Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

98 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Djeca i mladi smatraju se često najzdravijim dijelom populacije koji ne zahtijeva posebnu zdravstvenu skrb – više ne boluju od potencijalno teških bolesti dojenačke dobi i ranog djetinjstva, a još nisu počeli razvijati kronične bolesti pogubne za srednju i stariju dob. No, upravo je razdoblje intenzivnog rasta i sazrijevanja kritično i rizično ne samo zbog izravnih rizika po zdravlje već zbog neizravnih mogućih utjecaja mladalačkih potencijalno štetnih navika i neopreznih ponašanja. Među bolestima zbog kojih djeca i mladi najčešće traže pomoć u ambulantama primarne zdravstvene zaštite prevladavaju bolesti dišnog sustava – 514.000 oboljenja djece do šest godina i 524.000 u dobi 7-19 godina. Među njima su najčešće obične prehlade, bronhitisi, gripa i pneumonije. Slijedi skupina zaraznih i parazitarnih bolesti, a među njima su najučestalije zarazne bolesti probavnog sustava, osobito u ljetnim mjesecima. Pojava alergijskih bolesti koje se očituju kao alergije dišnoga sustava ili kožne alergije sve je učestalija u posljednjim godinama. Bolničko liječenje najčešće je potrebno zbog bolesti dišnog sustava, a među njima zbog kroničnih bolesti tonzila i adenoida. Slijede, a kako se povećava dob sve su učestalije (osobito kod dječaka) hospitalizacije zbog ozljeda. Među njima su najzastupljenije frakture udova te ozljede glave, često nastale zbog prometnih nesreća. Nekoliko stotina djevojaka do 19 godina godišnje se zbrinjava i zbog komplikacija trudnoće, porođaja i babinja. U 2010. godini u Hrvatskoj je umrlo 138 djece i mladih u dobi 5-19 godina. Najčešći su uzrok umiranja u oba spola ozljede, ponajprije u prometu. Tablica 18. Uzroci smrti djece i mladih, prema dobnim skupinama (5-9, 10-14 i 15-19g.), 2000., 2005. i 2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Uzroci smrti Spol 2000. 2005. 2010. 5-9 10-14 15-19 5-9 10–14 15-19 5-9 10-14 15-19 Svi uzroci ukupno Ozljede i otrovanja Novotvorine Bolesti živčanoga sustava Bolesti srca i krvnih žila Ostalo M 32 37 127 21 23 103 17 15 50 Ž 16 18 34 10 12 41 8 14 34 M 19 21 97 10 10 79 7 7 33 Ž 7 8 21 2 3 20 3 7 19 M 6 7 10 6 5 6 6 3 9 Ž 6 5 6 2 2 11 2 1 5 M - 3 3 3 2 6 - 3 2 Ž - 1 2 2 2 4 1 1 3 M 1 2 7 - 2 5 2 1 2 Ž - 1 3 - 1 2 - 2 1 M 7 4 10 2 4 7 2 1 4 Ž 3 3 2 4 2 4 2 3 6

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 99 Smanjenje smrtnosti zbog ozljeda je u posljednjem desetljeću najviše utjecalo na smanjenje smrtnosti uopće – dok je u 2000. godini stradalo 97 dječaka i 21 djevojka u dobi 15-19 godina, u 2010. godini su zbog ozljeda umrla 33 dječaka, odnosno 19 djevojaka (Tablica 18). Trend smanjenja učestalosti rađanja u mlađim dobnim skupinama (dob ispod 20 godina) i povećanje učestalosti rađanja u dobi iznad 35 godina karakterističan za razvijene zemlje nalazimo i u Hrvatskoj. U 2010. godini rođeno je 1.512 djece koje su rodile majke mlađe od 19 godina, što ukupno čini 3,5% sveukupno rođene djece. Broj mladih djevojaka do 19 godina u žena koje obavljaju pobačaj na zahtjev u 2010. godini je bio 349, odnosno 8,6% od ukupnog broja pobačaja na zahtjev žene. 2.7.3 Zdravlje starijih Kronične nezarazne bolesti najviše doprinose bremenu bolesti starijih, a povezane su s djelovanjem rizičnih čimbenika nezdravog načina života. Od ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine, oko 30% je zabilježeno u dobi 65 i više godina. Najučestalije zabilježene bolesti u starijih osoba su: hipertenzivna bolest, bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, srčane bolesti, akutna infekcija gornjih dišnih sustava i šećerna bolest. Udio hospitaliziranih u dobi 65 i više godina iznosi oko 30% ukupno liječenih u bolnicama Hrvatske. Vodeće skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija starijih ljudi su: bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, bolesti probavnog sustava, bolesti oka i očnih adneksa, bolesti dišnog sustava te ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka. Stopa hospitalizacije žena ≥ 65 godina je 235/1000, a muškaraca ≥ 65 godina 317/1000. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u dobi 65 i više godina iznosile su 2967/100 000. Navedene stope su više od prosjeka zemalja članica EU-a prije svibnja 2004.g,. Slovenije i Češke, a nešto niže od zemalja članica EU-a od 2004.-2007. (Tablica 19). Tablica 19. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u dobi 65 i više godina, na 100 000 ljudi. Izvor: WHO Health for All Database, 2012. Godina Hrvatska Češka Slovenija EU članice prije 2004. EU članice nakon 2004. 2001. 3677,87 3516,26 2234,95 1816,33 3834,15 2005. 3353,39 3235,22 2218,48 1583,98 3642,29 2009. 2966,98 2749,94 1810,12 1350,42 3161,39 Najčešće pojedinačne dijagnoze u mortalitetu od cirkulacijskih bolesti u dobi 65 i više godina kod muškaraca i žena su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti.

