Grad anin u Danskoj - Ny i Danmark

Ministarstvo za Izbjerglice Doseljenike I Integraciju 

Grad _ anin u Danskoj 

Priručnik za nove grad _ ane 

o danskom društvu 

Medborger i Danmark 

Bosnisk/kroatisk/serbisk

Kako se upotrebljava ova knjiga 

Ova knjiga je generalna orijentacija o 

danskom društvu kao i o tome šta znači 

biti novi grad _ anin Danske. Da bi što 

više ljudi moglo da je koristi, knjiga 

se štampa na danskom i više drugih 

jezika. 

Priručnik je napisan tako da se u njemu 

mogu naći objašnjenja pojmova o 

kojima se žele podrobnija obavještenja. 

Knjiga se naravno može pročitati 

odjednom. 

Pomoću sadržaja ili registra na kraju 

knjige mogu se brzo naći objašnjenja 

traženih pojmova. 

Niz riječi u tekstu je označen zvjezdicom*.To 

znači da je ta riječ opširnije 

objašnjena na kraju knjige. 

Ovaj priručnik ne može naravno da 

pruži odgovore na sva pitanja. Zbog 

toga su u knjizi navedena i imena, 

adrese, telefoni, internet-stranice i e- 

mail adrese raznih institucija gdje 

možeš da nad _ eš bliže obavještenje ili 

da budeš upućen na neku drugu organizaciju 

ili instituciju. U knjizi je i 

poglavlje koje sadrži niz različitih 

praktičnih obavještenja o danskom 

društvu uz relevantne Internet-adrese. 

Na kraju knjige nalazi se i spisak 

odabranih institucija i organizacija 

koje se bave integracijom novodošlih 

grad _ ana ili imaju posebnih interesa za 

lica koja pripadaju etničkim manjinama. 

Što se tiče zakona i pravila oni naravno 

nisu odštampani u potpunosti već 

su samo dati u opštim crtama. 

Zakoni i pravila se stalno mijenjaju. 

Zbog toga je nemoguće u ovoj knjizi 

naći odgovore na sva pitanja o pravima 

i dužnostima. U nekim slučajevima – 

ovisno o čemu se radi – je neophodno 

obratiti se na primjer opštini, 

državnim vlastima, stambenom preduzeću 

ili svom advokatu da bi se 

dobila dalja obavještenja.

Sadržaj 

3 

1 

2 

3 

4 

Dobrodošao novi grad _ anine Danske 

Geografija i stanovništvo 

Danska – demokratska pravna 

država 

Društveni sistem 

Pravno društvo 

Danska u odnosu na svijet 

Dolazak i boravak u Danskoj 

Doseljavanje u Dansku 

Povratak u domovinu 

Dansko državljanstvo 

Prvi trenutci života kao novi 

grad _ anin Danske 

Pomoć i obavještenja u opštini 

Introdukcija novih sugrad _ ana 

Prevodilačka pomoć 

4 

6 

10 

11 

17 

20 

22 

23 

26 

28 

30 

31 

32 

33 

8 

9 

10 

Rad i radno tržište 

Radni život u Danskoj 

Nalaženje posla 

Osnivanje svog preduzeća 

Ponuda aktiviranja nezaposlenih 

Ekonomija i potrošnja 

Vod _ enje privatne ekonomije 

Iznajmljivanje i kupovina na kredit 

Osiguranja 

Potrošačka prava 

Danski poreski sistem 

Kultura i slobodno vrijeme 

Sloboda govora i mišljenja 

Njegovanje religije u Danskoj 

Prosvjećivanje/obrazovanje naroda 

u Danskoj 

Udruženja 

Sport 

84 

85 

89 

91 

92 

94 

95 

96 

97 

97 

98 

100 

101 

103 

104 

106 

107 

5 

6 

7 

Stan 

Stambeni standard je visok 

Nalaženje stana 

Iznajmljen stan 

Stan u djelomičnom vlasništvu 

Sopstveni stan 

Pravila stanovanja 

Selidba 

Porodica 

Porodica i društvo 

Različite forme porodica 

Par 

Kad društvo reaguje i pomaže 

Dobiti dijete 

Djeca i mladi 

Život starijih osoba 

Kraj života 

Škola i obrazovanje 

Danska tradicija školstva 

Osnovna škola 

Posle osnovne škole 

Visoko obrazovanje 

Danski obrazovni sistem 

Državna stipendija 

Obrazovanje odraslih 

Priznavanje stranih diploma 

Danski za (odrasle) strance 

34 

35 

36 

38 

41 

41 

42 

46 

48 

49 

50 

51 

53 

54 

58 

63 

65 

66 

67 

68 

75 

77 

78 

80 

81 

81 

82 

11 

12 

Zdravstvo i bolesti 

Danski zdravstveni sistem 

Zdravstveno osiguranje i bolnice 

Kod ljekara 

U bolnici 

Njega zuba 

Lijekovi 

Običaji 

Neka praktična obavještenja 

Gdje se može saznati više 

Organizacije i institucije od 

posebnog značaja za nove 

grad _ ane 

Okruzi u Danskoj 

Biroi rada u Danskoj 

Političke partije 

Objašnjenja pojmova 

Registar pojmova 

Kolofon 

108 

109 

110 

111 

116 

118 

120 

122 

128 

131 

132 

133 

135 

136 

138 

148 

154

4 

Dobrodošao novi grad _ anine Danske 

Dragi novi sugrad _ anine 

Početak novog života u novoj zemlji može sadržavati velike promjene. Sreću 

se novi ljudi i novi sistemi. Upoznaju se nove norme, vrijednosti i tradicije koje 

su možda drugačije od onih na koje je čovjek naviknut. Naročito prvi trenutci 

mogu sadržavati niz izazova i doživjeti se kao nesagledivi. 

Ovu knjigu smo napisali da bi ti malo pomogli. U njoj je dat generalni opis 

danskog društva kao i šta znači biti novi sugrad _ anin Danske. 

Nemoguće je med _ utim dati neku jedinstvenu sliku danskog društva. Danska je 

– kao i većina zemalja – jedno složeno društvo u kojem ima različitih 

političkih, socijalnih, kulturnih i vjerskih stanovišta i uvjerenja. 

Preduslov da raznolikost može doći do izražaja je da mi u Danskoj imamo 

društvenu zajednicu zasnovanu na odred _ enim osnovnim vrijednostima. To su 

demokratija, blagostanje, sloboda, jednakost i obostrani respekt med _ u ljudima 

bez obzira na pol, godine starosti, boju kože i uvjerenje. Svi imaju i prava i 

dužnosti i u okviru zakona mogu slobodno i ravnopravno da učestvuju u 

društvenom životu. 

Danski demokratski sistem znači da se zemljom upravlja putem reprezentativne 

demokratije u kojoj grad _ ani slobodno biraju svoje predstavnike na 

lokalnim i opštim izborima. Demokratija izmed _ u ostalog znači i da svako 

može slobodno da misli, govori i piše, da može da osniva udruženja i slobodno 

njeguje svoju vjeru. 

Demokratija i suodlučivanje su važni na svim nivoima društva. To pred svakoga 

stavlja zahtjev o učešću u demokratskim procesima društva – npr. u opštini, 

u sindikatu, u sportskom klubu, udruženju stanara ili školskom savjetu i 

upravama dječjih institucija.

5 

Demokratski principi o ravnopravnosti i slobodi za sve, daju dobre mogućnosti 

svakom pojedincu da sebi i svojoj porodici stvori život koji mu najviše odgovara. 

Demokratski principi odred _ uju med _ utim i neke okvire mogućnosti ispoljavanja. 

Zadatak tih okvira je da osigura, da niko ne bude oštećen ili izložen 

nepravdi. 

To podrazumijeva npr. da društvo ne prihvata diskriminaciju bilo koga na 

osnovu pola, etničke pripadnosti, boje kože,mišljenja, seksualne orijentacije ili 

hendikepa a i da ne prihvata nasilje ili obrezivanju koje šteti tijelu. Med- usobno 

poštovanje i razumijevanje izmed _ u ljudi i grupa od presudne važnosti je za 

dansko društvo. 

Danska je društvo izobilja i to znači da svako na najbolji mogući način doprinosi 

zajedništvu – npr. putem školovanja, rada, plaćanja poreza i samostalnog 

izdržavanja sebe i svoje porodice. Zauzvrat će zajednica, ako je potrebno, 

pružiti pomoć i pobrinuti se za najslabije u društvu. Svako ima pravo na 

besplatnu ljekarsku i bolničku pomoć a stari i hendikepirani imaju pravo na 

posebnu pomoć. To znači da i osobe bez posla mogu da dobiju ekonomsku 

pomoć u okviru sistema prava i dužnosti koji može da im pomogne u školovanju 

ili nalaženju svog mjesta na radnom tržištu. 

Izazov za sve nas – kako nove tako i stare sugrad _ ane – jeste da očuvamo i 

razvijamo zajednicu uz demokratiju, blagostanje i med _ usobno poštovanje med _ u 

ljudima. 

Mi u Danskoj vjerujemo da raznovrsnost, koju nam ti i drugi stranci, donosite 

izvana, može da predstavlja osvježenje i dinamiku te se nadamo da ćeš se 

aktivno uključiti u ovo društvo čiji si sada i ti dio. 

Dobrodošao u Dansku – želimo ti sve najbolje u ovoj zemlji.

1 GEOGRAFIJA I STANOVNIŠTVO

7 

Državna zajednica 

Nordijske zemlje 

Danska je mala, ravna zemlja bez 

planina koja – okružena vodom sa 

skoro svih strana – leži izmed _ u 

Baltičkog i Sjevernog mora. Ona se 

sastoji od poluostrva Jylland i 406 

ostrva. Najveća ostrva su Sjæland, 

Fyn, Lolland i Bornholm. 

Mnoga druga ostrva su mala i 

nenastanjena ili sa vrlo malim brojem 

stanovnika. Dijelovi Danske su okruženi 

vodom i često povezani mostovima. 

Glavni i ujedno najveći grad je 

Kopenhagen koji leži na Sjællandu. 

Najveći gradovi na Jyllandu su Århus, 

Aalborg i Esbjerg, a na Fynu Odense. 

Kad se govori o Danskoj većina misli na 

Jylland i ostrva. Ali Grenland i Farska 

ostrva u Atlantskom okeanu su takod _ e 

dio danske državne zajednice iako oni 

imaju široku autonomiju. 

Danska je članica EU*, dok su 

Grenland i Farska ostrva izabrali da 

to ne budu. 

Danska spada u nordijske zemlje koje 

još obuhvataju Švedsku, Norvešku, 

Finsku i Island. Na jugu se Danska 

graniči sa Njemačkom. Danska ima 

bliske veze sa Baltičkim zemljama 

Estonijom, Letonijom i Litvom, koje 

leže na suprotnoj strani Baltičkog 

mora. 

U Danskoj živi 5,2 miliona ljudi. Iako 

ima puno dijalekata svi govore isti 

jezik – danski. Oko 260.000 ljudi – to 

je 5% – su stranci. Oko 80.000 dolazi 

iz drugih nordijskih zemalja, EU i 

Sjeverne Amerike. Ostali su iz Istočne 

Evrope, Srednjeg Istoka i Afrike – 

prije svega Turske, Pakistana, Iraka, 

Irana, Somalije i bivše Jugoslavije. 

Danska spada u visoko-industrijalizovana 

društva znanja i ulaže u obrazovanje 

i tehnološki napredak. Karakterističan 

je visoki nivo brige o okolini iz 

koga je uslijedila i značajna proizvodnja 

produkata za zaštitu okoline i 

vjetrenjača za proizvodnju električne 

energije. 

Broj zaposlenih po strukama 

Danska ima 2,8 miliona radnika. 

Oni rade po sljedećim oblastima: 

5% stanovništva su 

stranci 

Društvo znanja 

Procent (zaokružen) 

Poljoprivreda, ribarstvo, sirovine 4 

Industrija 17 

Energija i vodoprivreda 1 

Grad _ evinarstvo 6 

Trgovina i ugostiteljstvo 18 

Transport, pošta, telekomunikacije 7 

Finansije, servis 12 

Društvene i privatne usluge 35 

Ukupno 100 

GEOGRAFIJA I STANOVNIŠTVO 

Danmark i tal, Danmarks Statistik 2002

8 


Razvijena javna 

saobraćajna mreža 

Danska ima veoma razvijenu spoljnu 

trgovinu, gdje industrijski izvoz iznosi 

75% a poljoprivredni blizu 12% od 

ukupnog izvoza. 

Danska ima puno puteva i pruga i 

razvijenu javnu saobraćajnu mrežu. U 

najvećem djelu zemlje moguće je prevoziti 

se autobusima i vozovima 

tokom skoro cijelog dana. Tamo gdje 

nema mostova mogu se koristiti brodovi. 

Zemlja za bicikliste 

Danska je jedna od zemalja sa najviše bicikla na svijetu.Tokom špice 

u gradovima se mogu vidjeti rijeke biciklista – od kojih mnogi voze 

djecu – na putu za ili sa posla. 

Saobraćaj je često regulisan sa puno obzira prema biciklistima. 

Postoje posebne staze za njih, kao i saobraćajni znaci koje opominju 

vozače automobila da treba da paze na bicikliste.


9 

København 

Roskilde 

Kilometer 

0 50 

Odense 

Nyborg 

Rødbyhavn 

Nakskov 

Maribo 

Næstved 

Haslev 

Ringsted 

Køge 

Slagelse 

Korsør 

Rønne 

Århus 

Hammel 

Ebeltoft 

Hadsten 

Nykøbing 

Randers 

Bjerringbro 

Nykøbing M 

Silkeborg 

Kolding 

Ringkøbing 

Svendborg 

Skælskør 

haderslev 

Vejen 

Bramming 

Varde 

Grindsted 

Nordborg 

Sønderborg 

Kerteminde 

Sorø 

Fåborg 

Vojens 

Assens 

Åbenrå 

Fredericia 

Horsens 

Odder 

Ikast 

Skanderborg 

Aalborg 

Nørresundby 

Støvring 

Hirtshals 

Hjørring 

Brønderslev 

Års 

Frederikshavn 

Sæby 

Skagen 

Grenaa 

Herning 

Holstebro 

Struer 

Skive 

Thisted 

Hanstholm 

Lemvig 

Viborg 

Vejle 

Billund 

Brande 

Skjern 

Holbæk 

Kalundborg 

Helsingør 

Hundested 

Hillerød 

Frederikssund 

Frederiksværk 

JYLLAND 

FYN 

SJÆLLAND 

SVERIGE 

TYSKLAND 

BORNHOLM 

Esbjerg 

Middelfart 

Ribe 

Tønder

2 DANSKA – DEMOKRATSKA 

PRAVNA DRŽ AVA

Društveni sistem 

11 

Zakonodavna, izvršna 

i sudska vlast 

Demokratija je 

prihvaćena 1849 

Danska je reprezentativna demokratija*. 

To znači da izabrani političari 

donose najvažnije odluke – u Parlamentu*, 

u okruzima* i opštinama*. 

Folketinget – danski Parlament i vlada 

donose zakone. Vlada i državna 

administracija sprovode zakone u djelo. 

Sudstvo – opštinski, okružni i Vrhovni 

sud – sude i odmjeravaju kazne i presude, 

npr.: med _ usobno izmed _ u grad _ ana, 

izmed _ u grad _ ana i privatnih preduzeća 

ili izmed _ u grad _ ana i državnih organa. 

Cilj ovakve podjele vlasti jeste da 

se spriječi zloupotreba i osigura stabilnost 

demokratije. 

Ustav 

Danska demokratija je uvedena 1849. 

godine, kada je zamijenila apsolutizam* 

koji je monarhu davao neuobičajeno 

moćnu poziciju još od 1660. 

godine. 

Osnova novog sistema je bio Junski 

Ustav iz 1849. koji je prvi danski 

demokratski ustav. Iako je od tada 

izvršen niz promjena, osnovni principi 

nalaze se i u današnjem ustavu iz 1953. 

godine. 

Žene su dobile pravo glasa izmjenom 

ustava 1915. godine. 

Ustav sadrži osnovna prava državne 

uprave i osigurava stanovništvu dugi 

niz osnovnih prava i sloboda. 

To je možda to što za Dance ima 

najveći značaj. Kad narod govori o 

“ustavom zagarantovanim pravima” 

onda misli npr.: na slobodu govora, 

okupljanja, osnivanja udruženja, religije 

i nepovredivost privatne svojine. 

Dvor 

Danska monarhija je najstarija na 

svijetu. Preko 1000 godina ima u 

Danskoj kraljeva i kraljica, prinčeva i 

princeza. Prvi danski kralj za koga se 

zna je Gorm den Gamle (Stari Gorm), 

koji je vladao oko 900-te godine. Od 

1660. do 1849. zemljom su vladali 

apsolutistički monarsi. 

Danas imamo konstitucionalnu monarhiju, 

koja djeluje u demokratskim 

okvirima. To znači da zakonodavna 

vlast leži zajedno kod regenta (vladara) 

i u Parlamentu. 

Zakoni se prihvataju u Parlamentu, 

ali ih regent potpisuje. Danski dvor 

nema nikakvu političku vlast, ali 

održava niz protokolarnih dužnosti u 

zemlji i inostranstvu. 

Promjena Ustava 1953. značila je 

da vladar više ne mora da bude muškarac 

nego to može da bude i žena. 

Ustavna prava 

Najstariji dvor na 

svijetu 

Konstitucionalna 

monarhija 

DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA

12 

DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA 

Zakonodavna vlast 

Nacionalni parlament, Folketinget, se 

sastoji od 179 članova iz širokog 

spektra političkih partija. Članovi 

Parlamenta se biraju na po 4 godine. 

Predsjednik vlade može, med _ utim, da 

raspiše izbore i prije isteka izbornog 

perioda. 

Dva člana Parlamenta dolaze sa 

Grenlanda a dva sa Farskih ostrva. 

Neke od najvažnijih osobina demokratije 

su otvorenost i transparentnost. 

Sve Parlamentarne sjednice su otvorene 

za javnost i svako može da 

uspostavi kontakt i postavi pitanje 

političarima. Birači mogu istovremeno 

da kontrolišu i kritikuju politički sistem 

putem štampe. 

Otvoren za javnost 

Margrethe II 

Kraljica Margrethe II je danski regent od 

1972 godine. Danski dvor je vrlo popularan u 

narodu. Dvor je na neki način postao simbol 

zajedništva i toga što spaja žitelje danskog 

društva.

13 

Društvena uprava 

Izvršna vlast 

Vlada se sastoji od ministara iz jedne 

ili više partija i vodi je predsjednik 

vlade.Vlada mora da podnese ostavku 

ili raspiše izbore ako joj većina u 

Parlamentu izglasa nepovjerenje. 

Predsjednik vlade imenuje ministre 

koji dobijaju svoje resore. Ministarstva 

su – zajedno sa okruzima i opštinama 

– dijelovi izvršne vlasti koja se u 

svakodnevnom govoru naziva “društvena 

uprava”. 

Najvažniji zadatci vlade i ministara 

su priprema i administracija zakona. 

Vrhovni sud je najviši sud u državi.To 

je apelacioni sud. To znači da on 

obrad _ uje samo one slučajeve u kojima 

je obično već izrečena presuda od 

strane okružnog suda i na koje je 

uložena žalba. Na presude Vrhovnog 

suda ne može se žaliti. 

Posebnom žalbenom organu se može 

podnijeti žalba ukoliko se želi obnova 

krivičnog procesa jer su se, npr., 

pojavili novi dokazi ili ukoliko postoji 

nezadovoljstvo radom sudije ili branioca. 

Vrhovni sud 

Poseban žalbeni organ 


Nezavisno sudstvo 

Opštinski i okružni sud 

Sudska vlast 

Danski sudovi su nezavisni. To znači 

da ni vlada ni parlament ne mogu da 

odlučuje kako će sudovi da sude. 

U Danskoj postoji Vrhovni sud, 

dva okružna suda i 82 opštinska 

suda. Postoji dalje i niz specijalnih 

sudova koji se bave posebnom problematikom. 

To su npr.: Sud rada, 

Trgovinski sud. 

Većina predmeta – iz civilne oblasti i 

oblasti krivičnih djela – razmatra se 

prvo u opštinskim sudovima*. Ukoliko 

se na presudu uloži žalba, predmet se 

u daleko najvećem broju slučajeva 

prenosi na okružni sud*. 

Opštine i okruzi 

Danska je podijeljena na opštine koje 

imaju posebno izabrane uprave. To je 

tako da bi se osiguralo da se najveći 

broj odluka donosi u neposrednoj blizini 

grad _ ana. 

Dok Parlament i vlada putem 

zakona odred _ uju okvire djelovanja 

danskog društva, dotle se opštine 

trude da popune te okvire. 

Tako je, na primjer, Parlament 

donio Zakon o integraciji* kojim se 

nalaže opštinama da pokrenu inicijative 

kojima će se pospješiti integracija 

novih grad _ ana u Danskoj. 

U blizini grad _ ana

14 


Partije i grad _ anske 

liste 

Opštinska samouprava 

Regionalni nivo 

Izborno pravo 

Opštine imaju gradonačelnika i izvjestan 

broj članova uprave koji su 

izabrani na opštim izborima. Izbori za 

opštine i okruge održavaju se svake 

četvrte godine. Na izborima učestvuju 

partije i grad _ anske liste*. 

U nizu slučajeva opštine mogu da 

vode individualnu lokalnu politiku. 

Zato i ima razlika u visini stope opštinskog 

poreza. I u broju dječjih institucija, 

staračkih domova, kao i u slobodnim 

i kulturnim aktivnostima. 

Okruzi se staraju o nizu zadataka za 

koje se uvidjelo da ih je najbolje 

rješavati na regionalnom planu.Tu se, 

npr., radi o javnom saobraćaju, bolnicama 

i zaštiti okoline. 

Izbori i političko učešće 

Sva lica starija od 18 god. imaju 

pravo da biraju i budu birana na 

opštinskim izborima. Grad _ ani koji su 

državljani zemalja koje nisu članovi 

EU* ili Nordijskih zemalja, mogu da 

glasaju samo ako su u Danskoj boravili 

tokom posljednje tri godine. 

Na parlamentarnim izborima i 

referendumima* pravo glasa imaju 

samo danski državljani. 

Grad _ ani EU mogu glasati za 

Evropski Parlament* u mjestu boravka 

ili u svojoj zemlji. 

Pred izbore i referendume* svi birači 

dobijaju izbornu karticu na kojoj stoji 

gdje i kada se može glasati. 

Iskoristiti svoje biračko pravo 

bitan je dio života grad _ anina Danske. 

To je takod _ e važna mogućnost uticanja 

na kreiranje društva i zajedničke 

svakodnevnice. 

Onaj ko želi da utiče na odred _ ivanje 

liste kandidata za opštinske izbore – 

ili sam želi da se kandiduje – može da 

se učlani u neku političku partiju ili 

upiše na grad _ ansku listu. 

Da bi se moglo uticati na listu 

kandidata za parlamentarne izbore 

potrebno je biti član političke partije. 

Bitan dio sugrad _ anstva 

Političke partije

15 

Integracioni savjet 

Većina opština ima različite savjete za pojedine 

nadležnosti.Tako, npr., postoje savjeti za stare, 

za mlade, za integraciju. Zadatak integracionih 

savjeta je da savjetuju opštinske uprave o 

lokalnim integracionim koracima. 

U svojoj općini mogu se dobiti obavještenja da 

li je ili kada će biti izabran integracioni savjet 

a može se i uticati na opštinu da uspostavi 

takav savjet. Opština je dužna da savjetu pruži 

usluge sekretarijata. 

Lokalni integracioni savjeti biraju na 

opštinskim izborima i predstavnike za zemaljski 

Savjet za etničke manjine med _ u izbjeglicama i 

doseljenicima.Taj organ savjetuje ministra za 

izbjeglice, doseljenike i integraciju u vezi pitanja 

važnih za izbjeglice i doseljenike.

Partije i interesne organizacije 

Uticaj na razvoj društva može se vršiti na više načina a ne samo 

preko izbora ili kroz političke partije. Može se npr. postati aktivnim 

članom nekog udruženja čiji je cilj da zastupa jedan ili više interesa 

– interesna organizacija. 

Interesne organizacije su vrlo važne za dansku demokratiju jer 

aktivno učestvuju u javnoj debati i, kad su za to zamoljene, 

izjašnjavaju se o prijedlozima koje donosi politička strana. 

Zakonski prijedlog koji se razmatra u Parlamentu po pravilu je bio 

poslat na diskusiju i izjašnjavanje nizu organizacija koje se bave tom 

oblašću ili posjeduju potrebno znanje. 

Interesne organizacije – na primjer, organizacije pacijenata, ženske 

organizacije, organizacije za zaštitu okoline ili odnosa na radnom 

tržištu – i same se trude da utiču na političare kako bi ih naveli da 

iznesu prijedloge koji odgovaraju tim organizacijama.

Pravno društvo 

17 

Čuvanje tajne 

Kad se kaže da je Danska demokratska 

zemlja, to znači da je ona pravna 

država. To znači da izvršna vlast 

djeluje uz demokratsku kontrolu i da 

sudovi funkcionišu nezavisno od 

državne administracije. To znači 

takod _ e da svi grad _ ani imaju odred _ ena 

ustavom zagarantovana prava i slobode, 

da su grad _ ani obavezni da se 

pridržavaju zakona kao i da imaju 

pravo na pravedan tretman od strane 

administrativnih vlasti i sudova. 

Svi zaposleni u državnoj upravi moraju 

da čuvaju tajnu.To znači da ono što ti 

ispričaš ne može bez tvoje suglasnosti 

da se prenosi nekom drugom – npr.: 

poslodavcu ili ljekaru. 

Tvoja prava i mogućnosti 

žalbe u odnosu na vlasti 

U upravnom zakonu stoji kako se vlasti 

moraju odnositi prema grad _ anima. Zakon 

kaže npr. da se svaki negativan odgovor 

mora argumentovati. Osim toga vlasti su 

dužne da te obavijeste o mogućnostima 

žalbe. 

Zakon propisuje pravila o dužini obrade 

pojedinog predmeta kao i koja obavještenja 

vlasti moraju da stave na raspolaganje. 

Drugim riječima zakon propisuje pravila 

rada prilikom obrade predmeta u ministarstvima, 

upravama, savjetima, odborima, 

opštinama i okruzima. 


Uvid u akta 

Ombudsmen u 

Parlamentu 

Na osnovu Zakona o upravi svaki 

čovjek ima pravo na uvid u akta koja 

se tiču njega samog. Ukoliko to zahtijevaš 

možeš, po pravilu, da doznaš šta 

piše u tim dokumentima. 

Med _ utim, uvid u akta može se 

odbiti ako vlasti procjene da bi se 

time mogla nanijeti šteta trećem licu. 

Ombudsmena u Parlamentu bira sam 

Parlament i on razmatra pitanja u 

vezi grešaka ili nemara u radu 

upravnih organa. To se dešava na 

osnovu podnijete žalbe ili sopstvene 

inicijative. Ombudsmen je nezavisan od 

Parlamenta. 

Svako se može obratiti Ombudsmenu 

ako smatra da je neki organ vlasti 

prekršio pravila ili napravio grešku u 

postupku. Prvo se, med _ utim, moraju 

uputiti žalbe odborima za žalbu koji 

su nadležni za odred _ ene oblasti. 

Obraćanje Ombudsmenu je besplatno.

18 


Pritvoreno lice se 

mora izvesti na sud u 

roku od 24 sata 

Zločin i kazna 

Ukoliko je neko pod sumnjom da je 

počinio krivično djelo, policija vrši 

istragu, tužilaštvo podiže optužnicu, a 

sudovi prosud _ uju da li to lice treba da 

se kazni. 

Svako ko je uhapšen i osumnjičen za 

krivično djelo ima pravo da u roku od 

24 sata izad _ e pred sudiju koji odlučuje 

da li se osumnjičeni može staviti u 

istražni zatvor dok traje istraga. 

Osumnjičeni nisu dužni da daju 

izjave na saslušanju i imaju pravo na 

advokatsku pomoć. 

Lica ispod 15 godina ne mogu biti 

kažnjena. Umjesto toga se mogu primijeniti 

socijalne mjere. 

To može biti obavezno praćenje 

nekog kursa ili smještaj u zatvorene 

institucije. 

I uslovna i bezuslovna kazna mogu 

imati ozbiljne posljedice. U izvod iz 

evidencije kaznenih djela se upisuje 

za šta i na koliko si bio osud _ en. 

To može znatno da oteža nalaženje 

radnog mjesta, jer poslodavac ima 

pravo da traži izvod iz evidencije 

kaznenih djela prije zapošljavanja. 

Mladi ispod 15 godina 

Izvod iz evidencije 

kaznenih djela 

Kazna i zatvor 

Uslovne i bezuslovne 

kazne 

Nema smrtne kazne 

Postoje dvije vrste kazne: novčana i 

zatvorska. 

Zatvorske kazne mogu biti uslovne i 

bezuslovne. Onaj ko je osud _ en na 

uslovnu kaznu ide u zatvor samo ako 

počini nov prekršaj. Ovakva kazna 

može biti uslovljena i nekim drugim 

zahtjevom, npr. da se mora pristupiti 

liječenju ili nekom drugom tretmanu. 

U Danskoj nema smrtne kazne, tako 

da je doživotna robija najteža kazna 

koju sudovi mogu donijeti. 

Slobodan proces 

Svako ko je stranka u procesu, a nema 

neka visoka primanja, može da zatraži 

slobodan proces. To znači pomoć za 

plaćanje advokata i troškova sud _ enja. 

Svako ko ima pravni problem može 

da se obrati Pravnoj pomoći ili 

Advokatskom dežurstvu. Tu pravnici 

besplatno ili uz malu nadoknadu 

anonimno daju savjete za rješavanje 

pravnih problema. 

Državna pomoć 

Pravna pomoć

19 

Svako može da se 

obrati policiji 

Policija 

Osnovni zadatci policije su da osigura 

red i mir, obezbijedi pridržavanje zakona 

i spriječi, istražuje i rasvijetli 

kriminal. Svako može da se obrati 

policiji za pomoć u pronalaženju nestalih 

stvari ili lica i da prijavi nezakonitost. 

Policiji se može obratiti neko ko je 

npr. pokraden, izložen nasilju ili 

diskriminaciji. 

Osim toga policija izdaje vozačku 

dozvolu i pasoš. 


Demonstracije 

SSP – saradnja 

Pravila za policiju 

U Danskoj su demonstracije dozvoljene 

ako su prethodno najavljene policiji. 

Policija prisustvuje demonstracijama. 

Njen zadatak je da obezbijedi 

miran protok demonstracija. 

Policija sarad _ uje na puno mjesta sa 

školom i socijalnim službama u takozvanoj 

SSP-saradnji. (škola, Socijalne 

službe, Policija) na sprečavanju kriminala 

med _ u mladima. 

Policija je podvrgnuta nizu pravila 

koja mora da slijedi kada nekoga 

lišava slobode ili saslušava. Policija 

ne smije da prijeti ili upotrebljava 

nasilje. Svaki uhapšeni mora biti 

informisan o svojim pravima. 

Generalno je policija jedna od grupacija 

u Danskoj u koju ljudi imaju 

veliko povjerenje. Oni koji su nezadovoljni 

postupcima policije u kontaktu 

sa njom, mogu da se žale državnom 

advokatu*. 

Način obrade žalbe budno nadzire 

Odbor za žalbe na policiju*, koji je 

nezavisno tijelo i može da utiče na 

rad državnog advokata. 

Zabranjeno je uzeti zakon u svoje 

ruke i npr. tući nekoga ko vrijed _ a. To 

se naziva preuzimanje zakona u svoje 

ruke i kažnjivo je. 

Veliko povjerenje u 

policiju 

Zabranjeno je uzeti 

zakon u svoje ruke

20 

Odnos Danske prema svijetu 


Mnogo 

internacionalnih veza 

Med _ unarodne 

konvencije 

Danska je mala zemlja i ima velikih 

interesa za saradnju preko granica. 

Zato Danska ima niz internacionalnih 

veza. 

Danska je npr. članica Evropske 

Unije (EU), Savjeta Evrope, Ujedinjenih 

nacija (UN), Sjeverno-atlantske 

odbrambene organizacije (NATO), 

Organizacije za ekonomsku saradnju i 

razvoj (OECD) i Svjetske zdravstvene 

organizacije (WHO). 

Danska je potpisala niz internacionalnih 

konvencija o zaštiti ljudskih 

prava. Na primjer Konvenciju UN 

protiv torture, Konvenciju UN za 

suzbijanje svih oblika rasne diskriminacije, 

Konvencije UN o suzbijanju 

svih oblika diskriminacije žena i 

Konvencije UN o dječjim pravima. 

Pristupanjem Savjetu Evrope 

Danska se priključila Evropskoj 

konvenciji o ljudskim pravima koja je 

imala veliki značaj za dansko pravo. 

Danska je članica EU od 1973 god. 

kada se to još zvalo Evropska zajednica 

(EF). Od tada raste uticaj EU 

na sve veći broj oblasti tako da je 

dansko stanovništvo podijeljeno na 

dva dijela po pitanju odnosa sa EU. 

Danska pokušava kroz svoje članstvo u 

UN da doprinese pomoći ugroženima 

i stvaranju mira i razvoja u svijetu kao 

i većem poštovanja ljudskih prava. 

Dansko članstvo u vojnom savezu 

NATO i zapadnoj ekonomskoj organizaciji 

OECD povezuje Dansku čvrsto 

sa USA, Kanadom i nizom evropskih 

zemalja. 

Internacionalna saradnja 

na razvoju 

Danska je jedna od rijetkih zemalja 

koja daje više od 0,7% bruto 

nacionalnog dohotka – što je inače 

zacrtani cilj UN – za saradnju i razvoj 

siromašnih zemalja Afrike, Azije i 

Latinske Amerike. 

EU 

UN 

NATO

21 

Ekonomska pomoć se dodjeljuje kako 

putem UN i internacionalnih organizacija 

tako i direktno siromašnim 

zemljama. 

Pomoć je u velikoj mjeri zasnovana 

na tijesnoj saradnji sa zemljama 

koje primaju pomoć tako da one same 

mogu da preuzmu odgovornost za 

razvoj svog društva. 

Pomoć najsiromašnijim, unaprjed 

_ enje ravnopravnosti polova, demokratija, 

ljudska prava i samoodrživost 

neki su od ključnih pojmova danske 

pomoći nerazvijenim zemljama. 

