Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
144 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. liječenje bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu, palijativnu skrb, zaštitu mentalnog zdravlja, opskrbu i izradu lijekova, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima, zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu mladeži, specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, patronažne posjete, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, sprječavanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom te higijenskoepidemiološku zaštitu. Među zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti ubrajaju se: dom zdravlja, ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu njegu i ustanova za palijativnu skrb. Javna zdravstvena služba na primarnoj razini može se obavljati i na osnovi koncesije. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini uključuju poliklinike, bolnice i lječilišta, dok se zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obavlja u klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima. Ljekarnička djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, a obuhvaća opskrbu stanovništva lijekovima i medicinskim proizvodima. Zdravstvenim osiguranjem, u skladu s ovim zakonom, osigurane osobe stječu prava i obveze u korištenju zdravstvene zaštite, kao i druga prava i obveze iz zdravstvenog osiguranja. U Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje dijeli se na osnovno, dopunsko i privatno. Osnovno je zdravstveno osiguranje obvezno i provodi ga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno. Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava se plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja ne podmiruje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se individualnim ugovorom između osiguravatelja i osobe te omogućava osiguraniku prava iz zdravstvenog osiguranja koja nisu obuhvaćena osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Temeljna prava koja proizlaze iz osnovnog zdravstvenog osiguranja su: prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčanu naknadu. Osnovno zdravstvo financira se doprinosima osiguranika, doprinosima poslodavaca, doprinosima drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih ovim i drugim zakonima, posebnim doprinosima za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, posebnim doprinosima za slučaj ozljede na radu, prihodima iz državnog proračuna te prihodima od kamata, dividendi i drugim prihodima. U Republici Hrvatskoj pravo na zdravlje je ustavna kategorija za sve građane. Kao potpisnica Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskoga bića u pogledu primjene biologije i medicine, Hrvatska se vlada obvezala na uređenje zakonodavstva u skladu s odredbama Konvencije te je 2004. godine donesen Zakon o zaštiti prava pacijenata. Zakon uređuje moralne, etičke i građanske norme ponašanja korisnika i davatelja zdravstvenih usluga. Temelji se na načelima humanosti i dostupnosti.
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 145 3.3. Društveno povijesni kontekst i dosadašnje reforme zdravstva 3.3.1 Opći kontekst razvoja Hrvatski zdravstveni sustav temelji se na principima uključenosti, kontinuiranosti i dostupnosti. Svi građani Republike Hrvatske imaju pravo na usluge zdravstvene zaštite cijeli svoj život i mreža pružatelja zdravstvenih usluga trebala bi biti organizirana na način da je zdravstvena zaštita približno jednako dostupna svim građanima. Obvezno zdravstveno osiguranje je obvezno za sve na principima reciprociteta i solidarnosti. Osnovna svrha socijalnog zdravstvenog osiguranja je postizanje socijalnih ciljeva kroz financijske subvencije od zdravih bolesnima, bogatijih siromašnijima, mladih starima i pojedinaca obiteljima. Republika Hrvatska je tijekom svog povijesnog razvitka dala značajne doprinose razvitku zdravstva i medicini. Pojedini vladari omogućili su protok znanja, razmjenu zdravstvenih stručnjaka i intelektualaca, a svojim su aktima poduprli razvoj srednjovjekovnog ljekarništva na tlu Hrvatske. Prva javna ljekarna otvorena je u hrvatskom Trogiru 1271. godine. Kasnije su otvorene neke od najstarijih europskih ljekarna: u Dubrovniku (1317.), Zagrebu (1355.) i bolnička ljekarna »Domus Christi« u Dubrovniku (1420.). Nadalje, zahvaljujući vizionarstvu prof. dr. sc. Andrije Štampara, suosnivača Svjetske zdravstvene organizacije kojeg mnogi smatraju najvećim javno-zdravstvenim stručnjakom 20. stoljeća, Hrvatska je prva u svijetu (1952. godine) osnovala Dom zdravlja, prva je u svijetu (1961. godine) uvela specijalizaciju iz obiteljske medicine i osnovala Katedru primarne zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. S obzirom na povijesne stečevine, može se zaključiti da Hrvatska ima bogatu prošlost, ali i veliki potencijal u pogledu razvoja područja medicine i zdravstva. U tom su pravcu tijekom povijesti provedene različite reforme zdravstvenog sustava. Počeci državne intervencije u zdravstveni sustav sežu još u 19. stoljeće kada je Hrvatska bila dio Austro-Ugarske monarhije. U novije vrijeme, značajne promjene dogodile su se krajem prošloga stoljeća. Tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća, zdravstveni je sustav bio obilježen neučinkovitim sustavom samoupravnih interesnih zajednica u zdravstvu, s velikim viškom (ne)medicinskog osoblja i izraženim regionalnim neravnotežama u financiranju i standardima zdravstvene zaštite. Nadolazeće političke promjene imale su za cilj uspostavljanje parlamentarne demokracije, a zatim i nacionalno, odnosno državno samoopredjeljenje. Za razumijevanje problema zdravstvenog sektora Republike Hrvatske nužno je analizirati i opći kontekst razvoja. Nakon proglašenja samostalnosti 1991. godine, Hrvatska je naslijedila fragmentirani, decentralizirani sustav zdravstvene zaštite koji se suočio s profesionalnom i financijskom krizom. Pet godina Domovinskog rata (od 1991. do 1995. godine) napravilo je ogromnu štetu procijenjenu na 37.116.679.000 USD. Oko 20.000 osoba je ubijeno ili prijavljeno kao nestalo, a više od 30.000 ljudi je u ratu zadobilo neku vrstu invaliditeta. Krajem 1991. godine oko 11,5% stanovnika živjelo je u djelomično ili potpuno okupiranim područjima. Značajan je bio i priljev izbjeglica iz Bosne i Hercegovine te se između 1992. i 1998. godine broj izbjeglica i osoba bez doma kretao od 430.000
