Untitled - Ministarstvo zdravlja

More documents

Recommendations

Info

142 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 3.2.5 Organizacijski i zakonski okvir ljekarničke djelatnosti Ljekarnička djelatnost, kao dio zdravstvene djelatnosti od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Na razini primarne zdravstvene zaštite obavlja se u ljekarnama koje su organizirane kao jedinice ljekarničke ustanove ili privatna praksa. Na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite obavlja se u bolničkim ljekarnama. Ljekarnička djelatnost je organizirana i obavlja se temeljem odredbi Zakona o ljekarništvu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ljekarnička djelatnost osigurava pučanstvu, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu i drugim pravnim osobama opskrbu i izradu lijekova (magistralni i galenski pripravci) te opskrbu medicinskim proizvodima, homeopatskim proizvodima, dječjom hranom, dodacima prehrani te predmetima opće uporabe prema popisu Hrvatske ljekarničke komore. Pod ljekarničkom djelatnošću podrazumijeva se i provođenje ljekarničke skrbi koja obuhvaća savjetovanje u vezi propisivanja, odnosno pravilne primjene lijekova, medicinskih proizvoda, homeopatskih proizvoda i dodataka prehrani, racionalizaciju troškova za određene terapijske protokole, unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, praćenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova, izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, skrb nad pridržavanjem terapijskih protokola od strane pacijenata, poboljšanje učinka kliničkog liječenja i provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja (putem javnozdravstvenih projekata ili usluga u ljekarni). Sadašnji ustroj i organiziranost ljekarništva rezultat je naslijeđenog stanja u ljekarništvu do 1990., djelomične privatizacije županijskih ljekarničkih ustanova i ljekarni u sastavu domova zdravlja te intenzivnog osnivanja novih ljekarni i ljekarničkih ustanova u privatnom vlasništvu posljednjih 20-godina. Organizacijski oblici u obavljanju ljekarničke djelatnosti su: ljekarna kao privatna praksa (uključujući i grupnu privatnu praksu), ljekarna kao jedinica/podružnica ljekarničke ustanove te ljekarna u sastavu doma zdravlja. Osnivači ljekarničke ustanove su županija, Grad Zagreb i druge pravne ili fizičke osobe. 3.2.6 Organizacijski i zakonski okvir palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Palijativno zbrinjavanje je oblik pomoći koja predstavlja aktivno, sveobuhvatno zbrinjavanje bolesnika s uznapredovalim, progresivnim bolestima radi pružanja psihološke, socijalne i duhovne podrške. Ciljevi palijativne skrbi izravno su povezani sa zadovoljavanjem potreba umirućih bolesnika. Svi aspekti skrbi usmjereni su na stvaranje ugode, poštovanje života i optimizaciju bolesnikove kontrole i autonomije. Palijativna skrb svoj je zakonski okvir u Republici Hrvatskoj dobila još 2003. godine tada važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Tadašnji Zakon o zdravstvenoj zaštiti utvrdio je palijativnu skrb za neizlječivo bolesne, odnosno umiruće pacijente kao mjeru zdravstvene zaštite te kao djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite. U skladu sa
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 143 Zakonom, ako obavljanje palijativne skrbi nije drukčije organizirano, dom zdravlja na svom području mora organizirati njezino provođenje. Palijativnu skrb u skladu sa Zakonom može pružati i ustanova za palijativnu skrb koju može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna ili fizička osoba. Ustanova za palijativnu skrb je zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim kućnih posjeta (liječnik, medicinska sestra, fizioterapeut, socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umirućem), ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak i stacionar. Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja utvrđen je i program mjera za djelatnost zdravstvene zaštite palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Za područje djelatnosti palijativne skrbi u tijeku 2011. godine doneseni su pozitivni zakonski propisi i stvoren je pravni temelj za daljnji razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti od 20. srpnja 2011. godine, propisao je da se djelatnost palijativne skrbi može obavljati, osim na primarnoj i na sekundarnoj razini. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisuje minimalne uvjete u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi te trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, uključujući i djelatnost palijativne skrbi. Navedena zakonska promjena omogućila je osnivanje djelatnosti palijativne skrbi unutar bolničkih zdravstvenih ustanova. Sažetak Zdravstveni sustav u Hrvatskoj reguliran je zakonskim okvirom koji uključuje tri ključna zakona: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakon o zaštiti prava pacijenata. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveza osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad istima. Zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Nadalje, u skladu s ovim zakonom zdravstvena se djelatnost obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda. Na primarnoj razini zdravstvena djelatnost uključuje: praćenje zdravstvenog stanja i predlaganje mjera zaštite stanovništva, sprečavanje i otkrivanje bolesti, kao i rehabilitaciju i
Page 3:
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARST
Page 6 and 7:
4 | Nacionalna strategija razvoja z
Page 9 and 10:
Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
Page 11 and 12:
Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
Page 13 and 14:
Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
Page 15 and 16:
Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
Page 17 and 18:
Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
Page 19 and 20:
Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
Page 21 and 22:
Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
Page 23 and 24:
Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
Page 25 and 26:
Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
Page 27 and 28:
Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Page 119 and 120: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 143: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 195 and 196:
Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
Page 265 and 266:
Page 267 and 268:
Page 269 and 270:
Page 271 and 272:
Page 273 and 274:
Page 275 and 276:
Page 277 and 278:
Page 279 and 280:
Page 281 and 282:
Page 283 and 284:
Page 285 and 286:
Page 287 and 288:
Page 289 and 290:
Page 291 and 292:
Page 293 and 294:
Page 295 and 296:
Page 297 and 298:
Page 299 and 300:
Page 301 and 302:
Page 303 and 304:
Page 305 and 306:
Page 307 and 308:
Page 309 and 310:
Page 311 and 312:
Page 313 and 314:
Page 315 and 316:
Page 317 and 318:
Page 319 and 320:
Page 321 and 322:
Page 323 and 324:
Page 325 and 326:
Page 327 and 328:
Page 329 and 330:
Page 331 and 332:
Page 333 and 334:
Page 335 and 336:
Page 337 and 338:
Page 339 and 340:
Page 341 and 342:
Page 343 and 344:
Page 345 and 346:
Implikacije pristupanja RH u EU na
Page 347 and 348:
Page 349 and 350:
Page 351 and 352:
Page 353 and 354:
Page 355 and 356:
Page 357 and 358:
Page 359 and 360:
Page 361 and 362:
Page 363 and 364:
Page 365 and 366:
Page 367 and 368:
Page 369 and 370:
Vizija, vrijednosti i načela | 367
Page 371 and 372:
Vizija, vrijednosti i načela | 369
Page 373 and 374:
SWOT analiza i strateški problemi
Page 375 and 376:
Page 377 and 378:
Page 379 and 380:
Page 381 and 382:
Page 383 and 384:
Strateški razvojni pravci, priorit
Page 385 and 386:
Page 387 and 388:
Page 389 and 390:
Page 391 and 392:
Page 393 and 394:
Page 395 and 396:
Page 397 and 398:
Page 399 and 400:
Page 401 and 402:
Page 403 and 404:
Page 405 and 406:
Page 407 and 408:
Literatura i izvori | 405 8. LITERA
Page 409 and 410:
Literatura i izvori | 407 ■ Poto
Page 411 and 412:
Literatura i izvori | 409 ■ World
Page 413 and 414:
Literatura i izvori | 411 ■ Przyw
Page 415 and 416:
Literatura i izvori | 413 ■ Zakon
Page 417 and 418:
Literatura i izvori | 415 on Resear
Page 419 and 420:
Literatura i izvori | 417 ■ World
show all

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?