DANSKA – DEMOKRATSKA PRAVNA DRŽAVA

3 DOLAZAK I BORAVAK 

U DANSKOJ

Doseljavanje u Dansku 

23 

Posjeta i boravak 

Doseljenici i 

njihovo potomstvo 

u Danskoj, 

zaokruženo 

1980: 153.000 

1990: 215.000 

2001: 396.000 

Izvor. Danmarks Statistik i 

Ministarstvo za integraciju 

Vidi i www.inm.dk 

Doseljavanje u Dansku traje već 

vijekovima. Pored ljudi iz susjednih 

zemalja Njemačke, Poljske i Švedske 

koji su tokom vremena redovito 

dolazili, mogu se nabrojati i Holand _ ani 

sa početka XVI vijeka, Jevreji tokom 

XVII i francuski hugenoti nepunih 

stotinjak godina kasnije. Danska 

industrija je oko 1970 dovela niz ljudi 

naročito iz Turske, Pakistana, Jugoslavije 

i Maroka a kasnije dolaze lica 

iz cijelog svijeta naročito kao izbjeglice 

ili preko spajanja porodica. 

Da bi se ušlo u Dansku potrebno je 

posjedovati pasoš ili neki priznati 

putni dokument. Stranci, koji žele da 

borave u Danskoj više od tri mjeseca, 

treba normalno da dobiju dozvolu za 

boravak. Oni koji žele da rade u 

Danskoj treba da dobiju dozvolu za 

boravak i dozvolu za rad. Danska ima 

poseban vid saradnje sa drugim 

nordijskim zemljama – Norveškom, 

Švedskom, Finskom i Islandom. Za 

stanovnike ovih zemalja važe posebna 

pravila. Isto tako za državljane 

zemalja članica EU* i EOS i Švajcarske. 

Nordijski stanovnici mogu da 

ulaze i borave u Danskoj bez dozvole. 

Stanovnici EU, EOS i Švajcarske 

mogu izvaditi dozvolu boravka u 

okruzima na osnovu posebnih pravila 

EU o slobodnom kretanju. 

Stanovnici niza zemalja moraju 

posjedovati vizu ako žele da ud _ u u 

Dansku. To važi za npr. učesnike 

kulturnih manifestacija, poslovne, 

turističke ili porodične posjete. Viza 

ne daje pravo rada i obično važi tri 

mjeseca. Na internetu – polaznoj 

stranici Uprave za strance* nalazi se 

lista zemalja čiji državljani moraju 

da izvade vizu da bi ušli u Dansku. 

Viza treba da se izvadi prije puta za 

Dansku. Ona se obično dobija 

obraćanjem nekom danskom predstavništvu 

(npr. ambasadi) u zemlji podnosioca 

molbe za izdavanje vize. 

Danska učestvuje u šengenskoj saradnji* 

tako da ta viza normalno važi 

za cijelo šengensko područje. 

Izbjeglice i azilanti 

Danska je ratifikovala Konvenciju UN 

o izbjeglicama 28. jula 1951 – 

Ženevsku konvenciju – i time se 

obavezala da zaštiti lica koja su proganjana 

zbog izmed _ u ostalog rase, 

nacionalnosti, religije ili političkog 

uvjerenja. Takva lica dobijaju status 

konvencijskih izbjeglica. 500 izbjeglica 

godišnje prihvata se na osnovu 

ugovora sa Visokim Komesarom za 

izbjeglice UN. Pored konvencije o 

izbjeglicama Danska je pristupila i 

raznim drugim konvencijama kao npr. 

Evropskoj konvenciji o ljudskim pra- 

Viza 

Ženevska konvencija i 

Evropska konvencija o 

ljudskim pravima 

DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ

24 

DOLAZAK I BORAVAK U DANSKOJ 

Azilanti 

vima i Konvenciji UN o torturi koja 

izmed _ u ostalog obavezuje Dansku da 

ne vraća strance ako ih čeka smrtna 

kazna, tortura ili neljudski i ponižavajući 

tretman ili kazna. 

Azilant je stranac koji je zatražio 

boravak kao izbjeglica u nekoj drugoj 

zemlji. Kad jedan azilant zatraži azil 

u Danskoj onda Uprava za strance 

odlučuje da li će se ta molba razmatrati 

ovdje u zemlji ili nekoj drugoj 

EU-državi ili će tražilac azila biti 

poslat za neku sigurnu treću zemlju 

van EU*. 

Ako azilant dobije negativan odgovor 

na svoju molbu automatski se ulaže 

žalba Odboru za izbjeglice. Odbor za 

izbjeglice može ili da potvrdi negativan 

odgovor Uprave za strance* ili da 

promjeni odluku i dodijeli azil. 

Ako se molba za 

azil odbije 

Ako se molba za 

azil usvoji 

Ako Uprava za strance* procijeni da 

azilant ispunjava uslove za dodjelu 

azila, onda mu izdaje dozvolu za 

boravak u Danskoj i daje status izbjeglice. 

Nakon toga Uprava za strance* 

odlučuje u kojoj opštini će izbjeglica 

živjeti.

25 

Najbliži članovi 

porodice 

Brak ili nevjenčani brak 

mora da bude realan 

Zahtjev o stanu, 

ekonomiji, zajedničkom 

životu, itd. 

Spajanje porodice 

Lica koja imaju stalni boravak u 

Danskoj mogu na osnovu Zakona o 

strancima* da dovedu neke bliske 

članove porodice u Dansku ako ispunjavaju 

odred _ ene preduslove. To se 

zove spajanje porodice.Tipičan primjer 

su bračni partneri i maloljetna deca. 

Dozvola za boravak se ne može dati 

na osnovu braka ili braku sličnog 

odnosa koji nije stvaran već je sklopljen 

sa ciljem da podnosiocu molbe 

omogući dozvolu za boravak. 

Da bi se ostvarilo spajanje porodice 

mora se ispunjavati niz odred _ enih 

zahtjeva – zavisno od toga kojoj se 

grupi pripada. Tu se radi npr. o stanu 

i ekonomskim primanjima ovdašnjeg 

stanovnika. Može se postaviti i zahtjev 

da su oba partnera starija od 24 

godine i da je njihova zajednička 

vezanost za Dansku veća od vezanosti 

za neku drugu zemlju. Cilj ovih zahtijeva 

jeste da zaštiti vrlo mlade ljude 

od neželjenog braka kao i da osigura 

najbolju moguću polaznu tačku za 

proces integracije. 

Dozvola boravka 

Dozvolu trajnog boravka dobijaju 

prije svega izbjeglice i oni koji dolaze 

putem spajanja porodice. Oni koji 

imaju dozvolu trajnog boravka mogu 

poslije izvjesnog broja godina da 

dobiju dozvolu neograničenog boravka 

ukoliko su se potrudili da se integrišu 

u dansko društvo a inače ispunjavaju 

odred _ ene preduslove. To znači, 

izmed _ u ostalog, da nemaju veliki dug 

društvenim organima i da nisu počinili 

ozbiljnije kriminalno djelo. 

Onaj ko dozvolu boravka ostvari prevarom 

ili bude prijavljen šengenskom 

informativnom sistemu* kao nepoželjan 

rizikuje – bez obzira da li ima 

dozvolu trajnog ili neograničenog 

boravka – oduzimanje dozvole boravka. 

Dozvola neograničenog boravka 

može se oduzeti u nizu slučajeva – npr. 

ako je navedena osnova za dobijanje 

dozvole netačna ili ako više ne postoji. 

Lica koja su ovdje došla na osnovu 

spajanja porodice, a ne žive više sa tim 

bračnim partnerom, gube normalno 

dozvolu boravka. 

Dobijanje dozvole 

neograničenog boravka 

Dozvola boravka 

se može oduzeti ili 

prekinuti 


26 

Povratak u 

domovinu 


Deportacija 

Izbjeglice – do eventualnog dobijanja 

stalne dozvole boravka – uživaju 

zaštitu danskog društva sve dok postoji 

rizik da bi bili proganjani u svojoj 

zemlji ako se tamo vrate.To znači 

izmed _ u ostalog da se dozvola boravka 

može oduzeti onome ko je proveo ferije 

u svojoj zemlji. 

Dozvola boravka – bez obzira da li je 

vremenski ograničena ili ne – može 

da prestane onome ko prekine da živi 

u Danskoj ili ode na duže vrijeme u 

inostranstvo. 

Stranac koji je osud _ en za ozbiljnije 

krivično djelo može biti deportovan iz 

Danske. 

Ako u jednom trenutku počneš da 

razmišljaš o povratku u domovinu, ali 

si u nedoumici da li su uslovi života 

sigurni ili kako ćete ti i tvoja porodica 

ekonomski da preživite, možeš dobiti 

savjet i informacije kod Danske 

pomoći izbjeglicama. Osim toga, 

opština može ekonomski da pomogne 

tebi i tvojoj porodici pri povratku u 

domovinu ili zemlju gdje si ranije 

boravio. Vidi poglavlje o introdukciji 

novih grad _ ana na strani 32. 

Ukoliko razmišljaš o povratku u 

domovinu ili zemlju gdje si ranije 

boravio treba da se prijaviš opštini 

gdje živiš. Uzimajući u obzir tvoju 

ekonomsku situaciju opština procjenjuje 

koju vrstu pomoći može da ti pruži. 

Pomoć obuhvata troškove puta, 

pomoć za transport ličnih stvari, 

pomoć za etabliranje, pomoć za nabavku 

i transport privrednih ured _ aja, 

izdatke za zdravstveno osiguranje i 

potrebne količine prepisanih lijekova. 

Savjet i ekonomska 

pomoć 

Opština procjenjuje 

Ako si došao u Dansku po osnovi spajanja 

porodice i želiš da se vratiš kući, 

možeš da dobiješ ekonomsku pomoć 

samo ako se vraćaš zajedno sa onim 

licem uz koje si dobio spajanje sa 

porodicom. 

Posebni uslovi za 

one koji su spojeni sa 

porodicom

27 

Samo jedanput 

Pomoć za reintegraciju 

Pomoć za povratak u domovinu ili 

zemlju u kojoj si ranije boravio može 

da se dobije samo jedanput. 

Ako si napunio 65 godina, ili 55 i nisi 

sposoban za rad, možeš dobiti posebnu 

pomoć koja se naziva pomoć za 

reintegraciju. Taj iznos se isplaćuje 

svakog mjeseca tokom 5 godina. 

Preduslov dobijanja ove pomoći je da 

si u Danskoj imao dozvolu neograničenog 

boravka i da si ovdje boravio 

najmanje 5 godina. 


28 Dansko državljanstvo 


Po danskom Ustavu, Parlament je taj 

koji odlučuje da li neko lice može da 

dobije dansko državljanstvo. To se 

dešava tako što Parlament u odred _ e- 

nim vremenskim razmacima prihvata 

poseban zakon. Da bi mogao da dobiješ 

dansko državljanstvo moraš da 

ispunjavaš kriterije koje Parlament 

utvrd _ uje. 

Ti kriteriji su, izmed _ u ostalog, 

znanje danskog jezika dokumentovano 

potvrdom nekog centra za 

učenje jezika ili neke obrazovne institucije 

kao i dužina boravka u 

Danskoj. Polazna tačka je najmanje 9 

godina boravka u Danskoj a za lica 

bez državljanstva i izbjeglice samo 8 

godina. Kriminalitet nosi sa sobom 

odlaganje navedenih rokova. Onome 

ko je počinio vrlo ozbiljno krivično 

djelo može se desiti da uopšte ne 

može da dobije dansko državljanstvo. 

To važi i za one koji imaju dug koji 

treba otplatiti a koji potiče od 

odred _ enih socijalnih davanja ili 

poreza i taksa. 

Samo punoljetna lica mogu zatražiti 

dansko državljanstvo. Možeš se 

obratiti policiji u mjestu gdje živiš. 

Policija te može obavijestiti koliko ta 

procedura obično traje. 

Neka lica mogu dobiti dansko 

državljanstvo davanjem izjave. To 

važi za one koji su rod _ eni u Danskoj, 

za državljane ostalih nordijskih zemalja 

i za mlade nekažnjavane strance 

koji su ovdje boravili najmanje 10 

godina. Bliža obavještenja i formulare 

možeš da dobiješ u okrugu u kome 

živiš. 

Sticanjem danskog državljanstva 

stičeš i pravo na danski pasoš kao i 

pravo da biraš i budeš biran na parlamentarnim 

izborima.

4 PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO 

NOVI GRAD _ ANIN DANSKE

Pomoć i informisanje 

u opštini 

31 

Nalaženje posla 

Danske više škole su 

dobar početak 

Poslije dobijanja dozvole boravka 

važno je dobro upoznati dansko društvo 

i započeti aktivan život. 

Veliki dio vremena u svakodnevnom 

životu danskog društva provodi se na 

radnom mjestu, zato je jedan od 

najboljih načina prilagod _ avanja društvu 

brzo zapošljavanje. To ti i omogućava 

da odmah samostalno izdržavaš 

sebe i svoju porodicu. 

Mnogima će, med _ utim, biti teško da 

nad _ u neki posao – naročito zbog 

nedovoljnog poznavanja danskog jezika. 

Pročitaj nešto više o tvojim mogućnostima 

u poglavljima o introdukciji 

novih grad _ ana i o poslu i radnom 

tržištu na strani 32 i 84. 

Dobra alternativa je boravak u nekoj 

od viših škola*. Tu postoji niz 

mogućnosti upoznavanja Danaca, 

danskog društva i učenja jezika. 

Pročitaj više u poglavlju o prosvjećivanju 

u Danskoj na strani 104. 

Svi novi grad _ ani mogu da dobiju pomoć 

i potrebne informacije u opštini 

koja će biti njihovo mjesto življenja. 

Izbjeglicama će Uprava za strance*, 

uzimajući u obzir niz činjenica i procjena, 

naći opštinu gdje će stanovati. 

Kad dobiješ dozvolu boravka treba da 

se prijaviš opštini gdje stanuješ da bi 

bio registrovan. Ako si dozvolu boravka 

dobio jer si prethodno tražio azil, 

Uprava za strance će se pobrinuti da 

budeš registrovan u opštini gdje ćeš 

živjeti. Poslije registracije automatski 

dobijaš lični broj. Taj broj se sastoji 

od dana rod _ enja i posljednja dva 

broja godine rod _ enja kao i 4 broja 

koji se razlikuju od osobe do osobe. 

Lični broj može da izgleda ovako: 23 

(dan) 04 (mjesec) 54 (zadnja dva 

broja godine rod _ enja) – 3476. Žene 

dobijaju na kraju paran (ovdje 6) a 

muškarci neparan broj. 

Lični broj se upotrebljava prilikom 

obraćanja vlastima i institucijama. 

Prilikom registracije u opštini automatski 

se vrši prijava zdravstvenom 

osiguranju i dobija kartica zdravstvenog 

osiguranja. Vidi stranu 110. 

Dodjela ličnog broja 

Kartica za zdravstveno 

osiguranje 

PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO NOVI GRAD _ ANIN DANSKE

32 

Introdukcija (uključivanje) 

novih grad _ ana 

PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO NOVI GRAD _ ANIN DANSKE 

Introdukcioni program 

Individualni ugovor, 

školovanje i aktiviranje 

Opština u kojoj živiš ponudiće ti introdukcioni 

program čiji je cilj pomoć u 

što bržem učenju danskog jezika i 

osposobljavanju za samostalan život. 

Učešće u introdukcionom programu 

je besplatno. Ovaj program je ponuda, 

ali ako dobijaš introdukcionu 

ekonomsku pomoć* obavezan si da 

učestvuješ u aktivnostima programa 

kao i da stojiš na raspolaganju radnom 

tržištu. 

Ovaj program se nudi samo osobama 

sa državljanstvom zemalja van EU* i 

Nordijske saradnje. 

Introdukcioni program se sastoji od 

individualnog ugovora, kursa razumijevanja 

društva, nastave danskog jezika 

i aktiviranja*. 

Individualni ugovor je ugovor 

izmed _ u tebe i opštine koji je zajednički 

izrad _ en i koga moraš da se 

pridržavaš. U njegovoj izradi mogu 

eventualno učestvovati i drugi ako se 

time osigurava da ugovor sadrži 

aktivnosti i ponude koje upravo tebi 

najviše odgovaraju. Ugovorom se, npr., 

može odrediti na koji nivo danskog 

treba da kreneš. Ili koje aktivnosti i 

iskustva ti nedostaju da bi dobio posao 

ili započeo školovanje. Ugovor se 

mora sačiniti najkasnije mjesec dana 

nakon što si dobio dozvolu boravka i 

stan u nekoj opštini. 

Tvoj individualni ugovor je od velikog 

značaja za tebe kao novog sugrad 

_ anina u danskom društvu. Zato je 

važno da postaviš svoje zahtjeve. Moraš 

se npr. postarati da ugovor odgovara 

tvojim preduslovima i potrebama 

i sadrži konkretne mogućnosti za 

razvoj i iskorištavanje tvojih kvalifikacija. 

U ugovoru može da stoji i da bi htio 

da se vratiš u svoju domovinu ukoliko 

to u jednom trenutku zaželiš i ako 

okolnosti to dozvoljavaju.To može da 

se npr. desi tako što ti u Danskoj stekneš 

preduslove za rad u domovini ili 

što učestvuješ u projektima razvoja ili 

obnove. Vidi poglavlje o povratku u 

domovinu na strani 26. 

Postavi svoje zahtjeve 

prilikom izrade 

ugovora

Prevodilačka pomoć 

33 

Prevodilac je 

neutralan 

Tvoja je odgovornost da naučiš danski 

najbrže što možeš – eventualno 

učešćem na besplatnom kursu danskog 

jezika. Ukoliko med _ utim još nisi naučio 

danski možeš u mnogim situacijama 

da dobiješ pomoć prevodioca. Organi 

javne uprave procjenjuju da li postoji 

potreba za tumačem i snose odgovornost 

za pozivanje tumača. 

Dužnost tumača je da što je moguće 

tačnije prevodi sve što se kaže.Tumač 

ima dužnost čuvanja tajne i mora biti 

neutralan i nepristrasan. Tumač ne 

smije da se miješa u razgovor osim ako 

je potrebno da razjasni neke nesigurnosti. 

Par savjeta ako razgovaraš preko tumača: 

• Obraćaj se direktno licu sa kojim 

razgovaraš a ne tumaču 

• Govori polako i jasno 

• Kaži samo to što želiš da se prevede 

PRVI TRENUTCI Ž IVOTA KAO NOVI GRAD _ ANIN DANSKE

5 STAN

Visok stambeni standard 

35 

Standard stanova u Danskoj je bitno 

poboljšan od 1950. godina. Porastom 

primanja Danaca rastao je i broj 

kvadratnih metara stanova. Porodice 

su istovremeno postajale sve manje 

tako da danas, naročito u periodu 

poslije šezdesetih godina, ima sve više 

domaćinstava gdje samo jedan ili dva 

člana žive u kući ili stanu. 1955 

godine skoro polovina stanovništva 

imala je manje od jedne sobe po 

stanovniku, a danas je sasvim normalno 

da svako ima svoju sobu. 

1970 godine je svaki treći stan bio 

bez kupatila, WC-a ili centralnog grijanja. 

2000 godine takvih je stanova 

samo 7% i njima uglavnom nedostaje 

kupatilo. Skoro sve moderne 

zgrade imaju centralno grijanje, što 

će reći da ih grije toplana koja 

upotrebljava naftu ili prirodni gas. 

Samo mali broj stanova grije se 

pećima na naftu ili petrolej. 

Veliki broj Danaca je, naročito tokom 

šezdesetih godina, kupio sopstvene 

kuće. 2000 godine je u takvim kućama 

stanovalo duplo više ljudi nego 1955 

god. Istovremeno je broj stanovnika u 

etažnim zgradama opao sa 50 na 30 

procenata. 

Naročito je porastao broj stanova 

i kuća u ličnom vlasništvu. Ne samo 

zato što je većina kuća u ličnom vlasništvu 

nego i zato što su mnogi stanovi 

koji su se ranije iznajmljivali sada 

prešli u vlasništvo. Med _ utim mnoge 

novosagrad _ ene zgrade su i dalje stanovi 

za iznajmljivanje. 

Cijene i jedne i druge vrste stanova 

jako variraju i zavise od lokacije, od 

godine gradnje, veličine i stanja u 

kome se nalaze. 

STAN

36 

Nalaženje stana 

STAN 

Najam, djelomično ili 

puno vlasništvo 

Većina stanova za iznajmljivanje 

nalazi se u zgradama sa više spratova. 

Mnoge su grad _ ene kao dio velikih 

blokova koji leže zajedno u stambenim 

četvrtima velikih gradova. Opštine 

imaju izvjestan broj stanova, med _ u 

njima stanove za mlade ili stare, koje 

mogu da iznajmljuju. Za to treba 

ispunjavati potrebne preduslove. 

Raspitaj se u opštini o tim mogućnostima. 

Ima i privatnih udruženja koji iznajmljuju 

stanove. Neki privatnici izdaju 

jednu ili više soba. Kuće se rijetko 

iznajmljuju. 

Najveći broj kuća je u privatnom 

vlasništvu i mogu se kupiti ili prodati 

putem privatnog stambenog tržišta. 

Moguće je kupiti i stanove i zajedničke 

kuće. Neke su u vlasništvu udruženja 

stanova sa djelomičnim vlasništvom. 

To znači da se kupovinom dijela stana 

stiče pravo na stanovanje u njemu. 

Ako treba da nad _ eš stan možeš da 

učiniš sljedeće: 

• Raspitaš se u opštinskom uredu za 

stanove 

• Upišeš se na listu čekanja na stan 

kod stambenog udruženja 

• Pratiš oglase u novinama ili distriktnim 

listovima*. Oglas možeš i 

sam da objaviš. 

• Pogledaš na internet. Tu možeš 

besplatno da objaviš oglas. Biblioteke 

omogućavaju pristup internetu. 

• Pogledaš rubriku “Boliganvisning” 

– Izdavanje stanova – na žutim 

stranicama telefonskih imenika 

• Staviš oglas u lokalnoj samoposluzi 

• Raspitaš se kod porodice, prijatelja 

i poznanika 

Pogledaj oglase ili se 

raspitaj

Mnogi stanuju u svojim kućama 

U Danskoj 63% ljudi stanuje u kućama.To su naročito parovi sa 

djecom i kuće su u daleko najvećem broju slučajeva njihovo vlasništvo. 

Najveći broj porodičnih kuća su takozvane parcelne kuće, što znači 

da se nalaze na sopstvenom zemljištu, parceli. Neke kuće su grad _ ene 

u nizu, kao neka vrsta zajedničkih kuća. 

Neki stanuju u kolektivima, gdje svako ima svoju sobu a dijeli 

zajedničke prostorije, izdatke, hranu i druge kućne obaveze. 

Mnogi mladi dijele stan ili stanuju sami u iznajmljenoj sobi kod 

nekog privatnika. 

30 procenata stanovništva živi u stanovima etažnih zgrada.Tu najčešće 

stanuju samci, bez djece. Većina etažnih zgrada su za iznajmljivanje. 

Studenti mogu da iznajme sobu u kolegiju. U kolegijima stanuje 

puno studenata u svako svojoj sobi. Sobe obično imaju kupatilo i 

WC, dok su kuhinja i dnevna soba zajedničke.

38 

Iznajmljen stan 

STAN 

Društveni ili privatni 

Pravo i dužnost 

Imaš pravo na ugovor 

Stanovi za iznajmljivanje mogu biti 

društveni ili privatni. Svako može da 

se upiše na listu čekanja na stan. To 

znači da možeš da dobiješ stan kad 

budeš bio prvi na listi. Period čekanja 

može med _ utim da bude dug. Pitaj 

stambeno udruženje. 

Privatni izdavači imaju rijetko listu 

čekanja. Vlasnik sam odlučuje kome 

će izdati stan. 

Ugovor o najmu stana 

I najmodavac i najmoprimac imaju 

prava i dužnosti. To stoji u Zakonu o 

iznajmljivanju.Tamo su, izmed _ u ostalog, 

navedena i pravila o prekidu 

ugovora. Ako si unajmio stan obično 

imaš pravo na otkazni rok od 3 

mjeseca. Vlasnik stana ne može iznenada 

da te izbaci iz stana ako se 

pridržavaš pravila. 

Zakon o iznajmljivanju stana sadrži 

pravila o visini stanarine, održavanju 

stana i broju stanara. 

Zakon ti daje pravo na ugovor o 

najmu stana koji sadrži sve dogovore 

koje ste ti i najmodavac stana sklopili. 

Ugovor mora da uključuje i dogovor o 

otkaznom roku kao i dogovor o stanju 

stana prije selidbe. 

Ne potpisuj ugovor prije nego što si 

provjerio sve detalje. Ni prije nego što 

si, zajedno sa najmodavcem, pregledao 

stan. 

Ako u stanu ima grešaka i nedostataka, 

upiši ih ili u ugovor ili na 

poseban komad papira koji obje 

stranke treba da potpišu. Ako pronad 

_ eš greške i nedostatke nakon useljenja, 

prijavi to domaru u roku od 14 

dana.To te oslobad _ a plaćanja za štete 

koje nisi napravio. 

Depozit ili kapara 

Moraš da računaš na plaćanje depozita 

ili kapare prije ili prilikom 

plaćanja prve stanarine. O visini 

depozita dogovarate se ti i najmodavac 

stana. 

Najmodavac može da upotrebi 

depozit na popravku oštećenja u 

stanu koje si ti eventualno napravio. 

Ali ako stan ostavljaš u istom stanju 

u kome si ga zatekao imaš pravo na 

povratak depozita prilikom selidbe. 

Kad se bračni partneri useljavaju u 

stan mogu u ugovor da upišu oba 

imena. Na taj način se osigurava da 

jedan od partnera može da zadrži 

stan iako se drugi seli ili se brak 

razvodi. 

Kontroliši moguće 

greške i nedostatke u 

stanu 

Dogovori se o depozitu 

sa iznajmljivačem 

Upiši oba imena u 

ugovoru

39 

Broj stanara po sobi 

može biti ograničen 

Zamoli opštinu za 

zajam za depozit ili 

kaparu 

Mogućnost žalbe 

Koliko stanara 

Neki najmodavci stanova upisuju u 

ugovor o najmu stana koliko najviše 

stanara može da se useli u stan. I 

opštine mogu da uvedu pravilo o 

broju stanara, to znači, da u sobi ne 

smije da stanuje više od dva stanara. 

Raspitaj se o pravilima u opštini. 

Potpora za stanarinu 

Zajam za plaćanje depozita ili kapare 

može se dobiti i u opštini. Opština 

procjenjuje da li će ti pozajmiti novac 

na osnovu tvoje ekonomske situacije i 

socijalnog stanja. Pozajmica se mora 

vratiti prilikom selidbe. 

Ako si unajmio stan možeš da 

zatražiš pomoć za plaćanje stanarine, 

to se zove boligsikring. Opština proračunava 

visinu pomoći na osnovu: 

• Broja stanara u stanu 

• Veličine stana 

• Visine stanarine 

• Ukupnih primanja u domaćinstvu 

Penzioneri mogu zatražiti poseban 

dodatak. 

Ako si nezadovoljan odlukom opštine 

možeš da se žališ. U pismu koje si 

dobio od opštine stoji pouka o 

pravnom lijeku uz ime instance kojoj 

se dostavlja žalba kao i o roku za 

podnošenje žalbe. 

Dalje iznajmljivanje stana 

Moguće je unajmiti stan i od nekoga 

ko je prethodno unajmio stan ili ko 

ima stan u djelomičnom vlasništvu.To 

se zove “fremleje” i dozvoljeno je na 

dve godine. Ili na duže ako se vlasnik 

stana slaže sa tim. 

Zamjena stana 

Neka stanarska preduzeća daju pravo 

stanarima da med _ usobno zamjene 

stanove. To znači da i ti možeš da 

zamijeniš stan za manji ili veći ili stan 

na drugom kraju grada. Raspitaj se u 

administraciji stambenih preduzeća* 

da li možeš da zamijeniš stan. 

Konflikti i žalbe 

Ukoliko dod _ e do nesuglasica sa onim 

koji ti je iznajmio stan, npr. oko 

održavanja ili zamjene stana ili daljeg 

iznajmljivanja možeš da se žališ. Ako 

tvoj stan pripada nekom opštem 

stambenom preduzeću*, možeš da se 

žališ posebnom uredu za žalbe stanara. 

Raspitaj se u udruženju stanara* 

ili opštini kako možeš da stupiš 

u kontakt sa tim uredom. 

Ako tvoj stan pripada nekom privatnom 

stambenom preduzeću, možeš 

da se žališ odboru za žalbe stanara*. 

Isto važi i ako dod _ eš u sukob sa susjedom 

o npr. galami. 

Unajmljivanje od 

najmoprimca 

Zamjena stana izmed _ u 

dva stanara 

STAN

40 

STAN 

Savjeti o stanu 

Savjetovanje 

Neka velika opšta stambena udruženja* 

imaju savjetodavca za stanove 

koji može da pomogne dobrim savjetima 

i informacijama o stambenim 

pitanjima. Tu možeš da dobiješ i 

pomoć oko razjašnjavanja pisama u 

vezi stanova. 

Stanarska demokratija 

Opšta stambena udruženja* imaju 

izgrad _ enu stanarsku demokratiju. To 

znači da stanari biraju predstavnike u 

savjet stanara ili upravu i oni imaju 

uticaja na npr. ured _ ivanje zajedničkih 

areala. Predstavnici stanara mogu i da 

usvoje kućni red ili organizuju zajedničke 

aktivnosti. 

Stanarska demokratija 

u opštim stambenim 

udruženjima 

I u velikim privatnim stambenim udruženjima* 

mogu stanari da izaberu 

predstavnike stanara koji zastupaju 

njihove interese pred vlasnikom. Predstavnici 

stanara imaju pravo na uvid 

u računovodstvo i pravo na konsultaciju 

prije npr. povišenja stanarine ili početka 

većih popravaka. 

Postoji mogućnost 

uticaja i u privatnim 

zgradama 

I ti možeš da učestvuješ 

Kao stanar jedne stambene zajednice možeš i ti da doprineseš 

dobrim susjedskim odnosima. Možeš da biraš predstavnike stanara 

u savjet stanara, upravu u udruženju stanara sa djelomičnim 

vlasništvom ili neke druge oblike stanarskih predstavništava. Možeš 

da učestvuješ na sastancima i aktivnostima koje stanari organizuju. 

A možeš da budeš aktivan i kao izabrani predstavnik stanara i kao 

stanar koji predlaže aktivnosti za mlade i odrasle. Na taj način 

možeš da utičeš na život u tvojoj stambenoj zajednici i upoznaš 

susjede. 

Zajedničke prostorije stanara 

Većina zgrada u opštem ili djelomičnom 

vlasništvu ima zajedničke prostorije 

gdje stanari mogu da organizuju 

različite aktivnosti. Stanari 

mogu da unajme zajedničke prostorije 

za održavanje svojih proslava. 

Za sastanke i proslave 

Pitaj prilikom useljavanja kako se stanari sreću i da li postoji 

udruženje stanara*

Stan u djelomičnom 

vlasništvu 

Vlastiti stambeni 

objekt 

41 

I ti odlučuješ o pravilima 

i aktivnostima 

Generalna skupština 

odred _ uje visinu stanarine 

i cijenu dijela stana 

Jedna stambena jedinica u djelomičnom 

vlasništvu je jedna ili više 

zgrada ili stanova koje zajednički 

posjeduje i vodi udruženje vlasnika 

stanova sa djelomičnim vlasništvom. 

Da bi dobio takav stan moraš prvo da 

kupiš jedan udio. Time postaješ suvlasnik 

cijele zgrade i stičeš pravo na 

stan. Pored tog dijela plaćaš i stanarinu 

udruženju vlasnika. 

Kao posjednik jednog dijela automatski 

si i član udruženja vlasnika. 

Ovdje zajedno sa ostalima možeš da 

odlučuješ o aktivnostima koje će 

udruženje da pokrene ili o pravilima 

koja važe za udruženje i stanare. 

Najvažnije odluke udruženja vlasnika 

stanova u djelomičnom vlasništvu donose 

se na godišnjoj generalnoj skupštini. 

Generalna skupština odlučuje o 

cijeni jednog djela i visini stanarine. 

Ponegdje je cijena jednog djela relativno 

niska a mjesečna stanarina visoka 

a ponegdje je obrnuto. Med _ utim, 

većina stanova u djelomičnom vlasništvu 

jeftinija je od kupljenih stanova. 

Vlastiti stambeni objekt može biti 

kupljeni stan ili kuća. 

Jedan stambeni objekt može da kupi 

jedino lice sa danskim državljanstvom. 

Ako imaš dozvolu boravka možda ipak 

možeš da dobiješ dozvolu za kupovinu. 

Obrazac za dobijanje dozvole se 

može naći u Ministarstvu pravde. 

Stambeni posrednik i advokat 

Većina stambenih objekata se prodaje 

preko stambenog posrednika. Vidi 

oglase u novinama, na internetu ili 

kod stambenog posrednika u mjestu 

gdje želiš da kupiš stan ili kuću. 

Stambeni posrednik zastupa prije 

svega prodavca ali može da posavjetuje 

i kupca o pravima i pravilima u 

vezi kupovine. Kupovina može da se 

obavi i bez stambenog posrednika. 

Bez obzira koje rješenje izabereš trebalo 

bi da upotrebiš nekog advokata. 

Tako se osiguravaš da će i tvoji interesi 

biti uzeti u obzir. Advokat ima i 

osiguranje koje pokriva troškove 

nastale njegovom eventualnom greškom. 

Dozvola za kupovinu 

nepokretne imovine 

Savjet o pravima i 

pravilima 

Uvijek se posavjetuj sa 

advokatom 

STAN

42 

Pravila u stanovima i 

stambenim prostorima 

STAN 

Banka ili realni 

kreditni zavod 

Kredit 

Pare za kupovinu stana ili kuće možeš 

da pozajmiš u banci ili realnom kreditnom 

zavodu*. Banka procjenjuje 

tvoju kreditnu sposobnost prije odobravanja 

kredita. Pri tome veliku 

ulogu igra stalni posao i zarada. U 

kreditnom zavodu stavljaš kuću kao 

zalog. 

Domar 

Većina stambenih udruženja i udruženja 

stanara sa djelomičnim vlasništvom 

ima domara koga je vlasnik 

zaposlio da npr. održava zajedničke 

stambene prostore. Domar može da 

vrši i sitne popravke u stanovima ili 

naruči majstora. Domar poznaje 

pravila i kućni red stambenog objekta. 

