Zdravi grad 12 - Å kola narodnog zdravlja "Andrija Å tampar"

Glasilo Hrvatske mreže zdravih gradova
Predsjednik Hrvatske mreže zdravih gradova
Docent dr. Slobodan Lang
Koordinator Hrvatske mreže zdravih gradova
Mr.sc.dr. Selma Šogori!
Glavni i odgovorni urednik
Duško Popovi!, novinar
Grafi!ki urednik
Alma Šimunec-Jovi!, prof.
Redakcija
Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Rockefellerova 4,
"0000 Zagreb, telefon 4684-440, telefax 4684-44"
"Zdravi grad" je glasilo Hrvatske mreže zdravih gradova,
koje se objavljuje !etiri puta godišnje.
Rukopise i fotografije ne vra#amo.
Glasilo je otvoreno za suradnju. Prilozi se ne honoriraju.

RIJEČ, DVIJE...na početku
Prije nekoliko dana, dok smo
ispunjavali seriju formulara i tabela,
neophodnih za traženje financijske
potpore za nove projekte Hrvatske
mreže zdravih gradova, dr. Šogorić
i ja naišli smo na pitanja vezana uz
vlastitu procjenu uspješnosti ovoga
projekta, kojega upravo čitate. Što
je “Zdravi grad”, čemu služi, koliko
zadovoljava potrebe gradskih
koordinatora i članova projektnih
timova, gradonačelnika i eksperata
javnoga zdravstva, da li se i koliko
čita, kakva mu je realna snaga i
moć Ova smo si pitanja postavljali
i prije tri godine, u proljeće 1997,
kada je odlučeno da ćemo krenuti s
novim glasilom. Ideja je bila stara
već nekoliko godina, potreba za
listom takvoga tipa odavno
prepoznata pa ipak, kao i uvijek na
početku nečeg novog, nismo bili
sigurni idemo li u pravome smjeru.
“Zdravi grad” objavljuje se u
maloj nakladi (doduše, to se sada
mijenja, nakon objavljivanja svih
starih i novih brojeva na našim web
stranicama), fotokopiran je a ne
tiskan, crno-bijeli, tek s koricama
na papiru u boji pa djeluje skromno
i samozatajno. No, nije li ovdje ipak
riječ o formi a suština je drugačija
U tri godine svojeg postojanja i sa
dvanaest objavljenih brojeva (uz tri
posebna izdanja), “Zdravi grad” je
stigao do neslućenih visina:
početkom prošle godine, prigodom
jedne od posjeta gradovima
učlanjenim u Hrvatsku mrežu, dr.
Lang upitao je djelatnike tamošnjeg
javnozdravstvenog zavoda koje
stručne listove primaju pa smo tako
s određenim čuđenjem (ali, budimo
iskreni, i s podosta zadovoljstva),
čuli kako je “upravo “Zdravi grad”
jedini javnozdravstveni list kojega
redovito čitamo”!
Pokušali smo u “Zdravome
gradu” pomiriti nužnu stručnoznanstvenu
razinu dijela priloga, sa
novinarskim pristupom, koji je,
možda, u određenoj mjeri donekle
pojednostavljen, održavati ažurnost
i kvalitet informacija ali istovremeno
puniti list lakšim i neobaveznijim
temama. Zahvaljujući duhovitim
ilustracijama naše vrijedne slikarice
Sanje Pribić, mnoge smo tekstove
dodatno oplemenili i osvježili. Opet
zahvaljujući trudu i volji i druge
naše slikarice i grafičke urednice,
Alme Šimunec Jović, glasilo je
dobilo i održalo razinu koja je, u
uvjetima kakve imamo, solidna.
Nismo, na žalost, uspjeli
animirati čitateljsku publiku i dobiti
nove suradnike. Na naše uporne
pozive da nam javite što mislite o
listu (da Vi odgovorite na ova
pitanja, jesmo li Vam zanimljivi i
dobri, čitate li nas, koliko Vam
primjeraka treba, što bi promijenili a
što ostavili istim, koje Vas teme
zanimaju i koliko biste i sami
pomogli u procesu nastanka lista)
nismo nikada dobili Vaš odgovor. A
možda je i taj izostanak odgovora
sam po sebi znakovit
U proteklih jedanaest
brojeva uspostavili smo malu ali
već solidnu tradiciju: uvijek Vas, na
kraju uvodnika, zamolimo za
pomoć, sugestije, javljanje, kritiku,
za odjek. Istu Vam molbu
upućujemo i sada, dvanaesti put.
Možda će se naša upornost ipak
isplatiti!
