Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

100 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Standardizirana stopa smrtnosti od malignih bolesti osoba starije životne dobi u Hrvatskoj približno je jednaka stopi u Sloveniji i Češkoj, ali je daleko viša, osobito u muškaraca, od stope zemalja članica EU-a prije svibnja 2004. te zemalja članica od 2004.-2007. godine (Slika 68). 2000 1800 Stopa na 100.000 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Hrvatska Češka Slovenija EU članice prije 2004. EU članice nakon 2004. 2001. 2005. 2009. Slika 68. Standardizirana stopa smrtnosti od malignih bolesti muškaraca i žena starije životne dobi u Hrvatskoj od 2001. do 2009. godine. Izvor: WHO Health for All Database, 2012. Standardizirana stopa smrtnosti zbog samoubojstava u muškaraca 65 i više godina viša je nego u žena (Slika 69). Hrvatska kontinuirano bilježi više stope smrtnosti od prosjeka zemalja članica EU-a. 120 Stopa na 100.000 100 80 60 40 20 Hrvatska Češka Slovenija EU članice prije 2004. EU članice nakon 2004. 0 Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene 2001. 2005. 2009. Slika 69. Standardizirana stopa smrtnosti zbog samoubojstava muškaraca i žena starije životne dobi u Hrvatskoj od 2001. do 2009. godine. Izvor: WHO Health for All Database, siječanj 2012. Podaci o funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba na razini RH dostupni su jedino iz Registra osoba s invaliditetom prema kojem je registrirano 197 564 osoba starijih od 65 godina (38% od ukupnog broja osoba s invaliditetom). Na taj način osobe s invaliditetom čine oko 11,7% ukupnog stanovništva RH dok je prevalencija invaliditeta u toj dobnoj skupini 28,5%.

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 101 2.7.4 Zdravlje osoba s invaliditetom Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom koju je Hrvatska ratificirala 2007. godine., osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Prema podacima iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, na dan 30.03.2012., bilo je 519.199 osoba s invaliditetom, što je 12,1% od ukupnog stanovništva. Invaliditet je učestaliji kod muškoga spola, 60% u odnosu na 40% žena, pri čemu je najveći broj registriranih u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U te dvije županije prebiva oko 30% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Ukoliko se analizira prevalencija dolazimo do podataka da je invaliditet najučestaliji u Krapinsko-zagorskoj županiji s prevalencijom od oko 16%. Najmanja prevalencija invaliditeta je u Istarskoj županiji i iznosi 6,7%. Najčešća oštećenja koja uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze utječu na funkcionalno oštećenje osobe su oštećenje lokomotornog sustava, duševni poremećaji, oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja središnjeg živčanog sustava (Tablica 20). Tablica 20. Prikaz vrste oštećenja koja uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze utječu na funkcionalno oštećenje osobe.* Izvor: Hrvatski registar o osobama s invaliditetom. Vrsta oštećenja Broj osoba Prevalencija na 1000 stanovnika Oštećenje lokomotornog sustava 150046 35 Duševni poremećaji 124071 29 Oštećenje drugih organa i organskih sustava 119219 28 Oštećenje središnjeg živćanog sustava 94805 22 Mentalne retardacije 22053 5 Oštećenje vida 17637 4 Oštećenje glasovno govorne komunikacije 15344 4 Oštećenje perifernog živčanog sustava 12098 3 Oštećenje sluha 12855 3 Autizam 1115 0,3 Prirođene anomalije i kromosomopatije 8584 2 Višestruka oštećenja 143476 33 * Ukupni zbroj dijagnoza je veći od broja osoba s invaliditetom zbog postojanja višestrukih oštećenja.

100 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

Standardizirana stopa smrtnosti od malignih bolesti osoba starije životne dobi u Hrvatskoj<br />

približno je jednaka stopi u Sloveniji i Češkoj, ali je daleko viša, osobito u muškaraca, od stope<br />

zemalja članica EU-a prije svibnja 2004. te zemalja članica od 2004.-2007. godine (Slika 68).<br />

2000<br />

1800<br />

Stopa na 100.000<br />

1600<br />

1400<br />

1200<br />

1000<br />

800<br />

600<br />

400<br />

200<br />

0<br />

Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene<br />

Hrvatska<br />

Češka<br />

Slovenija<br />

EU članice prije<br />

2004.<br />

EU članice<br />

nakon 2004.<br />

2001. 2005. 2009.<br />

Slika 68. Standardizirana stopa smrtnosti od malignih bolesti muškaraca i žena starije životne dobi u<br />

Hrvatskoj od 2001. do 2009. godine. Izvor: WHO Health for All Database, 2012.<br />

Standardizirana stopa smrtnosti zbog samoubojstava u muškaraca 65 i više godina<br />

viša je nego u žena (Slika 69). Hrvatska kontinuirano bilježi više stope smrtnosti od<br />

prosjeka zemalja članica EU-a.<br />

120<br />

Stopa na 100.000<br />

100<br />

80<br />

60<br />

40<br />

20<br />

Hrvatska<br />

Češka<br />

Slovenija<br />

EU članice prije 2004.<br />

EU članice nakon 2004.<br />

0<br />

Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene<br />

2001. 2005. 2009.<br />

Slika 69. Standardizirana stopa smrtnosti zbog samoubojstava muškaraca i žena starije životne dobi u<br />

Hrvatskoj od 2001. do 2009. godine. Izvor: WHO Health for All Database, siječanj 2012.<br />

Podaci o funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba na razini RH dostupni su jedino<br />

iz Registra osoba s invaliditetom prema kojem je registrirano 197 564 osoba starijih od<br />

65 godina (38% od ukupnog broja osoba s invaliditetom). Na taj način osobe s invaliditetom<br />

čine oko 11,7% ukupnog stanovništva RH dok je prevalencija invaliditeta u toj<br />

dobnoj skupini 28,5%.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!