Obavljaju praktične 

poslove 

Većina stambenih udruženja i udruženja 


ima kućni red. Njega donosi ili 

vlasnik ili stanari. Kućni red može da 

sadrži pravila o pranju stepenica, 

čistoći, domaćim životinjama kao i 

parkiranju bicikla i dječjih kolica. 

Ako si u sumnji koja pravila važe 

pitaj domara ili susjeda. 

Pitaj ako si u sumnji 

Otpad 

Opštine imaju različita pravila o 

odnošenju otpada. Na puno mjesta se 

otpad mora sortirati i bacati u odgovarajuće 

kontejnere. To znači da se 

otpaci od hrane, staklo i papir raspored 

_ uju u svako svoj kontejner. 

Razvrstavanje otpada 

Stara farba, ulje, baterije i lijekovi 

koji mogu da budu opasni po okolinu 

i zdravlje moraju se predati na tačno 

odred _ ena mjesta. 

Posebna pravila za 

otpatke koji su opasni 

po okolinu i zdravlje

43 

STAN 

Galama i obziri 

Tamo gdje živi puno ljudi vrlo je važno imati obzira jedan prema 

drugome.To znači pridržavati se kućnog reda i respektovati svoje 

komšije, ne stvarati buku i nered koji ometaju druge. 

U jednoj stambenoj zgradi sa više spratova uvijek se čuju nekakvi 

zvuci koji dolaze od komšija. Koraci, povišeni glasovi, plač djece, 

zvuk televizora ili muzika sa radija su dio svakodnevnog života. 

Med _ utim, previše je ako ti zvukovi prelaze u stalnu galamu. Ako 

razgovor sa susjedom koji galami ne pomaže, možeš se obratiti 

savjetu stanara ili opštinskom odboru za stanarske žalbe ili odboru 

za žalbe stanara*. Može se desiti da taj bučni stanar mora da se 

odseli. 

Veći otpaci, kao što su stari namještaj 

i frižideri, predaju se na mjestu za reciklažu*. 

Raspitaj se u opštini koja 

pravila važe tu gdje ti živiš. 

Antene 

Većina zgrada sa stanovima za izdavanje 

ima zajedničku antenu koju i ti 

automatski koristiš kad se useliš. To 

može da bude kablovska antena ili 

neka druga vrsta zajedničke antene. 

Plaćanje antene vrši se obično zajedno 

sa stanarinom. 

Zajedničke antene u 

stambenim zgradama

44 

STAN 

Neka udruženja vlasnika 

kuća imaju svoju 

zajedničku antenu 

Udruženje vlasnika 

antene odlučuje samo 

o kanalima 

Visoki porezi 

Svoju antenu možeš da postaviš 

samo ako si dobio odobrenje vlasnika 

stana. 

Oni koji stanuju u svojoj kući mogu 

sami da postave antenu. Može se med 

_ utim dogoditi da udruženje vlasnika 

kuća* ima svoju zajedničku antenu. 

Udruženje stanara koje posjeduje 

zajedničku antenu se samo dogovara 

o pravilima.Tu spada i odluka o kanalima 

koji će se emitovati preko zajedničke 

antene. 

Struja, voda i grijanje 

U Danskoj je prilično skupa upotreba 

struje, vode i grijanja. Društvo želi da 

ograniči potrošnju energije i time 

zaštiti okolinu. Zato su porezi na 

potrošnju visoki. 

Ti sam možeš da štediš na svakodnevnoj 

potrošnji struje, vode i grijanja 

na sljedeći način: 

• Ugasi svjetlo u praznim prostorijama 

• Upotrebljavaj sijalice koje štede 

struju. One koštaju više od običnih 

sijalica ali traju deset puta duže. 

• Upotrebljavaj tuš umjesto kade. 

• Peri sudove u nekoj posudi – umjesto 

pod tekućom vodom. 

Prepravka stambenog objekta 

Ako je stan tvoj možeš iznutra da ga 

prepravljaš kako hoćeš pod uslovom 

da se pridržavaš pravila sigurnosti za 

instalacije struje, vode i grijanja. 

Neke prepravke mogu da vrše samo 

autorizovani majstori. Ako se nisi 

pridržavao pravila, osiguranje neće 

pokriti eventualne štete. 

Pri većim spoljnim prepravkama, npr. 

dograd _ ivanju terase ili balkona, 

mansarde ili garaže, mora se povesti 

računa o nizu pravila i zakona o 

veličini i izgledu. Obrati se zato 

nadležnim opštinskim vlastima kako 

bi unaprijed dobio potrebne dozvole. 

Ako posjeduješ neki dio u udruženju 


provjeri da li udruženje u svom pravilniku 

ima nekih ograničenja prije nego 

što kreneš u prepravke, 

Ako si unajmio stan možeš da izvršiš 

izvjesne prepravke u stanu. 

Možeš slobodno da instaliraš 

mašinu za pranje veša ili sudova ali 

instalacije treba da budu priznate. 

Ukoliko želiš da izvršiš veće prepravke, 

kao npr. ugrad _ ivanje nove kuhinje 

ili kupatila, moraš prvo da dobiješ 

dozvolu vlasnika stana. Popravke 

Pravila za vodu, struju 

i grijanje 

Posavjetuj se sa 

opštinom ako dozid _ uješ 

nešto 

Stanari sa djelomičnim 

vlasništvom moraju 

informisati upravu 

Stanari u iznajmljenim 

stanovima treba da 

dogovore promjene sa 

vlasnikom stana

45 

Osiguranja 

Stambeno osiguranje pokriva cijelo 

domaćinstvo i može da obuhvata imovinu 

kao namještaj, odijelo, muzički 

ured _ aj i televizor ako ona bude pokradena 

ili oštećena u npr. požaru ili 

poplavi. Krad _ a se mora odmah prijaviti 

policiji jer osiguranje inače ne važi. 

Nadoknada za štetu 

nastalu krad _ om, 

požarom ili poplavom 

STAN 

Važno je da imaš osiguranje stana 

koje pokriva tvoje stvari iako stanuješ 

u iznajmljenoj sobi. 

Pročitaj više o osiguranju na strani 97. 

Ako stanuješ u 

iznajmljenoj sobi 

moraš sam da platiš ali možda možeš 

da dobiješ dio novca prilikom selidbe. 

Razgovaraj sa vlasnikom stana ili 

administracijom stambenog preduzeća 

prije nego što započneš radove.

46 Selidba 

STAN 

Selidba se mora 

prijaviti 

Sve opštine registruju svoje stanovnike. 

Zato moraš da se prijaviš opštini ako 

se seliš. Prijava se mora izvršiti u roku 

od 5 dana poslije selidbe. 

Formulare za selidbu 

dobijaš u pošti 

U pošti možeš da dobiješ kovertu koja 

sadrži sve formulare i obrasce koji su 

potrebni za prijavu selidbe.

6 PORODICA

Porodica i društvo 

49 

Jednaka prava i 

zajednička odgovornost 

Dansko društvo se zasniva na respektu 

za pojedinca i na odgovornosti za 

zajednicu kako u porodičnom tako i u 

društvenom životu. 

To znači da muškarci i žene imaju ista 

prava i obaveze i da mogu da učestvuju 

u političkom i ekonomskom životu 

na ravnopravnoj nozi. 

To takod _ e znači da pojedini grad _ anin 

i porodice zajedno sa društvom snose 

zajedničku odgovornost za stvaranje 

dobrih uslova života i obrazovanje 

djece i mladih. 

Društvo, porodice i pojedini grad _ a- 

nin zajednički rješavaju dugi niz 

zadataka kako bi pomogli onima koji 

se ne snalaze dobro u svakodnevnom 

životu. 

Užurbana svakodnevnica 

Posao zauzima veliki prostor u životu jedne 

porodice. U većini porodica rade i muž i žena 

i oni rade otprilike isto. 

Naročito roditelji sa malom djecom troše 

veliki dio vremena na posao i školovanje što 

znači manje vremena za porodični život i za 

brigu oko npr. bolesnih članova porodice. 

To je jedan od razloga što porodice u Danskoj 

prepuštaju društvu obavljanje nekih zajedničkih 

zadataka. Hendikepirani, bolesni i stari 

koji ne mogu da se brinu za sebe mogu da 

dolaze u dnevne centre za pružanje pomoći ili 

da stanuju po staračkim domovima. 

Uobičajeno je da se mala djeca čuvaju u 

PORODICA 

dnevnim institucijama ili u privatnom dječjem 

boravku. Preko 90% djece od 3-5 godina se 

čuva van svog doma. Mnoga malo starija 

djeca ostaju posle škole u školskom boravku 

ili idu u dječje institucije za provod slobodnog 

vremena. Vidi stranu 73. 

Vrlo mali broj danskih žena su domaćice. I 

pored toga žene obavljaju većinu kućnih 

poslova. Ravnopravna dioba posla je, med _ u- 

tim, sve izrazitija naročito u porodicama sa 

malom djecom gdje su žene mlad _ e i posjeduju 

više obrazovanje i posao.

50 

Različite forme porodica 

PORODICA 

Početkom XX vijeka bilo je normalno 

da danske porodice imaju puno djece. 

Ali tokom stoljeća broj porodica sa 

mnogo djece opao je a istovremeno je 

sve više ljudi koji stanuju sami ili 

udvoje. 1901 godine je prosječni broj 

osoba u jednoj porodici bio 4,3 a u 

2000 godini je taj broj 2,2. 

Najveće promjene su se desile u periodu 

poslije 1960 godine. Porodica koja 

se sastoji od oca, majke i djece je i 

dalje najuobičajenija tako da 2000. 

godine tri četvrtine djece ispod 18 

godina živi zajedno sa svojim biološkim 

roditeljima. Mnogi stupaju u 

brak prilično kasno a sve veći broj 

ljudi živi zajedno u nevenčanom 

braku. Jedan dio brakova se raspada i 

partneri ponekad nad _ u nove partnere 

sa kojima žive.To znači da djeca rastu 

u porodicama sa “novim” ocem ili 

majkom i polubraćom ili polusestrama. 

Osim toga neka djece žive kod jednog 

od roditelja ali najčešće tako da često 

posjećuju drugog roditelja. 

Na taj način su u Danskoj nastale razne 

forme porodica koje su drugačije i više 

promjenljive nego prije stotinjak godina 

ali i one mogu da funkcionišu dobro 

i budu čvrsto povezane. 

Tipovi porodice 

U 2002 godini je u Danskoj bilo skoro 

2,9 miliona porodica sa u prosjeku 

2,2 osobe u svakoj. 

Približna podjela na tipove porodica: 

14% su bili bračni parovi sa djecom 

4% su ostali parovi sa djecom 

21% su bračni parovi bez djece 

6% su ostali parovi bez djece 

4% su samohrani roditelji sa djecom 

49% su samci bez djece 

Izvor: Danmarks Statistik

Parovi 

51 

Brak 

Samo punoljetna lica mogu da sklope 

brak. Mladi ispod 18 god. moraju da 

zatraže dozvolu vlasti državnog okruga. 

Posebna pravila važe za one koji 

žele da sklope brak sa osobom koja 

živi u inostranstvu i koji žele spajanje 

porodice u Danskoj. Osobe koje su već 

u braku ne mogu da stupe u još jedan 

brak a nije ni dozvoljen brak sa 

bratom ili sestrom ili bliskim 

rod _ acima, što će reći roditeljima, djecom 

ili babom ili djedom. 

Bračni partneri su obavezni ekonomski 

da se brinu jedno za drugo.To se zove 

obaveza med _ usobnog izdržavanja. U 

principu je sve što se ima zajednička 

imovina. Kad se dobiju djeca automatski 

se dobija zajedničko roditeljsko 

pravo*. 

Jedan odnos gdje ljudi izaberu da žive 

zajedno i možda dobiju djecu a nisu 

vjenčani zove se “nevjenčani ili neregistrovani 

brak”. 

Obaveza med _ usobnog 

izdržavanja 

Nevjenčan brak 

PORODICA 

Nikoga se ne smije 

prisiliti na brak 

Gradonačelnik ili 

sveštenik 

Osim u gore navedenim slučajevima 

svako može sam da donese odluku sa 

kim će stupiti u brak. Brak se u 

Danskoj sklapa na potpuno dobrovoljnoj 

osnovi i zato je kažnjivo prisiliti 

na brak nekoga ko to ne želi. Osoba 

natjerana na brak može da traži njegovo 

poništenje. 

U brak se može stupiti putem crkvenog 

ili grad _ anskog vjenčanja. 

Grad _ ansko vjenčanje vrši gradonačelnik. 

Crkveno vjenčanje vrši 

sveštenik u danskoj narodnoj crkvi ili 

nekoj crkvi druge vjerske zajednice 

ako je sveštenik ovlašćen za obavljanje 

vjenčanja. 

Brak sklopljen u nekoj drugoj 

zemlji ima normalno istu pravnu 

važnost u Danskoj kao brak sklopljen 

ovdje u zemlji. 

Partneri u nevjenčanom braku nemaju 

automatski iste pravne i ekonomske 

obaveze jedno prema drugome kao 

kad su vjenčani. To naročito ima 

značaja ako se dobiju djeca ili ako se 

partneri razilaze. 

Majka ima roditeljsko pravo* za djecu 

rod _ enu u nevjenčanom braku osim 

ako se roditelji ne dogovore da imaju 

zajedničko roditeljsko pravo*. 

Ako se nevjenčani brak raspadne, 

partneri sami moraju da se dogovore 

o diobi imovine a ako imaju dug, 

svako mora da isplati svoj. Isto tako 

moraju i da odluče gdje će djeca 

živjeti. Ako ne mogu da se slože oko 

podjele imovine moraju da izad _ u na 

sud. Ako ne mogu da se slože oko 

toga gdje će djeca da stanuju, mogu 

Roditeljsko pravo 

Nesloga može da 

zahtjeva sud _ enje

52 

PORODICA 

Registrovano 

partnerstvo 

Dioba odgovornosti za 

djecu 

da zatraže pomoć vlasti u državnom 

okrugu*. 

Homoseksualci imaju u Danskoj ista 

prava i obaveze kao i svi drugi grad 

_ ani i mogu da stupe u registrovano 

partnerstvo, što ima istu pravnu vrijednost 

kao i brak. 

Separacija i razvod 

Supružnik koji smatra da ne može da 

nastavi bračni odnos ima pravo na 

separaciju. Separacija je vrsta 

probnog perioda gdje par stanuje 

zasebno, ali je još uvijek u braku. 

Bračni par može da se razvede ako je 

bio separiran godinu dana. Ako se 

slažu oko razvoda mogu da dobiju 

razvod braka poslije 6 mjeseci. 

Brak, gdje je razlog razvoda nevjerstvo 

ili nasilje, može de se razvede 

bez prethodne separacije. 

Ako imaju djecu, roditelji sami 

odlučuju kako će podijeliti odgovornost 

za njih. Ako ne mogu da se 

slože o uslovima razvoda, mogu da 

dobiju pomoć od vlasti u državnom 

okrugu*. U krajnjoj instanci odluka 

se može donijeti na sudu. 

Oni koji žele separaciju i razvod treba 

da se obrate vlastima državnog okruga 

u okrugu u kome borave. U 

Kopenhagenu se treba obratiti 

Prezidijumu – Overpræsidiet*. Tamo 

se mogu dobiti uputstva o uslovima 

za separaciju, razvod, roditeljskom 

pravu, podjeli imovine i doprinosu za 

dijete ili bivšeg bračnog druga. 

Roditelj koji ne stanuje sa djetetom 

mora da plaća alimentaciju za dijete 

drugom roditelju. Zakon odred _ uje 

najmanji iznos a naravno da se može 

davati više. Doprinos za dijete se 

normalno može odbijati od poreza. 

Slobodan abortus 

Alimentacija za dijete 

U Danskoj je abortus slobodan od 1973 godine.To znači da žena 

ima pravo na abortus u bolnici do kraja 12 sedmice trudnoće. U 

sasvim izuzetnim slučajevima moguće je izvršiti abortus i kasnije. 

Ako želiš abortus treba da se obratiš svom ljekaru koji će te 

uputiti u bolnicu. Abortus se obično vrši kao hirurški zahvat pod 

punom narkozom. Moguć je i medicinski abortus.To znači abortus 

izazvan pilulom. 

Žena samostalno odlučuje da li će se podvrći abortusu ili ne. 

U Danskoj se svake godine izvrši 15.000 do 20.000 abortusa. 

Neki smatraju da je to previše. Jedan od argumenata protiv 

abortusa je da je etički pogrešno prekinuti život. Stav, na osnovu 

koga je napravljen zakon glasi: važna je mogućnost slobodnog 

abortusa kako bi se izbjeglo da žene rad _ aju neželjenu djecu ili 

rizikuju svoj život pri ilegalnom abortusu.

Kad društvo pritekne u pomoć 

53 

Niko ne smije biti 

izložen nasilju 

Krizna pomoć i 

krizni centri 

Obrati se za pomoć prije 

nego što krene loše 

Ono što se dešava izmed _ u 4 kućna 

zida pripada sferi privatnog života i 

tu se država i opština ne miješaju. Ali 

niko, ni djeca ni odrasli, ne smiju biti 

izloženi nasilju ili zloupotrebi u 

porodici. Osoba koja je tučena, 

izložena prijetnjama ili prisiljena na 

seks može da zatraži pomoć kod 

opštinskih vlasti ili u kriznom ili savjetodavnom 

centru, ako toga ima u 

blizini. 

Lice koje se nalazi u akutnoj situaciji 

može da se useli u krizni centar i 

dobije smještaj dok se ne riješi šta će 

se dalje desiti. Postoji istovremeno i 

mogućnost socijalne, psihičke i pedagoške 

podrške. 

Kriznih centara ima na više mjesta 

u zemlji i to kako za žene tako i za 

muškarce. Većina centara je za žene 

kojima je potrebna zaštita od 

nasilnog muža ili nekog drugog ko ih 

zloupotrebljava. 

Važno je potražiti pomoć prije nego 

što situacija krene tako loše da se 

mora potražiti utočište u kriznom 

centru. Ako ti je potrebna pomoć, 

možeš da se obratiš opštini ili savjetodavnom 

centru gdje imaš pravo na 

anonimnost. 

Djeca i odrasli sa fizičkim ili 

psihičkim hendikepom kao i njihove 

porodice mogu da dobiju pomoć kako 

bi olakšali svakodnevni život. Cilj 

pomoći je da hendikepiranoj osobi 

omogući aktivan život toliko blizak 

normalnom životu koliko je to uopšte 

moguće. Opštine i okruzi imaju 

konzultante za hendikepirane osobe 

koji mogu da posavjetuju i informišu 

o mogućnostima pomagala, podobnih 

stanova, školovanja i zapošljavanja. 

Većina hendikepirane djece živi kod 

svojih roditelja i koristi obične dječje 

vrtiće, škole i institucije za boravak u 

slobodnom vremenu. Ali ima i takvih 

koji idu u specijalne vrtiće i škole gdje 

djecu trenira i uči specijalno obrazovano 

osoblje. 

Za mlade i odrasle postoje i specijalna 

nastava, dnevni i 24-časovni 

centri, mjesta za provod slobodnog 

vremena, zaštićene radionice i radna 

mjesta. 

Neki stanuju u svojim stanovima 

gdje im ličnu i praktičnu pomoć 

pružaju nadležne službe. Neki žive u 

specijalnim stambenim institucijama, 

u zajedničkim ili zaštićenim stambenim 

objektima. 

Pomoć hendikepiranoj 

djeci i odraslima 

Posebna ponuda 

PORODICA

54 

Dobiti dijete 

PORODICA 

Pregled kod ljekara 

i babice 

Žurnal prati tebe i 

dijete 

Trudnice imaju prava na niz pregleda 

kod ljekara i babice. Prvi obavljaš 

kod svog ljekara kad ud _ eš u 9. sedmicu 

trudnoće. Posjetu ljekaru zakazuješ 

sama. 

Ljekar otvara takozvani “prateći 

žurnal” koji treba da imaš sa sobom 

pri svakom pregledu kod ljekara i 

babice. Ljekar i babica upisuju u 

žurnal kako trudnoća protiče. Cilj 

pregleda je da se prati stanje trudnice 

i njenog djeteta i na vrijeme otkriju 

eventualni problemi. 

U nekim okruzima postoji ponuda 

skaniranja sa ultrazvukom*. Skaniranje 

omogućava uočavanje ozbiljnijih 

fizičkih defekta ili drugih komplikacija 

kod djeteta. Ti sama odlučuješ 

da li ćeš prihvatiti ponudu. 

Na sve ove preglede možeš da 

povedeš svog muža ili nekog drugog, 

npr. prijateljicu ili majku. 

ima tamo gdje ti živiš. 

Tvoj muž, ili neko drugi koga planiraš 

da povedeš na sam porod _ aj, može 

da učestvuje na ovim pripremama. 

Većina porodilišta nudi porod _ aj kod 

kuće ravnopravno sa porod _ ajem na 

klinici. Jedna od kliničkih babica 

dolazi kući kod tebe. Ona porodilišta 

koja nemaju ovu ponudu mogu da te 

upute na ona koja imaju. Pojedini 

okruzi imaju posebna pravila tako da 

odred _ ene babice vrše i preglede 

tokom trudnoće i porod _ aje kod kuće. 

Ako želiš da se porodiš 

kod kuće 

Priprema za porod _ aj 

Odlazak na pripreme za porod _ aj je 

dobra ideja, naročito ako se radi o 

prvom porod _ aju. Tu možeš da naučiš 

nešto o tome šta se dešava sa tvojim 

tijelom tokom trudnoće i kako se 

dijete razvija. Osim toga uče se i 

vježbe disanja i gimnastike tako da se 

tijelo trenira što sam porod _ aj čini 

lakšim i bezbolnijim. Pitaj babicu 

kakvih ponuda za pripremu porod _ aja 

Pitaj, kad god si u sumnji 

Ljekar i babica odgovaraju rado na sva pitanja koja imaš o trudnoći. 

Zato pitaj kad god si u sumnji. Bilo da se radi o položaju prilikom 

porod _ aja, mogućnostima ublažavanja porod _ ajnih bolova ili nešto 

sasvim treće. Zapiši pitanja unaprijed tako da ne zaboraviš nešto 

važno. 

Reci takod _ e ako imaš nekih posebnih želja o načinu protoka 

porod _ aja ili o vremenu poslije porod _ aja, npr. o hrani koju dobijaš u 

bolnici ili na klinici.

55 

PORODICA 

Kad porod _ aj počne 

Otac djeteta je 

dobrodošao da 

prisustvuje porod _ aju 

Kad osjetiš da je porod _ aj počeo treba 

da pozoveš porodilište. Oni će ti reći 

da li je vrijeme da kreneš ili treba da 

nazoveš kasnije. Vi treba sami da se 

pobrinete za prijevoz do bolnice. Ne 

zaboravi neseser i odjeću za dijete. 

Porod _ aj je značajan dogad _ aj koji 

može biti prijatan zajednički doživljaj 

sa bliskom osobom. Mnogi očevi 

prisustvuju porod _ aju ali ako to nije 

moguće možeš povesti nekog drugog 

u koga se uzdaš i koji usput može da 

te podržava. 

Ti nisi obavezna da se porad _ aš na 

neki unaprijed odred _ en način.Ti sama 

odlučuješ da li ćeš da se šetaš, sjediš 

ili ležiš za vrijeme porod _ ajnih bolova. 

Na puno mjesta je moguće da ud _ eš u 

kadu sa toplom vodom. Možeš da 

dobiješ i različite tretmane za 

umirenje bolova. Babica procjenjuje 

šta je najbolje za tebe. Ako je potrebno 

izvršiti carski rez možeš sama da 

biraš hoćeš li potpunu ili lokalnu 

narkozu. 

Odluka je tvoja

56 

PORODICA 

Prvi važni kontakt 

U porodilištu 

Izvod iz matične knjige 

rod _ enih, krštenica i 

krštenje 

Narodna crkva 

registruje sve 

Prvi fizički kontakt je značajan i za 

dijete i za majku. Zato će te babica 

upitati da li želiš da ona stavi dijete 

na stomak neposredno poslije 

porod _ aja. Dobra ideja je da se dijete 

stavi na grudi ubrzo poslije porod _ aja. 

Djelom, zato što je to dobar način da 

počne sa sisanjem. Djelom, zato što 

prvo mlijeko, sirovo mlijeko, sadrži 

hranu i antitijela koja su važna za 

dijete. Reci babici ako ne želiš da 

dojiš dijete. 

Ti i dijete ćete posle porod _ aja biti 

smješteni u porodilište*. Tu možeš da 

dobiješ pomoć za čuvanje djeteta kao 

i uputstvo kako najbolje možeš da 

dojiš, pereš i čuvaš dijete. 

Kad se dijete rodi roditelji dobijaju 

formular koji treba ispuniti i poslati 

crkvenom uredu u crkvenoj opštini u 

kojoj dijete živi. Tamo se izdaje izvod 

iz matične knjige rod _ enih. Danska 

Narodna crkva* registruje novorod _ ene 

u ime države i to bez obzira na vjeru. 

Danska Narodna crkva registruje i 

imena sve novorod _ ene djece. Zato 

morate ime djeteta prijaviti crkvenom 

uredu. To morate uraditi najkasnije u 

roku od pola godine. Dijete dobija 

izvod iz matične knjige rod _ enih i 

krštenicu. Djetetu se može dati ime i 

prilikom krštenja kod Narodne crkve 

ili neke druge priznate vjere. Dijete 

tada dobija izvod iz matične knjige 

rod _ enih i krsni list. Izvod iz matične 

knjige rod _ enih se upotrebljava kasnije 

npr. prilikom vad _ enja pasoša. 

Nije dozvoljeno djetetu dati ime koje 

može da mu “šteti” i npr. izazove 

neprilike. Ministarstvo za crkve je 

izdalo spisak sa dozvoljenim imenima. 

To se može vidjeti na polaznoj 

strani na internetu. Preko crkvenog 

ureda se može uputiti molba 

Ministarstvu za crkve ako se želi neko 

ime koje nije na spisku. 

Ako jedan od roditelja ima ili je 

imao državljanstvo u drugoj zemlji 

može djetetu da da ime koje nije priznato 

u Danskoj ali je uobičajeno ime 

u zemlji iz koje dolazi jedan ili oba 

roditelja. 

Sve trudnice imaju pravo na porod _ ajno 

odsustvo prije i poslije porod _ aja. Osim 

toga i otac ima pravo na odred _ eno 

odsustvo. Društvene službe i neka privatna 

preduzeća imaju ugovore ili 

dogovore da njihovi zaposleni za to 

vrijeme i dalje primaju platu. 

Roditelji koji ne primaju platu tokom 

porod _ ajnog odsustva mogu da dobiju 

novčanu pomoć od opštine. 

Ime mora da bude 

dozvoljeno 

Porod _ ajno i roditeljsko 

odsustvo

57 

Bolničarka dolazi 

u posjetu 

Isto važi i za privatnike ako su imali 

svoje preduzeće najmanje 6 mjeseci. 

Roditelji male djece mogu dobiti i 

roditeljski odmor. Raspitaj se o uslovima 

u opštinskoj socijalnoj i zdravstvenoj 

službi. 

Vi imate pravo na besplatnu posjetu 

bolničarke. Prva posjeta može biti 

otprilike sedmicu dana poslije dolaska 

majke i djeteta kući. Poslije toga se 

dogovarate o sljedećim posjetama. 

Zadatak bolničarke je da vam da 

uputstva i savjete kako bi vaš početak 

života sa djetetom protekao na 

najbolji mogući način. Bolničarka 

prati razvoj djeteta tako što mu mjeri 

visinu i težinu. Ona ispituje reflekse 

djeteta i procjenjuje ishranu kao i 

govorne sposobnosti i motoriku. 

Bolničarka obraća pažnju na funkcionisanje 

cijele porodice, može da da 

savjete o razvoju djeteta i razgovara 

o stvarima o kojima ste u sumnji. 

Bolničarke su obrazovane medicinske 

sestre koje su se dalje školovale. 

Zato su u stanju i da vas pouče 

kako treba da njegujete bolesno 

dijete. 

Prati razvoj djeteta 

PORODICA 

Vaše dijete ima pravo na niz besplatnih 

pregleda kod vašeg ljekara.Više o tome 

na str. 113. 

Pregled kod svog 

ljekara 

Bolničarke mogu da sastave takozvane 

majčinske grupe koje se sastoje od 

žena iz susjedstva koje su skoro dobile 

djecu. Majke, koje to žele, sreću se 

naizmjenično jedna kod druge na razgovor 

i razmjenu iskustva. 

Majčinske grupe

58 

Djeca i mladi 

PORODICA 

Djecu treba cijeniti i paziti 

Uobičajeno je da se djeca u Danskoj smatraju samostalnim 

bićima koje odrasli treba da saslušaju i što ranije uključuju u 

donošenje odluka koje se njih tiču. 

Kako u porodicama tako i u dječjim institucijama i školi vodi se 

računa da se djeca navikavaju na odgovornost i uče obzirnosti u 

tolikoj mjeri koliko je to moguće u odnosu na njihove godine i 

zrelost. 

Zakon propisuje da djeca imaju pravo na njegu i sigurnost i 

prema njima se mora postupati uz dužno poštovanje njihove 

ličnosti. Zato je zabranjeno i kažnjivo tući djecu ili na neki drugi 

način primjenjivati silu.To važi i za obrezivanje djevojčica čijem 

se tijelu nanose velike štete i što za njih ima ozbiljne posljedice. 

Vidi boks sa činjenicama o obrezivanju na strani 115. 

Daleko najveći broj djece ispod 6 

godina ide u dnevni boravak, jaslice, 

dječje vrtiće ili je tokom dana na neki 

drugi način zajedno sa drugom djecom. 

Postoji mnogo oblika čuvanja 

djece. Opštine su odgovorne za ponude 

čuvanja djece, ali je različito od 

opštine do opštine koliko raznovrsnih 

ponuda ima. Najčešće su to: 

• Dnevni boravak. To znači da je 

dijete u privatnom domu zajedno 

sa drugom djecom gdje ih čuva 

osoba koja ima odobrenje opštine. 

Važi naročito za djecu od 0-3 god. 

• Jaslice, dnevni boravak za djecu 

od 0-3 godine 

• Dječji vrtić, boravak u dnevnim 

satima, uglavnom za djecu od 3-6 

god. 

• Dječji vrtić u prirodi, što će reći da 

djeca provede vrijeme preko dana 

van grada ili u šumi. 

• Integrisana institucija.To znači da 

su sva djeca od 0-6 god. zajedno. 

• Slobodan izbor. To znači da 

opštine daju roditeljima finansijsku 

pomoć a oni se postaraju da 

se djeca čuvaju privatno. 

Jaslice, dnevni boravak 

i dječji vrtić 

Da bi dobili ponudu za čuvanje djece 

treba da se obratite opštinskoj kancelariji 

za dodjelu mjesta. Ako mjesta 

nema odmah dijete će biti upisano na 

listu čekanja. Što ranije upišete dijete 

Sami treba da 

zatražite mjesto

59 

Ako se preselite u 

drugu opštinu 

Telefoniraj i zakaži 

posjetu 

Plaćanje 

to su veće šanse da ono dobije mjesto 

tamo gdje vi to želite. Ako želite da 

dijete ide u jaslice, treba da ga prijavite 

odmah po rod _ enju. 

Ako se selite za drugu opštinu prije 

nego što je dijete počelo sa dječjim 

institucijama kontaktirajte tu opštinu 

i upišite dijete na listu čekanja. 

Sjetite se da obavijestite novu opštinu 

koliko dugo je dijete već bilo na listi 

čekanja, kako ne bi bili upisani kao 

zadnji po redu. 

Ako se selite, a dijete je već išlo u 

neku instituciju, kontaktirajte novu 

opštinu i tamo upišete dijete. Dijete 

vjerovatno može da ostane u dotadašnjoj 

instituciji do 6 mjeseci poslije 

selidbe. 

Vi ste uvijek dobrodošli u obilazak 

više institucija prije nego što se 

odlučite gdje želite da pošaljete vaše 

dijete. Pozovite i zakažite posjetu – 

tako ste sigurni da osoblje ima vremena 

za razgovor i obilazak institucije. 

Mjesto u dječjoj instituciji plaćate 

sami. Ali i država snosi dio troškova, 

tako da vi ne plaćate punu cijenu. Ako 

već imate više djece u instituciji dobijate 

popust na drugo i svako dalje 

dijete a osim toga možete zatražiti od 

opštine da vas djelomično ili u 

cijelosti oslobodi plaćanja. Raspitaj 

se o uslovima u opštini. 

Svi koji primaju gotovinsku pomoć*, 

potporu za nezaposlene* ili introdukcionu 

pomoć* moraju da stoje na 

raspolaganju radnom tržištu.To znači 

da moraju da počnu da rade ako im 

se ponudi posao ili aktiviranje*.To je, 

naravno, nemoguće ako nemate nekoga 

da vam čuva djecu. 

Ako sami niste našli nekoga ko 

može da vam čuva dijete, opština će 

vam ponuditi mjesto u dnevnom boravku 

ili u dječjoj instituciji.To morate 

prihvatiti ako želite da izbjegnete 

rizik gubitka ekonomske pomoći. 

U nekim opštinama se može dobiti 

novčani dodatak za čuvanje svoje 

djece. Druga mogućnost je da nad _ ete 

djevojku koja će vam čuvati dijete. 

Opštine same odlučuju da li će davati 

ovaj dodatak ili ne. 

Jedna dječja institucija je po pravilu 

podijeljena na više prostorija. To 

znači da su djeca podijeljena na manje 

grupe zavisno od uzrasta i posebnih 

potreba. Pojedine sobe imaju stalno 

osoblje koje planira sopstvene aktivnosti. 

Vi ih obično susrećete kad 

predajete ili odvodite vaše dijete. 

Obaveza čuvanja 

djeteta 

Doprinos za privatno 

čuvanje djece 

Svakodnevnica u 

jednoj instituciji 

PORODICA

60 

PORODICA 

Ne samo čuvanje 

Opštinske institucije za čuvanje djece pružaju više nego samo čuvanje 

djece. U njima su zaposleni obrazovani dječji pedagozi koji za djecu 

čine više nego samo da ih pripaze. 

Osim toga, djeca stiču drugove i drugarice i kroz njih i pedagoge uče 

danski jezik i upoznaju društvo. Na taj način dječje institucije 

stvaraju djeci balast koji će im dobro doći kad pod _ u u školu. 

Oni se staraju da se djeca razvijaju govorno, psihički i fizički putem 

pjesme, razgovora, igre, šetnje po prirodi, posjeta muzeju, pozorištu i 

drugih aktivnosti. Druženje sa drugom djecom uči djecu da imaju 

obzira prema drugima i da se navikavaju na socijalnu odgovornost.