Duško Popović, novinar

Poslovni sastanak u Beču
OKVIR DJELOVANJA
PROJEKTNIH GRADOVA
U III FAZI
Koncem listopada prošle
godine, u Beču je održan Poslovni
sastanak Mreže projektnih gradova,
uključenih u III fazu projekta
“Zdravi grad”. Dok je na prethodnom
sastanku, u Bologni, početkom
veljače prošle godine, dominirala
tema urbanog planiranja
zdravlja odnosno jačanje jednakosti
građana unutar lokalne zajednice,
u Beču se najviše govorilo o integrativnom
planiranju, u okviru političkih
debata, odnosno o jačanju
političke podrške lokalnim projektima
“Zdravoga grada”, od strane
gradskih uprava. Prvoga dana
dominantna je tema bila planiranje
unapređenja zdravlja u gradovima,
s osvrtom na politiku građenja
partnerskih odnosa pri unapređenju
zdravlja, drugi dan bio je posvećen
unapređenju komunikacijske strategije
te problemu političkog vodstva i
projektnog menedžmenta a treći i
završni dan poslovnog sastanka
završen je poster prezentacijom
rezultata projektnih gradova u
proteklom razdoblju.
Akcijski plan III faze povezuje
ciljeve, sredstva i vremenske
rokove izvršenja programskih
zadataka na paneuropskoj ali i na
lokalnim razinama a njegovo stalno
mijenjanje i prilagođavanje potrebama
i mogućnostima osigurava i
jačanje praktičnih u odnosu na
teorijska rješenja. Već je u Bologni
istaknuta presudna uloga političara,
koji se moraju dodatno angažirati i
na sastancima ove vrste ali i u
provođenju gradskih projekata u
cjelini. I dok se u nekim europskim
zemljama politička komponenta
može ocijeniti zadovoljavajućom,
kod nas se tek naziru prvi tragovi
prepoznavanja važnosti projekta
“Zdravi grad” od strane gradskih i
nekih županijskih uprava a valja
očekivati da će novi saziv Sabora i
struktura nove Vlade RH biti
senzitivniji za ova pitanja nego je to
bilo ranije.
Idući sastanak Mreže projektnih
gradova uključenih u III fazu
održat će se od 7. do 10. lipnja
2000. u Horsensu, u Danskoj. U
okviru toga sastanka očekuje se i
deseti po redu susret gradonačelnika
projektnih gradova a uz
ostale teme s dnevnoga reda valja
izdvojiti pitanje participacije javnosti
u projektima “Zdravoga grada”, kao
i probleme poslovnog i edukacijskog
sektora i obnovljenu raspravu
o jednakosti svih u okviru projekata
“Zdravi grad”.
Hrvatska m reža zdra vih
gradova podržala je kandidaturu
Grada Rijeke, koji je projektom
“Rijeka-Zdravi grad” uključen u III
fazu, za domaćina poslovnog sastanka
koji bi se održao u veljači
2001. Dominantna tema ovog
sastanka bilo bi Gradsko planiranje
zdravlja, u kontekstu populacijskih
grupa, te razmatranje statusa i
problema djece i mladih odnosno
starijih građana. Gradski i drugi
političari raspravljali bi o urbanom
planiranju zdravlja kao političkom
pitanju.
D.Popović

NGO forum CITIZENS’ AGENDA
2000
U POTRAZI ZA DJEDOM
MRAZOM
cijela 2000. godina biti posvećena
radu volontera u nevladinim udrugama
i brojnim projektima koji su
nezamislivi bez dobrovoljnog rada
volontera.
Na poziv Ureda za udruge
Vlade Republike Hrvatske, sedam
nevladinih udruga (Volonterski
centar/Iva Pinjušić/, Otvoreni krug
/Tanja Stanić/, Hrvatska mreža
zdravih gradova/Duško Popović/,
Centar za mir, nenasilje i ljudska
prava /Lidija Obad/, Deša/Jany
Hansal/, Udruga roditelja “Zvono”
/Iskra Polić/ i Zajednica udruga
hrvatskih civilnih stradalnika iz
Domovinskog rata/Julijana Rosandić/)
predstavilo je dio djelatnosti
civilnog sektora u Republici Hrvatskoj,
na međunarodnom forumu
Citizens’ Agenda 2000, koji je
početkom prosinca prošle godine
održan u Tampereu, u Finskoj.
Aktivnosti udruga koje su
sudjelovale na Forumu predstavljene
su na zajedničkom posteru te
odabirom materijala svake udruge
posebno. Istovremeno, predstavnici
udruga aktivno su sudjelovali na
plenarnim sjednicama Foruma kao
i u radnim tijelima a uspostavljeni
su i brojni kontakti sa kolegama,
kojih je bilo oko 1.500 i predstavljali
su nevladine udruge iz Europske
unije, zemalja s područja bivšeg
SSSR-a te još nekoliko odabranih
zem alja među kojima je bila i
Hrvatska.
