Na sveĉanim misama polnoćkama koje je predvodio župnik fra ...
13.01.2015 • Views
Share Embed Flag

Na sveĉanim misama polnoćkama koje je predvodio župnik fra ...

Na sveĉanim misama polnoćkama koje je predvodio župnik fra ...

Na sveĉanim misama polnoćkama koje je predvodio župnik fra ...

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
berlinskimagazin.com

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

Prvi broj Berlinskog magazina tiskan <strong>je</strong> u lipnju 2000. u Berlinu. XII. godina, Si<strong>je</strong>čanj / Januar 01. - 2011. Broj 114<br />

<strong>Na</strong> <strong>sveĉanim</strong> <strong>misama</strong> <strong>polnoćkama</strong> <strong>ko<strong>je</strong></strong> <strong>je</strong> <strong>predvodio</strong> <strong>župnik</strong><br />

<strong>fra</strong> Petar Ĉirko u Berlinu, nazoĉilo nekoliko tisuća v<strong>je</strong>rnika Hrvata.<br />

Niko Kovaĉ doĉekao Božić 2010. s Hrvatima u Berlinu. Str.36

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 2<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 2

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 3<br />

Dragi ĉitatelji! Sretan Vam Boţić i sretna<br />

Nova 2011. godina!<br />

Neboder Burj Dubai visok <strong>je</strong> 800 metara i<br />

n<strong>je</strong>govi se vrhovi nalaze iznad razine<br />

oblaka. Zgrada <strong>je</strong> simbol Dubaia, a<br />

izgradili su <strong>je</strong> Koreanci. Stvarnost našeg<br />

vremena <strong>je</strong> da gradimo sve više zgrade, no<br />

niţeg smo praga toleranci<strong>je</strong>. Neprihvaćamo<br />

rado one druge, iz razloga da ne budemo<br />

drugi! Autocesta <strong>je</strong> najviša klasa javnih<br />

cesta koji <strong>je</strong> nami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>n sigurnom<br />

prometovanju vozila velikom brzinom. No,<br />

autoceste su sve šire, a pogledi ljudi na<br />

svi<strong>je</strong>t su sve uţi i uţi. Puno ljudi vas i ne<br />

pozna<strong>je</strong>, a imaju konaĉno i to sigurno<br />

mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> da su oni drugi negativni,<br />

odnosno da su oni sami <strong>je</strong>dini pozitivni.<br />

N<strong>je</strong>maĉka <strong>je</strong> vlada više nego udvostruĉila<br />

prognozu rasta najvećeg europskog<br />

gospodarstva u ovoj godini, na 3,4 posto,<br />

kazali su sluţbeni n<strong>je</strong>maĉki izvori. Moţe se<br />

reći da <strong>je</strong> naša Hrvatska zbog rata i<br />

relativno neusp<strong>je</strong>šne tranzici<strong>je</strong> dosp<strong>je</strong>la u<br />

gospodarsku i socijalnu krizu koju sada<br />

nastoji prevladati i pripremiti se za ulazak u<br />

Europsku Uniju.Trošimo više, a imamo<br />

man<strong>je</strong>, kupu<strong>je</strong>mo više, a man<strong>je</strong> uţivamo.<br />

Imamo veće kuće, a man<strong>je</strong> obitelji.<br />

Hrvatska ulazi u manji broj europskih<br />

zemalja s vrlo visokim bro<strong>je</strong>m d<strong>je</strong>ce roĊene<br />

u braku (90%). “Obitelj predstavlja <strong>je</strong>dan<br />

od najvaţnijih ĉimbenika prema kojima se<br />

mora oblikovati društveno-etiĉki poredak<br />

ljudskog rada. Obitelj <strong>je</strong>, u isto vri<strong>je</strong>me,<br />

za<strong>je</strong>dnica kojoj rad omogućava ţivot, ali<br />

ona <strong>je</strong> i prva škola rada za svakoga<br />

ĉov<strong>je</strong>ka.” – kazao <strong>je</strong> blagopokojni papa<br />

Ivan Pavao II.<br />

Kao i kod izreke da treba potrošiti novaca<br />

da bi zaradili novaca, istina <strong>je</strong> da ponekad<br />

treba utrošiti vri<strong>je</strong>me da bi ušted<strong>je</strong>li<br />

vri<strong>je</strong>me. Sve <strong>je</strong> podreĊeno uštedi vremena,<br />

a vremena imamo sve man<strong>je</strong>. Imamo veće<br />

obrazovan<strong>je</strong> (titule), a man<strong>je</strong> smisla, više<br />

znanja, a man<strong>je</strong> pravilno prosuĊu<strong>je</strong>mo, više<br />

struĉnjaka, a sve više problema, više<br />

medicine, a više bolesti i man<strong>je</strong> zdravlja.<br />

Pret<strong>je</strong>ranu konzumaciju alkohola <strong>je</strong><br />

moguće obuzdati višim porezima na takva<br />

pića i stroţom trţišnom regulativom, kaţu<br />

struĉnjaci Sv<strong>je</strong>tske zdravstvene<br />

organizaci<strong>je</strong> (WHO). Proc<strong>je</strong>nju<strong>je</strong> se kako<br />

alkohol uzroku<strong>je</strong> 3,8% svih smrti u svi<strong>je</strong>tu,<br />

odnosno oko 2,5 milijuna smrtnih sluĉa<strong>je</strong>va<br />

godišn<strong>je</strong>. <strong>Na</strong>jĉešće <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>ĉ o posl<strong>je</strong>dicama<br />

bolesti srca i <strong>je</strong>tre, prometnim nesrećama,<br />

samoubojstvima i nekim oblicima raka. Po<br />

ri<strong>je</strong>ĉima struĉnjaka, na povišen<strong>je</strong> ci<strong>je</strong>ne<br />