61 

Pričajte o vašoj djeci 

Kad vaše dijete pod _ e u neku instituciju 

bićete na jednom sastanku informisani 

o pravilima i običajima koji važe 

u tom mjestu. I vi možete da ispričate 

ponešto o vašem djetetu. Ima li nekih 

posebnih stvari koje bi osoblje trebalo 

da zna Na primjer, šta voli da jede 

ili da li ima problema sa odred _ enim 

vrstama aktivnosti. Što bolje osoblje 

u instituciji poznaje vaše dijete to će 

više obzira i pomoći moći da mu 

pruži. 

Dva puta godišnje se održavaju sastanci 

sa svim roditeljima. Tom prilikom 

pedagozi informišu o planovima 

za tu godinu i diskutuju o posebnim 

temama. Prisustvo roditelja se 

očekuje jer se na sastancima daju 

važne informacije o tome šta se 

dešava u instituciji. Roditelji mogu i 

sami da predlože teme i aktivnosti za 

djecu i roditelje. Na jednom od sastanaka 

biraju se i predstavnici za 

roditeljski savjet. 

Roditeljski sastanci 

PORODICA 

Kontakt izmed _ u 

institucije i roditelja 

Dobar kontakt izmed _ u roditelja i 

zaposlenih u instituciji je važan preduslov 

da djetetu bude dobro. 

Obavještenja o planovima i aktivnostima 

mogu po pravilu da se pročitaju 

na oglasnoj tabli. 

Osim toga, svakoga dana možete 

da razgovarate sa pedagozima koji su 

odgovorni za vaše dijete i doznate 

kako je dan prošao ili da ispričate 

nešto o eventualnim promjenama u 

porodici koje su važne za dijete. 

Ako imate potrebu za dužim razgovorom 

možete zamoliti za roditeljski 

sastanak. 

Niz institucija ima dvojezično 

osoblje koje učestvuje u razgovoru. 

Ako nema zaposlenih sa znanjem 

vašeg jezika može se naručiti prevodilac. 

Uprava institucije snosi odgovornost 

za svakodnevni rad. Roditeljski savjet 

predstavlja želje i stavove roditelja i 

ima uticaja na pedagoške principe i 

način potrošnje sredstava institucije. 

I roditelji i mladi mogu doživjeti 

mladalačke godine kao naporne. 

Mladi se mijenjaju fizički i psihički. 

Oni treba da nad _ u sami sebe, da se 

odvajaju od roditelja i pokažu da su 

samostalni. Sve to uz činjenicu da 

roditelji još uvijek imaju odgovornost 

i odred _ uju okvire ponašanja mladih. 

Roditeljski savjet 

Mladi izmed _ u dvije 

kulture

62 

PORODICA 

To može biti posebno teško za 

mlade i roditelje koji doživljavaju 

dansku kulturu kao vrlo različitu od 

one iz koje dolaze. Mladi mogu da se 

osjećaju raspetim izmed _ u kulture 

mladih koju sreću u danskom društvu 

i kulture u kojoj su odrasli kod kuće. 

I roditelji imaju možda teškoća da 

razumiju danske društvene norme i 

plaše se kako će ići njihovoj deci. 

Moguće je zatražiti i dobiti profesionalnu 

pomoć za rješavanje naizgled 

nerješivih problema. I roditelji i mladi 

mogu da dobiju savjete i upute – 

zajedno ili svako za sebe. Pitaj u 

opštini ili probaj kriznu liniju ili telefonsko 

savjetovalište.To je besplatno i 

može se razgovarati anonimno. 

Pomoć djeci i porodicama sa problemima 

Roditeljska je odgovornost da djeci pruže ljubav i njegu i stvore 

stabilne okvire za njihov rast. Društvo se tu ne miješa osim ako 

postoji sumnja da djetetu nije dobro. 

U takvom slučaju opština kontaktira porodicu i pokušava da 

pomogne u rješavanju problema. Porodica ili jedan član porodice 

može i sam da se obrati za pomoć. 

U slučaju ozbiljnog problema dijete može u jednom periodu biti 

smješteno u instituciju ili kod neke druge porodice. Mladi sa 

ozbiljnim problemima čiji roditelji nisu u stanju da se brinu o njima, 

mogu biti prebačeni u posebne institucije gdje im se pomaže da 

krenu sa školovanjem ili zaposlenjem. Isto važi i za mlade ispod 15 

godina koji su počinili neko krivično djelo.

Život starijih 

63 

Predpenzija i 

prijevremena penzija 

U penziju se normalno odlazi sa 65 

godina, ali neki napuštaju radno tržište 

ranije i uzimaju takozvanu predpenziju. 

Neki imaju tako velike fizičke ili 

psihičke probleme da nisu u stanju da 

rade već primaju prijevremenu penziju. 

Za dobijanje ovih penzija važe posebni 

uslovi. Raspitaj se u opštini. 

PORODICA 

Narodna penzija 

Aktivni stari ljudi 

Penzioneri imaju pravo na narodnu 

penziju. Ako si u Danskoj boravio/la 

40 godina od svoje 15-e godine pa do 

penzije imaš pravo na punu narodnu 

penziju. Ako si ovdje boravio/la kraće 

vrijeme imaš po pravilu pravo na 

umanjenu penziju. U opštinskom 

odboru za penzije mogu da izračunaju 

visinu penzije koja ti sljeduje. 

Stariji grad _ ani koji hoće i mogu, 

imaju niz mogućnosti da se bave svojim 

interesima i žive aktivnim životom. 

Danska politika prema starima 

zasniva se na principu da oni imaju 

najveću moguću odgovornost i uticaj 

na svoj život. Kao stariji imaš mogućnosti 

da učestvuješ u donošenju 

odluka. Na ličnom planu a i na lokalnom 

području. 

Postoji savjet starijih ljudi koji se 

med _ u njima bira na nivou opština i 

koji savjetuju opštinu po pitanjima od 

posebnog značaja za stare tog 

područja.

64 

PORODICA 

Kućna pomoć 

Većina starih stanuje kod svoje kuće 

sve dok može. Moguće je dobiti 

pomoć za ličnu njegu i npr. održavanje 

čistoće i kupovinu. Kolika je ta pomoć 

zavisi od opštinske procjene tvojih 

potreba. 

Stanovi za starije 

Zaštićeni stanovi ili 

starački dom 

Ako si star i imaš posebne potrebe ili 

fizičke probleme možeš od opštine da 

zatražiš stan za starije osobe. Ti 

stanovi su tako grad _ eni da odgovaraju 

potrebama hendikepiranih i starijih. 

Dobar dio tih stanova je smješten uz 

centar za njegu starijih tako da je 

lako pozvati pomoć. Na ove stanove 

se ponekad mora čekati. Zato je 

dobra ideja pravovremeno se upisati 

na liste čekanja. 

Stariji kojima je potrebna puna njega 

mogu da dobiju zaštićen stan ili 

starački dom. Tu radi osoblje koje se 

stara o praktičnim stvarima kao što 

su spremanje hrane, pranje odjela i 

čišćenje a i pomaže stanarima pri 

održavanju lične higijene. 

Stariji sami plaćaju te usluge. 

Cijene su, med _ utim, takve da to mogu 

da plate i oni koji imaju samo narodnu 

penziju.

Kad životu dod _ e kraj 

65 

Umrlica 

Pogreb 

Ljekar izdaje umrlicu kad čovjek umre. 

Ako je smrt nastupila kod kuće mora 

se obavijestiti ljekar što je moguće 

brže. Porodica dobija umrlicu zajedno 

sa obrascem za prijavu smrtnog 

slučaja koji se predaje crkvenom 

uredu opštine gdje je pokojnik živio. 

Danska Narodna crkva* vodi evidenciju 

umrlih u ime države i to bez 

obzira na vjeru pokojnika ili njegove 

porodice. 

Imovinski sud* dobija automatski 

obavještenje o smrtnom slučaju i saziva 

najbližu rodbinu kratko vrijeme 

poslije smrti. Na sudu se raspravlja 

šta će se desiti sa zaostavštinom, što 

će reći sa tim što je ostalo iza umrlog. 

Pokojnik se normalno mora sahraniti 

ili kremirati u roku od 8 dana. 

Pogrebnik može da pomogne oko svih 

praktičnih stvari. Moguće je dobiti 

pomoć za sahranu od opštine. Ako 

pokojnik treba da bude sahranjen u 

nekoj drugoj zemlji, opština izdaje 

posebnu smrtovnicu koja prati pokojnika. 

Danska Narodna crkva* ima nešto 

preko 2100 groblja i svi grad _ ani 

Danske imaju pravo da budu sahranjeni 

na groblju one crkvene opštine gdje 

su živjeli. Pripadnici drugih religija ne 

mogu da računaju da će sve njihove 

tradicije i običaji biti ispunjeni u 

potpunosti. Svoje želje se mogu iznijeti 

pred upravu groblja. 

Na pojedinim grobljima postoje posebna 

mjesta za pripadnike drugih 

religija osim danske narodne crkve*. 

Pored toga, vjerske zajednice mogu 

dobiti pravo i na sopstvena groblja. 

Ministarstvo za crkvena pitanja izdaje 

dozvole ali vjerska zajednica mora 

sama da nabavi odgovarajuće zemljište 

i plati troškove kupovine i ured _ ivanja. 

Dozvola zahtijeva da je zdravstvena 

služba dala zeleno svjetlo kao i da je 

izrad _ en lokalni plan tog područja. 

Osim toga moraju postojati pravila 

korištenja i nadgledanja groblja. 

Vjerska zajednica sama odred _ uje koga 

se tu može pokopati. 

2100 groblja 

Groblja za pripadnike 

drugih religija 

Dozvola za groblje 

PORODICA

7 ŠKOLA I OBRAZOVANJE

Danska tradicija obrazovanja 

67 

Danska je zemlja sa malo prirodnih 

sirovina. Zato su ljudi i njihovo znanje 

i umijeće najvažniji resursi ove zemlje. 

Brz tehnološki razvoj i globalizacija 

tokom posljednjih godina pojačali su 

zahtjeve za usavršavanjem. Inače bi 

zaostali u internacionalnoj konkurenciji 

i otežali razvoj našeg društva 

blagostanja. 

na radiju i televiziji ili kurseva na 

radnom mjestu. 

Školska obaveza 

Školska obaveza u Danskoj traje 9 

godina. Dijete je obavezno da pod _ e u 

školu sa 7 godina.Većina djece počinje 

med _ utim ranije i polazi u predškolski 

razred sa 6 godina. 

ŠKOLA I OBRAZOVANJE 

Sve manje posla za 

ljude bez obrazovanja 

Demokratija zahtijeva 

prosvijećen narod 

Obrazovanje je isto tako važno za 

pojedinca. U modernom društvu ima 

sve manje i manje posla za ljude bez 

obrazovanja. I jedan nosač mora da 

uči kako da diže teške stvari a da ne 

ošteti led _ a. Čistačica mora da čita 

kako se upotrebljavaju i kako djeluju 

sredstva za čišćenje. Vlasnik kioska 

mora da vodi knjigovodstvo i poreska 

plaćanja. 

Zato svi u Danskoj imaju pristup 

širokoj lepezi mogućnosti školovanja, 

usavršavanja i ličnog razvoja. 

Danska ima tradiciju prosvjećivanja* 

koja je isto tako stara kao i danska 

demokratija.To je vezano za uvjerenje 

da je prosvijećen narod važna pretpostavka 

uigrane demokratije. 

U praksi to znači da svi mogu da 

uče cijelog života. Na primjer, po narodnim 

višim školama* ili večernjim 

školama, putem obrazovnih programa 

Poslije devetog razreda je nastavak 

školovanja dobrovoljan. Daleko najveći 

broj nastavlja školovanje u stručnim 

školama, gimnaziji* ili višim pripremnim 

školama* (hf). Mnogi nastavljaju 

školovanje i poslije toga na 

školama visokog obrazovanja (koja se 

u Danskoj dijele na kratka, srednja ili 

duga obrazovanja) 

Učestvovanje i saradnja 

Danski obrazovni sistem se u velikoj 

mjeri zasniva na slobodi i suodlučivanju. 

Od najnižih razreda pa do univerziteta 

d _ aci i studenti mogu da učestvuju 

u donošenju odluka o školi i 

obrazovanju. Od njih se to i očekuje. 

Samo školovanje se karakteriše sticanjem 

osnovnih znanja, razgovorima 

i saradnjom. Djeca već od prvog 

razreda uče da rade zajednički po grupama 

i da zajedno rješavaju zadatke. 

Većina nastavlja 

poslije 9. razreda 

Sloboda i 

suodlučivanje 

Saradnja i zajedništvo

68 



Veća djeca imaju mogućnost da 

pomažu jedno drugom i da zajedno 

izlaze na npr. grupne ispite. Na visokim 

školama studenti često rade zajedno 

u kružocima gdje se sreću privatno ili 

u školi da bi rješavali postavljene 

zadatke. 

Sva djeca imaju pravo na besplatno 

školovanje u danskim osnovnim školama 

pod istim uslovima. To obuhvata 

ponudu jednogodišnjeg predškolskog 

razreda i 9 godina osnovne škole – 

kao i eventualnog 10. razreda. 

Predškolski razred 

Školska obaveza važi od 1. do 9. razreda. 

Ali daleko najveći broj djece počinje 

sa predškolskim razredom već sa 5 ili 

6 godina. 

U predškolskom razredu se miješaju 

učenje i igra. Djeca uče slova, pjevaju, 

igraju se i rade sa stihovima i rimovanjem. 

Cilj predškolskog razreda je da 

djeca steknu pravilan utisak o životu 

u školi. Djeca koju dijete sreće u ovom 

razredu mogu biti ista ona koja će 

postati školski drugovi u prvom razredu. 


Danska osnovna škola je cjelovita 

osnovna škola.To znači da se djeca ne 

dijele usput. Oni ostaju zajedno iz 

godine u godinu, idu u isto odjeljenje 

tokom cijelog školovanja. 

Osnovna škola daje djeci osnovna 

znanja iz npr. matematike, jezika, 

poznavanja društva i prirode. Ona im 

Djeca uče da idu u 

školu 

Djeca se prate u istom 

razredu 

Djeca stiču osnovna 

znanja

takod _ e približava dansku kulturu i 

stvara razumijevanje za druge kulture. 

Osim toga škola jača razvoj ličnosti 

i stimulira njihovu maštu i želju za 

učenjem. 

Suodlučivanje i 

suodgovornost 

_ Dački savjet se sluša 

Nema ocjenjivanja 

prije 8. razreda 

Škola treba da pripremi djecu na život 

u društvu slobode, ravnopravnosti i 

demokratije. To se čini tako što se 

navikavaju na suodgovornost i suodlučivanje 

uz istovremeno učenje prava i 

dužnosti. 

Djeca uče da izražavaju svoje mišljenje. 

Ona imaju i pravo organizovanja 

d _ ačkog savjeta koji se konsultuje prilikom 

donošenja važnih odluka u 

školi. 

Tokom prvih godina osnovne škole 

roditelji se obavještavaju o uspjehu 

djece na konsultacijama. Ocjene, probe 

i ispite djeca susreću tek u osmom 

razredu. 

Slobodne osnovne škole 

Roditelji mogu da izaberu drugačije 

školovanje za svoje dijete, mogu npr. 

da upišu dijete u takozvanu slobodnu 

osnovnu školu. Tamo se plaća dio 

izdataka za školovanje. 

Cilj i zadatak osnovne škole 

Danska narodna škola je zasnovana na Zakonu o osnovnom 

školstvu. Na njegovom početku je zacrtan cilj i zadatak osnovne 

škole: 

“§1. Zadatak osnovne škole je da u saradnji sa roditeljima 

unapred _ uje sticanje znanja, sposobnosti, radnih metoda i izražajnih 

formi koje potpomažu svestran lični razvoj pojedinog učenika. 

Član 2. Osnovna škola treba da teži stvaranju takvih okvira za 

doživljaj, djelovanje i produbljivanje koji omogućavaju učenicima da 

razvijaju spoznavanje, maštu i želju za učenjem te im time stvara 

samopouzdanje i preduvjete za samostalno odlučivanje i djelovanje. 

Član 3. Osnovna škola treba d _ acima da približi dansku kulturu, pridonese 

razumijevanju drugih kultura i ukaže na povezanost ljudi sa 

prirodom. Škola priprema učenike na suodlučivanje, suodgovornost, 

prava i dužnosti u društvu slobode i demokratije. Školska nastava i 

cjelokupni život u školi mora zato da se gradi na duhovnoj slobodi, 

ravnopravnosti i demokratiji”

70 


Zasniva se na 

drugačijem mišljenju 

Teoretska postavka jedne slobodne 

osnovne škole može biti drugačija 

nego u narodnoj osnovnoj školi. 

Razlike mogu biti u odred _ enim pedagoškim 

principima ili religiji. Takve 

škole nude ponekad predmete kojih 

nema u narodnoj osnovnoj školi. 

Isti nivo kao i u 

narodnoj osnovnoj školi 

D _ aci stanuju u školi 

Ulaže u razvoj čovjeka 

Zakon traži da nastava u slobodnim 

osnovnim školama mora da odgovara 

onoj iz narodne osnovne škole. To 

znači da nivo znanja danskog jezika, 

stručnih znanja i poznavanja društva 

mora da bude isti kao i u narodnoj 

osnovnoj školi. 

Produžna škola 

Roditelji mogu poslati svoje dijete u 

produžnu školu u 8., 9. i 10. razredu i 

to na jednu ili dvije godine. Produžne 

škole su jedna vrsta koledža gdje d _ aci 

stanuju. Oni na smjenu učestvuju u 

svakodnevnim poslovima kao što su 

spremanje hrane i čišćenje. 

Ove škole mladi najčešće biraju zbog 

želje da probaju nešto što je drugačije 

od osnovne škole – ili što imaju potrebu/želju 

da jedno izvjesno vrijeme ne 

budu kod kuće. 

Nastava se koncentriše naročito na 

opšte vaspitanje, razvoj ličnosti i 

sazrijevanje učenika. Zato produžne 

škole često nude kreativne i praktične 

predmete kao što su dramska umjetnost, 

muzika, sport, foto, poljoprivreda 

i različite forme zanatstva. 

Kako se vrši upis u školu 

Dijete automatski pripada osnovnoj 

školi u školskom distriktu gdje ima 

registrovan boravak. Nekoliko mjeseci 

prije polaska u predškolski razred 

roditelji dobijaju ponudu da posjete 

školu i razgovaraju sa nastavnikom. 

Roditelji obično dobijaju pismo gdje 

su navedene praktične stvari u vezi 

polaska u školu. U pismu može da 

stoji da djetetu prvog dana treba 

školska torba, pernica i užina. 

Uobičajeno je da djeca svakoga dana 

nose užinu sa sobom. U manjem broju 

Roditelji mogu da 

posjete školu 

Važno pri polasku 

u školu

71 

Privatnu školu moraš 

sam da kontaktiraš 

škola se užina dobija u školi, a negdje 

ima kantina gdje se može kupiti jeftina 

hrana. 

Roditelji koje žele da pošalju svoje 

dijete u slobodnu osnovnu školu, 

treba sami da se obrate školi i upišu 

dijete na listu čekanja. U mnogim 

školama to treba uraditi nekoliko 

godina prije polaska u školu. Škole 

javljaju na vrijeme da li je dijete 

primljeno ili ne. 

Nastava 

Zakon propisuje minimalne zahtjeve 

gradiva koje d _ aci moraju da nauče u 

školi. Pored ovih zahtjeva škole same 

odlučuju kako će organizovati nastavu. 

Nastava nije propovijedanje nego 

isključivo informisanje. Uloga nastave 

je dakle da pridonese razumijevanju 

istorijskih i kulturnih osnova mnogih 

modernih društava koje mi danas 

poznajemo. 

Postoji mogućnost da roditelji izuzmu 

svoju djecu od nastave hrišćanstva 

ako izjave da će se sami pobrinuti o 

nastavi vjeronauke. 

Ako vaše dijete ima velikih problema 

sa nastavom može da dobije ekstra ili 

specijalnu nastavu. To važi npr. ako 

dijete pati od disleksije. 

Ako je djetetu teško 

da prati nastavu 


Oba pola imaju iste 

predmete 

U narodnoj osnovnoj školi dječaci i 

djevojčice imaju iste predmete.To važi 

za predmete danski, engleski, poznavanje 

društva i matematika. Isto tako 

i za kreativne predmete. Oba pola uče 

da šiju, spravljaju hranu i upotrebljavaju 

alat. U najnižim razredima idu 

na plivanje i gimnastiku zajedno ali se 

dječaci i djevojčice tuširaju zasebno. 

O hrišćanstvu i drugim 

religijama 

Nastava hrišćanstva obrad _ uje opšta 

ljudska pitanja koja se postavljaju i 

diskutuju kako u hrišćanstvu tako i u 

drugim religijama i životnim shvatanjima.

72 


Seksualno obrazovanje 

o osjećanjima i tijelu 

Definicija dvojezičnog 

djeteta 

Jezička stimulacija 

predškolske djece 

Djeca imaju seksualno vaspitanje u 

školi. Tu uče kako tijelo funkcioniše. 

Razgovara se o ljubavi i zaljubljenosti. 

Ispriča se i kako se dobijaju djeca – i 

kako se to izbjegava. 

Seksualno vaspitanje se ne nalazi 

na rasporedu časova. Nastavnik govori 

o tome kad to djeluje prirodno u 

odnosu na nastavu i učenike. 

Nastava danskog kao drugog 

jezika i nastava maternjeg jezika 

Dvojezično dijete je ono dijete koje 

kao maternji jezik govori drugi jezik a 

ne danski i koje uči danski jezik tek u 

susretu sa okolinom ili eventualno kroz 

nastavu u školi. 

Opštine su obavezne da dvojezičnoj 

deci, koja još nisu pošla u školu a 

imaju potrebu za tim, ponude pomoć 

za jezički razvoj kako bi bolje naučila 

danski. Ponuda obuhvata različite 

aktivnosti koje mogu da stimuliraju 

jezički razvoj djeteta. 

Opštine su dužne da ponude nastavu 

maternjeg jezika djeci iz zemalja članica 

Evropske Unije, zemalja obuhvaćenih 

ugovorom o Evropskoj ekonomskoj 

saradnji (Norveška, Island i 

Lihtenštajn) kao i sa Farskih ostrva i 

Grenlanda. Nastava u pojedinim 

školama ili opštinama će, med _ utim, 

biti organizovana samo ako su ispunjeni 

odred _ eni preduslovi, jedan od 

njih je ako ima dovoljno prijavljenih 

učenika. 

Osim toga opštine mogu dobrovoljno 

da ponude nastavu maternjeg jezika 

učenicima iz drugih zemalja. Opštine 

imaju pravo da traže djelomično 

plaćanje ove nastave. 

Nastava maternjeg jezika 

Nastava danskog kao 

drugog jezika 

Prilikom prijema dvojezičnih učenika 

u narodne osnovne škole, direktor 

škole procjenjuje njihove potrebe i 

odlučuje da li će nekog učenika uputiti 

na posebnu nastavu danskog kao 

drugog jezika. Dopunska nastava 

danskog kao drugog jezika moguća je 

od 1. do 10. razreda.

73 

Djeca se čuvaju do 

četvrtog razreda 

Dnevni boravak i školski 

dnevni boravak 

Djeca se mogu čuvati u dnevnom boravku 

ili u školskom dnevnom 

boravku (SFO) do polaska u četvrti 

razred.Tu djeca mogu da se igraju sa 

drugovima, pišu zadatke ili se odmaraju. 

Institucije se zatvaraju u 17 ili 

18 časova. 

Vi sami plaćate dio troškova osim 

ako dobijete slobodno (besplatno) 

mjesto.Visina plaćanja zavisi od visine 

prihoda. 


Klubovi za veću djecu 

Neke opštine imaju i klubove za provod 

slobodnog vremena za djecu koja 

su prevelika za dnevni boravak. 

Važno za socijalni 

život u školi 

Škole u prirodi – izleti 

Škole u prirodi – izleti su dio školske 

nastave. One su važne za socijalni život 

u školi i za solidarnost med _ u d _ acima. 

Mnogi smatraju ove izlete najboljim 

trenucima školskog života. 

Prije samog puta djeca se pripremaju 

rješavanjem zadataka i izradom 

pismenih zadataka. 

U školama u prirodi – na izletima 

djeca zajedno pripravljaju hranu, 

pecaju ili voze bicikle, pale logorsku 

vatru, igraju se i kupaju u moru. 

Djevojčice i dječaci spavaju zasebno, 

svako u svojoj spavaonici. 

Škola u prirodi u sigurnim okvirima 

Škola u prirodi- izlet je dio nastave koja djeci daje mogućnost 

konkretnih doživljaja i iskustava. Nastava protiče u sigurnim 

okvirima – pod nadzorom i uputstvima nastavnika. 

Praktična pitanja koja se odnose na hranu, boravak i spavanje se 

unaprijed razmotre sa roditeljima tako da oni mogu da budu mirni 

kad šalju svoju djecu na put.

74 


Djeca pomažu u 

štednji prije puta 

Koliko ovih izleta ima i koliko vremena 

traju, zavisi od škole do škole. 

Izlet obuhvata najmanje dva noćenja 

negdje u Danskoj ili ponekad u nekoj 

drugoj zemlji. 

U starijim razredima djeca često 

rade u slobodnom vremenu potpomažući 

štednji potrebnih sredstava za 

izlet u inostranstvo. 

Uticaj roditelja 

Zakon o osnovnoj školi daje roditeljima 

mogućnost da ostvare svoj uticaj. To 

se dešava putem uprave koju ima 

svaka škola. Uprave se sastoje od 

predstavnika škole i izabranih predstavnika 

roditelja. 

Roditelji učestvuju u životu škole 

Škola daje roditeljima niz mogućnosti da se angažuju i utiču na 

školovanje djece. Većina roditelja učestvuje na roditeljskim 

sastancima, proslavama i drugim aranžmanima u školi.Time stiču 

uvid u školski dan, nastavu i život djeteta – a i susreću druge 

roditelje iz razreda.

Poslije osnovne 

škole 

75 

Trogodišnja i 

četvorogodišnja 

obrazovanja 

U Danskoj postoji niz obrazovanja i 

kurseva za one koji su završili 9. ili 

10. razred osnovne škole. Dobar dio 

je samo za mlade ali ima i onih koji 

su i za starije. 

Gimnazija 

Gimnazije traju 2 do 3 godine i omogućavaju 

upis na visoko obrazovanje. 

Nastava u opštim gimnazijama obuhvata: 

• Gimnazije koje traju 3 godine ili 

matursku nastavu na 2 ili 3 godine. 

Školovanje se završava maturskim 

ispitom. 

• Višu pripremnu nastavu – hf – u 

trajanju od 2 godine 

• Stručne gimnazije koje traju 2 ili 

3 godine. One se završavaju višim 

tehničkim ispitom – htx – ili višim 

trgovačkim ispitom – hhx. Poslije 

toga se može nastaviti školovanje 

ili zaposliti u privredi. 

Stručna nastava i nastava za 

mlade 

Postoji niz kurseva i obrazovanja za 

mlade koji su završili 9 ili 10 razred i 

za starije 

U Danskoj postoji skoro 100 raznih 

stručnih obrazovanja koja traju 3 ili 4 

godine. Obrazovanje se sastoji od 

školske nastave i prakse po preduzećima.Time 

se otvara put poslovima 

u nizu oblasti kao što su trgovina, 

administracija, finansije, grad _ evinarstvo, 

transport, poljoprivreda, metalna 

i grafička industrija. 

Moguće je izabrati i dvogodišnje 

obrazovanje u socijalnom i zdravstvenom 

sektoru.Time se postaje socijalni 

i zdravstveni asistent ili socijalni i 

zdravstveni pomoćnik. 

Dvogodšinja obrazovanja 

u socijalnoj i 

zdravstvenoj struci 

ŠKOLA I OBRAZOVANJE

76 


Produkcione škole 

Mjesto za praksu 

moraš sam da nad _ eš 

Mladi ispod 25 godina mogu da 

pohad _ aju neku od stotinak produkcionih 

škola širom zemlje. Ove škole 

kombinuju nastavu sa proizvodnjom 

različitih proizvoda. 

Praksa 

Niz obrazovanja za mlade se sastoji 

od teoretske nastave i prakse na radnom 

mjestu. 

Priznato mjesto za praksu je 

ponekad teško naći. Mnogi mladi 

doživljavaju razočarenja dok traže 

mjesto za praksu. 

Pitaj studijskog vodiča 

U nekim školama i obrazovnim institucijama 

postoji studijski vodič koji ti može pomoći da 

nad _ eš obrazovanje koje najviše odgovara 

tvojim potrebama. 

Praksa u školi 

Oni koji ne nad _ u mjesto za praksu 

posle prvog djela školovanja, mogu da 

dobiju takvo mjesto u školi. To je 

mješavina nastave u radionici i obične 

prakse na radnom mjestu. 

To znači da si i dalje obavezan da 

nad _ eš praksu, ali samo na pola vremena. 

Plata na praksi 

Učenici na praksi dobijaju posebnu 

platu. Ona je veća od državne stipendije, 

ali niža od prave plate.

Visoka obrazovanja 

77 

Broj i prijemni ispit 

Oni koji su završili gimnaziju mogu da 

nastave na institucijama za visoko 

obrazovanje.Takvih ima tri vrste: 

• Kratka visoka obrazovanja na 2 

godine. Tada se može postati npr. 

laborant, ekonomista, elektroinstalater, 

mašinski tehničar. 

• Srednja, koja traju 3 do 4 godine. 

Zvanja su npr. nastavnik, pedagog, 

bolničarka ili socijalni radnik 

• Duga, gdje se ide na univerzitet ili 

druge institucije za visoko obrazovanje. 

Tu se postaje npr. nastavnik 

u gimnaziji, ljekar, zubar, inženjer. 

Ovakvo obrazovanje može eventualno 

da se nastavi ph.d studijama 

gdje se prima plata i funkcioniše 

kao asistent ili predavač tokom 

otprilike tri godine. 

Prijem na školovanje 

Ministarstvo prosvjete odred _ uje svake 

godine koliko se studenata prima na 

pojedine studije. Na osnovu toga se 

odred _ uju i uslovi za prijem studenata 

na svakom fakultetu. 

Uslovi mogu da budu bazirani na 

ocjenama prethodno završenog ispita 

i na tome šta je ko do tada radio. 

Pozitivnim se smatraju radno iskustvo, 

putovanja i prethodno školovanje. 

Za neka obrazovanja postoje prijemni 

ispiti.To su tipično ispiti na kreativnim 

obrazovanjima kao što su glumac, 

filmski režiser, novinar i dizajner. 

Upoznaj studije i kolege 

Nastava na većini univerziteta i visokim školama počinje 

brucošijadom. Novi studenti se upoznaju sa studijama i 

studentima preko predavanja, diskusija i proslava. U 

aranžman obično spada i dvodnevni izlet. 

Savjet i udruženja 

Na svim obrazovnim institutima, studenti 

mogu da se organizuju u 

strukovne savjete, studijske savjete, 

studentske ili d _ ačke odbore. Oni 

reprezentuju interese studenata i 

definišu zahtjeve o sadržaju i kvalitetu 

nastave. Svi mogu da utiču na sadržaj 

studija kandidujući se za studijski 

savjet. 

Na većini obrazovnih institucija postoji 

i niz udruženja koja zastupaju interese 

pojedinih grupa. 

Prijemni ispiti 

Svi mogu da utiču na 

sadržaj studija 

Socijalna udruženja 


78 Danski obrazovni sistem 


Godine 

28 

27 

26 

25 

Razred/Godina 

19 

18 

Ph.d 

OBAVEZNO SKOLOVANJE ˇ 

OBRAZOVANJE ZA ODRASLE 

24 

23 

22 

21 

20 

19 

18 

17 

16 

15 

14 

13 

12 

11 

10 

9 

8 

7 

17 

16 

15 

14 

13 

12 

11 

10 

10 

9 

8 

7 

6 

5 

4 

3 

2 

1 

Kratka 

visoka 

obrazovanja 

Srednja 

visoka 

obrazovanja 

Gimnazije 

Osnovna skola ˇ 

Duga 

visoka 

obrazovanja 

Strucna ˇ 

i obrazovanja 

za mlade 

6 

0 

Predskolski ˇ razred 

Godine starosti mogu da variraju 

Izvor: Bogen om Danmark, Danmarks Nationalleksikon A/S og forfattterne 2001

Moguće 

aktivnosti 

Mnogi savjeti i 

udruženja na 

institucijama za 

visoko obrazovanje 

daju studentima 

široku lepezu 

mogućnosti za razne 

aktivnosti – kao i 

dobre mogućnosti 

upoznavanja ostalih 

studenata. 

Svaka obrazovna 

institucija ima svoje 

sopstvene tradicije 

za sport i proslave – 

i svoju studentsku 

sredinu. Od samih 

polaznika i 

studenata zavisi u 

kolikoj mjeri će 

uticati na svoju 

instituciju.

80 

Državna stipendija (SU) 


Ekonomska pomoć 

Pomoć, kredit i posao 

Na većini obrazovnih institucija školovanje 

je besplatno. Ali studentima 

su potrebne pare za život – i npr. za 

knjige. Zato država daje ekonomsku 

pomoć studentima koji pohad _ aju 

neko od priznatih obrazovanja. 

Državna stipendija (SU) može se dobiti 

kao mjesečni iznos koji normalno 

nije potrebno vratiti. Studenti mogu 

da dobiju i kredit koji treba otplatiti 

zajedno sa kamatom poslije završetka 

studija. Studentski krediti se daju uz 

posebno nisku kamatu. 

Mnogi izbjegavaju kredit. Umjesto 

toga rade u slobodnom vremenu da 

ne bi završili studije sa dugom.

Obrazovanja za 

odrasle 

Priznavanje diploma 

iz inostranstva 

81 

Mogućnost dopune 

obrazovanja 

Završava se ispitom 

Opšte obrazovanje za odrasle 

Opšte obrazovanje za odrasle je ponuda 

svima starijim od 18 godina. Cilj 

obrazovanja nisu neke odred _ ene 

stručne kvalifikacije, nego pružanje 

mogućnosti odraslima da upotpune ili 

modernizuju svoja opšta znanja. 

Zastupljeni predmeti su matematika, 

engleski, poznavanje prirode, filozofija, 

psihologija, danski kao drugi 

jezik, informatika i poznavanje društva. 

Školovanje može da se završi ispitom 

koji odgovara nivou 9. ili 10. razreda 

ili više pripremne nastave – hf-a. 