Dominantne teme na Forumu
bile su “Izazov novog milenija”,
“Europa i demokratska sigurnost”,
“Europa i ljudska prava”, “Europa i
solidarnost”, Demokracija, građanska
prava i Europska unija”,
“Europska unija i civilno društvo” te
proslava Međunarodnog dana volonterizma.
Valja naglasiti da će
Na povratku iz Finske (zemlje
Djeda Mraza, koji nas je, praćen
svojim vjernim irvasima, došao
pozdraviti ispred zgrade Tampere
Halla, u kojoj je održan Forum),
zajedno smo ocijenili da je nastup
hrvatskoga tima na Forumu bio u
skladu sa mogućnostima i realnim
dometima sedam predstavljenih
udruga ali i općim stanjem civilnoga
društva u Hrvatskoj.
Hrvatska m reža zdra vih
gradova već je uspostavila kontakte
sa dijelom udruga s kojima se
predstavljala na Forumu (npr.
Otvoreni krug je dio projekta
“Rijeka-Zdravi grad”) a dogovoren
je i nastavak suradnje ovih sedam
udruga, posebno na Sajmu zdravlja
i Motovunskoj ljetnoj školi unapređenja
zdravlja.
D.P.

Drugi poslovni sastanak
Europske mreže nacionalnih
mreža zdravih gradova
JAČANJE VEZA
Prvi, ujedno osnivački poslovni
sastanak Europske mreže
nacionalnih mreža zdravih gradova,
održan je koncem ožujka 1999. u
madžarskom Sentendreu a drugi
početkom prosinca u finskom
Turku. Program sastanka i njegovi
sadržaji utemeljeni su na iskustvu
Svjetske zdravstvene organizacije,
sugestijama Savjetodavnog komiteta
i dogovoru s predstavnicima
nacionalnih mreža a obilježavaju
ga tri cjeline: a) niz poslovnih
odluka, neophodnih za nastavak
rada; b) teme vezane uz razmjenu
iskustava i učenje o bitnim elementima
i prioritetnim temama III faze
projekta “Zdravi grad” te c) rasprava
o tekućim, posebno, zajedničkim
poslovima.
Na poslovnom sastanku govorilo
se o jačanju veza nacionalnih
mreža među sobom i prema
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,
mogućnostima zajedničkog rada
projektnih gradova i nacionalnih
mreža u ostvarenju ciljeva III faze,
trenutnom statusu, mogućnostima i
budućnosti nacionalnih mreža u
Europi, suradnji nacionalnih mreža
sa ministarstvima i drugim političkim
tijelima itd.
Trenutno u Europi djeluje 27
nacionalnih mreža, uvjetno podijeljenih
na istočne (Češka, Hrvatska,
Latvija, Litva, Madžarska, Poljska,
Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina)
i zapadne (Austrija, Belgija,
Danska, Finska, Francuska, Grčka,
Italija, Izrael, Nizozemska, Norveška,
Njemačka, Portugal, Španjolska,
Švedska, Švicarska, Turska i
Velika Britanija). Obzirom na
veličinu i rezultate, Hrvatska mreža
zdravih gradova s pravom se
ubraja među najuspješnije nacionalne
mreže. Tim prije žalosti činjenica
da zbog financijskih razloga
nije bilo predstavnika HMZG na
ovom, drugom po redu poslovnom
sastanku Europske mreže. Jer,
sudjelovanje na takvim sastancima
nije tek puka formalnost nego
idealna prilika za promociju stavova
i mišljenja svake nacionalne mreže
posebno, što ima bitan utjecaj na
budući rad mreže u cjelini ali i
učlanjenih gradova i županija. dp
Osnivačka skupština Europske
zdravstvene komunikacijske
mreže
ZDRAVLJE NA TELEVIZIJI
Sredinom prosinca, u Copenhagenu
je održana osnivačka
skupština Europske zdravstvene
komunikacijske mreže, na kojoj su
sudjelovali i predstavnici Hrvatske
mreže zdravih gradova, nacionalna
koordinatorica dr. Selma
Šogorić, tajnik Duško Popović te
gospodin Sead Alić, direktor studija
“Phenomena”, s kojim uspješno
surađujemo na proizvodnji video
kaseta o aktivnostima Mreže i njenih
članova.
