Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
118 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Globalni zdravstveni sustav pod utjecajem je suprotstavljenih interesa na području zdravstva i gospodarstva, osobito trgovine i zdravstva pa se, primjerice, nerijetko spominju problemi povezani s djelovanjem i pravilima Svjetske trgovinske organizacije na području sigurnosti hrane, tehničkih prepreka trgovini i prava intelektualnog vlasništva. Razvijanje međunarodnih politika i odnosa postalo je nužnost uslijed povećanih prijetnji i brzine širenja zaraza te potrebe brzih reakcija kako bi se spriječile negativne posljedice. Koordinacija politika i suradnja zemalja smatra se prioritetom pri izgradnji nacionalnih politika zdravstvenog sustava i kreiranja globalne strategije zdravstva. Međutim, uslijed nedostatka strateškog planiranja mnoge su se zemlje našle u teškoćama zbog otežanog ostvarivanja konvergencije politike međunarodnih odnosa i politike zdravstva. Kako bi se ostvarila poboljšanja u promišljanju i planiranju globalnog zdravstvenog sustava, zemlje moraju voditi računa o sljedećem: političkoj obvezi i vodstvu, ekonomskom kapitalu, koordinaciji upravljanja, usklađenosti politika i razvijanju kapaciteta sustava javnog zdravstva. 3.1.2 Povezanost zdravlja, sustava zdravstva i razvoja gospodarstva Zdravlje i gospodarstvo samo su naizgled dvije zasebne i potpuno različite kategorije. Ipak, zdravlje je ljudi zapravo temeljni motiv, ali i preduvjet djelovanja gospodarstva. Stanje gospodarstva neke zemlje ovisi o brojnim čimbenicima, između ostalog i opskrbljenosti ljudskim kapitalom. Ljudski kapital je povezan sa zdravljem ljudi jer zdrav pojedinac može maksimalno iskoristiti svoj radni potencijal i povećati produktivnost. Zdravlje može utjecati na gospodarstvo zemlje kroz četiri kanala: (1) produktivnost, (2) ponudu rada, (3) obrazovanje i (4) štednju raspoloživu za ulaganje u fizički i intelektualni kapital. Istovremeno, stanje gospodarstva utječe na zdravlje ljudi. Nadalje, može se razlikovati zdravlje kao potrošno dobro i zdravlje kao kapitalno dobro. Kada se na zdravlje gleda kao na potrošno dobro, tada ono ima izravan utjecaj na pojedinca, budući da ljudi žele biti zdravi. Kao kapitalno dobro, zdravlje ima utjecaj na pojedinca i na cjelokupno tržište jer se smatra da zdravi ljudi manje vremena provode na bolovanju, odnosno sposobni su za rad i obavljanje radnih aktivnosti izravno i neizravno povezanih s tržištem. Pretpostavka je da više rada povećava dohodak i zadovoljstvo. Pojedinci su ti koji potražuju, ali i »proizvode« zdravlje. Veza između zdravlja i gospodarstva može se objasniti i putem kanala štednje i ulaganja uzimajući u obzir očekivani životni vijek. One zemlje u kojima je stanovništvo zdravo i životni vijek stanovništva duži, vjerojatnije će imati veću štednju, a time i veću motivaciju za ulaganja u fizički i intelektualni kapital od zemalja u kojima je zdravlje ljudi ugroženo ili narušeno, a životni vijek relativno kratak. Zdravstveni sustav utječe i na konkurentnost nekog gospodarstva budući da predstavlja jedan od čimbenika konkurentnosti. Prema Svjetskom ekonomskom forumu (engl. World Economic Forum - WEF) konkurentnost se može definirati kao skup institucija, čimbenika i politika koji određuju stupanj produktivnosti zemlje te je identificirano ukupno dvanaest stupova konkurentnosti gdje jedan od stupova u dijelu osnovnih preduvjeta, odnosno ključnih elemenata čini zdravstvo i osnovno obrazovanje (četvrti stup). U posljednjem izvješću (2010.-2011.), Hrvatska prema globalnom indeksu konkurentnosti zauzima 77. mjesto od 139 zemalja. Što se tiče konkretno četvrtog stupa (zdravstvo i osnovno obrazovanje), Hrvatska zauzima 48. mjesto od 139 zemalja.