Školovanje protiče na Centru za 

školovanje odraslih (VUC). Nastava se 

održava i preko dana i uveče a kursevi 

započinju nekoliko puta godišnje. To 

znači da možeš da počneš kad ti to 

najviše odgovara. 

Ako imaš neko obrazovanje iz inostranstva 

onda je relevantno provjeriti da 

li se ono može koristiti u Danskoj – ili 

da li moraš da se doškoluješ kako bi 

mogao da koristiš svoje obrazovanje. 

Učesnici introdukcionog programa u 

opštini ili nekog drugog programa 

aktiviranja mogu da se obrate odgovornom 

službeniku za savjet. 

U Danskoj je Centar za procjenu 

stranih obrazovanje (CVUU) mjesto 

gdje možeš da se obratiš ako želiš 

procjenu tvog obrazovanja u odnosu 

na danski obrazovni sistem i radno 

tržište. 

Da li možeš da koristiš 

tvoje obrazovanje u 

Danskoj 

Pomoć za procjenu 

inostranog obrazovanja 


82 Danski za odrasle strance 


Nastava danskog za 

sve odrasle strane 

državljane 

Svim punoljetnim stranim državljanima 

sa dozvolom boravka u Danskoj besplatno 

se nudi nastava danskog jezika 

i upoznavanje danskog društva. 

Nastava se može završiti ispitom koji 

može zatrebati npr. prilikom početka 

obrazovanja. Ovaj ispit je takod _ e 

potreban – osim u specijalnim slučajevima 

– prilikom dobijanja permanentne 

dozvole boravka ili danskog 

državljanstva. 

Učesnicima introdukcionog programa 

za novodošle strance opština mora da 

ponudi kurs najkasnije mjesec dana 

po dolasku u opštinu. Nastava može u 

praksi da se obavlja na mnogo 

različitih načina – individualno ili u 

manjim ili većim grupama, u opštinskom 

jezičkom centru, u stručnoj 

školi ili u preduzeću – eventualno 

kombinovana sa nastavom preko 

kompjutera. 

Obavezno pohad _ anje nastave 

danskog 

Onima koji ne nad _ u posao odmah posle 

dolaska u Dansku ukazaće se potreba 

prihvatanja ponude danskog društva 

o ekonomskoj pomoći – to se zove 

introdukciona potpora. Preduslov 

dobijanja introdukcione potpore je 

aktivno učešće na kursu danskog i 

ponudi aktiviranja kao i spremnost da 

se bude na raspolaganju radnom 

tržištu tako da se odmah može prihvatiti 

posao ako se ukaže mogućnost. 

Zbog toga škola bilježi prisustvo 

učesnika i obavezna je da informiše 

opštinu u slučaju izostanka. Neopravdan 

izostanak može da dovede do 

smanjenja ili stopiranja ekonomske 

pomoći. 

Ekonomska pomoć se 

može umanjiti

Znanje danskog je preduslov ulaska u društvo 

Znanje danskog je preduslov kako školovanja i posla tako i druženja. 

Važno je da znaš danski kako bi znao i svoja prava i dužnosti u 

danskom društvu. Nepoznavanje zakona te ne oslobad _ a obaveze da 

ga poštuješ. I pravila sigurnosti koja svakodnevno susrećeš su 

uglavnom na danskom. 

Što se više družiš sa Dancima to lakše možeš da naučiš jezik. Zato je 

važno da se pridružiš Dancima – npr. u večernjim školama, sportskim 

aktivnostima ili drugim oblicima korištenja slobodnog vremena. Ili da 

budeš aktivan u lokalnim udruženjima ili roditeljskim savjetima. 

U mnogim mjestima ti pri izradi lekcija i učenju danskog mogu 

pomoći dobrovoljne grupe, npr. u organizaciji Danska pomoć 

izbjeglicama.

8 RAD I RADNO TRŽIŠTE

Radni život u Danskoj 

85 

Značajno je imati 

neki posao 

Većina ljudi ima 

zaposlenje 

Imati svoj posao znači kako samopoštovanje 

tako i poštovanje drugih 

jer to omogućava čovjeku da izdržava 

samog sebe i svoju porodicu a i da 

doprinosi zajedništvu. 

U Danskoj je daleko najveći broj ljudi 

u privredno aktivnom periodu uključen 

u radno tržište. To važi i za žene i za 

muškarce – njihov broj je skoro isti. 

Većina radi kod drugih – u privatnim 

ili javnim preduzećima – i prima platu. 

Ali ima i mnogo samostalnih koji 

imaju svoje radnje, restorane, radionice 

ili imanja. 

Dansko radno tržište je vrlo specijalizovano. 

Zato se i traže odred _ ene kvalifikacije 

i znanja koja odgovaraju radnom 

tržištu.To važi i za one koji rade 

na čišćenju, u fabrici, kao inženjeri ili 

staratelji po staračkim domovima. A i 

za one koji imaju samostalne radnje 

ili preduzeća. 

Da li ćeš početi sa školovanjem ili pokušati 

direktno da nad _ eš neki posao, zavisi 

od toga šta znaš. Ako si bez 

ikakvog obrazovanja bilo bi možda 

najrealnije da počneš sa nekim nekvalifikovanim 

radnim mjestom – eventualno 

poslije par kratkih kurseva koji te 

kvalifikuju za posao. 

Specijalizirano radno 

tržište 

Šta možeš već sada 

RAD I RADNO TRŽIŠTE 

Zaposlenost u Danskoj 

Stanje na radnom tržištu za osobe od 

16-66 god. na dan 1. januara 2001 

Ukupan broj Procent 

Zaposleni 2.681.438 75 % 

Nezaposleni 118.520 3 % 

Van radno aktivnih 798.346 22 % 

Ukupno 3.598.304 100 % 

Izvor: Danmarks Statistik 

22% 

3% 75% 

Plata na prvom radnom mjestu neće 

možda biti naročito visoka.To možda 

i nije tvoja oblast niti nešto što ti se 

svid _ a. Ali te to upoznaje sa radnim 

tržištem i otvara vrata za nešto bolje. 

U poglavljima o introdukcionom programu 

za nove grad _ ane i o školi i 

obrazovanju možeš da pročitaš nešto 

više o mogućnostima razvoja svojih 

kompetencija npr. putem škole ili 

prakse po preduzećima. 

Upoznaj radno tržište 

Zaposleni 

Nezaposleni 

Van radno aktivnih

86 


Ima puno kandidata 

Nedostatak 

kvalifikovane radne 

snage 

Posao nije nikome zagarantovan. Kad 

kreneš u potragu videćeš koliko ljudi 

želi posao. Naročito je teško dobiti 

posao onima koji su bez kvalifikacija 

i koji ne znaju danski. 

Nezaposlenost med _ u etničkim manjinama 

u Danskoj je visoka – iako je 

generalna nezaposlenost u Danskoj 

pala sa 10% sredinom 1990-tih godina 

na 5% u 2001 god. Taj pad je, 

med _ utim, doveo do nedostatka kvalifikovane 

radne snage u mnogim 

branšama. Potražnja za strancima 

koji govore danski i imaju neko obrazovanje 

je sve veća. 

Model danskog 

radnog tržišta 

Obaveza poštovanja 

ugovora 

Dansko radno tržište 

U Danskoj radnici i poslodavci sklapaju 

dobrovoljne ugovore o plati, radnom 

vremenu, kvalifikacijama i pravilima 

otpuštanja. Za razliku od mnogih 

zemalja u Danskoj nije tradicija da se 

o tome donose zakoni. Zato se i kaže 

da je to “danski model radnog tržišta”. 

Vlada se vrlo rijetko miješa u pregovore 

na radnom tržištu. Kad je ugovor 

sklopljen obavezno je pridržavati ga 

se.To znači da u tom periodu nema ni 

štrajkova ni lokauta. 

U ovom trenutku je puno radno vrijeme 

37 sati sedmično sa 5 sedmica 

ferija sa platom. I muškarci i žene 

imaju pravo na porod _ ajno odsustvo. 

Postoje strogi zakoni o radnim uslovima 

i zaštiti na radu. Djeca ispod 13 

godina ne mogu da rade van kuće. 

Regulisano radno 

tržište

87 

Daleko najveći broj 

radnika je u sindikatima 

Osiguravaju sred _ ene 

odnose 

Sindikati 

U Danskoj postoji duga tradicija učlanjavanja 

radnika u sindikate. Sindikati 

zastupaju njihove interese pred 

poslodavcima i obezbjed _ uju im pristojne 

uslove rada i plaćanja. 

I poslodavci su obično organizovani u 

svoja udruženja. Većina tih udruženja 

rado sarad _ uje sa sindikatima. Prednost 

takve saradnje su radnici koji 

se osjećaju dobro i sigurno što 

istovremeno osigurava sred _ ene odnose 

u vezi porasta plata, štrajkova i radnog 

vremena. 

Ako ostaneš bez posla 

Ako izgubiš posao, nakon što si se osigurao 

protiv nezaposlenosti, treba da uradiš sljedeće: 

Prijavi se Birou za rad (AF) na području gdje 

živiš 

• Tu ćeš biti registrovan kao nezaposlen i dobićeš jedan formular 

koji ti treba da bi primio potporu za nezaposlene od tvoje kase 

za nezaposlene 

• Ti mora da stojiš na raspolaganju radnom tržištu.To znači, da 

ako dobiješ ponudu, moraš da počneš sa poslom već sljedećeg 

dana. 

• Ti i sam moraš da tražiš posao tokom perioda nezaposlenosti 

• Ako nema posla, Biro za rad će ti ponuditi aktiviranje gdje 

možeš da poboljšaš svoje kvalifikacije na kursevima ili praksi u 

nekom preduzeću. 


Sloboda udruživanja 

U Danskoj postoji sloboda udruživanja. 

Zato poslodavci ne mogu da spriječe 

nekoga da bude član sindikata. I 

obrnuto, kolege ne mogu da zahtjevaju 

da se bude član sindikata. Kolege 

med _ utim očekuju da budeš član onog 

sindikata sa kojim poslodavac ima 

ugovor. Inače bi se obje strane plašile 

da ne mogu osigurati dobre uslove 

rada i plaćanja. 

U koji sindikat ćeš se ti eventualno 

učlaniti zavisi od toga ko organizuje 

tvoju struku. Plaćanje članarine je 

obavezno za sve članove sindikata. 

Osiguranje u slučaju 

nezaposlenosti 

Kad počneš da radiš trebalo bi i da se 

učlaniš u neku kasu za nezaposlene*. 

To ti stvara mogućnost da dobiješ 

pomoć i ekonomsku potporu – potporu 

za nezaposlene* – ako ostaneš bez 

posla. Izdatke za plaćanje sindikata i 

kase za nezaposlene možeš da odbijaš 

od poreza. 

Pravo na potporu za nezaposlene stiče 

se poslije godinu dana članstva.

88 


Radno mjesto igra 

centralnu ulogu za 

većinu ljudi 

Život na radnom mjestu 

Razlike med _ u radnim mjestima u 

Danskoj su velike. Ali zajedničko za 

sve je da radna mjesta igraju veliku 

ulogu u životu većine ljudi. Dobar 

radni život, prijatne kolege i dobri 

uslovi rada osiguravaju visok kvalitet 

života. 

Proslave i alkohol na radnom mjestu 

Na daleko najvećem broju radnih mjesta se ne smije piti alkohol 

tokom rada. Ali prilikom različitih aranžmana – poslije radnog 

vremena – je to u nizu slučajeva dozvoljeno. 

To važi za Božićnu proslavu gdje se svojim kolegama poželi sretan 

Božić i Nova godina. To važi i za izlete i proslave. Na nekim 

mjestima je takod _ e običaj da se petkom poslije posla popije po 

koje pivo. 

Stvaranje dobre klime na radnom 

mjestu je u najvećoj mjeri odgovornost 

samih radnika. Druženje sa kolegama 

je važan dio toga. 

Problemi na radnom mjestu 

Na radnom mjestu mogu nastati različiti 

problemi. Zdravstveni i sigurnosni 

uslovi mogu biti loši. Saradnja može 

biti loša a možda čak – u rijetkim 

slučajevima – ima i šikaniranja, izrugivanja, 

prijetnji.Takvi odnosi se naravno 

ne smiju tolerisati. 

Na većini radnih mjesta radnici biraju 

sindikalnog povjerenika* koji ih 

zastupa pred poslodavcem. Sindikalni 

povjerenik je predstavnik sindikata na 

radnom mjestu. 

Ako imaš problema na radnom mjestu 

ili smatraš da se prema tebi loše 

postupa obrati se sindikalnom povjereniku. 

On može da pokrene slučaj sa 

poslodavcem ili sindikatom. Sindikalni 

povjerenik je zaštićen od otpuštanja 

sa posla i može zato da ud _ e u 

konflikte koje drugi ne bi smjeli da 

pokrenu. Ako nemaš sindikalnog 

povjerenika obrati se tvom sindikatu 

ili eventualno direktno upravi preduzeća 

ako imaš problema. 

Važna kolegijalnost 

Većina ima sindikalnog 

povjerenika

Tražiti posao 

89 

Referent za zaštitu 

rada vodi računa o 

uslovima rada 

Povrede na radu se 

moraju prijaviti 

Na mnogim radnim mjestima radnici 

biraju referenta za zaštitu na radu* 

koji nadgleda uslove za rad. Referent 

se brine da radnici ne rade za npr. 

opasnim mašinama ili sa po zdravlje 

opasnim materijama bez odgovarajuće 

zaštitne opreme. 

Ako dod _ e do povrede na radu referent 

za zaštitu na radu* ili poslodavac 

moraju to da prijave Komisiji za nadzor 

rada* i Upravi za nadzor povreda 

na radu* kao povredu na radu. Poslije 

toga se odlučuje da li treba platiti 

odštetu. 

Diskriminacija 

Zabranjena je diskriminacija na radnom 

tržištu zbog pola, rase, boje 

kože, religije, političkog stava, seksualne 

orijentacije, nacionalnog, socijalnog 

ili etničkog porijekla. 

U slučaju kršenja zabrane sindikati 

mogu da pruže pomoć svojim članovima. 

Teško je naći posao ako se bar malo ne 

zna danski. Zahtjev za poznavanjem 

jezika varira od struke do struke. Ali 

čak i na mjestu za nekvalifikovane radnike 

neophodno je razumjeti instrukcije 

i uputstva. 

Iako danas u mnogim branšama 

postoji manjak radne snage, ipak će 

oni koji znaju danski imati prvenstvo. 

Mnogi – čak i visokokvalifikovani – 

stranci imaju problema da uopšte 

stignu do intervjua za posao. Tu se, 

nažalost, ne može preporučiti ništa 

drugo nego: budi uporan sve dok ne 

nad _ eš poslodavca koji može i hoće da 

iskoristi tvoje kvalifikacije. 

Tvoj je zadatak da aktivno tražiš posao. 

Postoji niz načina nalaženja posla: 

• Prati oglase u novinama i stručnim 

časopisima 

• Pitaj ili pošalji molbu radnim 

mjestima gdje bi želio da radiš 

iako nisu objavili nikakve oglase 

• Koristi tvoje lične kontakte preko 

onih koji su na radnom tržištu 

• Potraži informacije i pomoć od 

Biroa rada 

• Potraži informacije i savjete u tvom 

sindikatu 

• Traži posao preko privatnih biroa 

za vikare 

Zahtjev za znanjem 

danskog 

Budi uporan u potrazi 

Različiti putevi do posla 

RAD I RADNO TRŽIŠTE

90 


Pismena molba 

Intervju za posao 

• Pretraži internet (slobodan prilaz 

u bibliotekama) 

• Objavi sam oglas u novinama ili na 

internetu 

• Pitaj u opštini ili Birou rada kako 

možeš da popraviš tvoje kvalifikacije 

Molba i intervju za posao 

U mnogim slučajevima ćeš biti zamoljen 

da pošalješ pismenu molbu. U 

tome ti mogu pomoći Biro za rad, 

opština ili sindikat 

Kandidate pozvane na razgovor obično 

očekuje više lica.To npr. mogu da budu 

šef i predstavnik radnika. 

Oni će naravno pokušati da steknu 

utisak o tvojim kvalifikacijama kao i 

da li ti odgovaraš radnom mjestu. 

Poslodavci cijene sljedeće 

stvari: 

• Dobar i razumljiv danski koji odgovara 

zahtjevima posla 

• Relevantno radno iskustvo 

• Jasna i dobro formulisana molba uz 

”curriculum vitae” – što će reći, kratak 

opis školovanja, radno iskustvo, starost, 

interesovanja – i dokumentacija tvojih 

kvalifikacija. Na primjer kopije diploma, 

kurseva i preporuke. Dobro je u molbu 

upisati i svoja interesovanja u slobodnom 

vremenu i eventualno učestvovanje u 

dobrovoljnom radu. 

• Sposobnost i volja da se radi i 

samostalno i u saradnji sa drugima 

• Inicijativnost 

• Fleksibilnost i spremnost prihvatanja 

novina 

I ti iskoristi razgovor da pitaš o svemu 

što te interesuje u vezi rada, radnog 

mjesta i njihovim očekivanjima. 

Ugovor o zaposlenju 

Kad dobiješ posao treba da dobiješ i 

ugovor o zaposlenju.Tu izmed _ u ostalog 

stoji: 

• Plata i radno vrijeme 

• Ferije 

• Vrijeme dolaska na posao 

• Otkazni rok

Osnovati sopstveno preduzeće 

91 

Mnogo zakona i 

pravila 

Danskom društvu su potrebni ljudi 

koji su inicijativni i žele da započnu 

sopstveno preduzeće. Osnivanje preduzeća 

zahtjeva med _ utim razmišljanje 

i puno priprema. Bez obzira o kakvom 

se preduzeću radilo, postoji niz zakona 

i pravila koja se moraju upoznati i 

kojih se moraš pridržavati. 


Zatraži savjet i 

uputstvo prije nego 

što počneš 

Preduzeće se mora registrovati kod 

poreskih organa. Njima treba redovno 

dostavljati računovodstvo. Vlasnici 

restorana moraju da nabave dozvolu 

za točenje alkohola, kuhinje moraju 

ispunjavati niz zahtjeva zdravstvenih 

službi. Ako se zapošljavaju radnici, 

treba naći povoljna osiguranja za 

slučaj povrede na radu ili bolesti. Cilj 

svega toga je zaštita grad _ ana od, 

recimo, loše higijene, povreda na radu 

ili sprečavanje utaje poreza. 

Postoje dobre mogućnosti dobijanja 

savjeta prije nego što se postane 

samostalan. Možeš se obratiti odboru 

za privredu u tvojoj opštini ili službi 

za pomoć pri osnivanju samostalnih 

preduzeća u okrugu ili poreskim 

organima ili Birou za rad. Preko 

interneta možeš da nabaviš pregled 

savjetodavnih mogućnosti i informacija 

o zakonima, pravilima, finansiranju, 

itd.

92 Ponuda aktiviranja za nezaposlene 


Aktiviranje onih koji 

nisu dobili posao 

Danska ima razvijenu “sigurnosnu 

mrežu” koja pomaže onima koji 

nemaju za izdržavanje da poboljšaju 

kvalifikacije i stupe na radno tržište. 

Takve osobe moraju da stoje na 

raspolaganju radnom tržištu, a za to 

vrijeme dobijaju neku vrstu ekonomske 

pomoći: introdukcionu pomoć*, gotovinsku 

pomoć* ili potporu za nezaposlene*. 

Danski sistem je zasnovan na principu 

da svi, koji to uopšte mogu, izdržavaju 

sami sebe i na principu da 

obaveze i prava idu jedno s drugim.To 

znači da je obavezno tražiti i prihvatiti 

posao i zalagati se na njemu. Oni 

koji nemaju posla obavezni su da prihvate 

pomoć društva za aktiviranje 

kako bi stekli pravo na ekonomsku 

pomoć.Ta obaveza znači da izostanci 

i nedovoljno zalaganje dovode do 

sankcija koje mogu biti djelomična ili 

potpuna obustava ekonomske pomoći 

na koju se inače imalo pravo. 

Opštinska ponuda aktiviranja 

Opštine su dužne da ponude privredno 

orijentisano aktiviranje* uz introdukcioni 

program za novodošle grad _ ane. 

Vidi bliže o tome u poglavlju o pomoći 

i uputstvima u opštini na str. 31. 

Pomoć od opštine mogu ponovo dobiti 

i oni koji su nezaposleni i nakon 3 

godine boravka u Danskoj. To je 

moguće i za onoga ko kasnije ostane 

bez posla a nema osiguranje u slučaju 

nezaposlenosti. 

Opština je obavezna da ponudi aktiviranje. 

To znači da aktivirano lice 

treba da poboljšava svoje kvalifikacije 

putem škole ili posla, npr. stručnim 

kursevima ili praksom u preduzećima. 

Preduslov ekonomske pomoći koja se 

dobija tokom aktiviranja jeste aktivno 

zalaganje. Ne smije se izostajati sa 

kurseva i prakse bez opravdanog 

razloga – npr. zbog bolesti. 

Onaj kome se tokom aktiviranja 

ponudi posao mora da ga prihvati. 

Inače rizikuje djelomičan ili potpuni 

prestanak introdukcione potpore* ili 

gotovinske pomoći*. 

Usavršavanje putem 

školovanja ili rada 

Aktivno zalaganje

93 

Aktiviranje nezaposlenih sa 

osiguranjem 

Član kase za nezaposlene* (vidi poglavlje 

o osiguranju u slučaju nezaposlenosti) 

može pod odred _ enim uslovima 

da dobije ponudu aktiviranja i ekonomsku 

pomoć ako ostane bez posla. 

Cilj je poboljšanje kvalifikacija kako 

bi se najbrže moguće opet našao 

posao. 


Najvažnija razlika izmed _ u aktiviranja* 

onih koji nisu osigurani i onih koji jesu 

je da za osigurane odgovornost snosi 

Biro rada a ne opština.

9 EKONOMIJA I POTROŠNJA

Upravljati svojom privatnom ekonomijom 

95 

Treba kontrolisati 

puno stvari 

U tvojoj privatnoj ekonomiji moraš 

dobro da vodiš računa o nizu stvari. S 

jedne strane primaš platu ili neku 

drugu vrstu primanja. Na drugoj 

strani, moraš da platiš stanarinu, grijanje, 

struju, hranu, odjeću i niz drugih 

stvari kao i porez na tvoje prihode. 

Platežna kartica 

Dankort* možeš da dobiješ ako banka 

procjeni da je tvoja ekonomija stabilna. 

Ovom karticom možeš da plaćaš na 

daleko najvećem broju mjesta. Banka 

takod _ e procjenjuje da li možeš da 

dobiješ kreditnu karticu. 

Dankort 

EKONOMIJA I POTROŠNJA 

Elektronsko 

prebacivanje 

Automatsko plaćanje 

računa 

Račun – konto u banci 

Sve više vrsta isplata i uplata elektronski 

se prebacuje na račun – konto.To 

važi npr. za platu, gotovinsku pomoć, 

dječji dodatak i penziju. Zato većina 

ljudi ima konto u banci. 

Konto se može otvoriti u bilo kojoj 

banci.Vlasnici konta mogu sve račune 

da plaćaju automatski i direktno sa 

konta. 

U banci možeš da otvoriš i takozvani 

budžetski konto sa koga se 

isključivo plaćaju tvoji računi ili konto 

za štednju gdje se dobija posebno 

visoka renta. 

Ne smije da zahtijeva dansko državljanstvo 

Banke ne smiju da zahtijevaju od tebe dansko državljanstvo da bi ti 

pozajmili pare. 

Prodavnice ne smiju da zahtijevaju od tebe da imaš dansko 

državljanstvo ako hoćeš nešto da unajmiš ili kupiš na kredit. Ali 

imaju pravo da zahtijevaju stalni prihod ili adresu u Danskoj. 

Niz prodavnica ima konto-sisteme. 

Pojedine prodavnice procjenjuju i same 

odlučuju da li hoće da izdaju kontokarticu 

za kupovinu kod njih. 

Zajam i kredit u banci 

Većina banaka rado daje zajam ili 

kredit svojim mušterijama. Preduslov 

je, med _ utim, da imaš relativno stabilna 

primanja i razumnu ekonomiju. 

Za privatnike sa neredovnim primanjima 

je stalni kredit dobro rešenje. Stalni 

kredit je dogovor sa bankom o visini sume 

novca koju možeš da podižeš i vezan 

je uz tvoj konto u toj banci. Kamate 

na stalni kredit su, med _ utim, visoke i 

o tome treba voditi računa. Stalni 

kredit možeš dobiti samo ako banka 

procijeni da je tvoja ekonomija dobra. 

Cijena dobijanja kredita različita je 

od banke do banke. Kamata zavisi od 

vrste željenog kredita. Raspitaj se gdje 

je najjeftinije podići kredit – to se 

dobro isplati. 

Kreditna i konto 

kartica 

Zahtjev o razumnoj 

ekonomiji 

Stalni kredit 

Raspitaj se o 

mogućnostima

96 

Iznajmljivanje i 

kupovina na kredit 


Mnoge radnje nude svojim mušterijama 

iznajmljivanje stvari, naročito 

skupih stvari.To su npr. frižider, zamrzivač, 

televizor i video. 

Niz radnji nudi kupovinu na kredit. U 

principu ti pozajmljuješ pare uz 

odred _ enu kamatu. U takvim slučajevima 

obrati pažnju da je kamata 

često prilično visoka. Osim toga plaća 

se i taksa na ugovor o kreditu. 

Kupovina na kredit 

Budu oprezan 

Savjetodavac nije 

nezavisan 

Ekonomsko savjetovanje 

Većina banaka daje savjete o 

ekonomiji.To je npr. izrada budžeta – 

ili procjena kreditne sposobnosti. 

Prije nego što podigneš neki veći 

kredit treba dobro da se raspitaš. 

Iako banke po pravili daju dobre savjete, 

ne treba zaboraviti da one nisu 

nezavisni savjetodavci nego privatna 

komercijalna preduzeća. 

Ako unajmljuješ ili kupuješ nešto na 

kredit iznad odred _ ene vrijednosti 

treba da potpišeš ugovor u kome su 

navedeni uslovi kredita. Važno je 

pažljivo proučiti ili razjasniti detalje 

ugovora da ne bi rizikovao neprijatna 

iznenad _ enja. 

Pažljivo pročitaj 

ugovor 

Revizor za 

komplikovane stvari 

Ukoliko je tvoja ekonomija komplikovana, 

ako npr. imaš sopstvenu radnju, 

treba da se obratiš revizoru. 

Ako se prekrši ugovor 

Onaj ko ne plaća redovno rente i mjesečne rate, rizikuje da bude 

registrovan kao loš platiša. Poslije toga se ne može iznajmljivati ili 

kupovati na kredit – ni kod onih kojima se duguje, ni kod drugih. 

Ukoliko dužnik napusti Dansku prije nego što je otplatio dug, dug 

se može naplatiti preko lokalnih inkaso firmi sa kojima danska 

preduzeća sarad _ uju u mjestu gdje dužnik živi.

Osiguranja 

Potrošačka prava 

97 

Privatna osiguranja 

Privatnim osiguranjem možeš da 

zaštitiš sebe i svoju porodicu. 

Ako npr. budeš pokraden, ili ti 

imovina bude oštećena, ili ti se desi 

neka nesreća pa ne možeš da radiš – 

možeš da dobiješ odštetu koja pokriva 

gubitak ukoliko imaš osiguranje. 

Najvažnije je imati osiguranje 

trećeg lica. Ono pokriva štete koji ti 

naneseš drugim licima ili stvarima. 

Kao potrošač imašprava koja te štite 

da ne budeš prevaren. Imaš npr. pravo 

na zamjenu ili popravku robe koja je 

oštećena ili koja ne odgovara obećanjima 

prodavca. Obrati se prodavcu 

najkasnije 24 mjeseca posle kupovine 

sa računom za kupovinu robe. Pri 

tome moraš dokazati da nisi ti izazvao 

štetu. 

Reklamacije u roku 

od 24 mjeseca 


Težak izbor 

Postoji mnogo osiguravajućih društava 

i mnogo oblika osiguranja: života, 

odgovornosti za stan, auta, osiguranje 

u slučaju bolesti, nesreće ili osiguranje 

trećeg lica. 

Osiguravajuća društva imaju različite 

cijene i uslove koje je možda 

teško procijeniti. Najskuplje osiguranje 

ne mora da bude i najbolje. 

Razmisli šta ti je najvažnije da 

osiguraš, koliko pokriće želiš, koliki 

lični rizik možeš da snosiš. 

Obavezna osiguranja 

Neka osiguranja su obavezna npr. 

protiv požara ako imaš kuću, osiguranje 

trećeg lica ako imaš psa, auto, 

motocikl ili moped. Osiguranje trećeg 

lica pokriva štete počinjene drugima.

98 Danski poreski 

sistem 


Ako se pokaješ 

Deklaracija i 

obilježavanje 

Nemaš pravo na zamjenu robe koju si 

kupio i poslije toga se pokajao. 

Med _ utim u nekim buticima se i to 

može uraditi. Negdje možeš da dobiješ 

pare nazad a negdje možeš da 

zamijeniš kupljenu stvar za neku drugu 

robu. 

Potrošač ima pravo na informacije o 

sadržaju prehrambenih artikala, datumu 

proizvodnje i trajnosti. O obilježavanju 

i kontroli artikala postoji niz 

pravila.To je npr. garancija da je roba 

ekološka ili da je izvršen antialergijski 

test. 

Mogućnosti žalbe 

Danski poreski sistem funkcioniše 

tako što sva privatna lica plaćaju 

porez na svoje prihode državi, okrugu 

i opštini.Članovi danske narodne crkve 

plaćaju i crkveni porez a privredna 

preduzeća plaćaju privredni porez. 

Pored poreza na prihod svi 

plaćaju i indirektne poreze u obliku 

poreza na promet svaki put kada 

kupuju neku robu ili uslugu. Osim 

toga, porez se plaća i na niz druge 

robe kao benzin, alkohol i duvan. 

Svima koji primaju platu porez na 

prihod se automatski odbija od plate. 

Svake godine ispunjavaš poresku 

karticu koja sadrži informacije o tvojim 

prihodima i o odbitku od poreza. 

Poresku karticu primaš u januaru/ 

februaru a predaješ je najkasnije 1. 

maja. 

Za one koji primaju platu važi da 

poreske vlasti imaju sve informacije 

unaprijed jer se to registruje automatski. 

Direktni i indirektni 

porezi i takse 

Poreska stopa i 

poreska kartica 

Ako smatraš da prodavnica, prodavci ili 

zanatlije prilikom podnošenja žalbe nisu 

postupali prema tebi kako treba, možeš da 

se žališ Odboru za žalbe potrošača ili nekoj 

privatnoj Komisiji za žalbe. 

Prilikom ulaganja žalbe moraš da uplatiš 

izvjesnu sumu novca. Pare se vraćaju ako 

se žalba usvoji. 

Postoje posebni rashodi koje imaš 

pravo da odbiješ od poreske osnovice 

na osnovu koje poreski organi izračunavaju 

porez. 

To su npr. rashodi za kamate, za 

sindikat, za kasu za nezaposlene, za 

plaćanje dječje potpore a u nekim 

slučajevima i za transport u vezi 

Mogućnosti smanjenja 

poreza

99 

posla. Osim toga postoji i poseban 

lični odbitak koji nije vezan za neki 

poseban rashod. 

Poreski organi imaju često i evidenciju 

rashoda koje imaš pravo da 

odbiješ od poreza. I pored toga mnogi 

ljudi moraju sami da se pobrinu o 

unošenju ovih podataka u poresku 

karticu. 

Koliko ko plaća za porez zavisi od 

visine prihoda i imovine kao i od 

mogućnosti odbijanja od poreza. Osim 

toga poreska stopa se razlikuje od 

opštine do opštine i od okruga do 

okruga. 

Poreski sistem je progresivan. To 

znači da porez raste ako primanja 

rastu. Princip progresivnog porez je 

da najjači treba da snose i najveći dio 

tereta. 

Visina poreza 

Visina poreza raste sa 

visinom prihoda 


Finansiranje društva izobilja 

Osnovica danskog društvenog modela je da 

svako, ko je to u stanju, izdržava sebe i 

svoju porodicu – i preko toga doprinosi 

zajedništvu putem poreskog sistema. 

Uloga poreza je izmed _ u ostalog da održe 

nivo usluga koje svim grad _ anima 

osiguravaju dobre uslove života – bez 

obzira da li imaju malo ili puno. 

Porezi se upotrebljavaju za npr. zdravstvo, 

školstvo i nauku, izgradnju puteva i pruga, 

odbranu, zaštitu okoline, a i socijalna 

davanja kao što su penzije, gotovinska 

pomoć i posebna pomoć ljudima kojima je 

zbog različitih razloga teško da izdržavaju 

sami sebe.

10 KULTURA I SLOBODNO VRIJEME

Sloboda mišljenja 

i govora 

101 

Puno mogućnosti 

Kultura je mnogo toga 

Niz ponuda i visoko 

učešće 

Danska ima bogat kulturni i zabavni 

život. To potiče iz istorijskih tradicija 

prosvjećivanja naroda* i niza udruženja 

kao i slobode govora i mišljenja. 

Kulturni život obuhvata izmed _ u ostalog 

kreativne umjetničke grane, štampu i 

medije, angažman grad _ ana oko ideja i 

religije a i svakodnevne običaje. 

Mnogi ljudi su članovi udruženja i 

interesnih organizacija, bave se sportom 

ili idu na kurseve u slobodnom 

vremenu, idu na organizovane izlete 

ili u narodne više škole* (vidi i poglavlje 

o prosvjeti na str. 104) 

Druge ponude su pozorišta, bioskopi, 

posjete muzejima i izložbama, 

predavanjima i bibliotekama. Neke 

aktivnosti koštaju mnogo para ali 

nezaposleni, penzioneri i studenti 

mogu u nekim slučajevima da dobiju 

popust. 

Većina većih gradova imaju turističke 

biroe gdje se mogu dobiti obavještenja 

o izboru umjetnosti i kulture na 

tom području. Takva obavještenja se 

mogu naći i u bibliotekama ili novinama, 

časopisima i internetu. 

Jedan dio kulturnog života su u 

tradicije i običaji vezani za prijateljstva, 

druženja, zabave i rod _ endane. 

Mediji i javna debata 

Sloboda mišljenja i govora je važan 

dio demokratije.To dolazi do izražaja 

izmed _ u ostalog u slobodnoj štampi i 

javnoj debati. 

