Untitled - Ministarstvo zdravlja
Share Embed Flag
Download ePaper

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

zdravlje.hr
14.01.2015 Views

204 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. ■ prevelike javne potrošnje na zdravstvenu zaštitu kao udjel BDP-a, koja je jedna od najvećih u regiji ■ visokih izdataka za lijekove ■ relativno visokih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje koji imaju utjecaja i na međunarodnu konkurentnost nacionalnih kompanija jer utječu na visinu plaća, a tako i na ukupne troškove finalnog proizvoda na tržištu uslijed čega je i došlo do smanjenja istih ■ nedostatka privlačenja inozemnih investitora koji potencijalno mogu imati pozitivnu ulogu za rast i razvoj nacionalne ekonomije ■ netransparentnosti financiranja ■ neprikladnog i nestručnog upravljanja zdravstvenim ustanovama ■ nedovoljno razvijene konkurencije na tržištu zdravstvene zaštite ■ nedostatnih napora u prevenciji bolesti što bi također pomoglo u zadržavanju troškova, odnosno poticanju učinkovitosti ■ problema distribucije sredstava ■ predugih rokova plaćanja ■ utjecaja ekonomske situacije. Aktualna ekonomska i financijska kriza je nakon razdoblja rasta i stabilnosti uzrokovala značajan porast deficita državnog proračuna i javnog duga. Proračuni javnih institucija pod velikim su pritiskom i na strani prihoda i na strani rashoda. Smanjenje plaća te porast nezaposlenosti smanjili su resurse iz poreza i doprinosa socijalnom osiguranju što je imalo ozbiljan utjecaj na kapacitet i održivost zdravstvenog sustava ■ fiskalnog deficita, s obzirom na koji će biti potrebne fiskalne prilagodbe budući da je porezni teret u Hrvatskoj jedan od najvećih u regiji te s obzirom na ulazak u EU koji ukazuje na pritisak na daljnji rast troškova ■ nedostatka nadzora. Nadzor predstavlja temelj učinkovitog sustava zdravstva, a bez učinkovitog i pravilno postavljenog sustava nadzora ne mogu se primijetiti, izmjeriti ili prevenirati neke neuobičajene pojave. 3.5 Infrastruktura i korištenje zdravstvenog sustava 3.5.1. Primarna zdravstvena zaštita U prikazu podataka o infrastrukturi i korištenju zdravstvene zaštite objedinjeno se prikazuje djelatnost opće/obiteljske medicine i djelatnost za zdravstvenu zaštitu predškolske djece, dok su podaci iz djelatnosti ginekologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, medicine rada i patronaže prikazani zasebno.

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 205 3.5.1.1 Opća/obiteljska medicina i zdravstvena zaštita predškolske djece U djelatnostima opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece, u Republici Hrvatskoj (RH) u 2010. godini ukupno je radilo 2.540 timova na 2.544 lokacije (2.532 lokacije obuhvaćeno je radom u punom radnom vremenu, a 12 lokacija u dijelu radnog vremena) (Tablica 1). Od 2.540 liječnika 1.505 je bilo specijalista svih specijalnosti (od njih, 1.072 su specijalisti opće/obiteljske medicine, 255 specijalisti pedijatrije, 88 specijalisti medicine rada, 71 specijalist školske medicine i 19 specijalista ostalih specijalnosti). Među ostalim zdravstvenim djelatnicima, 37 ih je bilo više stručne spreme, a 2.498 srednje stručne spreme. U odnosu na 2009. godinu, u 2010. godini neznatno je povećan broj liječnika specijalista: broj liječnika specijalista ukupno je veći za 0,7%, od toga broj specijalista obiteljske medicine veći je za 3,4%, pedijatrije manji za 0,4%, medicine rada manji za 12%, školske medicine manji za 14% a ostalih specijalista za 5% manje. Zdravstvenih djelatnika više stručne spreme je manje za 24%, a zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme manje je za 1%. Na strukturu specijalnosti do 2005. godine utjecala je stagnacija i pad broja specijalista opće medicine i pedijatrije te ulaz u sustav određenog broja specijalista školske medicine nakon razdvajanja preventive i kurative u djelatnosti školske medicine 1998. godine. Nakon tog negativnog trenda, 2006. godine povećan je ukupni broj specijalista obiteljske medicine što se nastavilo i u 2010. godini. Rezultat je to projekta Ministarstva zdravlja i Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je otpočeo 2002. godine, prema kojem bi u idućih 10-15 godina većinu doktora obiteljske medicine trebali činiti specijalisti. Trend broja djelatnika više stručne spreme, međutim, ne prati ovaj porast. Tablica 1. Broj timova, lokacija, liječnika i liječnika specijalista u djelatnostima opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece u RH od 2001.-2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Godina Timovi Lokacije Liječnici Od toga specijalisti 2010. 2.540 2.544 2.540 1.505 2009. 2.571 2.582 2.571 1.494 2008. 2.571 2.580 2.571 1.447 2007. 2.552 2.569 2.552 1.393 2006. 2.577 2.597 2.577 1.280 2005. 2.605 2.630 2.605 1.230 2004. 2.657 2.683 2.657 1.263 2003. 2.663 2.683 2.663 1.282 2002. 2.679 2.703 2.679 1.303 2001. 2.684 2.707 2.684 1.310

Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 205<br />

3.5.1.1 Opća/obiteljska medicina i zdravstvena zaštita predškolske djece<br />

U djelatnostima opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece, u Republici<br />

Hrvatskoj (RH) u 2010. godini ukupno je radilo 2.540 timova na 2.544 lokacije (2.532<br />

lokacije obuhvaćeno je radom u punom radnom vremenu, a 12 lokacija u dijelu radnog<br />

vremena) (Tablica 1). Od 2.540 liječnika 1.505 je bilo specijalista svih specijalnosti (od<br />

njih, 1.072 su specijalisti opće/obiteljske medicine, 255 specijalisti pedijatrije, 88 specijalisti<br />

medicine rada, 71 specijalist školske medicine i 19 specijalista ostalih specijalnosti).<br />

Među ostalim zdravstvenim djelatnicima, 37 ih je bilo više stručne spreme, a 2.498<br />

srednje stručne spreme. U odnosu na 2009. godinu, u 2010. godini neznatno je povećan<br />

broj liječnika specijalista: broj liječnika specijalista ukupno je veći za 0,7%, od toga broj<br />

specijalista obiteljske medicine veći je za 3,4%, pedijatrije manji za 0,4%, medicine rada<br />

manji za 12%, školske medicine manji za 14% a ostalih specijalista za 5% manje. Zdravstvenih<br />

djelatnika više stručne spreme je manje za 24%, a zdravstvenih djelatnika srednje<br />

stručne spreme manje je za 1%.<br />

Na strukturu specijalnosti do 2005. godine utjecala je stagnacija i pad broja specijalista<br />

opće medicine i pedijatrije te ulaz u sustav određenog broja specijalista školske<br />

medicine nakon razdvajanja preventive i kurative u djelatnosti školske medicine 1998.<br />

godine. Nakon tog negativnog trenda, 2006. godine povećan je ukupni broj specijalista<br />

obiteljske medicine što se nastavilo i u 2010. godini. Rezultat je to projekta Ministarstva<br />

<strong>zdravlja</strong> i Škole narodnog <strong>zdravlja</strong> »Andrija Štampar« Medicinskog fakulteta Sveučilišta<br />

u Zagrebu koji je otpočeo 2002. godine, prema kojem bi u idućih 10-15 godina većinu<br />

doktora obiteljske medicine trebali činiti specijalisti. Trend broja djelatnika više stručne<br />

spreme, međutim, ne prati ovaj porast.<br />

Tablica 1. Broj timova, lokacija, liječnika i liječnika specijalista u djelatnostima opće/obiteljske medicine<br />

i zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece u RH od 2001.-2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno<br />

zdravstvo.<br />

Godina Timovi Lokacije Liječnici Od toga specijalisti<br />

2010. 2.540 2.544 2.540 1.505<br />

2009. 2.571 2.582 2.571 1.494<br />

2008. 2.571 2.580 2.571 1.447<br />

2007. 2.552 2.569 2.552 1.393<br />

2006. 2.577 2.597 2.577 1.280<br />

2005. 2.605 2.630 2.605 1.230<br />

2004. 2.657 2.683 2.657 1.263<br />

2003. 2.663 2.683 2.663 1.282<br />

2002. 2.679 2.703 2.679 1.303<br />

2001. 2.684 2.707 2.684 1.310

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!