alkoholnih pića su najos<strong>je</strong>tljivi<strong>je</strong> mlade<br />

osobe. Pi<strong>je</strong>mo previše, pušimo previše,<br />

nerazumno trošimo novac, smi<strong>je</strong>mo se<br />

premalo, vozimo prebrzo, previše se<br />

ljutimo, prekasno li<strong>je</strong>ţemo, preumorni se<br />

usta<strong>je</strong>mo, ĉitamo premalo, previše gledamo<br />

TV, ri<strong>je</strong>tko se molimo. Umnoţili smo<br />

stvari <strong>ko<strong>je</strong></strong> pos<strong>je</strong>du<strong>je</strong>mo, ali smo smanjili<br />

vlastite vri<strong>je</strong>dnosti. Previše priĉamo, ri<strong>je</strong>tko<br />

volimo i preĉesto mrzimo. Da li v<strong>je</strong>rovati<br />

Williamu Shakespearu koji reĉe "Ako<br />

nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da <strong>je</strong><br />

dobar ĉov<strong>je</strong>k." Jer ima ljudi koji ne poznaju<br />

Shakespeara i ne znaju zašto <strong>je</strong> to rekao!<br />

S druge strane, nauĉili smo kako zaraditi za<br />

ţivot, ali ne i kako ţiv<strong>je</strong>ti. Dodali smo<br />

godine ţivotu, ali ne i ţivot godinama. Bili<br />

smo na M<strong>je</strong>secu i natrag, ali imamo<br />

problem upoznati svog bliţn<strong>je</strong>g, sus<strong>je</strong>da.<br />

Osvajamo Svemir, a borimo se sa<br />

neistraţenim „Svemirom“ u sebi. Tko smo,<br />

zašto smo tu, zašto ne razumi<strong>je</strong>mo, zašto ne<br />

ţelimo, <strong>je</strong>dnostavno borimo se s mnogo<br />

zašto… <strong>Na</strong>pravili smo velike stvari, ali ne<br />

i dobre ili moţda samo dobre za nas.<br />

Predmet istraţivanja Alberta Einsteina bile<br />

su kapilarne sile, posebna teorija<br />

relativnosti (kojom <strong>je</strong> u<strong>je</strong>dinio zakone<br />

mehanike i elektromagnetike), opća teorija<br />

relativnosti, kozmologija, statistiĉka<br />

mehanika, Brownovo giban<strong>je</strong>, kritiĉna<br />

opalescencija, v<strong>je</strong>rojatnost elektronskih<br />

pri<strong>je</strong>laza u atomu, problemi probabilistiĉke<br />

interpretaci<strong>je</strong> kvantne teori<strong>je</strong>,<br />

termodinamika sv<strong>je</strong>tlosti pri maloj gustoći<br />

zraĉenja, fotoelektriĉni efekt,<br />

fotoluminiscencija, fotoionizacija, Voltin<br />

efekt, stimulirana emisija zraĉenja,<br />

u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ne teori<strong>je</strong> polja, unifikacija<br />

baziĉnih fizikalnih koncepata preko njihove<br />

geometrizaci<strong>je</strong> itd. Ni danas te pojmove ne<br />

moţemo tako lako ni proĉitati a kamoli<br />

napamet ponoviti ili dati definiciju većine<br />

ovih pojmova. Einstein <strong>je</strong> umro 18. travnja<br />

1955. a mi kasnimo oko pola stol<strong>je</strong>ća za<br />

ovim izumima koji nam ni danas nisu jasni!<br />

Znaĉi koristimo se nekim stvarima za <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

pojma nemamo kako se došlo do njihovog<br />

izuma. S druge strane ljudi se bave<br />

proĉišćavan<strong>je</strong>m zraka, a ne duše. Pišu sve<br />

više, a uĉe sve man<strong>je</strong>. Planira se sve više, a<br />

postiţe man<strong>je</strong>. <strong>Na</strong>uĉili smo ţuriti, ali nismo<br />

nauĉili kako strpljivo ĉekati ili na vri<strong>je</strong>me<br />

doći. Stvorili smo kompjutere u <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

pohranju<strong>je</strong>mo sve više informacija, da ĉine<br />

sve više kopija, a sve man<strong>je</strong> i man<strong>je</strong><br />

komuniciramo.<br />

Broj osoba <strong>ko<strong>je</strong></strong> u svi<strong>je</strong>tu pate od gladi ili<br />

neuhran<strong>je</strong>nosti u 2010. <strong>je</strong> prvi put pao u<br />

posl<strong>je</strong>dnjih 15 godina, ali <strong>je</strong> neprihvatljiva<br />

ĉin<strong>je</strong>nica da <strong>je</strong> i dal<strong>je</strong> u pitanju gotovo<br />

milijarda ljudi, objavila <strong>je</strong> UN-ova<br />

Organizacija za hranu i poljoprivredu<br />

(FAO). Sv<strong>je</strong>tski su se ĉelnici pri<strong>je</strong> punih<br />

deset godina obvezali smanjiti glad u<br />

svi<strong>je</strong>tu na pola do 2015. Od tog smo cilja<br />

još daleko, i ako mnogi znaju da <strong>je</strong> taj cilj<br />

Ri<strong>je</strong>ĉ urednika: Željko Matić<br />

ostvariv samo<br />

politiĉkom voljom i<br />

nikakvim velikim<br />

dobrotvornim<br />

akcijama.<br />

Ovo <strong>je</strong> naše vri<strong>je</strong>me<br />

brze hrane, i spore<br />

probave, velikih<br />

ljudi i sitnih duša,<br />

naglih obogaćivanja<br />

i šupljih veza meĊu<br />

ljudima, kao da se<br />

pribliţavamo nekom cilju. Ako <strong>je</strong> ţivot<br />

rupa, mora se <strong>je</strong>dnog dana dotaći dno te<br />

rupe ili upasti! Ako <strong>je</strong> ţivot tunel postoji i<br />

ulaz i izlaz. No kako se pribliţavamo<br />

<strong>je</strong>dnom cilju postavljamo sve više pitanja<br />

Crkva nas uĉi da <strong>je</strong> ţivot na zemlji ogledalo<br />

za v<strong>je</strong>ĉni ţivot.<br />

Znaĉi nagrade na zemlji nema! Definicija<br />

ţivota na zemlji bila bi kriţ i trpl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>!<br />