Predstavnici zdravstvenih i
medijskih institucija iz više od pe-

deset država dogovorili su se o
sudjelovanju u projektu kojemu je
cilj veća medijska prisutnost tema o
zdravlju na komercijalnim televizijama
širom svijeta. Svaka će zemlja-sudionik
u projektu snimati priloge
o zdravlju (nacionalni programi
borbe protiv bolesti ovisnosti, pušenja,
alkoholizma, lokalni projekti
“Zdravoga grada”, uspješne priče,
održivi razvitak itd.) i slati snimke u
Copenhagen, gdje će se vršiti odabir
(po temama, kvaliteti i usporedivosti
prakse u pojedinim zemljama)
te montirati prilozi koji bi trebali
pronaći mjesto na televizijskim
stanicama poput BBC-a, CNN-a,
MTV-a itd. Svi prikupljeni materijali
slat će se sudionicima projekta, koji
će ih moći koristiti prema svojim
potrebama. Tako bi se uspostavila
moćna međunarodna mreža za
prikupljanje i razmjenu informacija
o zdravlju koja bi mogla i kreativno
djelovati u smislu unapređenja
zdravlja u svakoj pojedinoj zemlji ali
i u Europi kao cjelini, podstičući
one mjere koje će mijenjati stanje
ka boljem.
Hrvatska mreža zdravih gradova
i “Phenomena”, kao operativni
izvršitelji projekta, smješteni su na
Školi narodnog zdravlja “Andrija
Štampar” koja ima ogromnu tradiciju
i izuzetne uspjehe na području
filmskog a zatim i video prezentiranja
zdravlja i korištenja medija
kao sredstva za širenje informacija
i znanja o zdravlju među narod. Tako
se smatra da je filmove ŠNZ
“Andrija Štampar” u tridesetak godina
prikazivanja, prije II svjetskog
rata, vidjelo preko dva milijuna ljudi.
Na “Štamparu” je prije petnaestak
godina pokrenuta i prva video
mreža u Hrvatskoj, koja je omogućila
snažnu video komunikaciju o
zdravlju za niz hrvatskih gradova.
Zbog svega toga, lokacija
ovog međunarodnog projekta na
ŠNZ “Andrija Štampar” idealno je
rješenje.
Inicijativa iz Copehagena
predstavljena je zainteresiranima
na “Štamparu” na pripremnom sastanku
održanom sredinom veljače a
najavljena je i press konferencija
na kojoj će šira javnost biti obaviještena
o projektu, njegovim ciljevima
i mogućnostima uključivanja u
realizaciju projekta. D.Popović
Vijesti iz “Zdravih gradova”
SVE NAS JE VIŠE
Na Poslovnom sastanku Hrvatske
mreže zdravih gradova, održanom
sredinom listopada prošle
godine u Sisku, najavljeno je pristupanje
još nekoliko članova HMZG.
Tako su svoje prihvaćanje projekta
“Zdravi grad”, poslije Gospića, Hrvatske
Kostajnice i Ogulina, koji su
Mreži pristupili prošle godine, najavili
Zabok i Zaprešić. Grad Umag,
koji je samu ideju “Zdravoga grada”
prihvatio prije nekoliko godina ali

nakon toga nije bilo bitnijih pomaka,
također najavljuje aktivnije
uključivanje i formalni pristup pokretu
i Mreži. Uspostavljeni su i prvi
kontakti s predstavnicima grada i
otoka Raba, koji bi htjeli pokrenuti
svoj projekt “Zdravi grad”. Konačno,
realno je očekivati da će se i
nekoliko županija, s kojima imamo
kvalitetnu suradnju, odlučiti na formalno
pristupanje Mreži zdravih
gradova, po uzoru na Istarsku i
Primorsko-goransku županiju.
Realno je očekivati da će do
konca 2000, u Hrvatskoj mreži
zdravih gradova biti pedesetak i više
gradova odnosno pet do šest
županija.
Uz povećanje broja gradova
i županija, koje se pridružuju pokretu
“Zdravi grad” , šireći i na taj
način krug pojedinaca i zajednica
koje se zalažu za princip “zdravlje
za sve” i konkretne mjere unapređenja
zdravlja, raduje i podatak o
sve izraženijoj medijskoj profiliranosti
gradskih projekata. Od radijskih
emisija na Korčuli i u Metkoviću
do biltena gradskih projekata
“Zdravoga grada” u Rijeci i Zagrebu,
televizijskih emisija u nizu učlanjenih
gradova i drugih oblika informiranja
građana i javnosti uopće,
sve je više svijesti o često presudnoj
ulozi medija u uspješnom provođenju
projektnih zadataka “Zdravoga
grada”.