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 119 Briga o javnom zdravlju i zdravstveni sustavi zemalja oblikovani su odlukama vlada i načinima provođenja tih odluka. U tom je smislu zdravstveni sustav rezultat odluka o načinu prikupljanja i raspodjele resursa, organizacije javnih dobara te upravljanja i organizacije radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama. Utjecaj zdravlja na mogućnosti razvoja zemlje je nedvojben. Zemlje sa slabije razvijenim obrazovnim i zdravstvenim sustavima teže ostvaruju održivi razvoj. Istraživanja su pokazala da je 10 postotno poboljšanje očekivanog životnog vijeka povezano s gospodarskim rastom od 0,3 do 0,4 postotnih bodova na godišnjoj razini. 3.1.3 Odabrani makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske 3.1.3.1 Ustroj, površina i položaj Hrvatska ima ukupno 87.661 km² površine od čega je 65% kopna, a 35% teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda, od čega se 69,5% dužine morske obale odnosno 4.058 km odnosi na otoke. Gustoća stanovništva je 75,8 stanovnika/km². Republika Hrvatska ima 20 županija, 127 gradova i 429 općina. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, 48 je naseljenih otoka što predstavlja poseban izazov zdravstvenom sustavu, naročito u doba turističke sezone. Hrvatska s Italijom ima morsku granicu, kopneno graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. 3.1.3.2 Stanovništvo Broj stanovnika Republike Hrvatske prema najnovijem popisu iz 2011. godine je 4.290.612 (Tablica 1). Od ukupnog broja stanovnika, 38% živi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 33% u Panonskoj Hrvatskoj i 29% u Jadranskoj Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, tijekom 2011. godine Hrvatsku je posjetilo gotovo 10 milijuna stranih turista što stvara veliki pritisak na službe zdravstvene zaštite, osobito u priobalnom području i tijekom turističke sezone. Najnaseljeniji je Grad Zagreb s 18% ukupnog broja stanovnika, zatim slijede Splitsko-dalmatinska županija s 11% te Zagrebačka, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska s po 7% stanovnika te Istarska županija s 5% ukupnog broja stanovnika. Ličko-senjska županija ima najmanji broj stanovnika (1% ukupnog broja). Stopa prirodnog prirasta u razdoblju 2001.-2010. u Hrvatskoj je bila negativna, za razliku od prosjeka EU 27 koji je bio pozitivan (Slika 1). Godine 2010. stopa prirodnog prirasta na 1.000 stanovnika iznosila je -2,0, odnosno -8.735 osoba (Slika 2). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođenih na 100 umrlih) koji je iste godine iznosio 83,2. Pozitivan prirodni prirast, odnosno vitalni indeks veći od 100, 2010. godine imale su samo Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Zadarska županija te Grad Zagreb. Prema podatcima navedenima u Strategiji ruralnoga razvoja RH 2008.-2013., puno veći udjel stanovništva u dobi 65+ u ukupnom stanovništvu živi u značajno ruralnim i pretežito ruralnim regijama (npr. Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji) u usporedbi s uglavnom urbanim područjima.