Svakodnevnica u Danskoj je karakterisana 

nizom različitih TV i radiokanala, 

novinama i časopisima i sve 

obimnijom komunikacijom preko 

interneta. Postoji i jedan dio medija 

koji se obraćaju baš etničkim manjinama. 

Veliki dio svijeta medija je čista zabava. 

Ali i kulturna, politička i javna 

debata zauzima važno mjesto u medijskoj 

ponudi. Slobodna debata pridonosi 

fokusiranju i na probleme i na 

rešenja od značaja za društvo. 

Danska – zemlja udruženja 

Važan dio demokratije 

Ima i medija za 

etničke manjine 

Široka medijska slika 

Danska je jedna od zemalja u svijetu čije stanovništvo učestvuje u 

udruženjima u najvećoj mjeri. 73% stanovnika su članovi najmanje 

dva udruženja. 

Za novog grad _ anina Danske koji želi da upozna druge ljude, učešće u 

radu nekog udruženja može biti dobar početak. 

KULTURA I SLOBODNO VRIJEME

102 

KULTURA I SLOBODNO VRIJEME 

I slobodna štampa ima 

svoje granice 

Mi imamo slobodnu štampu koja ne 

podliježe cenzuri. I pored toga ima 

stvari koje nije dozvoljeno objaviti. 

Mediji ne smiju npr. da otkrivaju 

državne tajne, da iznose uvrede ili 

prenose omalovažavajuće, rasističke 

ili diskriminirajuće stavove. 

To naravno ne znači da se takvi 

stavovi ne smiju obrad _ ivati u medijima 

ali se pritom moraju pridržavati 

činjenica. 

Plaćanje pretplate 

Danski radio i TV2 su “public service”* 

stanice. One su obavezne da emituju širok 

izbor radio i TV programa koji pokrivaju 

interese svih dijelova stanovništva. 

Osnova public service medija je, izmed _ u 

ostalog, taksa koja se naziva pretplata* koju 

svi vlasnici radio i TV aparata plaćaju 2 puta 

godišnje. Parlament odred _ uje visinu 

pretplate. 

Prijava za pretplatu se vrši preko prodavnica 

prilikom kupovine novog radio ili TV aparata. 

Moguće je takod _ e obratiti se direktno 

Odjeljenju za pretplatu Danskog radija.

Njegovanje religije 

103 

Svi mogu slobodno da 

prakticiraju svoju 

religiju 

“Grad _ ani mogu slobodno da se udruže 

i slave Boga na način koji njima 

odgovara” stoji u danskom Ustavu. 

Zato u Danskoj svi mogu slobodno 

da njeguju religiju koju žele. Postoji 

niz različitih religioznih mišljenja – 

kao što ima i mnogo nevjernika koji 

ne vjeruju ni u kakvo božanstvo. 

Danska Narodna crkva 

U Ustavu stoji da je evangelističkoluteranska 

crkva* Danska Narodna 

crkva* i nju podržava država. 

Narodna crkva obavlja niz poslova u 

korist društva kao cjeline. To je npr. 

registrovanje rod _ enja, imena i smrtnih 

slučajeva. 


Članstvo u Narodnoj 

crkvi 

Velika većina danskog stanovništva – 

oko 85% – su članovi Narodne crkve. 

Većina je postala članom kao dijete 

prilikom krštenja u crkvi. 

Za tebe koji si došao u Dansku i 

želiš da postaneš član Narodne crkve 

postoje sljedeće mogućnosti: 

Novodošli, koji izjave da su 

članovi neke druge evangelističkoluteranske 

crkve od Narodne crkve, 

biće prilikom registrovanja u Opšti 

registar obaviješteni da će ubuduće 

stajati kao registrovani članovi Narodne 

crkve (vidi više o upisu u Opšti 

registar u poglavlju o pomoći i uputstvima 

u opštini na str. 31) 

Ako si kršten, ali ne u evangelističko-luteranskoj 

veri, i želiš da postaneš 

član narodne crkve, možeš da se 

obratiš svešteniku u crkvi, u mjestu 

boravka. 

Ako nisi kršten, možeš postati član 

Narodne crkve ako se krstiš. 

Članovi Narodne crkve koji imaju 

neograničenu obavezu plaćanja poreza 

ovdje u zemlji, plaćaju crkveni porez. 

Crkveni porez se upotrebljava za rad 

crkve i održavanje groblja. Crkve se 

koriste za bogosluženja i druge 

crkvene obrede kao što su krštenje, 

venčanje i pogreb.

104 

Prosvjećivanje u 



150 vjerskih zajednica 

Priznate vjere 

Onaj ko ne želi više da bude član 

Narodne crkve može da se prijavi kod 

sveštenika u mjestu boravka. Odjava, 

koja se izvrši najkasnije 6 mjeseci 

nakon datuma prijave Opštem registru, 

važi od tog datuma. 

Druge vjerske zajednice 

Pored evangelističko-luteranske Narodne 

crkve u Danskoj ima i mnogo 

drugih vjera. Računa se da u Danskoj 

ima oko 150 raznih većih ili manjih 

vjerskih zajednica. 

Vjerske zajednice imaju pravo da 

imenuju sveštenike – hodže, rabine ili 

predvodnike vjerskih zajednica.Vjerske 

zajednice imaju takod _ e, u granicama 

uobičajenih pravila planiranja, pravo 

na izgradnju objekata koji se mogu 

koristiti za vjerske obrede a imaju i 

pravo na svoja mjesta za sahranu. 

Vjerske zajednice imaju i pravo na 

svoje škole i publikacije. 

Oko 90 vjerskih zajednica, med _ u njima 

islamska, budistička i hinduistička, 

priznate su u tom smislu da njihovi 

sveštenici imaju pravo na obavljanje 

vjenčanja. 

11 vjerskih zajednica imaju poseban 

status, što znači da imaju pravo 

na imenovanje ili krštenje, vjenčanje i 

izdavanje potvrda sa istom važnošću 

kao i Narodna crkva. 

Narodne biblioteke 

Biblioteka je dobro mjesto za početak 

ako želiš da saznaš šta se dešava u 

opštini u kojoj živiš. 

Posjeta biblioteci je besplatna i 

većina biblioteka ima široku lepezu 

ponuda. 

Pored iznajmljivanja knjiga, muzike 

i vidio-filmova niz biblioteka organizuje 

izložbe, filmske predstave, 

pozorišta za djecu i predavanja. 

Biblioteke omogućavaju pristup 

internetu i čitanje dnevnih novina a i 

pružaju pomoć u nalaženju odred _ enih 

obavještenja ili materijala. 

Većina većih biblioteka ima jednog 

bibliotekara koji je zadužen da pomaže 

strancima pri traženju knjiga i časopisa. 

Ukoliko biblioteka ne posjeduje 

traženi materijal, može ga naručiti u 

biblioteci za doseljenike – Folkebibliotekernes 

Indvandrerbibliotek 

koja ima preko 140.000 naslova na 

oko 100 jezika. 

Ova biblioteka pozajmljuje knjige 

drugim bibliotekama ali nije otvorena 

za rad sa publikom. 

Nastava u slobodnom vremenu 

Uobičajeno je u Danskoj da se slobodno 

vrijeme koristi za usavršavanje 

u okviru neke odred _ ene oblasti ili predmeta. 

Startuj u biblioteci 

Materijali na stranim 

jezicima 

Nauči nešto novo u 

slobodnom vremenu

105 

Narodne više škole 

Mogućnosti su raznovrsne: drama, 

krojenje, igra, muzika, horsko pjevanje, 

informatika, spremanje hrane, 

jezik, filozofija ili istorija. 

Više škole 

Sredinom XIX vijeka nastala je tradicija 

prosvjećivanja naroda*, koja i 

danas obilježava dansko društvo i 

koja je značila mogućnost učenja i 

sticanja znanja o društvu. Danske više 

škole su nastale kao dio tog kulturnog 

pokreta. 

Danas postoji 87 narodnih viših 

škola – obično zvanih samo: više škole 

– za koje se može dobiti ekonomska 

pomoć. One nude kurseve u okviru 

kreativnih i akademskih predmeta, 

sporta i generalnog informisanja o 

društvu. 

Viša škola je pravo mjesto za upoznavanje 

Više škole su dobar start za uključivanje u dansko društvo. One na 

otvoren način predstavljaju dansko kulturno nasljed _ e i dugi niz 

drugih tema. Pored toga škole nude mogućnost stupanja u kontakt sa 

običnim Dancima. 


Kulturne aktivnosti 

Tokom pohad _ anja kurseva na višim 

školama stanuje se i hrani u samoj 

školi. Kursevi traju od jedne sedmice 

do jedne godine. Pored nastave škole 

održavaju i niz kulturnih aktivnosti – 

ekskurzije, zabave, predavanja. Oni 

koji ne žele da stanuju po školama 

mogu da žive kod kuće i dolaze u 

školu preko dana. 

Pored narodnih viših škola postoje i 

dnevne više škole gdje svi učenici idu 

kući poslije nastave. 

Večernje škole 

Pored toga puno ljudi pohad _ a nastavu 

u slobodnom vremenu na nekoj od 

mnogobrojnih večernjih škola* u 

zemlji. Dobar dio večernjih škola ima 

kurseve koji su specijalno namijenjeni 

tek prispjelim sugrad _ anima. 

Kursevi koštaju puno para ali pošto 

su škole dotirane od države, kursisti 

ne moraju da plate sve troškove. 

Ponuda novodošlima

106 Udruženja 


Ljudi sa zajedničkim 

interesima 

Široka lepeza 

interesovanja 

Jedna od stvari koja najviše karakteriše 

provod slobodnog vremena u 

Danskoj su udruženja. 

Jedno udruženje je skup ljudi sa 

zajedničkim interesima – stručnim, 

političkim, kulturnim ili drugim. 

Postoji bezbroj udruženja, organizacija 

i klubova. Sportska udruženja, 

partijska, stambena, umjetnička, doseljenička, 

vjerska udruženja i udruženja 

ljudi sa posebnim hobijima. 

Postoje i udruženja koja zastupaju 

interese hendikepiranih, raznih 

grupa pacijenata, starih ljudi ili 

homoseksualaca. Ima i udruženja koja 

se bore za posebne političke interese 

npr. za očuvanje okoline ili zaštitu 

životinja. 

Ima i klubova, domova kulture i 

mjesta za susrete često smještenih u 

stambenim četvrtima gdje se ljudi 

skupljaju i igraju karte, diskutuju, 

bave se nekim specijalnim hobijem ili 

slušaju neko predavanje. 

Udruženja od posebnog značaja za doseljenike 

i izbjeglice 

Postoji preko 200 udruženja od posebnog značaja za doseljenike i 

izbjeglice – kulturna društva, politički savezi, udruženja prijateljstva. 

Njihov cilj je da ojačaju veze izbjeglica i doseljenika kako izmed _ u 

njih samih tako i sa Dancima – kao i da se bore protiv mitova i 

predrasuda na obje strane. 

Svi mogu da 

organizuju udruženje 

Svi imaju pravo da organizuju neko 

udruženje. Preduslov je održavanje 

osnivačke generalne skupštine – na 

kojoj se utvrd _ uju ciljevi i namjere 

udruženja i prihvati statut.

Sport 

107 

U sportskom klubu i 

van njega 

Mnogi – naročito djeca i mladi – bave 

se različitim sportovima u slobodnom 

vremenu. 

Neki to rade u okviru sportskih 

klubova i igraju npr. fudbal, rukomet, 

tenis a neki plivaju ili se bave gimnastikom. 

Neki više vole rolšue, trčanje 

i druge sportske grane koje se mogu 

upražnjavati besplatno i po svojoj 

volji. 


Ograničeno plaćanje 

Roditelji pomažu 

U skoro svim opštinama postoje sportske 

naprave i tereni koji se mogu 

koristiti – i to ponekad košta. 

Udruženja ili organizacije imaju 

skoro sve oblike organizovanog treniranja 

i sporta i primaju članove. 

Članarina košta, ali kako opštine 

dotiraju rad, cijena nije visoka čak ni 

za one sa “nategnutom” ekonomijom. 

Uobičajeno je da roditelji pomažu 

učešće svoje djece u dobrovoljnim 

sportskim klubovima – npr. plaćanjem 

članarine ili dovod _ enjem i odvod _ enjem 

djece.

11 ZDRAVSTVO I BOLESTI

Danski zdravstveni sistem 

109 

Liječenje i preventiva 

Danski zdravstveni sistem polaže 

pažnju kako na sprečavanje bolesti 

tako i na liječenje. Sprečavanje znači 

da se putem informacija širi znanje o 

zdravom načinu života te se time 

smanjuje rizik od bolesti. Liječenje 

može da se sastoji iz pomoći i 

liječenja osobe koja se razboljela ili 

doživjela neku nesreću. 

Ispričaj i pitaj 

Zdravlje i bolest su za većinu ljudi emotivna i lična pitanja koja su 

povezana sa jakim tradicijama. Zbog toga može lako doći do 

nesporazuma i konflikta pri susretu različitih kultura i njihovih 

shvatanja zdravlja. Naročito ako je i jezičko razumjevanje otežano. 

Teško je izraziti želje i očekivanja na drugom jeziku. I danskom 

zdravstvenom osoblju je teško da na zadovoljavajući način pruži 

dovoljno informacija o toku liječenja – ili o pravima i dužnostima 

pacijenata. 

ZDRAVSTVO I BOLESTI 

Bolest kao posljedica 

stila života 

Neke od najčešćih bolesti u Danskoj 

su rak, šećerna bolest, bolesti srca i 

krvnog sistema i druge bolesti koje 

nastaju kao posljedica načina življenja. 

Takve bolesti su prouzrokovane izmed 

_ u ostalog debljinom, pušenjem, alkoholom 

i nedovoljnim kretanjem. 

Zato je važno ispričati sve o svojim željama ili očekivanjima u vezi 

npr. liječenja ili ishrane. Iz obzira prema drugim pacijentima i 

higijeni važno je biti predusretljiv prema postupcima i ponašanju 

osoblja kao i poštovati njihove zahtjeve. 

Smanjen životni kvalitet i 

visoki troškovi 

Te bolesti prouzrokuju smanjen životni 

kvalitet i svake godine koštaju zdravstveni 

sistem mnogo milijardi kruna. 

Zbog toga vlasti insistiraju na preventivi 

i unapred _ enju zdravlja. To 

rade kampanjama koje pokušavaju da 

nauče ljude da jedu više zelenila, 

manje masti, da smanje pušenje i 

alkohol i da se više kreću.

110 

Zdravstveno osiguranje i bolnice 


Svi imaju svog ljekara 

opšte prakse 

Zdravstveno osiguranje 

se plaća preko poreza 

Svima koji žive u Danskoj dodjeljuje se 

jedan ljekar opšte prakse.To je ljekar 

kome se prvo obraćaš ako si se razbolio/la.Tvoj 

ljekar može da te posavjetuje 

o sprečavanju bolesti i da te liječi 

u nizu slučajeva. On, takod _ e, najbolje 

može da prosudi da li ti je potrebno 

neko drugo liječenje ili uput specijalisti. 

Opšte zdravstveno osiguranje i zdravstvo 

ti obezbjed _ uju ljekara ili liječenje 

po bolnicama kad se za tim ukaže 

potreba. Svi troškovi se pokrivaju od 

poreza tako da je liječenje besplatno 

za pacijenta. 

Zauzvrat ima stvari koje plaćamo 

sami, to su npr. lijekovi, naočare, zubarske 

i druge usluge koje ne spadaju 

pod ljekarsku ili bolničku režiju. 

Postoje med _ utim različite mogućnosti 

za dotaciju zavisno od lične situacije 

i prihoda. 

Prilikom prijave Opštem registru u 

tvojoj opštini bićeš automatski zamoljen 

da izabereš svog ljekara opše 

prakse – da li npr. hoćeš muškarca ili 

ženu. 

Izdatci koje sami 

plaćamo 

Slobodan izbor ljekara 

Posle toga ćeš automatski primiti 

zdravstvenu legitimaciju. To je jedna 

mala žuta plastična kartica sa tvojim 

imenom, adresom, ličnim brojem i 

imenom tvog ljekara. Zdravstvena 

legitimacija dokumentuje pravo na 

zdravstvene usluge. 

Ponesi zdravstvenu 

legitimaciju 

Karticu treba da nosiš sa sobom pri 

svakoj posjeti ljekaru, zubaru, ambulanti 

ili odlaska u bolnicu. Ona ti je 

potrebna i kad putuješ van Danske.

Kod ljekara 

111 

Zakaži posjetu 

Telefoniraj i zakaži posjetu ako želiš 

konsultaciju kod ljekara.Većina ljekara 

radi od 8.00 do 16.00 radnim danom 

a ujutru imaju telefonsku konsultaciju. 

Uobičajeno je da možeš da zakažeš vrijeme 

posjete najkasnije 5 dana poslije 

poziva. Ali ako ti je vrlo loše ljekar 

može u velikom broju slučajeva da 

nad _ e vremena još istog dana. 


Pregled, liječenje 

ili uput 

Posle pregleda ljekar donosi odluku 

šta treba preduzeti. Možda ti treba 

neki lijek. Lijekovi ne mogu med _ utim 

da pomognu uvijek – daleko od toga. 

Možda ti treba uput za specijalistu – 

npr. kod ljekara – specijaliste za 

kožne bolesti ili ginekologa. 

Ljekar te može uputiti i kod fizioterapeuta 

ili kiropraktora ako te bole 

led _ a.Tu, med _ utim, moraš sam da snosiš 

dio troškova. 

Posjeta svom ljekaru 

• Dod _ i u zakazano vrijeme 

• Javi na vrijeme ako si spriječen da dod _ eš. Onda neko drugi može 

da dobije tvoje vrijeme 

• Ljekar može biti zauzet nekim akutnim slučajem tako da ti dod _ eš 

na red sa malim zakašnjenjem 

• Dod _ i sam ili sa najviše još jednom osobom 

Van radnog vremena 

tvog ljekara 

I na kraju ljekar može da te uputi na 

pregled ili liječenje u bolnicu. 

Dežurni ljekar i hitna pomoć 

Ako ti je potrebna pomoć van radnog 

vremena tvog ljekara – dakle poslije 

16.00 radnim danom kao i vikendom 

i praznikom – treba da se obratiš 

dežurnom ljekaru. Broj telefona lokalnog 

dežurnog ljekara nalazi se u lokalnim 

telefonskim imenicima. 

Prilikom obraćanja dežurnom ljekaru 

biće ti postavljeno pitanje o stanju 

pacijenta. Da li je eventualna povreda 

ozbiljna Ima li pacijent povišenu 

temperaturu Dežurni ljekar će na 

osnovu odgovora procijeniti da li ljekar 

treba da dod _ e u posjetu ili pacijent 

treba da dod _ e do dežurnog ljekara ili 

ordinacije hitne pomoći. Prilikom 

obraćanja ljekaru pripremi i pacijentov 

lični broj. 

Pitanje o stanju 

pacijenta

112 


Pozovi dežurnog 

ljekara samo ako je to 

neophodno 

Kad je hitno 

Obrati se dežurnom ljekaru samo ako 

je neophodno – ili ako smatraš da je 

stanje pacijenta ozbiljno. 

Alarm 112 

U akutnim i životno opasnim situacijama 

treba odmah da pozoveš alarmnu 

centralu na 112. Takve situacije 

su npr. presječene vene, ako pacijent 

ne može da diše ili ima jake bolove u 

grudima. 

Dežurni u alarmnoj centrali će te pitati 

za ime, adresu i broj telefona sa koga 

zoveš. Poslije toga će se pobrinuti da 

pošalje ambulantna kola ili neku 

drugu relevantnu pomoć. 

Prevod _ enje 

Organi javne vlasti imaju obavezu da 

se postaraju da svako razumije njihovu 

poruku. Tako se i ljekar mora 

osigurati da ti razumiješ ono što on 

kaže – kao i da on razumije šta ti kažeš. 

Ako to nije slučaj ljekar je dužan 

da rekvirira pomoć prevodioca. 

Biće ti postavljeno pitanje kako se 

inače osjećaš. Imaš li mnogo briga. Ili 

problema u braku. Tuguješ li za 

domovinom ili svojom porodicom. Da 

li si bio izložen traumatskim doživljajima 

– u zatvoru, u ratu ili si bio 

izložen torturi. 

Ljekar je obavezan da čuva tajnu 

tako da mirno možeš da ispričaš svoje 

probleme.To što ispričaš ne ide nikud 

dalje – ni vlastima, ni drugim osobama. 

Ljekar će na osnovu razgovora možda 

procijeniti da se tvoji simptomi ne 

mogu liječiti samo lijekovima. Umjesto 

toga će ti možda dati uput za psihologa 

ili neko drugo relevantno 

liječenje. 

Neki ljudi zatraže pomoć psihologa 

da bi riješili svoje probleme, preboljeli 

razvod braka ili neki veliki bol. 

Pitaće te o 

problemima 

Ljekar je obavezan da 

čuva tajnu 

Pomoć psihologa 

“Bol u duši” 

Psihički problemi 

U Danskoj je obično priznato da “bol 

u duši” prouzrokuje i bol u tijelu. Ako 

te bole led _ a, stomak ili glava bez 

vidljivog fizičkog razloga – ili ako loše 

spavaš – ljekar će ispitati da li je 

uzrok psihički.

113 

Program pregleda 

Zdravstveni pregledi djece i 

mladih 

Svako dijete od svoje pete sedmice pa 

do 15. godine ima pravo na najmanje 

9 preventivnih pregleda kod ljekara 

po tačno utvrd _ enom programu. 7 pregleda 

se obavlja do polaska djeteta u 

školu. 


Pitanje o djetetu i 

porodici 

Prilikom prvog pregleda ljekar se raspita 

o generalnom stanju porodice, o 

dojenju i spavanju – i o razvoju i 

životu djeteta. Dijete se detaljno pregleda 

i ljekar daje savjete o ishrani i 

kako se najbolje dijete stimuliše. 

Naredni pregledi se koncentrišu na 

sposobnost kretanja, na čula, govorni 

razvoj, zrelost za školu i svakodnevni 

život. 

Sam zakaži posjetu 

Pregledi daju ljekaru priliku da na 

vrijeme uoči eventualne probleme oko 

krepkosti i zdravlja djeteta na koje 

treba reagovati. 

Roditelji treba sami da zakažu vrijeme 

pregleda prije nego što dijete 

pod _ e u školu. Prilikom prve posjete 

novorod _ enčetu bolničarka će roditeljima 

dati jednu malu knjigu gdje stoji 

za kad se preporučuju ovi pregledi. 

Vakcinacije 

Sva djeca se mogu vakcinisati protiv 

niza bolesti koje mogu da budu 

smrtonosne. Vakcinacija je besplatna 

i vrši se često u vezi preventivnih pregleda. 

Vakcinacije su besplatne i obuhvataju 

difteriju, tetanus, veliki kašalj, polio – 

dječju paralizu, boginje, ovčje boginje, 

rubeole i meningitis. 

Besplatna vakcinacija

114 


Plaćanje vakcine prije 

puta u inostranstvo 

Žene koje nisu preležale rubeole a nisu 

vakcinisane protiv njih, morale bi da 

se vakcinišu prije nego što ostanu u 

drugom stanju. Postoji, naime, značajna 

opasnost da, ako žena dobije 

rubeole tokom trudnoće, može da rodi 

hendikepirano dijete. 

Osobe koje putuju za inostranstvo same 

snose troškove vakcinisanja. 

Starost Program vakcinacije 

3 mjeseca Difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 1, haemophilus 

influenza tip B* 

5 mjeseci Difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 2, haemophilus 


12 mjeseci Difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 3, haemophilus 


15 mjeseci Kombinovana vakcina 1 (boginje, ovčje boginje, rubeole) 

2 godine Polio-šećer 1** 



5 godina Difterija – tetanus 4 

12 godina Kombinovana vakcina 2 (boginje, ovčje boginje, rubeole) 

18 godina Rubeole (žene) 

* Protiv meningitisa i zapaljenja epiglotisa (poklopca grkljana) 

nastalim od haemophilus influenza tip B 

** Od 1. jula 2001 dvogodišnja djeca ne primaju više polio vakcinu 

nego umjesto toga kombinovanu difterija-tetanus-veliki kašalj-polio 

vakcinu sa napunjenih 5 godina. Veća djeca koja su počela program 

vakciniranja sa polio vakcinom završavaju ovu vakcinu prilikom pregleda 

u 3. i 4. godini.

115 

Obrezivanje djevojčica je zabranjeno 

Obrezivanje djevojčica je ozbiljna tjelesna povreda koja može da 

donese infekcije, neplodnost, dugogodišnje bolove, psihičke probleme 

i mnoge druge zdravstvene probleme. Zato je zabranjeno i kažnjivo 

obrezivati djevojčice. 

Za obrezivanje dječaka važe posebna pravila. Raspitaj se kod tvog 

ljekara. 

ZDRAVSTVO I BOLESTI

116 

U bolnici 


Slobodan izbor bolnice 

Smještaj pacijenata 

U bolnicu se može stići zbog iznenada 

nastale povrede ili pogoršanog 

stanja ili na osnovu uputa svog 

ljekara. 

U Danskoj se može birati bolnica. Neki 

pacijenti žele liječenje u odred _ enoj 

bolnici i to može da bude zato što bolnica 

leži blizu mjesta boravka njihove 

porodice – ili zato što je vrijeme 

čekanja na prijem kraće. Pacijent 

treba da kaže svom ljekaru u koju 

bolnicu želi da bude upućen na pregled 

ili liječenje. 

Bolnice su izdijeljene na sobe u kojima 

može biti 1-4 pacijenta. Žene i 

muškarci leže u zasebnim sobama. 

Svakoga dana je vizita ljekara i bolničarke. 

Ljekar pregleda pacijenta, 

planira preglede i liječenje i odgovara 

na eventualna pitanja. 

Pravila o ishrani i posjeti 

Bolnice imaju tačno odred _ eno vrijeme 

za posjete. U bolnici se očekuje 

da bolesni imaju mir i tišinu. Pitaj 

zato na odjeljenju koliko posjetilaca 

je dobrodošlo odjednom. Posjetioci 

koji dod _ u van odred _ enog vremena za 

posjete moraju da se ponašaju vrlo 

tiho. Ukoliko je pacijent u stanju da 

ustane onda bi i pacijent i posjetilac 

trebalo da odu iz sobe i sjednu u 

zajedničke prostorije dok posjeta 

traje. 

Vizita 

Mir i tišina – i za 

vrijeme posjete

117 

Bolnica se brine za 

ishranu, odijelo i 

higijenu 

Specijalne želje oko 

ishrane 

Roditelji mogu da 

prespavaju kod djece 

Bolnica se stara o bolesnicima: servira 

hranu, daje čistu odjeću, vodi ih na 

kupanje i pruža pomoć u svemu što 

im inače zatreba. Osim voća pacijentima 

se ne smije donositi hrana jer bi 

to moglo da poremeti plan ishrane. 

Obavijesti bolničko osoblje ako imaš 

specijalne želje oko ishrane ili ako si 

vegetarijanac, alergičan na neke namirnice 

ili ne jedeš svinjsko meso. U 

tom slučaju dobićeš posebnu ishranu. 

Hrana koju bolnica servira je samo za 

pacijente. U nekim bolnicama posjetioci 

mogu da kupe hranu u kantini. U 

drugima se mogu kupiti kuponi za 

bolničku hranu. 

Djeca u bolnici 

U većini bolnica je roditeljima omogućeno 

da prespavaju kod svoje djece. 

Roditelji bolesne djece su dobrodošli i 

van vremena za posjete. Na nekim 

mjestima roditelji treba sami da plate 

svoju hranu. 

Psihijatrijsko liječenje 

Ako imaš tako ozbiljne psihičke ili 

psihosomatske probleme da nisi u 

stanju da funkcionišeš kako treba, tvoj 

ljekar će te možda uputiti u bolnicu. 

Tamo će ti ponuditi razgovor i eventualno 

medicinsko liječenje. Ti si i sam 

uključen u tok liječenja. Tamo ćeš 

sresti ljude koji su u sličnoj situaciji. 

Veći dio psihijatrijskih bolnica ima 

zasebne sobe za većinu pacijenata. 

Neko ko predstavlja opasnost po sebe 

i okolinu a odbija odlazak u bolnicu, 

može biti prisilno smješten na zatvoreno 

psihijatrijsko odjeljenje. Liječenje 

protiče isto kao i na otvorenom odjeljenju. 

Razlika je samo u tome što se 

bolnica ne može napustiti bez nadzora. 

Razgovor i medicinsko 

liječenje 

Prisilni smještaj u 

bolnicu 


Nadoknada za 

izgubljenu zaradu 

Ako se tvoje dijete mlad _ e od 14 godina 

ozbiljno razboli možeš po dogovoru 

poslodavca i opštine da dobiješ 

nadoknadu za izgubljenu zaradu ako 

radiš smanjeni broj sati za vrijeme 

boravka djeteta u bolnici.

118 

Njega zuba 


Besplatna njega zuba 

od 0 do 18 godina 

Njega zuba kod djece i mladih 

Sva djeca od 0 do 18 godina imaju 

mogućnost besplatne njege zuba. 

Djeca posjećuju zubara 1-2 puta 

godišnje. Tom prilikom uče kako da 

njeguju zube i ako je potrebno zubar 

popravlja ili reguliše njihove zube. 

Efektivna preventiva je dovela do 

toga da je zdravstveno stanje zuba 

djeca u Danskoj med _ u najboljima na 

svijetu. Većina djece nema nijednu ili 

ima vrlo mali broj rupa na zubima. 

Gubitak ili vad _ enje zuba je vrlo 

rijetko. 

Dijete se poziva na kontrolu zuba 

obično prije nego što napuni 2 godine. 

Dobro je doći na pregled iako dijete 

još nema zube. Dijete sreće zubara i 

vidi kliniku a roditelji dobijaju upute 

o njezi dječjih zuba. Iako mliječni 

zubi ispadaju tokom djetinjstva treba 

i njih čuvati. Inače postoji rizik da se 

oštete zubi koji izrastaju poslije njih. 

U većini opština se posjete zubaru 

obavljaju u okviru škole. Neke manje 

opštine imaju umjesto toga ugovore sa 

privatnim zubarima. Ali i tu je njega 

dječjih zuba besplatna za roditelje. 

Pazi i na mliječne zube 

Tokom školovanja pozivi za posjete 

zubaru dolaze automatski. Zubari uče 

djecu kako treba da paze na svoje 

zube. 

Školski zubar 

Dobro je pratiti svoju djecu prilikom 

posjeta zubaru sve dok su ona mala. 

Kad porastu mogu i sami da idu kod 

zubara. Prije svih većih popravka se, 

med _ utim, uvijek konsultuju roditelji.

119 

Nad _ i svog privatnog 

zubara 

Njega zuba odraslih osoba 

Odrasli preko 18 godina treba sami 

da nad _ u privatnog zubara, npr. u 

lokalnom imeniku. Troškove pregleda 

i popravaka zuba snose pacijenti 

sami, ali zdravstveno osiguranje dotira 

niz usluga. Dotacija se automatski 

odbijaju od računa. 

Privatno zdravstveno osiguranje može 

da pomogne pri velikim popravkama 

ili većim operacijama. 

Opštine su dužne da se pobrinu za 

njegu zuba osoba koje same ne mogu 

da dod _ u kod zubara. To su tipično 

stari ljudi ili ljudi sa izraženim hendikepom.Takvi 

pacijenti pokrivaju sami 

samo manji dio troškova. 

Hitna zubarska pomoć 

Oni koje iznenada jako zaboli zub 

mogu po pravilu da se obrate najbližoj 

dežurnoj zubarskoj ordinaciji. Njen 

telefonski broj se nalazi u lokalnom 

imeniku. 

Njega zuba nemoćnih 

osoba 


Ustaljene posjete zubaru 

Preporučljivo je ići na kontrolu zuba dva puta godišnje a ne samo 

kad nešto nije u redu ili kad čovjeka zaboli zub. Na taj način se na 

vrijeme otkrije početak npr. nekog kvara na zubu.Tada opravka zuba 

neće biti ni obimna ni skupa. 

Zakaži posjetu 

I dugotrajne popravke 

Isto kao i kod ljekara treba sam da 

zakažeš posjetu zubaru – i da dod _ eš na 

vrijeme. Ako ideš na redovnu kontrolu 

bićeš automatski pismeno pozivan na 

sljedeće posjete. 

Sve popravke zuba se ne mogu 

završiti samo jednom posjetom. 

Popravke se mogu razvući na duže 

vrijeme ako zube treba npr. regulisati. 

Važno je ne prekidati popravke, inače 

se rizikuje da problemi postanu veći 

nego što su bili na početku.

120 Lijekovi 


Samo priznati lijekovi 

Sa ili bez recepta 

Lijekovi se u ovoj zemlji mogu prodavati 

samo ako za to postoji dozvola 

koju su izdali ili Evropska komisija ili 

Uprava za lijekove u Danskoj. 

U Danskoj se pravi razlika izmed _ u 

lijekova za koje je obavezan recept i 

lijekova u slobodnoj prodaji. Prvi se 

mogu kupiti samo u apotekama na 

osnovu ljekarskog recepta a druge je 

moguće nabaviti i bez recepta. I jedni 

i drugi se mogu kupiti u apotekama. 

Lijekove u slobodnoj prodaji je osim 

toga moguće nabaviti u nizu prodavnica 

i samoposluga koje su za to 

ovlaštene – radi se o lijekovima protiv 

lakših bolova, zapaljenja grla, kašlja 

ili za odvikavanje od pušenja. 

lijekove postanu preveliko ekonomsko 

opterećenje za pojedinca. Visina 

dotacija zavisi od količine dotiranih 

lijekova koju neka osoba potroši u 

periodu od jedne godine. Ako želiš da 

saznaš nešto više o dotacijama za 

lijekove, možeš da se raspitaš kod 

svog ljekara ili u apoteci 

Lijekovi koji se prodaju samo po apotekama 

koštaju isto u cijeloj zemlji. 

Pomoć za lijekove 

Zdravstveno osiguranje dotira cijenu 

izvjesnih lijekova. To se radi da bi se 

izbjeglo da bolest i troškovi za

12 OBIČAJI

123 

Praznici, godišnjice, svečanosti 

Tokom godine ima niz praznika i svečanosti 

koji se obilježavaju time da 

djeca ne idu u školu, većina odraslih ne 

ide na posao a prodavnice su potpuno 

ili djelomično zatvorene. Za vrijeme 

praznika Danska narodna crkva obavlja 

bogosluženja. 

Najvažniji praznici su: Božić, kad 

se proslavlja rod _ enje Isusa Hrista, 

Uskrs, kojim se obilježava raspeće, 

smrt i vaskrsnuće Hrista i Duhovi, koji 

su praznik Svetoga duha. 