- Page 95 and 96: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 97 and 98: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 99 and 100: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 101 and 102: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 103 and 104: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 105 and 106: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 107 and 108: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 109 and 110: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 111 and 112: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 113 and 114: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 115 and 116: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 117 and 118: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 119 and 120: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 121 and 122: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 123 and 124: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 125 and 126: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 127 and 128: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 129 and 130: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 131 and 132: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 133 and 134: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 135 and 136: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 137 and 138: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 139 and 140: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 141 and 142: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 143 and 144: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 145: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 149 and 150: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 151 and 152: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 153 and 154: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 155 and 156: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 157 and 158: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 159 and 160: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 161 and 162: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 163 and 164: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 165 and 166: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 167 and 168: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 169 and 170: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 171 and 172: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 173 and 174: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 175 and 176: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 177 and 178: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 179 and 180: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 181 and 182: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 183 and 184: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 185 and 186: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 187 and 188: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 189 and 190: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 191 and 192: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 193 and 194: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 195 and 196: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
144 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
liječenje bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu, palijativnu skrb, zaštitu mentalnog<br />
<strong>zdravlja</strong>, opskrbu i izradu lijekova, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži<br />
s poremećajima, zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu<br />
zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu mladeži, specifičnu preventivnu zdravstvenu<br />
zaštitu djece i mladeži, patronažne posjete, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski<br />
prijevoz, sprječavanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom te higijenskoepidemiološku<br />
zaštitu.<br />
Među zdravstvene ustanove na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti ubrajaju<br />
se: dom <strong>zdravlja</strong>, ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu njegu<br />
i ustanova za palijativnu skrb. Javna zdravstvena služba na primarnoj razini može<br />
se obavljati i na osnovi koncesije. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini<br />
uključuju poliklinike, bolnice i lječilišta, dok se zdravstvena djelatnost na tercijarnoj<br />
razini obavlja u klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima.<br />
Ljekarnička djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini<br />
zdravstvene zaštite, a obuhvaća opskrbu stanovništva lijekovima i medicinskim<br />
proizvodima.<br />
Zdravstvenim osiguranjem, u skladu s ovim zakonom, osigurane osobe stječu<br />
prava i obveze u korištenju zdravstvene zaštite, kao i druga prava i obveze iz<br />
zdravstvenog osiguranja. U Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje dijeli se<br />
na osnovno, dopunsko i privatno.<br />
Osnovno je zdravstveno osiguranje obvezno i provodi ga Hrvatski zavod za<br />
zdravstveno osiguranje. Dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno.<br />
Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava se plaćanje razlike u vrijednosti<br />
zdravstvenih usluga koje u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja ne podmiruje<br />
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje<br />
se individualnim ugovorom između osiguravatelja i osobe te omogućava<br />
osiguraniku prava iz zdravstvenog osiguranja koja nisu obuhvaćena osnovnim<br />
zdravstvenim osiguranjem.<br />
Temeljna prava koja proizlaze iz osnovnog zdravstvenog osiguranja su: prava<br />
na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčanu naknadu.<br />
Osnovno zdravstvo financira se doprinosima osiguranika, doprinosima poslodavaca,<br />
doprinosima drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih ovim i drugim<br />
zakonima, posebnim doprinosima za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,<br />
posebnim doprinosima za slučaj ozljede na radu, prihodima iz državnog proračuna<br />
te prihodima od kamata, dividendi i drugim prihodima.<br />
U Republici Hrvatskoj pravo na zdravlje je ustavna kategorija za sve građane.<br />
Kao potpisnica Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskoga bića u<br />
pogledu primjene biologije i medicine, Hrvatska se vlada obvezala na uređenje<br />
zakonodavstva u skladu s odredbama Konvencije te je 2004. godine donesen<br />
Zakon o zaštiti prava pacijenata. Zakon uređuje moralne, etičke i građanske norme<br />
ponašanja korisnika i davatelja zdravstvenih usluga. Temelji se na načelima humanosti<br />
i dostupnosti.
Change language