Najnovija je informacija o
širenju ovih aktivnosti stigla prije
nekoliko dana iz Labina: gradski
projekt “Labin-Zdravi grad” sprema
se na objavljivanje prvoga broja
svoga biltena. Kada se zna da je
Grad Labin osigurao relativno mala
sredstva za realizaciju projekata
“Zdravoga grada” (u skladu sa svojim
budžetskim mogućnostima, koje
nisu velike), ovaj podatak još
više raduje jer dokazuje da se puno
toga može učiniti dobrom voljom i
spremnošću na rad i odricanja a ne
samo velikim budžetskim sredstvima.
dp
Završna faza priprema petog
Sajma zdravlja u Osijeku
MALI JUBILEJ
Peti po redu Sajam zdravlja
održat će se ove godine od 7. do 9.
travnja, u Osijeku, u prostorima
Osječkoga sajma, na Pampasu.
Kada je, u povodu proglašenja
7. travnja 1996, Svjetskoga
dana zdravlja, Danom pokreta
“Zdravi grad”, Hrvatska mreža
zdravih gradova organizirala prvi
Sajam zdravlja u Zagrebu, činilo se
da će sve i ostati na toj prigodnoj
manifestaciji no njen uspjeh nagnao
je organizatore na ponovljeni
napor pa je iduće godine organiziran
i drugi Sajam zdravlja, ponovo
u Zagrebu. Iduće, 1998. godine
odlučeno je da će se Sajam
zdravlja održati u Osijeku i opet se
mislilo kako će ta nova lokacija “igrati
samo jedno ljeto”. No, Osječani
su Sajam prigrlili kao svoj, u punom
smislu riječi i tako je ovogodišnji
peti i pomalo jubilarni, već treći koji
se održava kontinuirano u Osijeku.
Opravdano je vjerovati kako
će objedinjeni napori, želje i iskustva
Hrvatske mreže zdravih gradova,
gradskoga projekta “Osijek-
Zdravi grad” i Grada Osijeka ponovo
organizirati i uspješno provesti
Sajam zdravlja koji će po broju aktivnih
sudionika, foruma i radionica,
izlagatelja i posjetitelja biti najuspješniji
u ovoj kratkoj ali događanjima
i rezultatima bogatoj petogodišnjoj
povijesti Sajmova zdravlja.
D.P.

Međunarodna afirmacija Sajma
zdravlja u Osijeku
STIŽU LI I ENGLEZI
U siječanjskom broju informativnog
biltena britanske mreže
Health For All Network (UK) Ltd,
objavljena je kratka najava petog
Sajma zdravlja u Osijeku, sa
naznakama datuma održavanja i
adesom odnosno brojevima telefona
i e-maila dr. Selme Šogorić.
Organizatori se nadaju da će
na ovogodišnjem Sajmu zdravlja uz
sudionike iz Hrvatske nastupiti i
gosti iz Slovenije i Madžarske a
možda i iz Bosne i Hercegovine, sa
prikazima svojih dostignuća na
području unapređenja zdravlja.
Informacija objavljena u
britanskom glasilu možda je nagovijest
dolaska engleskih prijatelja
koji će se pridružiti u prezentaciji
svojih rezultata ili bar u pobližem u-
poznavanju sa našim dosezima. dp
Poslijediplomska nastava
Javnoga zdravstva na ŠNZ
“A.Štampar”
“ZDRAVLJE U ZAJEDNICI”
Još je jedna grupa studenata
poslijediplomske nastave Javnoga
zdravstva, na Školi narodnog
zdravlja “Andrija Štampar”, aktivno
sudjelovala u nastavnom bloku
“Zdravlje u zajednici”, koji je praktično
posvećen pobližem upoznavanju
s projektom “Zdravi grad”.
Uvodno su polaznike nastave
sa temeljnim polazištima upoznali
docent dr. Slobodan Lang i
mr.sc.dr. Selma Šogorić. Dr.sc. Nino
Zganec, asistent na Pravnom
fakultetu, studiju Socijalnog rada,
govorio je o konceptu zajednice i
razvojnim projektima u zajednici a
prof.dr. Silvije Vuletić o pokazateljima
za ocjenu zdravstvenog stanja
stanovništva.
O svojim iskustvima o pokretanju
lokalnih projekata “Zdravi
grad”, njihovom organiziranju i provođenju
govorile su koordinatorica
projekta “Labin-Zdravi grad”, gospođa
Eni Modrušan i voditeljica
Ureda projekta “Rijeka-Zdravi
grad”, mr.sc Irena Starčević. Dr.
Šogorić govorila je o suštini projekta
“Zdravi grad” i primjeni načela
zdravlja za sve i unapređenja
zdravlja na razini lokalne zajednice
te o intersektorskoj suradnji, analizi
prepreka i njihovu prevladavanju.