"Ako tko hoće da ide za mnom, neka se<br />

odreĉe samog sebe i uzme kriţ svoj i ide za<br />

mnom!" (Marko 8.34.).<br />

Ovo su vremena dviju plaća u obitelji, a<br />

više razvoda, l<strong>je</strong>pših i većih, ali razorenih<br />

kuća. Ovo su vremena pelena <strong>ko<strong>je</strong></strong> se<br />

bacaju, veza za <strong>je</strong>dnu noć, pretilnih ti<strong>je</strong>la,<br />

tableta <strong>ko<strong>je</strong></strong> ĉine „ĉuda“ od veselja do<br />

smirenja i na kraju smrti. Ovo su vremena<br />

kada <strong>je</strong> ţivot u „izlogu“ a „skladišta“ su<br />

prazna.<br />

S<strong>je</strong>tite se provoditi vri<strong>je</strong>me s ljudima <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

volite, <strong>je</strong>r neće zauvi<strong>je</strong>k biti tu. S<strong>je</strong>tite se<br />

reći li<strong>je</strong>pu ri<strong>je</strong>ĉ, toplo zagrliti ljude <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

volite, <strong>je</strong>r <strong>je</strong>dino blago <strong>ko<strong>je</strong></strong> moţete dati <strong>je</strong><br />

Vaše srce, a to ne košta ništa. S<strong>je</strong>tite se reći<br />

Volim te, ako to stvarno os<strong>je</strong>ćate. S<strong>je</strong>tite se<br />

pomoliti, naći mir u sebi, i pomozite onima<br />

koji ga traţe, rekao <strong>je</strong> George Carlin.<br />

Obitelj <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnostavno definirana kao mala<br />

socijalna skupina, u pravilu sastavl<strong>je</strong>na od<br />

roditelja i d<strong>je</strong>ce i drugih bliskih srodnika,<br />

koji ţive za<strong>je</strong>dno.” Kako <strong>je</strong>dnostavna<br />

definicija.<br />

Zapoĉela <strong>je</strong> Nova 2011.godina. Svim<br />

ĉitateljima još <strong>je</strong>dnom ţelim puno usp<strong>je</strong>ha,<br />