Postoji niz tradicija vezanih za 

praznike, naročito za Božić a većina 

praznika je dobar povod za okupljanje 

porodice, rod _ aka i prijatelja. 

Ima i drugih praznika: 

• Nova godina, 1. januar 

• Veliki molitveni dan, nastao prije 

mnogo godina spajanjem sličnih 

praznika 

• Spasovdan, gdje hrišćani slave 

Hristov uzlet u nebo 

Najvažnije godišnjice su: 

• 1. maj, internacionalni praznik 

rada (radničkog pokreta) 

• 5. juni, Dan Ustava, dan kada je 

Danska dobila svoj prvi Ustav 

1849 godine. 

OBIČAJI 

Božić 

Veče prije Božića, 24. decembra, okuplja se porodica na zajednički 

objed i podjelu poklona. Većina igra oko okićene Božićne jelke sa 

zvijezdom na vrhu, pjeva Božićne psalme i pjesme. Mnogi idu u crkve 

na Bogosluženje. 

U prodavnicama i na ulicama Božić počinje već u novembru. Sve je 

okićeno grančicama, i figurama u obliku srca, and _ ela i patuljaka. 

Tokom decembra se na radnim mjestima održava Božićni ručak, 

djeca prave poklone i ukrase po vrtićima i školama. Puno djece ima 

božićni kalendar a TV-stanice emituju programe koji broje dane od 

1. do 24. decembra. 

Na dan 25. i 26. decembra, koji se zovu prvi i drugi dan Božića, 

veliki broj porodica se okuplja na Božićni ručak.

124 

OBIČAJI 

Uskrs i Duhovi 

Proslave i zabave 

U Danskoj se organizuju proslave 

mnogih dogad _ aja: svadbe, krštenja, 

krizmanja, rod _ endana, svečanih dana, 

selidbe u novi stan, završene škole, 

rastanka pred duži put ili jednostavno 

ako se to zaželi. 

Na proslave se pozivaju prijatelji, 

porodica, kolege sa posla a onda se 

uz jelo i piće igra do kasno uveče. 

Ako si pozvan na neku proslavu 

bilo bi dobro da domaćinu poneseš 

neki mali poklon. Flašu vina, buket 

cvijeća, čokoladu, itd. Ako si pozvan 

na rod _ endan očekuje se da poneseš 

neki poklon. 

Uskrs pada svake godine u martu ili aprilu, Duhovi u maju ili junu. 

Pored religijskih tradicija, gdje hrišćani slave Hristovo vaskrsnuće iz 

mrtvih, običaj je za Uskrs da se na poklon daje uskršnje jaje. Obično 

je to jaje od čokolade. Jaje je prastari simbol plodnosti. Za Duhove 

neki ustaju rano da bi vidjeli kako sunce «igra» i uživaju u ručku u 

šumi – npr. iz ponijete korpe sa hranom. 

Dječji rod _ endani 

Mnogi roditelji djece koja idu u dječji 

vrtić ili u školu pozivaju njihove prijatelje 

i drugove i drugarice na rod _ endan. 

Neki pozivaju samo djevojčice, neki 

samo dječake. Tradicija proslave rod 

_ endana je da se jede rod _ endanska 

torta ili zemičke, pije kakao ili sokovi, 

pjeva rod _ endanska pjesma i igra 

zajednička igra. Od pozvane djece se 

očekuje da ponesu poklon za slavljenika. 

Ako si u sumnji kakav i koliki 

poklon, pitaj druge roditelje. 

Ironija i humor 

U Danskoj je humor važan element 

druženja. Osim toga mnogo se koristi 

ironija. To znači da ton, naročito na 

nekim radnim mjestima, može da 

djeluje pomalo grubo. Ima ljudi koji 

jedni drugima kažu stvari koje zvuče 

grubo i od kojih bi neko ko je nov u 

društvu lako mogao da se uplaši.Često 

je to med _ utim samo znak da se radi o 

dobrim drugovima i da se ljudi poštuju 

iako se med _ usobno zafrkavaju. 

Vrijeme 

Danci u velikoj mjeri žive “sa satom” 

Oni očekuju da ti dod _ eš u zakazano 

vrijeme, ni ranije ni kasnije. To važi i 

za privatne i za poslovne dogovore –

125 

a i za ljekare, zubare ili javne službe. 

Kasniti ili izostati bez dobrog razloga 

je siguran put ka nepopularnosti. 

OBIČAJI 

Alkohol i vožnja 

Nezakonito je – i socijalno neprihvatljivo 

– voziti auto u pijanom stanju. 

Najveći dozvoljen procent alkohola u 

krvi je 0,5 promila i to obuhvata npr. 

vožnju automobila ili motocikla. 

Danci i Dannebrog 

Danska zastava, Dannebrog, je, prema predanju, pala sa neba tokom 

jedne bitke u Estoniji 15. juna 1219 godine. 

Javne službe i privatna lica ističu zastavu tokom onih dana kada za 

to ima posebnih razloga, npr. na dan vjerskih praznika, rod _ endana 

članova kraljevske porodice i nacionalnih praznika kao npr. 5.juna na 

Dan Ustava. 

Osim toga Danci upotrebljavaju Dannebrog u mnogim drugim 

neoficijelnim prilikama, npr. rod _ endanima i jubilejima.Tokom Božića 

se male zastave mogu isticati na jelkama, u radnjama na ulicama. 

Raširena upotreba zastave je stari običaj i nije pokazatelj nekog 

specijalnog danskog nacionalizma.

126 

OBIČAJI 

Tijelo i seks 

Bez obzira da li se to nekome svid _ a ili 

ne, golotinja i seks se sreću na mnogo 

mjesta. Novine i časopisi donose niz 

članaka o seksu i zajedničkom životu 

a reklame izlažu ljudsko tijelo. 

To je izraz običnog društvenog 

razvitka koji je doveo do slobodnijeg 

pristupa seksualnom životu. Posljednjih 

godina je nastao niz novih formi 

zajedničkog života, veća sloboda 

pojedinca da odlučuje o svom tijelu i 

bolji uslovi za npr. homoseksualnost. 

Radi se o slobodi uz odgovornost. To 

znači da postoje granice šta se smije 

a šta se ne smije. Kažnjivo je imati 

seksualne odnose sa osobama ispod 

15 godina i nikoga se ne smije primorati 

na nešto što ne želi. Polazište je da 

se med _ usobno moraju uvažavati lične 

i seksualne granice. 

To što se neko sunča u parku ili na 

plaži bez ili sa malo odjeće nije npr. 

poziv na seks. Isto važi i za modu – 

izazovni signali u odijevanju se ne 

smiju tumačiti kao želja za seksom. 

Seksualni prestupi se moraju prijaviti 

policiji i krivac ili krivci će biti 

sudski gonjeni. 

U danskom društvu postoje velike 

razlike kad mladi počinju aktivan 

seksualni život. Ali za mlade je sasvim 

normalno da imaju svog dragog i 

najveći broj takvih odnosa se zasniva 

na med _ usobnim simpatijama i poštovanju.

128 

Neka praktična obavještenja 

NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA 

Alarm 

U akutnim i po život opasnim situacijama 

kao što su nesreće, požar, razbojništvo 

i akutna bolest: nazovi 112 

Apoteke 

Lijek sa recepta i lijek u slobodnoj 

prodaji možeš da kupiš u apotekama 

preko dana, to će reći po pravili od 9 

do 17.30 radnim danom osim subote 

kad većina zatvara u 13 ili 14 sati. 

Lijek u slobodnoj prodaji možeš da 

kupiš na za to odred _ enim mjestima u 

uobičajenom radnom vremenu a tamo 

se, osim toga, može i naručiti lijek sa 

recepta koji dolazi iz apoteka. Niz 

samoposluga i benzinskih pumpi prodaje 

neke lijekove u slobodnoj prodaju, 

npr. lijekove protiv bolova ili kašlja. 

Apoteke su dežurne po odred _ enom 

redoslijedu. Koje apoteke su otvorene 

možeš saznati ako telefoniraš najbližoj 

apoteci ili pogledaš na internet na 

polaznoj strani www.sundhed.dk. 

Kupovina lijeka van radnog vremena 

košta ekstra. 

Banke 

Banke su normalno otvorene od 10 do 

16 ponedjeljkom, utorkom, srijedom i 

petkom.Većina je četvrtkom otvorena 

malo duže, obično do 17.30 ili 18.00. 

Niz banaka ima automate gdje možeš 

da podigneš pare na karticu, Dankort*, 

ili neku drugu kreditnu karticu. 

Biblioteke 

Sve opštine imaju biblioteke gdje se 

besplatno mogu pozajmiti knjige, cd-i 

i video-filmovi i gdje se može koristiti 

internet. Većina glavnih biblioteka je 

otvorena od 10-19.00 radnim danom 

a od 10 do 13 ili 14 subotom. 

Biblioteke imaju i svoje filijale koje su 

med _ utim otvorene kraće vrijeme. 

Pitaj u tvojoj opštini. 

Javne službe 

Većina javnih službi ima odred _ eno vrijeme 

za telefonski kontakt i vrijeme za 

lično obraćanje. Mnogi su duže otvoreni 

četvrtkom a kraće petkom. Većina 

organa vlasti npr. opštine, okruzi i ministarstva 

imaju polazne strane na 

internetu sa informacijama i samoposluživanjem. 

Ako želiš da saznaš više 

o tome, pitaj u tvojoj opštini ili pogledaj 

na www.danmark.dk.

129 

Javni saobraćaj 

Danska ima izgrad _ enu mrežu javnog 

saobraćaja kako na zemaljskom tako i 

na lokalnom planu. Moguće je kupiti 

mjesečnu kartu ili kartu sa popustom 

za autobus i voz. Ako želiš bliža obavještenja 

pitaj na željezničkim i autobuskim 

stanicama ili u opštini ili na 

internetu www.rejseplan.dk 

Muzeji 

U Danskoj ima oko 300 različitih 

muzeja. Polovina su državni i dotiraju 

se iz državne kase. U većini slučajeva 

se mora platiti ulaz, ali mnogi su 

besplatni za djecu, a neki državni 

muzeji kao npr. Nationalmuseet 

(Nacionalni muzej) i Statens Museum 

for Kunst (Državni muzej za umjetnost) 

imaju besplatan pristup srijedom. 

Pošta 

Poštanske marke se prodaju po nekim 

kioscima i svim poštama. Pošte ekspediraju 

pisma, pakete i uplate u zemlji 

i inostranstvu. U tvojoj lokalnoj pošti 

možeš i da predaš obavještenje o promjeni 

adrese i da uzmeš koverat sa 

formularima za prijavu selidbe. Osim 

toga možeš i da naručiš karte za npr. 

pozorišta, koncerte i sportske aranžmane. 

Lokalne pošte imaju različito 

radno vrijeme ali većina je otvorena 

od 9.30 do 17.00 radnim danom, 

četvrtkom do 17.30, a subotom do 

13.00. Na internetu možeš da vidiš 

radno vrijeme svih pošta: 

www.postdanmark.dk 

Pisma za zemlju i inostranstvo se 

stavljaju u crveno poštansko sanduče 

kojih ima svuda u naseljenim mjestima. 

Na sandučetu piše kad se kupi 

pošta. 

Prodavnice 

Sve prodavnice mogu da rade od 

ponedjeljka u 6.00 do subote u 17.00. 

Osim toga i 4 nedjelje godišnje. Manje 

prodavnice koje prije svega prodaju 

hranu, piće i ostale svakodnevne 

potrepštine mogu da rade svake 

nedjelje. 

Generalno su manje prodavnice, 

na primjer prodavnice odjeće, otvorene 

od 10 – 18.00 od ponedjeljka do 

četvrtka. Petkom rade malo duže a 

subotom zatvaraju ranije. Mnoge 

velike samoposluge i robne kuće 

otvaraju u 8 ili 9 ujutru a zatvaraju u 

20 ili 21.00 

NEKA PRAKTIČNA OBAVJEŠTENJA

130 


Telefon 

Telefonske govornice se nalaze na 

mnogim javnim mjestima. Iz njih možeš 

da zoveš koristeći metalni novac 

ili kartice za plaćanje koje se mogu 

kupiti u kioscima i samoposlugama. 

Sva lokalna područja imaju svoj 

imenik koji pošta dijeli svim domaćinstvima. 

Osim telefonskih brojeva, 

imenici sadrže i praktične informacije 

o opštini, dežurnom ljekaru, policiji, 

udruženjima, muzejima, lokalnim geografskim 

kartama i takozvane “žute 

stranice”* sa brojevima trgovaca, 

zanatlija i sl. 

Telefonske brojeve možeš, osim 

toga, da nad _ eš i na “obavještenju” 

118 i internetu www.tele.dk.

Gdje se mogu naći bliža obavještenja 

131 

Internet 

www.danmark.dk 

Informacije o danskom društvu na danskom. 

www.finfo.dk 

Informacije o danskom društvu na 

albanskom, arapskom, kurmanji, perzijskom, 

somalijskom, turskom, vijetnamskom, 

bosanskom/srpskom/hrvatskom, francuskom, 

engleskom i danskom. 

www.denmark.dk 

Informacije o danskom društvu na 

engleskom, njemačkom, francuskom 

išpanjolskom. 

Telefon 

1881, direktni telefon društvu 

Na danskom i engleskom jeziku. 

Biblioteka 

Tvoja lokalna biblioteka može da pomogne 

sa daljim obavještenjima 

Tvoja općina 

Na internetu www.kl.dk možeš da nad _ eš 

općinske adrese, web- i e-poštanske adrese, 

brojeve telefona, itd. Možeš se obratiti i KL 

(Udruženju danskih općina) na telefon 33 70 

33 70 i dobiti ova obavještenja 

Danski Radio Vijesti 

DR Nyheder International 

Vijesti na engleskom, turskom, arapskom, 

bosansko/srpsko/hrvatskom, urdu i 

somalijskom. Mogu se naći na adresi: 

www.dr.dk/nyheder/fremmedsprog, 

na telefon 70 26 80 80 ili na 

DR Tekst-TV strana 171, 172, 173 i 174. 

Factsheet Denmark 

Serija informativnih listova sa generalnim 

obavještenjima o danskoj historiji, politici, 

ekonomiji, kulturi itd. na engleskom, 

njemačkom, francuskom i španjolskom. 

Dobiva se obraćanjem na: (Ministarstvo 

vanjskih poslova) Udenrigsministeriet, 

Asiatisk Plads 2, 1448 København K 

Telefon: 33 92 00 00 

Internet – naslovna strana: www.um.dk 

E-pošta: um@um.dk 

Na lakom danskom – På Let Dansk 

Novine za Dance koji imaju teškoća pri čitanju 

kao i za doseljenike i izbjeglice koji još ne 

vladaju danskim jezikom u dovoljnoj mjeri. 

Izlazi 10 puta godišnje i sadrži vijesti, kulturu 

i sport. Može se nabaviti u npr. jezičnim 

centrima ili obraćanjem izdavaču 

Kroghs Forlag, 

Chr. Hansens Vej 3, 7100 Vejle 

Telefon: 75 82 39 00 

Internet – naslovna stranica: 

www.kroghsforlag.dk 

E-pošta: kf@kroghsforlag.dk 


132 

Organizacije i institucije od posebnog 

značaja za nove grad _ ane 


Danska pomoć izbjeglicama 

Dansk Flygtningehjælp 

Borgergade 10, 3. sal 

Postboks 53 

1002 København K 

Telefon: 33 73 50 00 


www.flygtning.dk 

E-pošta: drc@drc.dk 

Humanitarna organizacija, koja pruža pomoć 

izbjeglicama kao i informacije i savjete o 

integraciji i repatrijaciji. 

Mellemfolkeligt Samvirke (MS) 

Borgergade 14 


Telefon: 77 31 00 00 

Internet – naslovna stranica: www.ms.dk 

E-pošta: ms@ms.dk 

Udruženje koje radi na razumijevanju med _ u 

narodima, integraciji, prosvjeti, dobrovoljnom 

radu, itd. 

Ministarstvo za izbjeglice, doseljenike 

i integraciju 

Ministeriet for Flygtninge, 

Indvandrere og Integration 

Holbergsgade 6 


Telefon: 33 92 33 80 


www.integrationsministeriet.dk 

E-pošta: inm@inm.dk 

Nadležno za generalnu politiku prema 

strancima i zaduženo za integracionu politiku 

i dansko državljanstvo. Apelaciona instanca u 

odnosu na odluke Uprave za strance o spajanju 

porodica, vizi i dozvoli boravka na 

osnovu zapošljavanja ili posebnih razloga. 

Savjet za Etničke Manjine 

Rådet for Etniske Minoriteter 

Ministeriet for Flygtninge, Indvandrere og 

Integration 



Telefon: 33 92 33 80 


www.etniskeminoriteter.dk 

E-pošta: rem@inm.dk 

Savjetuje ministra za integraciju po pitanjima 

od značaja za doseljenike i izbjeglice. 

Bira se izmed _ u predstavnika općinskih integracionih 

savjeta.

Državni okruzi u 


133 

Uprava za strance 

Udlændingestyrelsen 

Ryesgade 53 

2100 København Ø 

Telefon: 35 36 66 00 


www.udlst.dk 

E-pošta: udlst@udlst.dk 

Obrad _ uje predmete u vezi dolaska i boravka 

stranaca u Danskoj kao što su azil, spajanje 

porodica, dozvole za boravak i rad i viza. 

Apelaciona instanca za odluke o dozvoli 

boravka i rada donetih na osnovu posebnih 

EF/EØS- pravila. 

Državni okrug – statsamt – se bave pitanjima 

koja pokrivaju stvari vezane za separaciju, 

razvod, alimentaciju, dječji dodatak, roditeljsko 

pravo, pravo djeteta da vid _ a i drugog roditelja, 

državljanstvo, imena i slobodan sudski proces. 

Osim toga bavi se i dozvolama za boravak i 

rad po posebnim EF/EØS-pravilima. 


www.statsamt.dk 

Prezidijum u Kopenhagenu 

Københavns Overpræsidium 

Hammerensgade 1 


Telefon: 33 12 23 80 

E-pošta: overpraesidiet@statsamt.dk 


Statsamtet København 

Hejrevej 43 

2400 København NV 

Telefon: 38 17 06 00 

E-pošta: koebenhavn@statsamt.dk 

Statsamtet Frederiksborg 

Roskildevej 10 A 

3400 Hillerød 

Telefon: 48 22 73 00 

E-pošta: frederiksborg@statsamt.dk 

Statsamtet Roskilde 

Algade 12 

4000 Roskilde 

Telefon: 46 30 60 00 

E-pošta: roskilde@statsamt.dk

134 


Statsamtet Vestsjælland 

Slagelse 7 

4180 Sorø 

Telefon: 57 87 07 00 

E-pošta: vestsjaellands@statsamt.dk 

Statsamtet Storstrøm 

Brovejen 4 

4800 Nykøbing F 

Telefon: 54 84 18 00 

E-pošta: storstroems@statsamt.dk 

Statsamtet Bornholm 

Storegade 36 

3700 Rønne 

Telefon: 56 93 02 60 

E-pošta: bornholm@statsamt.dk 

Statsamtet Fyn 

Slottet – Indgang A, 1. sal 

Nørregade 36-38 

5000 Odense C 

Telefon: 66 11 90 00 

E-pošta: fyn@statsamt.dk 

Statsamtet Vejle 

Vedelsgade 17 B 

7100 Vejle 

Telefon: 75 82 33 00 

E-pošta: vejle@statsamt.dk 

Statsamtet Ringkjøbing 

Holstebrovej 31 

Postboks 151 

6950 Ringkøbing 

Telefon: 97 32 08 55 

E-pošta: ringkjoebing@statsamt.dk 

Statsamtet Århus 

Marselis Boulevard 1 

8000 Århus C 

Telefon: 89 40 11 11 

E-pošta: aarhus@statsamt.dk 

Statsamtet Viborg 

St. Sct. Hansgade 2-4 

8800 Viborg 

Telefon: 87 26 20 00 

E-pošta: viborg@statsamt.dk 

Statsamtet Sønderjylland 

H.P. Hanssens Gade 42 

6200 Aabenraa 

Telefon: 74 31 31 31 

E-pošta: soenderjylland@statsamt.dk 

Statsamtet Ribe 

Bøge Allé 2 

6760 Ribe 

Telefon: 76 88 66 66 

E-pošta: ribe@statsamt.dk 

Statsamtet Nordjylland 

Aalborghus Slot 

Slotspladsen 1 

9000 Aalborg 

Telefon: 96 31 92 00 

E-pošta: nordjylland@statsamt.dk

Biroi rada u Danskoj 

135 

Biro rada – Arbejdsformidlingen (AF) – je ta 

instanca, gdje se trebaš obratiti kad tražiš 

posao. Postoji 14 AF-regionalnih kancelarija 

koje sve imaju svoju naslovnu stranicu na 

internetu sa lokalnim informacijama za one 

koji traže posao i za poslodavce. 

Internet – naslovna stranica: www.af.dk 

AF – Bornholm Regionskontor 

Tornegade 5 

Postboks 119 

3700 Rønne 

Telefon: 56 95 30 33 


www.bornholm.af.dk 

AF – Frederiksborg Regionskontor 

Datavej 36 

3460 Birkerød 

Telefon: 48 22 85 00 


www.frederiksborg.af.dk 

E-pošta: frederiksborg@af.dk 

AF – Fyn Regionskontor 

Dannebrogsgade 3 

5000 Odense C 

Telefon: 66 11 77 70 


www.fyn.af.dk 

AF – Nordjylland Regionskontor 

Vestre Havnepromenade 15 

9100 Aalborg 

Telefon: 99 33 90 00 


www.nordjylland.af.dk 

E-pošta: nordjylland@af.dk 

AF – Ribe Regionskontor 

Teglværksgade 4 

6701 Esbjerg 

Telefon: 79 12 33 44 


www.ribe.af.dk 

AF – Ringkøbing Regionskontor 

Nørregade 44 

7400 Herning 

Telefon: 96 27 34 00 


www.ringkoebing.af.dk 

AF – Roskilde Regionskontor 

Jernbanegade 12 

4000 Roskilde 

Telefon: 46 18 11 00 


www.roskilde.af.dk 

AF – Storkøbenhavn Regionkontor 

Vesterbrogade 123 

1620 København V 

Telefon: 33 55 10 20 


www.koebenhavn.af.dk 

AF – Storstrøm Regionskontor 

Vestensborg Allé 8 

4800 Nykøbing Falster 

Telefon: 54 88 05 05 


storstroem.af.dk 

E-pošta: af-storstrom@af-dk.dk 


136 

Političke partije 


AF – Sønderjylland Regionskontor 

“Bjergparken” 

Bjerggade 4 K 

6200 Aabenraa 

Telefon: 74 63 21 20 


www.soenderjylland.af.dk 

E-pošta: soenderjylland@af.dk 

AF – Vejle Regionskontor 

Fiskergade 1 

7100 Vejle 

Telefon: 70 10 26 26 

Internet – naslovna stranica: www.vejle.af.dk 

E-pošta: afvejle@post4.tele.dk 

AF – Vestsjælland Regionskontor 

Smedelundsgade 16 

4300 Holbæk 

Telefon: 59 48 12 00 


www.vestsjaelland.af.dk 

E-pošta: af-region.vestsjaelland@af-dk.dk 

AF – Viborg Regionskontor 

Fælledvej 3 

8800 Viborg 

Telefon: 96 15 22 00 


www.viborg.af.dk 

E-pošta: af-region.viborg@af-dk.dk 

AF – Århus Regionskontor 

Søren Frichs Vej 38 K, st. 

8230 Åbyhøj 

Telefon: 89 34 66 00 


www.aarhus.af.dk 

E-pošta: region.aarhus@af.dk 

Lista partija koje na dan 1. oktobra 2002 

ispunjavaju uvjete za kandidaturu na parlamentarnim 

izborima. 

Danska narodna partija 

Dansk Folkeparti 

Christiansborg 


Telefon: 33 37 51 99 


www.danskfolkeparti.dk 

E-pošta: df@ft.dk 

Partija jedinstva – Crveno-zeleni 

Enhedslisten – De Rød-Grønne 

Studiestræde 24, 1. sal 


Telefon: 33 93 33 24 


www.enhedslisten.dk 

E-pošta: landskontoret@enhedslisten.dk 

Konzervativna partija 

Konservative Folkeparti, Det 

Nyhavn 4 

Postboks 1515 


Telefon: 33 13 41 40 


www.konservative.dk 

E-pošta: info@konservative.dk

137 

Kršćanska narodna partija 

Kristeligt Folkeparti 

Allégade 24 A, 1. sal 

2000 Frederiskberg 

Telefon: 33 27 78 10 

Internet – naslovna stranica: www.krf.dk 

E-pošta: krf@ft.dk 

Manjinska partija 

Minoritetspartiet 

Frederiksgade 22, 2. sal 

8000 Århus C 

Telefon: 40 54 82 93 


www.minoritetspartiet.dk 

E-pošta: info@minoritetspartiet.dk 

Socijalistička narodna partija 

Socialistisk Folkeparti 



Telefon: 33 12 70 11 

Internet – naslovna stranica: www.sf.dk 

E-pošta: sf@sf.dk 

Danska Liberalna partija 

Venstre, Danmarks Liberale Parti 

Søllerødvej 30 

2840 Holte 

Telefon: 45 80 22 33 

Internet – naslovna stranica: www.venstre.dk 

E-pošta: venstre@venstre.dk 


Partija radikala 

Radikale Venstre, Det 



Telefon: 33 37 47 47 


www.radikale.dk 

E-pošta: radikale@radikale.dk 

Socijaldemokratska partija 

Socialdemokraterne 

Thorvaldsensvej 2 

1780 København V 

Telefon: 35 39 15 22 

Internet – naslovna 

stranica:www.socialdemokratiet.dk 

E-pošta: socialdemokratiet@net.dialog.dk

138 

Objašnjenje pojmova 

OBJAŠNJENJA POJMOVA 

Administracija stambene 

zgrade (Ejendommens 

administration) 

Nju sačinjavaju zaposleni koji u ime 

vlasnika vode brigu o zgradi. To 

znači: izrad _ uju ugovore o iznajmljivanju 

stanova, naplaćuju kiriju/stanarinu, 

zapošljavaju domara i 

održavaju kontakt sa stanarima. 

Aktiviranje (Aktivering) 

Grad _ ani koji primaju introdukcionu 

pomoć, gotovinsku pomoć ili potporu 

nezaposlenima imaju pravo i obavezu 

da prihvate ponudu za aktiviranje. 

Opštine su dužne da izrade i ponude 

aktiviranje primaocima introdukcione 

i gotovinske pomoći. 

Biro rada je zadužen za aktiviranje 

lica koja primaju potporu za nezaposlene. 

Aktiviranje može da sadrži pomoć 

u iznalaženju mogućnosti obrazovanja 

ili nalaženja posla u javnom ili privatnom 

sektoru ili specijalnih obrazovnih 

aktivnosti. 

Apsolutizam (Enevælde) 

Politički sistem gdje vladar ima 

neograničenu vlast. Danska je imala 

više oblika tog sistema od 1661 – 

1848 godine. 

Biblija (Bibelen) 

Biblija je sveto pismo svih hrišćana. 

Biblija je podijeljena na dva dijela: 

Stari i Novi testament. Stari testament 

je prvobitno napisan na hebrejskom 

jeziku i radi se prvenstveno o 

odnosu Boga i jevrejskog naroda. 

Novi testament je prvobitno pisan na 

grčkom i govori o Božjem sinu, Isusu 

Hristu, njegovim prvim sljedbenicima 

i prvoj hrišćanskoj crkvi. Hrišćani smatraju 

Hrista glavnim licem Biblije. 

Najnoviji danski prijevod Biblije potiče 

iz 1992 god. i naziva se danskom 

Biblijom (kraljice) Margrethe II. 

Dankort 

Dankort je posebna platežna kartica 

u Danskoj koju su stvorile banke i koji 

se zasniva na sistemu elektronskog 

prebacivanja novca u cijeloj zemlji. 

Distriktne novine 

(Distriktsblade) 

To su besplatne lokalne sedmične 

novine finansirane prihodima od 

reklama.

139 

Državna zajednica 

(Rigsfællesskab) 

Ekonomska, pravna i jezička zajednica 

koja povezuje Dansku, Farska ostrva 

i Grenland u jednu državu sa danskim 

ustavom. Farska ostrva i Grenland 

imaju široku autonomiju u državnim 

okvirima. 

Rimski ugovor. Danska je postala član 

EF 1972 god. nakon referenduma. 

EU obuhvata danas 15 evropskih 

zemalja: to su pored Danske i Belgija, 

Velika Britanija sa sjevernom Irskom, 

Finska, Francuska, Grčka, Holandija, 

Irska, Italija, Luksemburg, Portugal, 

Španija, Švedska, Njemačka i Austrija. 


Državni advokat (Statsadvokat) 

Državni advokat je javni tužilac u 

krivičnim procesima pri okružnim 

(drugostepenim) sudovima. 

Državni okrug (Statsamt) 

Državni okruzi su državni regionalni 

organi koji pokrivaju ista geografska 

područja kao okruzi. Ima ih 14 plus 

Prezidijum u Kopenhagenu koji ima 

otprilike iste funkcije kao državni 

okruzi. Državnim okrugom upravlja 

okružni načelnik i njegovi zadaci su 

izmed _ u ostalog separacija i razvod 

braka, roditeljsko pravo i pravo djeteta 

na posjete drugom roditelju. Osim 

toga okruzi vrše ulogu sekretarijata 

nadzornih organa koji vode računa da 

se opštine pridržavaju zakona. 

EU 

Evropska Unija, do 1993 se zvala 

Evropsko zajedničko tržište – EF. 

Saradnja se postepeno razvijala od 

1957 kada je 6 zemalja potpisalo 

Evangelističko-luteranska 

crkva (Evangelisk-luthersk) 

Danska crkva je evangelističko-luteranska. 

To znači da spada u hrišćanske 

crkve koje su se u vrijeme Reformacije 

oko 1500 godine odvojile od 

rimokatoličke crkve. Evangelističkoluteranska 

crkva zasniva svoje 

vjerovanje na Bibliji i tri jevand _ elja 

najstarijih hrišćanskih crkvi, na 

Augsburškoj objavi objavljenoj u vrijeme 

Reformacije kao i na Malom 

katekizmu Lutera, crkvenoj knjizi o 

hrišćanstvu koju je napisao njemački 

kalud _ er Martin Luter. 

Evropski Parlament (Europa- 

Parlamentet) 

Evropski Parlament ima 626 članova 

koje su izabrali stanovnici 15 zemalja 

članica Evropske Unije. Članovi se 

biraju na 5 godina. Njihov broj zavisi 

od veličine zemlje. Danska ima 16 

članova.

140 


Gotovinska pomoć 

(Kontanthjælp) 

Grad _ ani, koji nemaju nikakvih prihoda 

ili imovinu i nisu u stanju da 

izdržavaju sebe ili svoju porodicu, 

mogu da dobiju kontantnu – gotovinsku 

pomoć. To znači da komuna isplaćuje 

jednu sumu novca za život. Preduslov 

dobijanja ove pomoći je da su 

isprobane sve mogućnosti nalaženja 

posla ili da se prihvati ponuda opštine 

o aktiviranju. To ne važi za novodošle 

grad _ ane prve tri godine jer su oni u 

tom periodu obuhvaćeni zakonom o 

integraciji*. 

Imovinsku sud (Skifteretten) 

Ovaj sud je odjeljenje opštinskog suda 

i bavi se zaostavštinom, imovinom 

bankrotiranih i podjelom imovine 

poslije razvoda braka. 

Introdukciona pomoć 

– početna pomoć 

(Introduktionsydelse) 

Introdukciona pomoć je iznos novca 

koji opštine isplaćuju novim grad _ a- 

nima obuhvaćenim zakonom o integraciji, 

ukoliko nisu u stanju ili nemaju 

nikoga ko bi ih izdržavao. 

Istražni zatvor – Pritvor 

(Varetægtsfængsling) 

U istražni zatvor se šalje lice lišeno 

slobode kad je pod sumnjom da je 

počinilo neko krivično djelo. 

Kasa za pomoć nezaposlenima 

(Arbejdsløshedskasse) 

Kasa za nezaposlene je privatno 

udruženje radnika ili samostalnih 

privrednika čiji je zadatak da osiguraju 

ekonomsku pomoć članovima koji 

su izgubili posao. Ove kase su tijesno 

povezane sa sindikatima ali je moguće 

biti član kase za nezaposlene bez 

članstva u sindikatu. 

Komisija za nadzor rada 

(Arbejdstilsynet) 

Komisija za nadzor rada je javna 

služba čiji je zadatak da učestvuje u 

stvaranju sigurnih i zdravih uslova 

rada koji omogućavaju dalji razvoj 

radnih mjesta. To uključuje nadgledanje 

preduzeća, izradu pravila i 

informisanje o uslovima rada. Ova 

komisija ima kancelarije u svim okruzima 

kao i Kopenhagenu i opštini 

Frederiksberg.

141 

Kreditni zavod 

(Realkreditinstitut) 

Realni kredit je zajam čija sigurnost 

leži u nepokretnoj imovini. Ovaj kredit 

se dobija kad se svoja nepokretna 

imovina stavi u zalog. Ovakve pozajmice 

se dobijaju u Kreditnom zavodu – 

to su ustvari vrste specijalnih banaka. 

Lista grad _ ana (Borgerliste) 

Lista grad _ ana je lista sa imenima 

ljudi koji ne pripadaju političkim partijama 

a kandiduju se na opštinskim 

izborima. Ovakve liste nastaju kao 

pokušaj protežiranja nekog lokalnog 

problema koji nije obuhvaćen programima 

političkih partija. 

Narodna crkva (Folkekirke) 

Evangelističko-luteranska crkva je 

prema ustavu Danska narodna crkva. 

Riječ «narodna» označava da većina 

Danaca pripada crkvi i da ona ima 

čvršće veze sa državom nego druge 

crkve. Ustav propisuje da država 

mora da podržava narodnu crkvu. 

Parlament utvrd _ uje smjernice rada 

crkvene uprave ali se država, po pravilu, 

ne miješa u život crkve. Bogosluženja 

narodne crkve su javna i 

članovi narodne crkve mogu bez daljeg 

učestvovati u crkvenim obredima kao 

što su krštenje, krizmanje, vjenčanje i 

sahrana. Sveštenici i crkveno osoblje 

još iz starih vremena imaju zadatak 

upisivanja novorod _ enih u matične 

knjige. Izuzetak je dio Danske koji se 

zove Sønderjylland gdje postoji 

službenik registrature koji obavlja 

registrovanje novorod _ enih. Sveštenici 

narodne crkve djeluju i kao pogrebni 

organi koji odobravaju sahranu ili 

kremiranje umrlih. 

