebe hitnih medicinskih zbrinjavanja, osigurano je i pružanje usluga prijevoza morem, no hitan pomorski prijevoz pacijenata obavlja se neodgovarajućim brodovima u privatnom vlasništvu ili plovilima Ministarstva unutarnjih poslova. Na temelju utvrđene neujednačene organizacije, nejednakih kriterija hitnosti, neujednačenog stanja educiranosti (nepostojanja izobrazbe) i opremljenosti između/unutar županija te posljedično nejednake kvalitete pružene usluge i neujednačene dostupnosti HMS-a 2009. godine je započeo proces nacionalne reforme HMS-a po modelu cjelovitog županijskog umreženog sustava s krovnom stručnom zdravstvenom ustanovom – Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, uz objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama, uključivanje telemedicine u djelatnost hitne medicine, uvođenje specijalizacije iz hitne medicine za doktore medicine i dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći za medicinske sestre-medicinske tehničare, standardizaciju medicinske opreme i vozila i izradu smjernica/protokola/algoritama postupaka zbrinjavanja. Županijske medicinsko prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) su dispečerske službe koje predstavljaju sastavni dio HMS-a i odgovorne su za cjelokupno funkcioniranje HMS-a kako bi hitan poziv bio zaprimljen na standardizirani način i najbliži tim odmah upućen na intervenciju. Konačni cilj reforme je postizanje europskog standarda dostupnosti i učinkovitosti HMS-a prema hitnom pacijentu s posljedičnim smanjenjem mortaliteta od vodećih uzroka smrtnosti u RH. Reformom se stvaraju preduvjeti za financijski održiv i strukturno stabilan sustav s vizijom jednake dostupnosti, organizacije učinkovite suradnje izvanbolničkog i bolničkog HMS-a te unapređenja i ujednačenja kvalitete uvođenjem standarda rada. Za provedbu reforme HMS-a, Svjetska banka odobrila je Republici Hrvatskoj zajam br.7598 HR za potporu ciljeva Projekta razvoja sustava hitne medicinske službe i investicijskog planiranja (DEMSIPP) koji je u prvoj komponenti usredotočen na reformu HMS-a. Reforma HMS-a je temeljit koordiniran reorganizacijski proces kojim je prema akcijskom planu od početka provedbe do svibnja 2012. ostvareno sljedeće: ■ donesena zakonska regulativa novog ustroja HMS-a ■ osnovan Hrvatski zavod za hitnu medicinu - krovna zdravstvena ustanova koja stručno objedinjava, usmjerava i koordinira rad hitnih službi na čitavom području RH ■ utvrđeni minimalni uvjeti u pogledu prostora, djelatnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti u županijskim zavodima za hitnu medicinu (ŽZHM) i objedinjenom hitnom bolničkom prijemu

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 217 ■ definiran novi sastav timova HMS-a i donesena Mreža hitne medicine sa značajno povećanim brojem izvanbolničkih timova ■ osnovano 18 ŽZHM-a (preostala 3 u završnoj fazi postupka) ■ organizira se rad 21 umreženog županijskog MPDJ-a umjesto neumreženih 83 PDJ-a prije reforme ■ izrađen protokol prijema poziva za MPDJ - Hrvatski indeks prijema hitnog poziva ■ uvedena specijalizacija iz hitne medicine za liječnike ■ izrađene smjernice za rad liječnika izvanbolničkog HMS-a ■ izrađeni temeljni hitni medicinski postupci za medicinske sestre-medicinske tehničare (ms-mt) ■ provodi se trajna izborazba za sve liječnike, ms-mt i vozače izvanbolničkog HMS-a ■ provodi se trajna izborazba za liječnike i ms-mt za rad u MPDJ-u ■ nabavljeno je 128 novih vozila za hitne medicinske intervencije za ŽZHM, s pripadajućom opremom (aspiratori, defibrilatori, ventilatori, imobilizacijska oprema i ostalo) ■ izrađuje se registar djelatnika, opreme i vozila ■ pokrenut je sustav praćenja pokazatelja kvalitete rada HMS-a ■ započeto opremanje četiri odjela hitne medicine u bolnicama. 3.5.3. Specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita U bolnicama i lječilištima u 2011. godini bilo je ukupno 3.364 specijalističko-konzilijarnih jedinica, od toga 1.839 u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama, 1.327 u općim bolnicama, 51 u psihijatrijskim bolnicama, 143 u specijalnim bolnicama, a 4 u lječilištima. Specijalističko-konzilijarna djelatnost provodi se i u 352 samostalne poliklinike, 513 privatnih specijalističkih ordinacija te 264 trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti. U Hrvatskoj je tijekom 2010. godine provedeno ukupno 8.349.707 specijalističkokonzilijarnih pregleda, od kojih je 7.747.116 (93%) bilo u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om (Tablica 9), a 602.591 (7%) u ordinacijama i ustanovama bez ugovora s HZZO-om. Tablica 9. Broj specijalističko-konzilijarnih pregleda u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om u razdoblju 2000.-2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Godina Broj pregleda Godina Broj pregleda 2010. 7,747.116 2009. 7,861.912 2008. 7,850.525 2007. 7,731.267 2006. 7,693.150 2004. 7,648.346 2003. 7,038.521 2002. 7,003.784 2001. 6,757.771 2000. 6,598.913 2005. 7,808.419

