Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 113
živanja provedenih u Hrvatskoj, svega 58,6 % ispitanika svjesno je svog AH-a, od
njih se liječi 48,4 %, a samo 14,8 % njih ima kontrolirani tlak.
Prevalencija šećerne bolesti u dobnoj skupini od 18-65 godina je 6,1%,
dok je u starijoj dobi 15-20%, tako da se ukupna prevalencija procjenjuje na oko
9,2% u osoba starosti od 20 do 80 godina. Prema podacima CroDiab registra,
od svih oboljelih, njih oko 92% ima tip 2 bolesti, 7% tip 1 bolesti dok je tek oko
1% bolesnika s drugim tipom bolesti. Standardizirana incidencija tipa 1 bolesti
u dobnoj skupini 0-14 godina iznosi 8,87/100.000, s trendom povećanja incidencije
od 9% godišnje posljednjih godina. Prosječna dob bolesnika s tipom 2
bolesti je 57 godina, uz trajanje bolesti oko 7 godina. Zabrinjavajuće je da veliki
broj bolesnika ne dostiže ciljne vrijednosti najznačajnijih metaboličkih parametara,
rizičnih čimbenika za razvoj kasnih komplikacija bolesti. U 56% bolesnika s tipom
2 bolesti postoje kronične komplikacije, od kojih su najčešće retinopatija (32%) i
periferna neuropatija (31%). Moždani udar imalo je gotovo 7% bolesnika, a gotovo
5% srčani udar ili koronarnu premosnicu/angioplastiku. Amputacija je provedena
u 2,3% bolesnika, terminalnu fazu bubrežne bolesti ima 0,7%, a slijepo je 1,6%
bolesnika. U Republici Hrvatskoj u 2010. godini smrt 1.879 muškaraca i 1.804
žene u dobnoj skupini 20-79 godina bila je pripisiva šećernoj bolesti. Dobno
standardizirana stopa smrtnosti od šećerne bolesti u 2010. godini za Hrvatsku
(20,2/100.000) bila je znatno veća od prosjeka za zemlje članice EU do 2004.
godine i za one zemlje koje su od tada pristupile Europskoj uniji kao i od Češke i
Slovenije.
Prema procjenama SZO-a, pušenje je u Hrvatskoj vodeći uzrok opterećenja
bolestima s udjelom od 15,8% od cjelokupne stope DALY. Prema podacima HZA-e
iz 2003., u Hrvatskoj je pušilo 27,4% osoba (33,8% muškaraca i 21,7% žena)
u dobi 18 i više godina što je više od prevalecije pušenja u državama članicama
EU-a prije 2004. godine (25,6%) kao i u novim članicama (25,4%). Procjenjuje
se da od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire više od 9.000
ljudi ili svaka šesta umrla osoba. Prema podacima istraživanja ESPAD-a (engl. The
European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) iz 2007. godine, u
posljednjih mjesec dana pušilo je 38% dječaka i jednaki postotak djevojčica, a
eksperimentiranje s duhanom započinje u sve ranijoj dobi. Prema podacima Svjetskog
istraživanja o uporabi duhana u mladih (GYTS, 2007.), u Hrvatskoj je u dobi od
13-15 godina, 67,1 % učenika probalo pušiti ili je eksperimentiralo s cigaretama.
Prema bazi podataka SZO-a registrirana potrošnja čistog alkohola u Hrvatskoj
za 2009. godinu bila je 12,8 litara po stanovniku, dok je prosjek Europske
unije procijenjen na 12,5 litara. U razdoblju 2000.-2009. registrirana potrošnja
alkohola u Hrvatskoj postupno se povećavala. Zlouporaba alkohola uzrokuje gubitak
2748 DALY-a na 100.000 stanovnika za muškarce, odnosno sudjeluje sa 17% u
ukupnoj stopi DALY za muškarce. Za žene se procjenjuje udio od 5% DALY, odnosno
599 na 100.000 stanovnika godina života izgubljenih zbog prijevremene smrti
i sa smanjenom kvalitetom života. Smrti povezane s alkoholom procjenjuju se
na 92/100.000 stanovnika, odnosno 17% od ukupnih smrti za muškarce, a za
žene na 21/100,000 stanovnika, odnosno 9% smrti. S obzirom na smrtnost od