Polaznicima su prikazane i video
kasete “Slavonska svitanja” i “WHO
Healthy Cities 1998” a promociju je
doživjela i video kaseta “Rijeka-
Zdravi grad”.
Trećega dana, dr. Šogorić je
govorila o rukovođenju projektom i
o studiji zdravlja na zagrebačkoj
općini Medveščak a gospođa Zlata
Halusek o pokretanju projekta

“Osijek-Zdravi grad” u kojem je
osobno sudjelovala 1990. godine.
Dr. Šogorić upoznala je polaznike i
s osnovama metode RAP-a a
održano je i nekoliko prigodnih
vježbi prepoznavanja prioriteta i
koncipiranja lokalnih projekata.
Četvrtoga dana prof.dr. Vuletić
i dr. Šogorić govorili su o
gradskoj slici zdravlja odnosno
gradskome planu za zdravlje.
Gradonačelnik Vinkovaca, dr. Mladen
Karlić govorio je o projektu
“Vinkovci-Zdravi grad” te posebno
o akciji “Gradonačelnici prijatelji
djece” koja je tokom Domovinskog
rata vođena u suradnji s UNESCOom
u nekoliko hrvatskih gradova.
Dr. Renata Bek, ravnateljica Doma
zdravlja u Obrovcu govorila je o
svojim iskustvima o organizaciji
rada u Domu zdravlja te o dilemama
o budućoj ulozi ravnatelja u
svjetlu privatizacije ovih zdravstvenih
ustanova a dr. Ivica Balen, ravnatelj
Opće bolnice “Dr. J. Benčević”
iz Slavonskog Broda upoznao
je polaznike poslijediplomskog
studija sa organizacijom rada i
vi zijama budućeg razvoja ove bolnice.
Profesoru Vuletiću uručena je
tom prigodom Plaketa Hrvatske
mreže zdravih gradova, za iznimni
doprinos uspješnom razvitku pokreta
“Zdravi grad” a posebno za
višegodišnje evaluacije dosegnutih
rezultata.
Petoga dana nastavnoga
bloka “Zdravlje u zajednici” glavna
je tema bila mobilizacija resursa za
projekt, odnosno prikupljanje financijskih
sredstava. O svojim viđenjima
problematike govorili su predstavnica
AED-a, Ivana Laginja,
REC-a, Svjetlana Lupret-Obradović,
CERANEO-a, Gojko Bežovan,
Hrvatskog poslovnog savjeta za
održivi razvoj, Višnja Jelić Muck te
dr. Romanita Rojnić, pročelnica
Odjela za rad, zdravstvo i socijalnu
skrb Županije istarske.
Kao i svake godine, u ovom
dijelu poslijediplomske nastave
Javnoga zdravstva, uz studente,
sudjelovali su predstavnici lokalnih
projekata “Zdravoga grada”, bilo
kao predavači (Eni Modrušan, Labin,
dr. Renata Bek, Obrovac, Zlata
Halusek, Osijek, mr.sc. Irena Starčević,
Rijeka, dr. Ivica Balen, Slavonski
Brod, dr. Mladen Karlić, Vinkovci,
dr. Romanita Rojnić, Županija
istarska), bilo kao polaznici (dr.
Aleksandar Džakula, Sisak, Ružica
Radelić, Varaždin) a kvaliteta nastave
i široki presjek kroz informacije
i iskustva u pokretanju, organizaciji
i provođenju lokalnih projekata
“Zdravoga grada” osigurao je –
kako bi rekli stanovnici dalekih
sjevernih zemalja po kojima smo
putovali ove zime, u potrazi za
novim znanjima i kvalitetnom
suradnjom – dobar ulov.
Šteta je samo što gradski
koordinatori, članovi projektnih
timova ali i gradskih poglavarstava i
drugih subjekata u provođenju
loklanih projekata “Zdravoga grada”,
(posebno iz onih sredina koje
su tek na početku uvođenja projekta,
njegove organizacije i financiranja)
ne dolaze kao aktivni sudio-

nici na nastavni blok “Zdravlje u
zajednici”, koji bi im mogao razjasniti
niz početničkih dilema. dp
Prenosimo iz glasila “Neprofitni
sektor”
ŽIVOTNI CIKLUS ORGANIZACIJE
1. ROĐENJ E
NVO počinje s idejom ili vizijom:
osoba ili mala skupina sastanu se i
odluče da žele voditi program ili
pružiti uslugu zajednici. Na početku,
osnivači sve rade sami, provode
aktivnosti, pribavljaju sredstva,
pišu izvještaje. Odluke se
često donose zajednički a mnogi
su, ako ne svi, volonteri.