- Page 69 and 70: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 71 and 72: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 73 and 74: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 75 and 76: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 77 and 78: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 79 and 80: 2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
- Page 81 and 82: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 83 and 84: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 85 and 86: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 87 and 88: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 89 and 90: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 91 and 92: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 93 and 94: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 95 and 96: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 97 and 98: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 99 and 100: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 101 and 102: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 103 and 104: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 105 and 106: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 107 and 108: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 109 and 110: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 111 and 112: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 113 and 114: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 115 and 116: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 117 and 118: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 119: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 123 and 124: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 125 and 126: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 127 and 128: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 129 and 130: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 131 and 132: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 133 and 134: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 135 and 136: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 137 and 138: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 139 and 140: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 141 and 142: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 143 and 144: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 145 and 146: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 147 and 148: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 149 and 150: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 151 and 152: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 153 and 154: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 155 and 156: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 157 and 158: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 159 and 160: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 161 and 162: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 163 and 164: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 165 and 166: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 167 and 168: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 169 and 170: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
Stanje i trendovi u zdravstvu Republike Hrvatske | 119<br />
Briga o javnom zdravlju i zdravstveni sustavi zemalja oblikovani su odlukama vlada<br />
i načinima provođenja tih odluka. U tom je smislu zdravstveni sustav rezultat odluka<br />
o načinu prikupljanja i raspodjele resursa, organizacije javnih dobara te upravljanja i<br />
organizacije radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama. Utjecaj <strong>zdravlja</strong> na mogućnosti<br />
razvoja zemlje je nedvojben. Zemlje sa slabije razvijenim obrazovnim i zdravstvenim<br />
sustavima teže ostvaruju održivi razvoj. Istraživanja su pokazala da je 10 postotno<br />
poboljšanje očekivanog životnog vijeka povezano s gospodarskim rastom od 0,3 do 0,4<br />
postotnih bodova na godišnjoj razini.<br />
3.1.3 Odabrani makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske<br />
3.1.3.1 Ustroj, površina i položaj<br />
Hrvatska ima ukupno 87.661 km² površine od čega je 65% kopna, a 35% teritorijalnog<br />
mora i unutarnjih morskih voda, od čega se 69,5% dužine morske obale odnosno 4.058<br />
km odnosi na otoke. Gustoća stanovništva je 75,8 stanovnika/km². Republika Hrvatska<br />
ima 20 županija, 127 gradova i 429 općina. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine,<br />
48 je naseljenih otoka što predstavlja poseban izazov zdravstvenom sustavu, naročito<br />
u doba turističke sezone. Hrvatska s Italijom ima morsku granicu, kopneno graniči na<br />
sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i<br />
Hercegovinom i Crnom Gorom.<br />
3.1.3.2 Stanovništvo<br />
Broj stanovnika Republike Hrvatske prema najnovijem popisu iz 2011. godine je 4.290.612<br />
(Tablica 1). Od ukupnog broja stanovnika, 38% živi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 33% u<br />
Panonskoj Hrvatskoj i 29% u Jadranskoj Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske turističke<br />
zajednice, tijekom 2011. godine Hrvatsku je posjetilo gotovo 10 milijuna stranih turista<br />
što stvara veliki pritisak na službe zdravstvene zaštite, osobito u priobalnom području i<br />
tijekom turističke sezone.<br />
Najnaseljeniji je Grad Zagreb s 18% ukupnog broja stanovnika, zatim slijede Splitsko-dalmatinska<br />
županija s 11% te Zagrebačka, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska<br />
s po 7% stanovnika te Istarska županija s 5% ukupnog broja stanovnika. Ličko-senjska<br />
županija ima najmanji broj stanovnika (1% ukupnog broja).<br />
Stopa prirodnog prirasta u razdoblju 2001.-2010. u Hrvatskoj je bila negativna, za<br />
razliku od prosjeka EU 27 koji je bio pozitivan (Slika 1). Godine 2010. stopa prirodnog<br />
prirasta na 1.000 stanovnika iznosila je -2,0, odnosno -8.735 osoba (Slika 2). Negativno<br />
prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođenih na 100 umrlih) koji je iste godine<br />
iznosio 83,2. Pozitivan prirodni prirast, odnosno vitalni indeks veći od 100, 2010. godine<br />
imale su samo Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Zadarska<br />
županija te Grad Zagreb. Prema podatcima navedenima u Strategiji ruralnoga razvoja<br />
RH 2008.-2013., puno veći udjel stanovništva u dobi 65+ u ukupnom stanovništvu živi<br />
u značajno ruralnim i pretežito ruralnim regijama (npr. Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj,<br />
Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji) u usporedbi s uglavnom urbanim<br />
područjima.
Change language