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 217<br />

■ definiran novi sastav timova HMS-a i donesena Mreža hitne medicine sa značajno<br />

povećanim brojem izvanbolničkih timova<br />

■ osnovano 18 ŽZHM-a (preostala 3 u završnoj fazi postupka)<br />

■ organizira se rad 21 umreženog županijskog MPDJ-a umjesto neumreženih 83<br />

PDJ-a prije reforme<br />

■ izrađen protokol prijema poziva za MPDJ - Hrvatski indeks prijema hitnog poziva<br />

■ uvedena specijalizacija iz hitne medicine za liječnike<br />

■ izrađene smjernice za rad liječnika izvanbolničkog HMS-a<br />

■ izrađeni temeljni hitni medicinski postupci za medicinske sestre-medicinske tehničare<br />

(ms-mt)<br />

■ provodi se trajna izborazba za sve liječnike, ms-mt i vozače izvanbolničkog HMS-a<br />

■ provodi se trajna izborazba za liječnike i ms-mt za rad u MPDJ-u<br />

■ nabavljeno je 128 novih vozila za hitne medicinske intervencije za ŽZHM, s pripadajućom<br />

opremom (aspiratori, defibrilatori, ventilatori, imobilizacijska oprema i ostalo)<br />

■ izrađuje se registar djelatnika, opreme i vozila<br />

■ pokrenut je sustav praćenja pokazatelja kvalitete rada HMS-a<br />

■ započeto opremanje četiri odjela hitne medicine u bolnicama.<br />

3.5.3. Specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita<br />

U bolnicama i lječilištima u 2011. godini bilo je ukupno 3.364 specijalističko-konzilijarnih<br />

jedinica, od toga 1.839 u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama,<br />

1.327 u općim bolnicama, 51 u psihijatrijskim bolnicama, 143 u specijalnim bolnicama,<br />

a 4 u lječilištima. Specijalističko-konzilijarna djelatnost provodi se i u 352 samostalne<br />

poliklinike, 513 privatnih specijalističkih ordinacija te 264 trgovačka društva za obavljanje<br />

zdravstvene djelatnosti.<br />

U Hrvatskoj je tijekom 2010. godine provedeno ukupno 8.349.707 specijalističkokonzilijarnih<br />

pregleda, od kojih je 7.747.116 (93%) bilo u ordinacijama i ustanovama s<br />

ugovorom s HZZO-om (Tablica 9), a 602.591 (7%) u ordinacijama i ustanovama bez<br />

ugovora s HZZO-om.<br />

Tablica 9. Broj specijalističko-konzilijarnih pregleda u ordinacijama i ustanovama s ugovorom s HZZO-om<br />

u razdoblju 2000.-2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.<br />

Godina<br />

Broj pregleda<br />

Godina<br />

Broj pregleda<br />

2010. 7,747.116<br />

2009. 7,861.912<br />

2008. 7,850.525<br />

2007. 7,731.267<br />

2006. 7,693.150<br />

2004. 7,648.346<br />

2003. 7,038.521<br />

2002. 7,003.784<br />

2001. 6,757.771<br />

2000. 6,598.913<br />

2005. 7,808.419

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!