zdravlja i sreće. Neke „teţe“ teme iz<br />

principa ne naĉin<strong>je</strong>m ni u ovom broju. Jer<br />

ima previše dobrih stvari, te neka se svatko<br />

zabavi s svojim problemima i zadaćama, pa<br />

će nam svima biti bol<strong>je</strong>. Proĉitajte i u ovom<br />

broju pregršt informacija i razgovora o<br />

dogaĊanjima u Berlinu minulog prosinca a<br />

mnogo više proĉitajte svakodnevno na<br />

internetskom portalu Berlinskog magazina<br />

www.berlinskimagazin.com.<br />

Vaše zanimljive priĉe ili ide<strong>je</strong> i dal<strong>je</strong><br />

moţete slati na našu e-mail adresu, te još<br />

jaĉe uĉvrstiti Berlinski magazin, u 12.<br />

kalendarskoj godini vašeg najstari<strong>je</strong>g<br />

hrvatskog m<strong>je</strong>seĉnika u N<strong>je</strong>maĉkoj.<br />

Sretni i veseli bili!<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 3

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 4<br />

Impressum<br />

Broj 114<br />

Si<strong>je</strong>ĉanj / Januar<br />

01-2011<br />

Herausgeber<br />

Matić & Matić<br />

Chefredakteur<br />

Željko Matić<br />

pressberlin@yahoo.de<br />

Anschrift der Redaktion<br />

BERLINSKI MAGAZIN<br />

Postfach 31 02 34<br />

D - 10632 Berlin<br />

Telefon: 0176 637 48935<br />

Online izdan<strong>je</strong>:<br />

www.berlinskimagazin.com<br />

Einzahlungen und<br />

Überweisungen an:<br />

Postbank Berlin:<br />

Kto.-Nr.: 67658102<br />

BLZ: 100 100 10<br />

<strong>Na</strong>mentlich gezeichnete<br />

Beiträge entsprechen nicht<br />

unbedingt der Meinung der<br />

Redaktion.<br />

Objavl<strong>je</strong>ni prilozi suradnika<br />

ne moraju se podudarati sa<br />

mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m uredništva.<br />

Der Auftraggeber haftet für<br />

seine Anzeige gegenüber<br />

Ämter oder Dritte.<br />

Redaktionsschluß:<br />

31.12.2010<br />

Einsendeschluß für die<br />

nächste Ausgabe hin:<br />

20. 01. 2011.<br />

PRVI BROJ<br />

BERLINSKOG<br />

MAGAZINA TISKAN JE<br />

U LIPNJU 2000. GODINE<br />

BERLINSKI MAGAZIN<br />

IZLAZI JEDNOM MJESEĈNO<br />

BROJ 114<br />

2000. – 2011.<br />

SADRŽAJ BM 114<br />

Str 6: Ministar Jandroković na konferenciji o<br />

Jugoistoĉnoj Europi u Berlinu<br />

Str.7: Razgovor: Ivan Crnjac Izvršni potpreds<strong>je</strong>dnik<br />

za strategiju i tržište kapitala tvrtke Agrokor iz<br />

Zagreba, na konferenciji u Berlinu<br />

Str.8: Vladimir Drobnjak glavni hrvatski pregovaraĉ<br />

boravio u Berlinu<br />

Str.9: Veleposlanik dr. Miro Kovaĉ na božićnom<br />

pri<strong>je</strong>mu Veleposlanstva RH pozdravio oko 200<br />

uzvanika<br />

Str.10: Preds<strong>je</strong>dnici tri velika hrvatska društva u<br />

Berlinu pos<strong>je</strong>tili najstariju Hrvaticu u Berlinu,<br />

Anicu Bagarić povodom Božića i 91. RoĊendan<br />

Str.11: Književna veĉer povodom 80. RoĊendana<br />

Irene Vrkljan – hrvatske književnica koja živi i radi u<br />

Berlinu<br />

Str. 12: Izložba „Adam i Eva, Eva i Adam“ -<br />

Biblijski motivi mlade Banjoluĉanke Irme Markulin<br />

Str. 13: Obavi<strong>je</strong>sti i najave dogaĊanja u Berlinu<br />

Str. 14: Pisma iz Domovine<br />

Str. 16: Razgovor: Mario Šunjić – nogometaš<br />

Dugopolja – 2. Hrvatska nogometna liga<br />

Str.18: Rafaela Franić pob<strong>je</strong>dnica RTL roĊena u<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj<br />

Str.19: Predavan<strong>je</strong>: Aleksandra Brnetić: Hrvatske<br />

spisateljice i njihov dorpinos hrvatskoj literaturi u<br />

19. i 20. Stol<strong>je</strong>ću<br />

Str.22: Hrvat iz Berlina Darko Kordić nat<strong>je</strong>cao se u<br />

finalu emisi<strong>je</strong> Supertalent RTL-a<br />

Str.23: Održan koncert tamburaškog orkestra<br />

Welebit u berlinskoj evangelsitiĉkoj crkvi<br />

Kapernaum<br />

Str. 24 - 25: Sveĉano obil<strong>je</strong>žen jubilej 30 godina<br />

društva Mažuraniž u Berlinu<br />

Str. 26: Uruĉene nagrade N<strong>je</strong>maĉko-hrvatskog<br />

društva Bonn gospodarstveniku Christianu Walter<br />

Engelu i bivšem hrvatskom nogometnom<br />

reprezentativnom kapetanu Niki Kovaĉu<br />

Str.27: Razgovor Niko Kovaĉ<br />

Str. 28-29: Održana tradicionalna Božićna priredba<br />

uĉenika Hrvatske dopunske nastave u Berlinu<br />

Str. 30: Predavan<strong>je</strong> u Südost Europa Kultur e.V. na<br />

temu Zapadni Balkan na putu u Europsku uniju<br />

Str.31: Apel roditelja Hrvatske nastave u Berlinu-<strong>Na</strong><br />

godišnju skupštinu od 188 uĉenika došla su „ci<strong>je</strong>la“<br />

tri roditelja<br />

Str.35: Doĉek Nove 2011.godine<br />

Str. 36: Božić u Berlinu<br />

MeĊunarodni dan priznanja RH<br />

...Pri<strong>je</strong> 15. si<strong>je</strong>ĉnja 1992., Hrvatsku <strong>je</strong><br />

prvi priznao Island, 19. prosinca 1991., a<br />

istoga <strong>je</strong> dana takvu odluku objavila i<br />

N<strong>je</strong>maĉka, ali <strong>je</strong> odluĉila da će n<strong>je</strong>zino<br />

priznan<strong>je</strong> stupiti na snagu 15. si<strong>je</strong>ĉnja<br />

1992., za<strong>je</strong>dno s ostalim ĉlanicama EU-a.<br />

Berlinski magazin na internetu: Iz sata u sat...<br />

Nove vi<strong>je</strong>sti, najave, dogaĊaji, reportaže i mali oglasi !<br />

www.berlinskimagazin.com<br />

Online portal<br />

Berlinskog Magazina<br />

www.berlinskimagazin.com<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 4

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 5<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 5

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 6<br />

Berlin: Ministar Gordan Jandroković na konferenciji o Jugoistoĉnoj Europi u Berlinu<br />

Ministar vanjskih poslova i europskih<br />

integracija Gordan Jandroković sud<strong>je</strong>lovao <strong>je</strong> u<br />

u Berlinu, na konferenciji „Perspektive za<br />

jugoistoĉnu Europu: N<strong>je</strong>maĉka, Austrija i SAD<br />

u dijalogu s ĉelnicima regi<strong>je</strong>“. Obraćajući se<br />

nazoĉnima ministar Jandroković <strong>je</strong> istaknuo<br />

vaţnost ovog skupa kao prilike za širen<strong>je</strong><br />

dijaloga i jaĉan<strong>je</strong> euroatlantske perspektive za<br />

sve zeml<strong>je</strong> u regiji. Pods<strong>je</strong>tio <strong>je</strong> pritom kako se<br />

konferencija odrţava u vremenu obil<strong>je</strong>ţavanja<br />

desete obl<strong>je</strong>tnice Zagrebaĉkog summita koji <strong>je</strong><br />

definirao okvir za pribliţavan<strong>je</strong> drţava<br />

jugoistoka Europe Europskoj uniji. Od tada <strong>je</strong><br />

zapoĉela i nova faza angaţmana drţava regi<strong>je</strong> za<br />

prikljuĉen<strong>je</strong> NATO-u te drugim inicijativama.<br />

Ministar Jandroković istaknuo <strong>je</strong> kako su, iz<br />

perspektive Zagrebaĉkog summita, postignuća<br />

ti<strong>je</strong>kom proteklog desetl<strong>je</strong>ća priliĉno znaĉajna.<br />

Uz realizaciju dva kruga proširenja NATO-a, u<br />

ĉi<strong>je</strong> su ĉlanstvo ušle i Hrvatska i Albanija, dva<br />

kruga proširenja doţiv<strong>je</strong>la <strong>je</strong> i Europska unija.<br />