2. ADOLESCENTSKA KRIZA
Kako NVO raste i postaje
uspješniji, ona neizbježno prolazi
kroz “boli odrastanja”. Mora se ojačati
novim osobljem. Osnivači često
pokušavaju nastaviti kontrolirati
svaki aspekt organizacije , ali takva
kontrola postaje sve manje moguća.
Postoji potreba “depersonalizacije”
vodstva organizacije i uspostavljanja
standardiziranog administrativnog
sustava. Neki osnivači to
ne žele, a kriza koja iz toga
proizlazi može uništiti organizaciju.
3. KONSOLIDACIJA
Ako organizacija uspješno prebrodi
krizu, obično se njeni resursi
predaju osnivanju zdravog menedžmenta
i administrativne osnove.
Kadrovska politika je institucionalizirana,
sustavi financijskog
menedžmenta su uspostavljeni, a
prioriteti se daju dugoročnom
planiranju i koordinaciji.
4. NAJ BOLJ E RAZDOBLJ E
Zasnovano je na novoj etapi
kada se organizacija nalazi u svom
najdjelotvornijem razdoblju: jasni
ciljevi, dobro uspostavljeni sustavi
podrške i predano osoblje. Na
žalost, životni ciklus se nastavlja i
organizacija se mijenja...
5. ZRELOST
Djelotvornost je još tu i programi
čak mogu biti na vrhu djelotvornosti.
Ali, vizija, predanost i entuzijazam
počinju se smanjivati. Bilo
bi idealno da se organizacija
“obnovi”, da se vrati u “najbolje razdoblje”.
Ili...

6. BIROKRACIJA
...naginje aristokratskoj ili birokratskoj
fazi u kojoj je vizija nestala,
programi se ignoriraju a naglasak
se stavlja na unutarnji sustav.
Svako oživljavanje mora biti dramatično.
Ako nije...
7. SMRT
NVO će izgubiti povjerenje
svojih korisnika i naprosto će
umrijeti.
Izvor: Fernand Vicent i Piere
Campbell, “Toward Greater Financial
Autonomy”, prijevod Marija
Raos.
Financijski izvještaj Hrvatske
mreže zdravih gradova za 1999.
godinu
I FINANCIJSKI POZITIVNI
Ukupni prihod Hrvatske mreže
zdravih gradova u 1999. godini
bio je 175.400,00 kuna. Članarinu
za 1999. godinu platilo je ukupno
dvadeset gradova i županija (ili oko
45% od ukupnog broja članova
HMZG), u ukupnom iznosu od
100.000,00 kuna. Na temelju molbe
za dodjelu izvanredne financijske
pomoći iz sredstava budžeta RH,
od Ureda za udruge Vlade RH, odnosno
od Ministarstva zdravstva
RH, dobili smo 65.000,00 kuna.
Grad Sisak platio je početkom
1999. godine i članarinu za prethodnu,
1998. godinu koja je
pribrojana prihodima za 1999. Od
ostalih izvora (kotizacija za nastavni
blok “Zdravlje u zajednici”,
kotizacija dijela izlagača na
četvrtom Sajmu zdravlja) dobili smo
još 5.400,00 kuna.
Najviše je sredstava utrošeno
za plaću profesionalnog tajnika
HMZG (35.285,04 kuna ili oko
27,6%), zatim za putovanja u zemlji
i inozemstvu (34.972,18 kuna ili
oko 27,4%), za instaliranje i održavanje
web stranica HMZG
(17.299,60 kuna ili oko 13,5%) te
za poštanske troškove (5.937,56
kuna ili 4,5%) i nabavku papira,
video kaseta i drugog potrošnog
materijala (5.409,36 kuna ili oko
4,2%).
Važno je napomenuti da je
HMZG na račun režijskih troškova
platila Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu 15% od ukupnoga
prihoda odnosno 26.310,00 kuna.
dp
Najava godišnjeg sastanka
EUPHA
PROSINAC U PARIZU
Europsko udruženje javnoga
zdravstva održat će ovogodišnji
sastanak od 14. do 16. prosinca, u
Parizu a glavna će tema biti “Smanjenje
nejednakosti u zdravlju u
Europi”. Četiri podteme, vezane uz
glavnu, biti će “Europske regije,
teritorije i stanovništvo”, “Europske
razmjene i migracije Istok/Zapad i
Sjever/Jug”, “Sustavi zdravstva i
kvaliteta i sigurnost zdravlja u
Europi” i “Hrana, zdrava prehrana,
živitni stilovi i nejednakosti”.
Sastanak počinje u četvrtak,
14. prosinca u popodnevnim satima
a za vršava za vršnom plenarnom
sjednicom u subotu, 16. prosinca
prije podne.