98 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

Djeca i mladi smatraju se često najzdravijim dijelom populacije koji ne zahtijeva<br />

posebnu zdravstvenu skrb – više ne boluju od potencijalno teških bolesti dojenačke<br />

dobi i ranog djetinjstva, a još nisu počeli razvijati kronične bolesti pogubne za srednju i<br />

stariju dob. No, upravo je razdoblje intenzivnog rasta i sazrijevanja kritično i rizično ne<br />

samo zbog izravnih rizika po zdravlje već zbog neizravnih mogućih utjecaja mladalačkih<br />

potencijalno štetnih navika i neopreznih ponašanja.<br />

Među bolestima zbog kojih djeca i mladi najčešće traže pomoć u ambulantama<br />

primarne zdravstvene zaštite prevladavaju bolesti dišnog sustava – 514.000 oboljenja<br />

djece do šest godina i 524.000 u dobi 7-19 godina. Među njima su najčešće obične<br />

prehlade, bronhitisi, gripa i pneumonije. Slijedi skupina zaraznih i parazitarnih bolesti,<br />

a među njima su najučestalije zarazne bolesti probavnog sustava, osobito u ljetnim<br />

mjesecima. Pojava alergijskih bolesti koje se očituju kao alergije dišnoga sustava ili kožne<br />

alergije sve je učestalija u posljednjim godinama.<br />

Bolničko liječenje najčešće je potrebno zbog bolesti dišnog sustava, a među njima<br />

zbog kroničnih bolesti tonzila i adenoida. Slijede, a kako se povećava dob sve su učestalije<br />

(osobito kod dječaka) hospitalizacije zbog ozljeda. Među njima su najzastupljenije<br />

frakture udova te ozljede glave, često nastale zbog prometnih nesreća. Nekoliko stotina<br />

djevojaka do 19 godina godišnje se zbrinjava i zbog komplikacija trudnoće, porođaja i<br />

babinja.<br />

U 2010. godini u Hrvatskoj je umrlo 138 djece i mladih u dobi 5-19 godina. Najčešći<br />

su uzrok umiranja u oba spola ozljede, ponajprije u prometu.<br />

Tablica 18. Uzroci smrti djece i mladih, prema dobnim skupinama (5-9, 10-14 i 15-19g.), 2000., 2005. i<br />

2010. godine. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.<br />

Uzroci smrti<br />

Spol<br />

2000. 2005. 2010.<br />

5-9 10-14 15-19 5-9 10–14 15-19 5-9 10-14 15-19<br />

Svi uzroci<br />

ukupno<br />

Ozljede i<br />

otrovanja<br />

Novotvorine<br />

Bolesti<br />

živčanoga<br />

sustava<br />

Bolesti srca<br />

i krvnih žila<br />

Ostalo<br />

M 32 37 127 21 23 103 17 15 50<br />

Ž 16 18 34 10 12 41 8 14 34<br />

M 19 21 97 10 10 79 7 7 33<br />

Ž 7 8 21 2 3 20 3 7 19<br />

M 6 7 10 6 5 6 6 3 9<br />

Ž 6 5 6 2 2 11 2 1 5<br />

M - 3 3 3 2 6 - 3 2<br />

Ž - 1 2 2 2 4 1 1 3<br />

M 1 2 7 - 2 5 2 1 2<br />

Ž - 1 3 - 1 2 - 2 1<br />

M 7 4 10 2 4 7 2 1 4<br />

Ž 3 3 2 4 2 4 2 3 6

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!