Dobrosus<strong>je</strong>dski odnosi i regionalna suradnja u<br />

jugoistoĉnoj Europi iz godine u godinu sve su<br />

jaĉi, što se potvrĊu<strong>je</strong> i širen<strong>je</strong>m gospodarske<br />

suradn<strong>je</strong> u okviru CEFTA-e te suradnjom u<br />

okviru institucionaliziranog Vi<strong>je</strong>ća za<br />

regionalnu suradnju.<br />

Osvrnuvši se na dosadašnji napredak na putu<br />

prema punopravnom ĉlanstvu u Europskoj uniji<br />

ministar Jandroković naglasio <strong>je</strong> kako <strong>je</strong><br />

Hrvatska ušla u završnu fazu ovog procesa.<br />

Istaknuo <strong>je</strong> pritom odluĉnost za usp<strong>je</strong>šnim<br />

dovršen<strong>je</strong>m pregovora ti<strong>je</strong>kom maĊarskog<br />

preds<strong>je</strong>danja Europskom unijom u prvoj<br />

polovici iduće godine, te potom što skorijim<br />

potpisivan<strong>je</strong>m Ugovora o pristupanju.<br />

Poruĉivši kako će Hrvatska i ubuduće podupirati<br />

zeml<strong>je</strong> regi<strong>je</strong> na njihovom putu prema<br />

euroatlantskim integracijama te im pruţati<br />

potrebnu tehniĉku pomoć. Ministar se posebno<br />

osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini<br />

istaknuvši kako sva tri konstitutivna naroda<br />

moraju sud<strong>je</strong>lovati u procesima ustavnih reformi<br />

na <strong>je</strong>dnakoj osnovi.<br />

Konferencija koju <strong>je</strong> organizirao Aspen Institut<br />

N<strong>je</strong>maĉka, uz financijsku potporu German<br />

Marshall Funda i Ministarstva vanjskih poslova<br />

Savezne Republike N<strong>je</strong>maĉke, predstavlja treći<br />

tematski susret vezan uz pitan<strong>je</strong> integraci<strong>je</strong><br />

podruĉja jugoistoĉne Europe u euroatlantske<br />

integraci<strong>je</strong>. Skup su za<strong>je</strong>dniĉki otvorili ministar<br />

vanjskih poslova Savezne Republike N<strong>je</strong>maĉke<br />

Guido Westerwelle i savezni ministar za<br />

europske i meĊunarodne poslove Republike<br />

Austri<strong>je</strong> Michael Spindelegger, a na n<strong>je</strong>mu su<br />

sud<strong>je</strong>lovali i ministri vanjskih poslova i drugi<br />

visoki duţnosnici zemlja jugoistoĉne Europe,<br />

N<strong>je</strong>maĉke, Austri<strong>je</strong> i SAD-a.<br />

Jedna od glavnih toĉaka summita u Berlinu bila<br />

<strong>je</strong> integraci<strong>je</strong> u europske i transatlantske<br />

strukture. Prvi dan konferenci<strong>je</strong> odrţan <strong>je</strong> u<br />

austrijskom veleposlanstvu u Berlinu. U prvom<br />

panelu na rasporedu <strong>je</strong> bio gospodarski forum<br />

pod vodstvom Herberta Stepića, preds<strong>je</strong>dnika<br />

uprave Raiffeisen Bank International.<br />

Sudionicima konferenci<strong>je</strong> u ovom prvom di<strong>je</strong>lu<br />

koji <strong>je</strong> bio gospodarskog karaktera vrlo<br />

zapaţeno predavan<strong>je</strong> <strong>je</strong> odrţao i Ivan Crnjac<br />

izvršni podpreds<strong>je</strong>dnik za strategiju i trţišta<br />

kapitala tvrtke Agrokor iz Zagreba. Politiĉki dio<br />

konferenci<strong>je</strong> odrţan <strong>je</strong> u veĉernjim satima u<br />

veleposlanstvu Austri<strong>je</strong> u Berlinu, gd<strong>je</strong> <strong>je</strong><br />

nazoĉio i n<strong>je</strong>maĉki šef diplomaci<strong>je</strong> Guido<br />

Westerwelle. Drugi dan summita o zemljama<br />

Jugositoĉne Europe odrţan <strong>je</strong> u prostorijama<br />

Aspen instituta u m<strong>je</strong>stu Havelinsel<br />

Schwanenwerder, pored Berlina.<br />

Dva su signala odaslana s ove konferenci<strong>je</strong> ili<br />

bol<strong>je</strong> reĉeno preporuĉena ministrima vanjskih<br />

poslova ili njihovim zam<strong>je</strong>nicima, zemalja<br />

sudionica konferenci<strong>je</strong>. Proces proširenja EU će<br />

se nastaviti ali i bolni proces reformi zemalja<br />

Zapadnog Balkana, morat će se sto<strong>je</strong>ći podni<strong>je</strong>ti.<br />

Lista visokih duţnosnika sudionika Konferenciji<br />

u Berlinu i m<strong>je</strong>stu Havelinselu Schwanenwerder<br />

pored Berlina iz sigurnosnih razloga ni<strong>je</strong> bila<br />

poznata do poĉetka konferenci<strong>je</strong>. No, u Berlinu<br />

su na konferenciji nazoĉili: Ministra vanjskih<br />

poslova Albani<strong>je</strong> Edmond Haxhinasto,<br />

zam<strong>je</strong>nica ministra vanjskih poslova BiH Ana<br />

Trišić-Babić, kosovska ministrica vanjskih<br />

poslova Vlora Citaku, hrvatski ministar vanjskih<br />

...Ministar<br />

Jandroković<br />

istaknuo <strong>je</strong><br />

kako su, iz<br />

perspektive<br />

Zagrebačkog<br />

summita,<br />

postignuća<br />

ti<strong>je</strong>kom<br />

proteklog<br />

desetl<strong>je</strong>ća<br />

prilično<br />

značajna...<br />

(Ministar Jandroković<br />

na slikama s<br />

ministrom vanjskih<br />

poslova Savezne<br />

Republike<br />

N<strong>je</strong>maĉke Guidom<br />

Westerwelleom)<br />

poslova Gordan Jandroković, makedonski<br />

ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski,<br />

crnogorski ministra vanjskih poslova Milan<br />

Roĉen. Srbija <strong>je</strong> u posl<strong>je</strong>dnji trenutak otkazala<br />

