Untitled - Ministarstvo zdravlja

114 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
kronične bolesti jetre i ciroze u muškaraca, Hrvatska ima višu stopu od »starih«
članica EU-a i Češke. Godišnje se u Hrvatskoj hospitalizira oko 8500 muškaraca
i oko 1200 žena zbog problema s alkoholom. Najveći je broj hospitalizacija u
dobnoj skupini 50-59 godina, slijedi dobna skupina 40-49 godina. Alkohol je
značajan problem i mladog stanovništva što pokazuju rezultati istraživanja prema
kojima su svaki drugi dječak i svaka četvrta djevojčica pili alkohol 40 i više puta u
životu do dobi 15-16 godina. Više od 5 pića u jednoj epizodi pijenja u posljednjih
mjesec dana pilo je 59% dječaka i 48% djevojčica. Za oba pokazatelja trendovi
su u porastu.
U zdravstvenim ustanovama Hrvatske, bilo u bolničkom ili izvanbolničkom
sustavu, godišnje se zbog zlouporabe droga liječi oko 7.500 osoba. Ukupan broj
osoba u tretmanu je u posljednjih godina uglavnom stabilan, no broj novih osoba u
sustavu se smanjuje. Osobito je uočljivo smanjenje broja novih ovisnika o heroinu
što je sukladno trendovima u zemljama zapadne Europe i SAD-a. Najviša stopa
liječenih ovisnika zabilježena je u Istarskoj županiji, slijede Zadarska, Grad Zagreb,
Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska te Primorskogoranska
županija, dok su ostale županije imale stope niže od hrvatskog prosjeka
(253,0/100.000).
Pojedinim skupinama stanovništva potrebno je posvetiti posebnu pažnju u
planiranju zdravstvene zaštite. Razlog za to može biti njihova dob zbog koje imaju
povećane zdravstvene potrebe, njihov položaj u društvu ili naprosto geografsko
područje u kojem žive zbog kojeg im je otežana dostupnost zdravstvene zaštite.
Djeca i mladi smatraju se često najzdravijim dijelom populacije, koji ne zahtijeva
posebnu zdravstvenu skrb – više ne boluju od potencijalno teških bolesti dojenačke
dobi i ranog djetinjstva, a još nisu počeli razvijati kronične bolesti pogubne
za srednju i stariju dob. No, upravo je razdoblje intenzivnog rasta i sazrijevanja
kritično i rizično ne samo zbog izravnih rizika po zdravlje već zbog neizravnih
mogućih utjecaja mladalačkih potencijalno štetnih navika i neopreznih ponašanja.
Među bolestima zbog kojih djeca i mladi najčešće traže pomoć u ambulantama
primarne zdravstvene zaštite prevladavaju bolesti dišnog sustava – 514.000
oboljenja djece do šest godina i 524.000 u dobi 7-19 godina. Pojava alergijskih
bolesti koje se očituju kao alergije dišnoga sustava ili kožne alergije sve je učestalija
u posljednjim godinama. Bolničko liječenje u toj dobi najčešće je potrebno zbog
bolesti dišnog sustava, a među njima zbog kroničnih bolesti tonzila i adenoida.
Slijede ih hospitalizacije zbog ozljeda. U dobi 1-19 godina bilježe se niske stope
smrtnosti, a prevladavaju smrti od nesreća, malignomi, kongenitalne anomalije i
neurološke bolesti i oštećenja. Iako je smrtnost u ovoj dobi niska, preventivnim
djelovanjem bi se moglo postići da bude još niža, prije svega vezano uz ozljede
čija je učestalost veća u dječaka nego u djevojčica (3:1).
Starija dob vrijeme je u kojem dominiraju kronične degenerativne bolesti
koje dovode do smanjenja funkcionalne sposobnosti starijih osoba. Najučestalije
zabilježene bolesti u starijih osoba su: hipertenzivna bolest, bolesti intervertebralnih
diskova i ostale dorzopatije, srčane bolesti, akutna infekcija gornjih
dišnih ustava i šećerna bolest. Starije osobe u značajnoj mjeri koriste zdravstveni