Untitled - Ministarstvo zdravlja

118 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Globalni zdravstveni sustav pod utjecajem je suprotstavljenih interesa na području zdravstva
i gospodarstva, osobito trgovine i zdravstva pa se, primjerice, nerijetko spominju problemi
povezani s djelovanjem i pravilima Svjetske trgovinske organizacije na području sigurnosti
hrane, tehničkih prepreka trgovini i prava intelektualnog vlasništva.
Razvijanje međunarodnih politika i odnosa postalo je nužnost uslijed povećanih
prijetnji i brzine širenja zaraza te potrebe brzih reakcija kako bi se spriječile negativne
posljedice. Koordinacija politika i suradnja zemalja smatra se prioritetom pri izgradnji
nacionalnih politika zdravstvenog sustava i kreiranja globalne strategije zdravstva. Međutim,
uslijed nedostatka strateškog planiranja mnoge su se zemlje našle u teškoćama zbog
otežanog ostvarivanja konvergencije politike međunarodnih odnosa i politike zdravstva.
Kako bi se ostvarila poboljšanja u promišljanju i planiranju globalnog zdravstvenog
sustava, zemlje moraju voditi računa o sljedećem: političkoj obvezi i vodstvu, ekonomskom
kapitalu, koordinaciji upravljanja, usklađenosti politika i razvijanju kapaciteta
sustava javnog zdravstva.
3.1.2 Povezanost zdravlja, sustava zdravstva i razvoja gospodarstva
Zdravlje i gospodarstvo samo su naizgled dvije zasebne i potpuno različite kategorije.
Ipak, zdravlje je ljudi zapravo temeljni motiv, ali i preduvjet djelovanja gospodarstva.
Stanje gospodarstva neke zemlje ovisi o brojnim čimbenicima, između ostalog i opskrbljenosti
ljudskim kapitalom. Ljudski kapital je povezan sa zdravljem ljudi jer zdrav pojedinac
može maksimalno iskoristiti svoj radni potencijal i povećati produktivnost. Zdravlje
može utjecati na gospodarstvo zemlje kroz četiri kanala: (1) produktivnost, (2) ponudu
rada, (3) obrazovanje i (4) štednju raspoloživu za ulaganje u fizički i intelektualni kapital.
Istovremeno, stanje gospodarstva utječe na zdravlje ljudi. Nadalje, može se razlikovati
zdravlje kao potrošno dobro i zdravlje kao kapitalno dobro. Kada se na zdravlje gleda
kao na potrošno dobro, tada ono ima izravan utjecaj na pojedinca, budući da ljudi žele
biti zdravi. Kao kapitalno dobro, zdravlje ima utjecaj na pojedinca i na cjelokupno tržište
jer se smatra da zdravi ljudi manje vremena provode na bolovanju, odnosno sposobni
su za rad i obavljanje radnih aktivnosti izravno i neizravno povezanih s tržištem. Pretpostavka
je da više rada povećava dohodak i zadovoljstvo. Pojedinci su ti koji potražuju,
ali i »proizvode« zdravlje. Veza između zdravlja i gospodarstva može se objasniti i putem
kanala štednje i ulaganja uzimajući u obzir očekivani životni vijek. One zemlje u kojima
je stanovništvo zdravo i životni vijek stanovništva duži, vjerojatnije će imati veću štednju,
a time i veću motivaciju za ulaganja u fizički i intelektualni kapital od zemalja u kojima
je zdravlje ljudi ugroženo ili narušeno, a životni vijek relativno kratak.
Zdravstveni sustav utječe i na konkurentnost nekog gospodarstva budući da predstavlja
jedan od čimbenika konkurentnosti. Prema Svjetskom ekonomskom forumu (engl.
World Economic Forum - WEF) konkurentnost se može definirati kao skup institucija,
čimbenika i politika koji određuju stupanj produktivnosti zemlje te je identificirano
ukupno dvanaest stupova konkurentnosti gdje jedan od stupova u dijelu osnovnih preduvjeta,
odnosno ključnih elemenata čini zdravstvo i osnovno obrazovanje (četvrti stup). U
posljednjem izvješću (2010.-2011.), Hrvatska prema globalnom indeksu konkurentnosti
zauzima 77. mjesto od 139 zemalja. Što se tiče konkretno četvrtog stupa (zdravstvo i
osnovno obrazovanje), Hrvatska zauzima 48. mjesto od 139 zemalja.