dolazak ministra vanjskih poslova Jeremića te<br />

potom i zam<strong>je</strong>nika premi<strong>je</strong>ra Đelića, da bi<br />

sluţbeno Srbiju na konferenciji zastupao<br />

veleposlanik Srbi<strong>je</strong> u N<strong>je</strong>maĉkoj-Berlinu, Ivo<br />

Visković. Ameriĉku ministricu vanjskih<br />

poslova Hillary Clinton zastupao <strong>je</strong> Thomas<br />

Countryman dok su austrijski ministar vanjskih<br />

poslova Michael Spindelegger i n<strong>je</strong>gov<br />

n<strong>je</strong>maĉki kolega Guido Westerwelle bili<br />

domaćini konferenci<strong>je</strong>. Zakljuĉak konferenci<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> bio više nego jasan. Reforme su potrebne i<br />

nuţne. Austrijski ministar vanjskih poslova<br />

Spindelegger <strong>je</strong> kazao kako se EU specijalno<br />

brine za po<strong>je</strong>dine zeml<strong>je</strong> regiona i da im ţele<br />

pokazati europsku perspektivu ali i da traţe<br />

nuţne reforme u tim zemljama. Problema ima,<br />

ali su oni ri<strong>je</strong>šivi. Hrvatska <strong>je</strong> uĉinila u regionu<br />

najviše. Spindelegger oĉeku<strong>je</strong> zakljuĉen<strong>je</strong><br />

hrvatskih pregovora u prvom di<strong>je</strong>lu 2011., uz<br />

naglasak da se konaĉno obraĉuna s korupcijom.<br />

To <strong>je</strong> u Hrvatskoj bolan proces, <strong>je</strong>r su mnogi<br />

prsti uvukli u ranu korupci<strong>je</strong>.<br />

U BiH <strong>je</strong> uveden sistem liberalizaci<strong>je</strong> viza,<br />

viznog reţima, s druge strane oĉeku<strong>je</strong> se<br />

formiran<strong>je</strong> nove Vlade koja stoji pred novim<br />

izazovima. Mi oĉeku<strong>je</strong>m u BiH provoĊen<strong>je</strong><br />

ustavnih reformi, kazao <strong>je</strong> Austrijski ministar<br />

vanjskih poslova Spindelegger. Makedonija još<br />

uvi<strong>je</strong>k ima problema s imenom Makedonija!<br />

Dvadeset godina tra<strong>je</strong> svaĊa s Grĉkom oko<br />

imena Makedonija. Oĉeku<strong>je</strong>mo što pri<strong>je</strong><br />

najbol<strong>je</strong> već sutra, pomak s ove mrtve toĉke i da<br />

se to pitan<strong>je</strong> prebrodi <strong>je</strong>r to sprijĉava kompletan<br />

politiĉki i gospodarski razvoj Makedoni<strong>je</strong> kazao<br />

<strong>je</strong> Austrijski ministar vanjskih poslova<br />

Spindelegger.<br />

Crna Gora lagano ide takoĊer napri<strong>je</strong>d. Albaniji<br />

<strong>je</strong> poruĉeno da <strong>je</strong> put u EU otvoren ali da se<br />

prvo moraju meĊusobno dogovoriti vladajući i<br />

opozicija i poĉeti za<strong>je</strong>dno raditi na putu u EU. O<br />

Kosovu, austrijski ministar vanjskih poslova<br />

Spindelegger ni<strong>je</strong> htio ništa reći zbog izborne<br />

šutn<strong>je</strong> i aktualnih izbora na Kosovu.<br />

Srbiju vidi austrijski ministar vanjskih poslova<br />

Spindelegger na dobrom putu, koji <strong>je</strong> pri<strong>je</strong><br />

nekoliko m<strong>je</strong>seci bio nevidljiv.<br />

<strong>Na</strong> marginama konferenci<strong>je</strong> odrţano <strong>je</strong> niz<br />

politiĉkih i gospodarskih susreta.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 6

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 7<br />

Razgovor: Ivan Crnjac Izvršni potpreds<strong>je</strong>dnik za strategiju i trţište kapitala tvrtke Agrokor iz Zagreba, na konferenciji u Berlinu<br />

<strong>Na</strong> konferenciji "Perspektive za jugoistoĉnu Europu: N<strong>je</strong>maĉka, Austrija i SAD u dijalogu s ĉelnicima regi<strong>je</strong>" u organiziáciji Aspen Institut N<strong>je</strong>maĉka,<br />

te financijsku potporu German Marshall Fund i n<strong>je</strong>maĉkog ministarstva vanjskih poslova uz nazoĉnost 200 uzvanika predstavnika gospodarskih i<br />

politiĉkih ĉimbenika iz N<strong>je</strong>maĉke i Europe, zapaţeno predavan<strong>je</strong> <strong>je</strong> odrţao i Ivan Crnjac – Izvršni potpreds<strong>je</strong>dnik za strategiju i trţište kapitala tvrtke<br />

Agrokor iz Zagreba, koji <strong>je</strong> u Berlinu za Berlinski magazin kazao sl<strong>je</strong>deće:<br />

