Untitled - Ministarstvo zdravlja

166 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
0,06
% ukupnih izdataka za zdravstvo
0,05
0,04
0,03
0,02
0,01
0
EU EMU Hrvatska Slovenija
Slika 14. Vanjski izvori izdataka za zdravstvo u Hrvatskoj, EU-u, EMU-u i Sloveniji (% ukupnih izdataka za
zdravstvo). Izvor: Svjetska banka, baza podataka.
100
% ukupnih izdataka za
zdravstvo
98
96
94
92
90
88
86
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 15. Fondovi socijalne sigurnosti u Hrvatskoj 2000.-2010. (% javnih izdataka za zdravstvo). Izvor:
Svjetska zdravstvena organizacija, baza podataka.
Kao što je rečeno, pacijenti moraju plaćati iz džepa pružateljima zdravstvenih usluga
u privatnom vlasništvu (koji nisu pod ugovorom s HZZO-om) te ako nemaju dopunsko
zdravstveno osiguranje, pružateljima usluga pod ugovorom s HZZO-om za usluge koje
nisu potpuno pokrivene obveznim zdravstvenim osiguranjem. Što se tiče udjela plaćanja
iz džepa građana u ukupnim izdacima za zdravstvo u Hrvatskoj, EU-u, EMU-u i Češkoj,
on je vrlo slični 2010. godine te je za Hrvatsku nepromijenjen u razdoblju 2008.-2010.
godine i iznosi 14,5%, a u 2010. godini u EU-u iznosi 14,2%, EMU 14,3% i Češkoj 14,7%
dok je niži u Sloveniji (12,7%) (Slika 16 i 17). Ipak, u ukupnim privatnim izdacima za
zdravstvo, daleko je najveći udio plaćanja iz džepa građana u Hrvatskoj od 95,92% te
se taj udjel od 2003. do 2010. godine nije mijenjao. Najniži je posljednje promatrane
godine (2010.) bio u Sloveniji 47,80%, za EU 72,70% te EMU 69,27%, dok je u Češkoj