Narodne više škole 

(Folkehøjskole) 

Narodne više škole – u svakodnevnom 

govoru zvane samo više škole – su 

poseban vid koledža za mlade i 

odrasle koje su nastale sredinom XIX 

vijeka u Danskoj. Cilj ovih škola je da 

mladima i odraslima pruži uvid u 

povezanost kulturnog i društvenog 

života. Predmeti u školama su npr.: 

muzika, likovno obrazovanje, sport, 

filozofija i društveni odnosi. Nastava 

ne daje nikakve formalne kvalifikacije 

i nema ispita. 

Odbor za odred _ ivanje stanarina 

(Huslejenævn) 

Sve opštine moraju imati odbore za 

odred _ ivanje stanarina. Opštine mogu 

da se dogovore o zajedničkim odborima. 

Jedan odbor se sastoji od tri 

člana. Dva člana bira opština na 

osnovu preporuke udruženja stanara i 

udruženja kućevlasnika. Treći član, 

OBJAŠNJENJA POJMOVA

142 


koji je ujedno predsjednik, mora da 

bude pravnik i postavljaju ga okružne 

vlasti. Odbor za odred _ ivanje stanarina 

razmatra žalbe na visinu stanarine, 

opremljenost stana i druge uslove 

izdavanja stanova. 

Odbor za žalbe na rad policije 

(Politiklagenævn) 

Ovakvih odbora ima u Kopenhagenu, 

Aalborgu, Viborgu i Sonderborgu i na 

Sjællandu i Fynu. Oni zajedno sa 

državnim advokatima* razmatraju 

žalbe na rad policije i prijave prekršaja 

koje su zaposleni u policiji 

počinili u svom radu. Odbor za žalbe 

se sastoji od jednog pravnika koji je 

predsjednik i dva porotnika. 

Okružni odbor (Amtsråd) 

Danska je na dan 1.1.2003 podijeljena 

na 13 okruga koje se staraju o 

većim lokalnim zadacima kao što su 

bolnice, zdravstveno osiguranje, gimnazije, 

zaštitu okoline i održavanje lokalnih 

puteva. Okruzima upravljaju 

okružni odbori koje grad _ ani biraju na 

4 godine i koji se sastoje od najmanje 

9 a najviše 31 člana. 

Okružni sud (Landsret) 

Danska ima dva okružna suda: 

Istočni, koji leži u Kopenhagenu i 

Zapadni, koji leži u Viborgu. Okružni 

sudovi su nadležni za odluke i presude 

donesene od strane nekih vlasti, krivična 

djela gdje postoji sumnja o 

ozbiljnijim prestupima i presuda 

opštinskih – prvostepenih sudova na 

koje je uložena žalba. 

Opšta stambena zajednica 

(Alment Boligselskab) 

Opšta stambena zajednica je udruženje 

koje radi na non-profit osnovi i 

brine se o nizu stambeno-socijalnih 

zadataka. Takvo udruženje ima konkretne 

obaveze izgradnje, iznajmljivanja, 

vod _ enja, održavanja i osavremenjivanja 

društvenih stanova. Stambeno-socijalne 

dužnosti su da pridonese 

rješavanju stambenih problema 

socijalno ugroženih kategorija ljudi. 

Svako ko je napunio 15 godina 

može uz manju nadoknadu da se 

upiše na listu čekanja stambenog preduzeća 

i dobije stan kad dod _ e na red. 

Opštinska uprava 

(Kommunalbestyrelse) 

Danska je na dan 1.1.2003 godine 

podijeljena na 271 primarnih opština 

– u svakodnevnom govoru zvanim 

«opštinama». Opština je društveni 

organ koji rješava različite zadatke u 

lokalnim okvirima. U Danskoj postoji 

takozvana opštinska samouprava a 

zakon daje opštinama široke okvire

143 

samostalnog donošenja odluke. Osim 

toga opštine rješavaju svoje zadatke – 

naročito iz oblasti socijalnog staranja 

– na osnovu podrobnijih pravila u 

zakonodavstvu. 

Opštine vode opštinske uprave 

koje grad _ ani te opštine biraju izmed _ u 

sebe svake četvrte godine. 

Opštinski sud (Byret) 

Opštinski sud je prva instanca danskog 

pravnog sistema. Ovdje se obrad _ uju 

civilni predmeti i većina prekršaja. 

Parlament (Folketinget) 

Danski nacionalni parlament se zove 

Folketinget. On ima 179 članova od 

toga su dva sa Grenlanda i dva sa 

Farskih ostrva. 

Članovi se biraju na najviše po 4 

godine. Predsjednik vlade može da 

raspiše izbore i prije isteka perioda 

od 4 godine. Izbori se vrše po sistemu 

proporcionalne reprezentacije. To 

znači da svaka partija dobija onoliko 

mjesta u Folketingetu koliko je procenata 

glasova osvojila. 

Porodilište (Barselsgang) 

Porodilište je dio bolnice u kome su 

smještene žene sa svojim bebama neposredno 

nakon porod _ aja. 

Porotnik (Lægdommer) 

Porotnici su lica koja nisu pravnici a 

učestvuju u krivičnim procesima kao 

porotnici ili kao sudije. 

Potpora nezaposlenima 

(Arbejdsløshedsdagpenge) 

Potpora nezaposlenima je ekonomska 

pomoć koja može da se dodjeli članu 

kase za nezaposlene koji je ostao bez 

posla. 

Pretplata/Licenca (Licens) 

Pretplata je porez koji se plaća ako 

se posjeduje radio ili televizor.Time se 

plaća pravo na prijem programa. 

Pretplatom se finansira Danski Radio 

– radio i televizija – i TV 2 koji imaju 

takozvanu public service obavezu. 

Pretplata se dijeli po utvrd _ enom 

ključu koji utvrd _ uje Ministarstvo za 

kulturu. 

Prezidijum (Overpræsidiet) 

Prezidijum u Kopenhagenu je državna 

institucija koja pokriva isto 

područje kao i kopenhaška opština. 

Prezidijum vodi predsjednik koji u 

svojoj nadležnosti ima otprilike iste 

stvari kao i jedan okrug. 


144 


Prosvjećivanje 

(Folkeoplysning) 

Prosvjećivanje je obrazovanje i 

informisanje odraslih o opštim temama 

bez stručnog usmjeravanja. Prosvjetna 

udruženja, narodne više škole, 

biblioteke kao i kulturne, religijske ili 

političke organizacije su obično organizatori 

prosvjetnih inicijativa. Vidi i: 

večernje škole. 

Prosvjetni savjet 

(Oplysningsforbund) 

Prosvjetni savjet je organizacija koja 

koordinira i administrira prosvjetni 

rad – posebno u vezi sa nastavom u 

slobodnom vremenu. Vidi i večernje 

škole. 

Public service 

Public service naziv se upotrebljava 

za nezavisne, nekomercijalne radio i 

TV-stanice čiji je cilj emitovanje programa 

za cjelokupno stanovništvo. 

Danski Radio (DR) je public service 

organizacija koja je na osnovu 

zakona o radiju obavezna da emituje 

svestrane, kulturne i informativne 

emisije. 

Reciklaža (Genbrugsplads) 

Dužnost opštine je da organizuje 

ponovnu upotrebu najvećeg dijela 

d _ ubreta i otpadaka. Zato opštine 

imaju mjesta za reciklažu gdje se 

otpaci mogu razvrstati i baciti u 

odgovarajuće kontejnere, npr.: karton, 

staklo, metal, zelenilo iz bašte. Otpaci 

opasni po okolinu se predaju posebno. 

Referendum 

(Folkeafstemning) 

Na referendumu se narod izjašnjava o 

nekom posebnom pitanju o kome se 

Parlament već izjasnio ili se sprema 

na to. Parlamentu referendum može 

biti obavezan ili orijentacioni. Prema 

danskom ustavu svaka promjena ustava 

ili prenošenje suvereniteta nekim 

naddržavnim organima mora da se 

iznese na referendum. U Danskoj je 

referendum primjenjen posljednji put 

prilikom odlučivanja o odnosu sa EU. 

Referent za zaštitu na radu 

(Sikkerhedsrepræsentant) 

Referent za zaštitu na radu je izabran 

od svojih radnih kolega sa zadatkom 

da predstavlja radnike u odnosu na 

poslodavca a po pitanju sigurnosti i 

zdravlja na radu. Referent se bira na 

dvije godine, kao i sindikalni povjerenik, 

i upućuje se na posebno obrazovanje.

145 

Reprezentativna demokratija 

(Repræsentativt demokrati) 

Reprezentativna demokratija je 

društveni sistem gdje narod bira 

članove nekog reprezentativnog tijela. 

U Danskoj se održavaju izbori za 

Parlament, okruge i opštine. 

Roditeljska prava 

(Forældremyndighed) 

Roditeljska prava uključuju obavezu 

staranja o deci i preduzimanja onih 

koraka koji su najbolji za djecu. 

Roditelji koji žive u braku automatski 

dijele roditeljska prava. Ukoliko 

roditelji nisu vjenčani onda majka 

ima roditeljsko pravo osim ako 

roditelji nisu sklopili drugačiji sporazum. 

Ako se roditelji separiraju ili 

razvedu donosi se odluka o tome ko 

će imati roditeljsko pravo. Roditelji 

mogu da dogovore nastavak obostranog 

roditeljskog prava. 

Šengenska saradnja 

(Schengensamarbejdet) 

Šengenska saradnja je saradnja EUzemalja 

Belgije, Danske, Finske, 

Francuske, Grčke, Holandije, Italije, 

Luksemburga, Portugala, Španije, 

Švedske, Njemačke i Austrije kao i 

Norveške.To znači da stanovnici ovih 

zemalja mogu slobodno da prelaze 

med _ usobne granice bez granične kontrole. 

Danska je u Šengenskoj saradnji 

od 1997 godine. 

Šengenski informativni sistem 

(Schengeninformationssystemet) 

Jedna od centralnih stvari u šengenskoj 

saradnji je elektronska mreža 

koja svim policijskim stanicama i 

konzulatima u zemljama članicama 

šengenskog dogovora omogućava 

pristup informacijama o prijavljenim 

licima i traženim stvarima i vozilima. 

Sindikalni povjerenik 

(Tillidsrepræsentant) 

Sindikalni povjerenik se bira na dvije 

godine od strane svojih kolega sa 

posla. Povjerenik predstavlja radnike 

u odnosima sa poslodavcem. Osim 

toga sindikalni povjerenik je i predstavnik 

strukovne organizacije na 

svom radnom mjestu. 

Skaning sa ultrazvukom 

(Scanning med ultralyd) 

Skaner je aparat koji se upotrebljava 

prilikom sistematske pretrage jednog 

područja. Skaning ultrazvukom znači 

da se uz pomoć ultrazvučnih 

talasa/valova mogu vidjeti npr. 

unutrašnji organi ili beba u materici. 

Uz pomoć ultrazvuka može se vidjeti 

koliko je beba velika, kog je pola i da 

li ima ozbiljan hendikep. 


146 


Slobodna prodaja (Håndkøb) 

Jedan dio lijekova se može kupiti u 

slobodnoj prodaji, bez ljekarskog 

recepta. 

Udruženje kućevlasnika 

(Grundejerforening) 

To je udruženje kućevlasnika u nekom 

stambenom bloku koje se bavi pitanjima 

od zajedničkog interesa – npr.: 

održavanje trotoara ili eventualnih 

zajedničkih objekata. 

Udruženje stanara 

(Beboerforening) 

Udruženje stanara koji su iznajmili 

stanove kod istog stambenog preduzeća. 

Udruženje štiti interese stanara 

u odnosima za iznajmljivačem. 

Uprava za nadzor povreda na 

radu (Arbejdsskadestyrelsen) 

Uprava za nadzor povreda na radu je 

državna organizacija u okviru Ministarstva 

za socijalni rad. Njen zadatak 

je da sprovodi zakon o povredama na 

radu koji reguliše odredbe o mogućnostima 

ostvarivanja nadoknade u 

slučaju povrede na radu. 

Uprava za strance 

(Udlændingestyrelsen) 

Uprava za strance potpada pod 

Ministarstvo za integraciju. Uprava, 

med _ utim, donosi svoje odluke nezavisno 

od ministarstva. Uprava za 

strance se bavi dugim nizom pitanja u 

vezi sa ulaskom i boravkom stranaca u 

Danskoj – npr.: azil, spajanje porodica, 

viza i dozvola za rad. Uprava za 

strance donosi odluke o konkretnim 

molbama i zahtjevima i daje obavještenja 

o ulasku i boravku u zemlju. 

Uškolovavanje – Početak 

školovanja (Indskoling) 

Period od predškolskog do 2. razreda 

se naziva početak školovanja. U tom 

periodu se škola i učitelji trude da 

priviknu d _ ake na školsku atmosferu. 

Cilj je ojačavanje stručnih i kreativnih 

sposobnosti kao i motorike i socijalnog 

razvoja pojedinog učenika. 

Uvid u akta (Aktindsigt) 

Zakon o javnoj upravi daje svakom 

pravo na uvid u sva državna i opštinska 

dokumenta. 

Uvid u akta se može odbiti u 

različitim slučajevima, kao npr.: poštovanje 

privatnog života, državna bezbjednost 

ili društveni ekonomski interesi. 

Stranke u parnici imaju uvećano 

pravo uvida u dokumenta iz te parnice.

147 

Večernja škola (Aftenskole) 

Nastava kojoj se prisustvuje dobrovoljno 

i koja protiče u slobodnom vremenu. 

Nastava može sadržati mnogobrojne 

različite predmete: npr.: strani 

jezik, istorija, informatika, filozofija 

ili kreativni predmeti. Nastava ne daje 

formalne kompetencije i nema ispita. 

Iza nastave obično stoji neki prosvjetni 

forum. 

Visoka škola (Højskole) 

Vidi: narodna visoka škola. 

Zakon o integraciji 

(Integrationslov) 

Danski Parlament je 1999 god. usvojio 

«Zakon o integraciji stranaca u 

Danskoj», zakon o uključivanju 

stranaca u dansko društvo. Glavni cilj 

zakona je da pridonese osiguranju 

mogućnosti novodošlih izbjeglica i 

doseljenika da ravnopravno sa ostalim 

grad _ anima učestvuju u društvenom, 

političkom, ekonomskom, radnom, 

socijalnom, religioznom i kulturnom 

životu. Osim toga je poželjno da novodošli 

grad _ ani u što kraćem roku 

počnu sami sebe da izdržavaju i razumiju 

osnovne norme i vrijednosti danskog 

društva. Zakon nalaže opštinama 

da izbjeglicama nad _ u stan kao i 

da izbjeglicama i doseljenicima 

ponude introdukcioni program*. 

Svima koji su obuhvaćeni zakonom 

o integraciji nudi se i kurs upoznavanja 

društva i učenja danskog jezika. 

Za one koji se ne izdržavaju na 

drugi način, uvodni program sadrži i 

ponudu o stručnom i obrazovnom 

aktiviranju* uz isplatu početne introdukcione 

pomoći*. 

Zakon o strancima 

(Udlændingeloven) 

Zakon o strancima sadrži pravila o 

ulasku i boravku stranaca u Dansku, 

pod tim se podrazumijeva viza, dozvola 

za boravak i rad i deportacija – 

protjerivanje iz zemlje. 

Žute stranice (De gule sider) 

Žute stranice su one stranice u telefonskim 

imenicima koje sadrže informacije 

o privrednim preduzećima. 


148 

Registar pojmova 

REGISTAR POJMOVA 

A 

Abortus 52 

Advokat, kupovina stanova 41 

Aktiviranje 32, 59, 87, 92 

Alarm 112 112, 128 

Alimentacija (za bivšeg supružnika) 52 

Alkohol 88, 125 

Antena 43 

Apoteka/Ljekarna 128 

Apsolutizam 11 

Azilant 23, 24 

B 

Babica 54 

Banka 128 

Bankovni račun 95 

Biblioteka 104, 128 

Biciklisti 8 

Biranje ljekara 110 

Biro rada 87, 89 

Bolest izazvana stilom života 109 

Bolest 108 

Bolnički sistem 110 

Bolnički smještaj, 

hospitalizacija 116, 117 

Boravišna dozvola 23, 25 

Božić 123 

Božićni ručak 123 

Brak 51 

Brak, nasilje u braku 52 

Brak, nevjenčan 51 

Brucošijada 77 

Butik 128 

C 

Carina i porezi 91 

Cenzura 102 

Crkveni porez 103 

Crkveni ured 56 

CV (curriculum vitae) 90 

CVUU (Centar za procjenu 

stranih diploma) 81 

Čuvanje djece 58, 59 

Čuvanje tajne 17, 33, 112 

D 

Dankort 95 

Dannebrog (danska zastava) 125 

Danska narodna crkva 56, 65, 103 

Danska Pomoć Izbjeglicama 26 

Danski radio 102 

Debata, javna 101 

Demokratija 11, 101 

Demokratija, reprezentativna 11 

Demokratska pravna država 10 

Demonstracija 19 

Depozit (kaucija) 38 

Depozit (kaucija), pomoć 39 

Diskriminacija 89 

Distriktne novine 36 

Djeca 58 

Dječji dodatak 52 

Dječji rod _ endan 124 

Dječji vrtić 58 

Dječji vrtić, selidbeni 58 

Dnevna institucija (za čuvanje djece) 59 

Dnevna viša škola 105 

Dodatak, čuvanje djece 58 

Dodjela stana 36 

Dogovor o zajedničkoj anteni 43 

Dogradnja 44 

Dojenje 56 

Domar 42 

Doseljenička biblioteka 104 

Dozvola za rad 23 

Društveni sistem 11 

Društvo izobilja 99 

Društvo znanja 7 

Društvo 49 

Druženje 124 

Državljanstvo 28 

Državljanstvo, dansko 28 

Državna zajednica 7 

Državni advokat 19 

Duhovi 123 

Dvojezična djeca 72 

D- 

D- ački savjet 69 

E 

Ekonomija 94 

Ekonomsko obrazovanje 67, 75 

Električna struja 44 

EØS – (evropska ekonomska 

saradnja) 23 

EU (Evropska unija) 7, 20, 23 

Evangelističko-luteranska crkva 103 

Evropski Parlament 14 

Evropski Savjet 20

149 

G 

Generalna skupština, udruženje 106 

Geografija 6 

Gimnazija 67, 75 

Glavni grad 7 

Godišnjice, praznici 123 

Gotovinska pomoć 92 

Groblje 65, 104 

Grupa majki 57 

H 

Hendikep 53 

HF (viši pripremni ispit) 67, 75 

HHX (završena srednja 

ekonomska škola) 75 

Hrišćanstvu 71 

Homoseksualnost 52 

HTX (završena srednja tehnička 

škola) 75 

Humor 124 

I 

Imena, priznata 56 

Imovinski sud 65 

Industrijski eksport 7 

Informacije o studijama 76 

Institucija, integrisana (za čuvanje 

djece od 0-6 god.) 58 

Integracioni savjet 15 

Interesna organizacija 16 

Internet 104 

Intervju za posao 90 

Introdukcija, pomoć 32, 82, 92 

Introdukcioni program (početni 

period za izbjeglice) 32 

Ironija 124 

Ishrana, bolnička 117 

Ispit 69 

Izbacivanje 25 

Izbjeglica 23 

Izbor 14 

Izborna kartica 14 

Izborno pravo 14 

Izdatak, bolest 110 

Izdavanje stana, vremenski 

ograničeno 39 

Izvod iz kaznene evidencije 18 

J 

Jaslice 58 

Jezik 7 

K 

Kancelarija, javna 129 

Kartica za plaćanje 95 

Kasa za nezaposlene 87, 92 

Kazna 18 

Kažnjavanje 58 

Klub za provod slobodnog 

vremena 73 

Koledž 70 

Kolege 88 

Kolektivni ugovor 86 

Komisija za nadzor rada 89 

Konvencija o ljudskim pravima, 

Evropska 20, 23 

Konvencije, internacionalne 20 

Krad _ a 45 

Kraljevska kuća/Dvor 11 

Kredit 95 

Kreditni zavod 42 

Kriminal 62 

Krizna linija 62 

Krizna pomoć 53 

Krizni centar 53 

Krštenica 56 

Krštenje 56 

Kružok 68 

Kućna njega, pomoć 64 

Kućni red 42 

Kultura 100 

L 

Lični broj 31 

Lijek 111, 120 

Lista čekanja, čuvanje djece 59 

Lista grad _ ana 14 

Lokalna politika 114 

Lj 

Ljekar opšte prakse 110 

Ljekar specijalista 110, 111 

Ljekarska služba, dežurna 111 

Ljekarski pregled, dječji 57, 114 

Ljudska prava 20 

M 

Maternji jezik, nastava 72 

Mediji 101 

REGISTAR POJMOVA

150 


Ministarstva 13 

Mjesto ukopa 65 

Mjesto za reciklažu 43 

Mladi, kriminal 19 

Mogućnost žalbe 17 

Molba za azil 24 

Molba 90 

Monarhija, konstitutivna 11 

Muzej 129 

N 

Nadoknada/Odšteta 45 

Nadoknada trudnicama 57 

Nalaženje posla 89 

Nametnut brak 51 

Nasilje 52 

Nastava danskog jezika 32, 72, 82 

Nastava u slobodnom vremenu 104 

Nastava 32, 71 

NATO (Sjeverno-atlantska 

organizacija) 20 

Nevjerstvo 52 

Nezaposlenost 86 

O 

Obaveza izdržavanja (bračnih 

partnera ili djece) 51 

Običaji 122 

Obrazovanje mladih 75 

Obrazovanje odraslih 81 

Obrazovanje 66, 77 

Obrezivanje 115 

Ocjene 69 

Odbitak (neoporezovani poreski iznos)98 

Odbor za izbjeglice 24 

OECD (Organizacija za ekonomsku 

saradnju i razvoj) 20 

Okrug 13 

Okrug, državni 23 

Okružni savjet 11 

Okružni sud 13 

Ombudsmen 17 

Omladinska kultura 62 

Opština 13, 26 

Opštinska uprava 11, 13 

Opštinski sud, prvostepeni 13 

Osiguranje protiv nezaposlenosti 87 

Osiguranje stana 45 

Osiguranje trećeg lica 97 

Osiguranje 45, 97 

Osnovna škola, cjelovita 68 

Osnovna škola 68, 70 

Osnovna škola, privatna 69, 71 

Otpaci 42 

P 

Par, odnos 21 

Parlament, danski 11, 12 

Parlamentarna debata 12 

Parlamentarni izbori 14 

Partija 14, 16 

Partnerstvo, registrovano 52 

Pasoš 19 

Penzija, narodna 63 

Početak školske godine 70 

Podjela imovine 52 

Policija 19 

Polubraća i polusestre 50 

Poljoprivredna proizvodnja 8 

Pomoć nezaposlenima 87 

Pomoć za izradu lekcija 83 

Pomoć za nabavku lijeka 120 

Pomoć za nezaposlene 87, 92 

Pomoć za sahranu 66 

Ponuda za čuvanje djece 58 

Popust na braću/sestre 59 

Poreska kartica 98 

Porez ili Taksa 98 

Porez na promet 98 

Porez 98 

Porodica 49, 50 

Porodilište, u bolnici 55 

Porodilište 56 

Porodiljsko odsustvo 56 

Porod _ aj kod kuće 54 

Porod _ aj 55 

Porod _ ajna priprema 54 

Porod _ ajno odsustvo 56 

Posao 31, 84, 85, 88 

Posebna nastava 71 

Pošta 129 

Potrošač 97 

Potrošački žalbeni ured 98 

Potrošnja 94 

Povratak kući 27 

Povreda na poslu 89 

Praksa 76 

Prateći žurnal (koji sledi trudnicu) 54 

Prava, Ustavom zagarantovana 11, 19

151 

Pravilnik 42 

Pravna pomoć 18 

Pravna služba, dežurni 18 

Pravna država, demokratska 10, 17 

Pravo glasa 14 

Praznici (kad se ističe zastava) 125 

Praznici/Svečanosti 123 

Praznici 123 

Predpenzija 63 

Predsjednik vlade 13 

Predstavnik, roditeljski savjet 61 

Predškolski razred 68 

Preduzeće, osnivanje 91 

Prepravka 44 

Presuda, bezuslovna 18 

Presuda, uslovna 18 

Pretplata 102 

Preuzeti zakon u svoje ruke 19 

Prevodilac 61 

Prevodilačka pomoć 33, 112 

Prezidijum 52 

Prijem, upis na fakultet 77 

Prijemni ispit, obrazovanje 77 

Prijevremena penzija 63 

Prinudni smještaj u bolnicu 117 

Pritvor 18 

Privatna škola 71 

Privatne dnevne institucije (za 

čuvanje djece) 58 

Privreda 7 

Priznavanje strane diplome 81 

Procent plaćanja poreza 99 

Produžna škola 70 

Proizvodna škola 76 

Proslava 124 

Prosvjećivanje 67, 101, 104, 105 

Protivpožarno osiguranje 97 

Psihijatrija 117 

Psiholog, pomoć 112 

Public service 102 

R 

Radna okolina 86, 89 

Radno tržište 84, 86 

Radno tržište, danski model 86 

Radno vrijeme 86 

Razvod braka 38, 50, 52 

Recept 120 

Referendum 14 

Registar pojmova 148 

Reintegracija, pomoć 26 

Reklamacija 97 

Religija 103 

Revizor 96 

Robna deklaracija 98 

Roditeljska konsultacija 69 

Roditeljski sastanak 61, 74 

Roditeljski savjet 61 

Roditeljski uticaj 74 

Roditeljsko pravo 51, 52 

Rodni list 56 

S 

Sahrana/Dženaza 65 

Samohrani roditelj 50 

Samouprava, komunalna 14 

Saobraćaj, javni 129 

Saradnja oko razvoja 20 

Savez, socijalni 77 

Savjet stanara 40 

Savjet starih 63 

Savjet, obrazovanje 77 

Savjetovalište za stan 40 

Savjetovalište 53 

Savjetovanje, ekonomsko 96 

Seks 126 

Selidba 46 

Selidbena mapa 46 

Seniorska politika (oko starih ljudi) 63 

Separacija 52 

SFO (slobodno vrijeme u školi) 73 

Sigurnost i zaštita na radu 87 

Sindikalni povjerenik 88 

Sindikat 87, 88, 89 

Sjever, nordijske zemlje 7 

Skaniranje, ultrazvuk 54 

Skupština stanara sa djelomičnim 

vlasništvom 41, 44 

Sloboda udruživanja 87 

Slobodan izbor bolnice 116 

Slobodno (besplatno) mjesto 59, 73 

Slobodno vrijeme 100 

Smrtna kazna 18 

Smrtni slučaj 65 

Smrtovnica – prijava smrtnog 

slučaja 65 

Smrtovnica 65 

Socijalna i zdravstvena uprava 57 

Socijalno i zdravstveno obrazovanje 75 

REGISTAR POJMOVA

152 


Spajanje porodice 25, 26 

Sport 107 

SSP-saradnja (izmed _ u škole, 

socijalnih vlasti i policije) 19 

Stambena administracija 39 

Stambena potpora 39 

Stambeni posrednik 41 

Stambeni standard 35 

Stambeno udruženje 38 

Stan u djelomičnom vlasništvu 36, 41 

Stan u vlasništvu 35, 36, 41 

Stan za iznajmljivanje 36, 38 

Stan 34 

Stan, invalidski 53 

Stanarina 38 

Stanarska demokratija 40 

Stanarsko udruženje 39, 40 

Stanovi za mlade 36 

Stanovi za starije 36, 64 

Stanovništvo 6 

Starački dom 64 

Starački dom, centar 64 

Starosna granica, za penziju 63 

Studentski kredit 80 

SU (državna stipendija) 80 

Sud za žalbe, specijalni 13 

Sudovi 11, 13 

Sud _ enje, slobodan proces 18 

Sugrad _ anstvo 14 

Š 

Šengenska saradnja 23 

Škola u prirodi 73 

Škola 66 

Školovanje, početno 67 

Školska obaveza 67, 68 

Školski zubar 118 

T 

Telefon 130 

Telefonsko savjetovanje 62 

Tijelo 126 

Tipovi porodice 50 

Toplota 44 

Transport 8 

Trening na radnom mjestu 92 

Trudnoća 54 

Turistički ured 101 

TV 2 102 

U 

Udruženje posjednika zajedničke 

antene 44 

Udruženje poslodavaca 87 

Udruženje vlasnika kuća 40, 44 

Udruženje, rad 101, 106 

Ugovor o iznajmljivanju 38 

Ugovor o zaposlenju 90 

Ugovor, individualni 32 

Umrlica 65 

UN (Ujedinjene nacije/Ujedinjeni 

narodi) 20 

Uplata, kapara 38 

Uprava za dodjelu mjesta u 

dječjim institucijama 58 

Uprava za nadzor povreda na radu 89 

Uprava za strance 23, 24, 31 

Uprava, javna 11, 13 

Upravni zakon (zakon o upravi) 17 

Uputstvo o pravnom lijeku, stanovi 39 

Ured za odred _ ivanje stanarine 39, 43 

Ured za žalbe na policiju 19 

Ured za žalbe na stambena 

pitanja 39, 43 

Uskrs 123 

Ustav 11, 103, 123 

Uvid u akta 17 

V 

Vakcinacija prije puta za 

inostranstvo 114 

Vakcinisanje, djeca 113 

Večernja škola 67, 105 

Vikarski biro 90 

Viša škola 31, 67, 101, 105 

Viza 23 

Vizita 116 

Vjenčanje 51 

Vjeronauka 71 

Vjerska zajednica 104 

Vlada 11, 13 

Vlasnik stambenog djela 41, 44 

Vlast, izvršna 11, 13 

Vlast, sudska 11, 13 

Vlast, zakonska 11, 12 

Voda 44 

Vozačka dozvola 19 

Vožnja 125 

Vrhovni sud 13

153 

Vrijeme posjete 116 

Vrijeme 124 

VUC (centar za obrazovanje odraslih) 81 

W 

WHO (svjetska zdravstvena 

organizacija) 20 

Z 

Zabavište (za djecu preko 7 godina) 73 

Zajam, banka 95 

Zajam, za stan 42 

Zajednička prostorija 40 

Zajedničke stanarske prostorije 40 

Zajedničko vlasništvo 51 

Zakazivanje posjete, ljekar 111 

Zakazivanje posjete, zubar 119 

Zakon o integraciji 13 

Zakon o iznajmljivanju stana 38 

Zakon o osnovnoj školi 69, 74 

Zakon o prestanku iznajmljivanja 38 

Zakon o strancima 25 

Zamjena stana 39 

Zaostavština 65 

Zaposlenje 85 

Zarada, izgubljena zarada 117 

Zaštita na poslu, povjerenik 89 

Zatvor/Kazniona 18 

Zdravstvena kartica 31, 110 

Zdravstvena radnica 57 

Zdravstveni sistem, danski 109 

Zdravstveno osiguranje, 

javno 31, 110, 119, 120 

Zdravstveno osiguranje, privatno 119 

Zdravstvo 108 

Zločin 18 

Zubar, dežurni 119 

Zubar, privatni 119 

Zubarska njega 118 

Ž 

Ženevska konvencija 23 

Žute stranice (u telefonskom 

imeniku) 36 

REGISTAR POJMOVA

154 

Kolofon 

Grad _ anin u Danskoj 

Priručnik za novodošle o danskom društvu 

Izdavač: 

Ministarstvo za Izbjeglice, Doseljenike i Integraciju 

Ministeriet for Flygtninge, Indvandrere og Integration 



Telefon: 33 92 33 80 

E-post: inm@inm.dk 

Redakcija: 

Ministarstvo za Izbjeglice, Doseljenike i Integraciju 

u saradnji sa IT- i Telestyrelsen 

Redakcija zaključena 1. oktobra 2002 

ISBN: 

8791118-73-5 

1. izdanje: 

Verzija na bosansko/hrvatsko/srpskom jeziku, maj 2003 

Tiraž: 

10.000 

Tekst: 

Annie Hagel, Bjarne Hesselbæk i Maja Plesner 

u saradnji sa Ministarstvom za Izbjeglice, 

Doseljenike i Integraciju 

Grafička oprema i lay-out: 

Mark Gry Christiansen 

Štampa: 

a-s Holbæk Eksprestrykkeri, Holbæk 

Redakcija slike: 

Michael Daugaard 

Fotografija: 

Per Morten Abramsen (112), Mark Andersen (118), 

Lars Bahl (19, 24, 26, 36, 37, 38, 45, 68, 74, 81), 

Claus Bonnerup (86), Anders Clausen (87), Jacob Dall (22) 

Michael Daugaard (naslovna i zadnja strana, 8, 24, 28, 30, 

33, 34, 40, 43, 50, 55, 58, 66, 69, 73, 76, 79, 80, 91, 94, 96, 

97, 105, 107, 111, 122), Jan Djenner (6, 120, 126), 

Anne-Li Engström (48, 78, 123), Per Folkver (110), 

Klaus Holsting (43, 75, 108),Teit Hornbak (16, 84), 

Nikolaj Howalt (71), Sonja Iskov (60), Mikael Jonsson (88), 

Stuart MacIntyre (100), Kissen Møller Hansen (57), 

Heine Pedersen (103), Poul Rasmussen (113), 

Henrik Saxgren (12, 116), Mikal Schlosser (125), 

Stig Stasig (46, 62, 102), Søren Svendsen (63), 

Henrik Sørensen (83), Mikkel Østergaard (10, 17) 

Mapa Danske: Kampsax/Cowi 

Prevod i grafika: 

Prevodilački servis Danske Pomoći Izbjeglicama 

Flygtningehjælpens Tolkeservice 

Projekt vodi: 

Commitment Kommunikation ApS 

Anders Michael Jensen og 

Signe Borup

Grad _ anin u Danskoj se štampa na osam jezika: 

Arapski 

Bosansko/hrvatsko/srpski 

Danski 

Engleski 

Perzijskii 

Somalijski 

Turski 

Urdu 

Publikacija se može kupiti kod: 

Danmark.dk’s Netboghandel 

IT- og Telestyrelsen 

Telefon: 1881 

www.danmark.dk/netboghandel 

Cijena: 

20,00 kr. sa porezom. 

Knjiga je dostupna na internetu, na naslovnoj stranici 

Ministarstva za integraciju: www.inm.dk

Grad anin u Danskoj - Ny i Danmark

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?