D.P.

Hvala, i mi Vama!
Za Božić i Novu godinu primili
smo čestitke od projekta “Beč-
Zdravi grad”, Austrija, dr. Renate
Kutnjak-Kiš, koordinatorice projekta
“Čakovec-Zdravi grad”, Češke mreže
zdravih gradova, Bente Persson
i Inge Kristiansen, iz Horsens Kommune,
Danska, “Daruvarskih toplica”,
dr. Vidice Svetličić-Antić iz
Delnica, Gradskog poglavarstva
Hrvatske Kostajnice, Batye Waschitz,
koordinatorice projekta “Jerusalem-Zdravi
grad”, Izrael, dr. Mirice
Rapić, Dom zdravlja Karlovac, dr.
Boška Milankovića, ravnatelja Zavoda
za javno zdravstvo karlovačke
županije i koordinatora projekta
“Karlovac-Zdravi grad”, Doma
zdravlja Kutina, Gradskog poglavarstva
Labina, Antonia de Blasia,
koordinatora Madžarske mreže
zdravih gradova, Jagode Martić,
koordinatorice projekta “Makarska-
Zdravi grad”, Doma zdravlja Novska,
Nizozemskog instituta za promociju
zdravlja i prevenciju bolesti,
Geira Hetlanda iz Stranda, Norveška,
dr. Renate Bek, ravnateljice Dom
a zdravlja Obrovac, Ane Brnčić,
voditeljice Ureda projekta “Opatija-
Zdravi grad”, dr. Tibora Santa i Zlate
Halusek, koordinatora i tajnice
projekta “Osijek-Zdravi grad”, tvrtke
Ypsilon iz Osijeka, Nataše Basanić-Čuš,
direktorice Fonda “Zdravi
grad” Poreč, mr.sc.dr. Zlate Jaška
Blažina, Rijeka, mr.sc. Vojka Obersnela,
koordinatora projekta “Rijeka-Zdravi
grad”, mr.sc. Irene Starčević,
voditeljice Ureda projekta
“Rijeka-Zdravi grad”, dr. Suzane
Janković i dr. Đulije Malatestinić iz
Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske
županije, Rijeka, dr.
Jure Kolića i Mirele, Zavod za javno
zdravstvo Županije sisačkomoslavačke,
Vlatka Jelenčića,
koordinatora projekta “Slatina-Zdravi
grad”, Željka Račkog, predsjednika
Gradskog vijeća Slavonskog
Broda, djelatnika Upravnog odjela
za društvene djelatnosti Grada Slavonskog
Broda, Ureda projekta
“Celje-Zdravi grad”, Slovenija, dr.
Igora Krampača, koordinatora Slovenske
mreže zdravih gradova, Doma
zdravlja “Brodosplit” iz Splita,
dr. Bogomira Golca, ravnatelja Doma
zdravlja Topusko, projektnoga
tima “Belfast-Zdravi grad”, Velika
Britanija, tvrtke “ADOR” d.o.o.,
Zagreb, “DHL” worldwide expressa
za Hrvatsku, Zagreb, tvrtke “Grafem”,
Zagreb, Grupe za ženska
ljudska prava B.a.b.e. Zagreb,
mr.med.sc. Mirjane Dobranović,
predsjednice Hrvatskog saveza udruga
tjelesnih invalida, Zagreb, ravnatelja
Mladena Šogorića te učenika
i djelatnika O.Š. Dobriše Cesarića,
Zagreb, Irene Bakal, Savez
gradova i općina RH, Zagreb, Visoke
zdravstvene škole Zagreb, dr.
Stanka Beline, dožupana Županije
krapinsko-zagorske, Ive Josipović,
koordinatorice projekta “Zdravi
grad” u Županiji primorsko-goranskoj
i drugih, koje smo, svakako
nenamjerno, izostavili s ovoga
popisa.
Svima srdačno zahvaljujemo
i uzvraćamo jednakim željama za
osobnu sreću i zdravlje kao i za
nastavak uspješne suradnje na
provođenju projekata “Zdravi grad”.
Slobodan, Selma i Duško

Kutak za privatni trenutak
Naša draga grafièka urednica,
akademska slikarica Alma
Šimunec-Joviæ, rodila je 17.
prosinca 1999. kæerku Ivonu.
Ivoni, Almi i ponosnom ocu
Nenadu sve naše èestitke (uz
poruku Almi: “Vrati se što prije,
bez Tebe “Zdravi grad” ne izgleda
kao prije!”)
...i puno srdaènih i toplih
iako zimskih pozdrava.
Nostalgièna sjeæanja
na susret s
Djedom Mrazom ...