Ivan Crnjac <strong>je</strong> kazao. Agrokor, Hrvatska i ci<strong>je</strong>la<br />

regija ĉvrsto v<strong>je</strong>ruju u Europu. Mislim da smo<br />

mi svi za<strong>je</strong>dno pokazali da ĉvrsto v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo u<br />

taj put. Hrvatska <strong>je</strong> danas vrlo blizu i kuca na<br />

vrata Europe a sve ostale zaml<strong>je</strong> u okruţenju idu<br />

tim sm<strong>je</strong>rom i sigurno to <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan ispravan put,<br />

ispravan sm<strong>je</strong>r, kojim će ne samo drţave već i<br />

kompani<strong>je</strong> dobiti <strong>je</strong>dnu dodatnu mogućnost za<br />

unapreĊen<strong>je</strong> svojih biznisa. Posto<strong>je</strong> odreĊeni<br />

izazovi, sigurno su oni <strong>je</strong>dan od idemo reći od<br />

ozbiljnijih stvari s kojima će se naše Vlade<br />

trebati danas suoĉavati. Ali ono što <strong>je</strong> s druge<br />

strane interesantno <strong>je</strong> da zapravo ci<strong>je</strong>lokupna<br />

investitorska za<strong>je</strong>dnica danas vrlo interesantno<br />

velikim i otvorenim oĉima gledaju na regiju.<br />

Ţele investirati, ţele doći s ozbiljnim kapitalom<br />

ţele doprin<strong>je</strong>ti sa svojim znan<strong>je</strong>m. Ono što mi<br />

<strong>je</strong>dino moramo napraviti <strong>je</strong> da moramo biti<br />

otvoreni. Moramo sigurno kao i drţava i regija<br />

pokazati da imamo puno više kompentitivnih<br />

prednosti nego ostale zeml<strong>je</strong> u okruţenju.<br />

N<strong>je</strong>mci ne poznaju dovoljno tvrke u<br />

Jugoistoĉnoj Europi. Kako su prpoznali<br />

Agrokor<br />

To ni<strong>je</strong> bilo <strong>je</strong>dnostavno, da se prepozna<br />

Agrokor u Europi, kazao <strong>je</strong> Crnjac. Rezultat koji<br />

<strong>je</strong> danas vidljiv gradio se dugi niz godina.<br />

Zapravo mi smo svih ovih godina imali ozbiljne<br />

izazove. S <strong>je</strong>dne strane trţište! Mi danas<br />

operiramo na vrlo malom trţištu. Moţemo reći<br />

da <strong>je</strong> trţište Hrvatske 4 milijuna ljudi, trţište<br />

Srbi<strong>je</strong> 8 milijuna ljudi, ali <strong>je</strong>dnostavno kada<br />

uzmete ostala trţišta Francuske, N<strong>je</strong>maĉke ili<br />

Velike Britani<strong>je</strong> to su trţišta sa puno većim<br />

razm<strong>je</strong>rima i sa puno većim potencijalima. S<br />

druge strane ova regija <strong>je</strong> bila uvi<strong>je</strong>k suoĉena s<br />

tim da su investirori traţili puno veću premiju<br />

na rizik. Što znaĉi da <strong>je</strong> ci<strong>je</strong>na kapitala za nas<br />

bila puno veća u odnosu na druge. S treće strane<br />

mi smo mlada regija koja <strong>je</strong> tek 20 godina<br />

prisutna u kapitalizmu. To znaĉi da su<br />

<strong>je</strong>dnostavno kapital i kompani<strong>je</strong> <strong>ko<strong>je</strong></strong> su došle za<br />

ovih 20 godina imale puno veće znan<strong>je</strong>, pristup<br />

kapitalu, <strong>je</strong>ftiniju ci<strong>je</strong>nu financiranja proizvoda,<br />

inovaci<strong>je</strong> i znan<strong>je</strong> da naprave taj iskorak više.<br />

Ono što smo mi u Agrokoru svih ovih godina<br />

radili, v<strong>je</strong>rovali smo u naše ljude i v<strong>je</strong>rovali smo<br />

u našu strategiju. Danas u Agrokoru postoji više<br />

od 4000 mladih ljudi visoko obrazovanih koji na<br />

dnevnoj operativi upravljaju s biznisom.<br />

Agrokor <strong>je</strong> uvi<strong>je</strong>k ĉvsto v<strong>je</strong>rovao u strategiju s<br />

<strong>je</strong>dne strane maloproda<strong>je</strong> s druge strane<br />

proizvodn<strong>je</strong> hrane i pića i to <strong>je</strong> ono što <strong>je</strong> danas<br />

pokazalo istinski rezultat. Ako gledate rezultat<br />

Agrokora u odnosu na ostale kompani<strong>je</strong> vidi se<br />

da Agrokor ima usp<strong>je</strong>šan poslovni model, gd<strong>je</strong><br />

unatoĉ ekonomskoj krizi i svim ostalim<br />

izazovima s kojima smo bili suoĉeni u zadnjih<br />

tri godine, usp<strong>je</strong>li smo napraviti poslovan<strong>je</strong> <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

<strong>je</strong> iz godine u godinu sve bol<strong>je</strong> i bol<strong>je</strong>.<br />

Mi svaki dan pratimo sv<strong>je</strong>stke trendove.<br />

Jednostavno globalizacija vas svaki dan u<br />

<strong>je</strong>dnom di<strong>je</strong>lu usm<strong>je</strong>rava da morate biti bolji,<br />

usp<strong>je</strong>šniji, efikasniji i produktivniji. Ono što <strong>je</strong><br />

sigurno <strong>je</strong> da mi imamo velike mogućnosti<br />

interno u reorganizaciji proizvodnih segmenata<br />

<strong>ko<strong>je</strong></strong> mi imamo danas, ali s druge strane imamo i<br />

veliku mogućnost ne samo s ulaskom u EU nego<br />

i s asortimanom proizvoda <strong>ko<strong>je</strong></strong> imamo danas u<br />

našim paletama. Mi smo pokazali da naš<br />

proizvod moţe biti usp<strong>je</strong>šan u Americi. Mi smo<br />

pokazali da mandarina iz Hrvatska moţe biti<br />

prepoznatljiv proizvod u EU i Rusiji. I ima niz<br />

tako dobrih usp<strong>je</strong>šnih prim<strong>je</strong>ra. Tak oda ono što<br />

mi moţemo reći s perspektive Agrokora <strong>je</strong> da<br />

ĉvrsto v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo u usp<strong>je</strong>h regi<strong>je</strong>. Ĉvrsto<br />

v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo u potencijal koji regija nosi. Mislimo<br />

da postoji i znanja i kompetencija i vol<strong>je</strong> i<br />

kapitala da se te stvari i ostvare. I ono što <strong>je</strong><br />

najvaţni<strong>je</strong>, da postoji suglasnost svih strana u<br />

ovoj regiji, da <strong>je</strong> naš put, <strong>je</strong>dnostavno put u EU.<br />

Perspektive za Jugositoĉnu Europu ima. Mogli<br />

ste ĉuti i gospodina Stepića u Berlinu koji <strong>je</strong> to<br />

nekoliko puta naglasio. Investitori moj pri<strong>je</strong>dlog<br />

prema vama i kao depozitarima i kao mojim<br />

kli<strong>je</strong>ntima <strong>je</strong> i dal<strong>je</strong> ulaţite u ovu regiju. Zbog<br />

ĉega Zbog toga što posto<strong>je</strong> izuzetno kvalitetni<br />

ljudi. Zbog toga što <strong>je</strong> regija politiĉki stabilna.<br />

Zbog toga što postoji velik potencijal, zbog toga<br />

što su porezne stope i fiskalna politika apsolutno<br />

konkuretni u odnosu na zeml<strong>je</strong> u okruţenju, i to<br />

<strong>je</strong> po meni <strong>je</strong>dna vrlo sigurna ĉvrsta poruka<br />

prema investitorima. S druge strane mogli smo<br />

ĉuti da investitori takoĊer gledaju jako pozitivno<br />

na regiju. Regija <strong>je</strong> gladna za investicijama i<br />

privatni sektor se mora više angaţirati u<br />

c<strong>je</strong>lokupnom pogledu…<br />

Ja sam se školovao u Hrvatskoj. Zapravo svo<br />

školovan<strong>je</strong> <strong>je</strong> bilo u regiji. PohaĊao sam i<br />

posebnu školu na Bledu u Sloveniji. Mi<br />

obiĉavamo reći u Agrokoru da smo mi <strong>je</strong>dan<br />

regionalni „Hardware“. Zašto Zbog toga što<br />

smo mi kao lider na trţištu smo s <strong>je</strong>dne strane<br />

suoĉeni s najvećeom sv<strong>je</strong>tskom konkurencijom,<br />

kod nas svaki dan traţe da budemo najbolji a s<br />

druge strane radimo sa najvećim kompanijama i<br />

od njih usvajamo to znan<strong>je</strong>. Tak oda radeći<br />

posao, bivajući 24 sata fokusiran na posao,<br />

involviran u posao, razm<strong>je</strong>njujući svoja iskustva<br />

s kolegama ne samo unutar Gruppe već sa svim<br />

našim „Stakeholder-ima“.<br />

Ĉast mi <strong>je</strong> da sam na takvoj funkciji i da su mi<br />

vlasnici i <strong>Na</strong>dzorni odbor omogućili da sam tu<br />

gd<strong>je</strong> <strong>je</strong>sam. Sigurno <strong>je</strong> da ĉvrsto v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>m u<br />

usp<strong>je</strong>h Agrokora i nadam se da će moj usp<strong>je</strong>h tu<br />

biti velik.<br />

2010 oĉeku<strong>je</strong>mo prihod od blizu 4 milijardi<br />

dolara a imamo blizu 40.000 zaposlenih.<br />

Operaci<strong>je</strong> u svim zemljama u okruţenju plus<br />

MaĊarska kao ĉlanica EU plus niz ostalih trţišta<br />

na <strong>ko<strong>je</strong></strong> izvozimo. Liderske pozici<strong>je</strong><br />

Agrokorovih kompanija izraţene su visokim<br />

trţišnim ud<strong>je</strong>lima pa Ledo tako zauzima 80%<br />

hrvatskog trţišta sladoleda, Zvi<strong>je</strong>zda ĉvrsto drţi<br />

83% trţišta margarina dok Jamnica dominira<br />

trţištem mineralnih i izvorskih voda u Hrvatskoj<br />

sa 82%, odnosno 58,7%, rekao nam <strong>je</strong> Crnjac.<br />

Ivan Crnjac s n<strong>je</strong>maĉkim zastupnikom Jungom i Herbertom Stepićem šefom Raiffeisen-International<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 7

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 8<br />

Vladimir Drobnjak glavni hrvatski pregovaraĉ boravio u Berlinu<br />

U Berlinu <strong>je</strong> u „Europskoj kući“, u<br />

organizaciji predstavništva Europske<br />

komisi<strong>je</strong> u N<strong>je</strong>maĉkoj i Veleposlanstva RH<br />

u Berlinu, odrţana politiĉka tribina pod<br />

nazivom "Kroatien - und dann Schluss".<br />

Hravtska i onda kraj U raspravi se<br />

pokušalo odgovoriti na više pitanja, poput<br />

onog o preprekama <strong>ko<strong>je</strong></strong> Hrvatska još mora<br />

savladati pri<strong>je</strong> pristupa u EU, kakvo <strong>je</strong><br />

raspoloţen<strong>je</strong> u Hrvatskoj za ulazak u EU, te<br />

što Hrvatska dobiva od ĉlanstva u toj<br />

za<strong>je</strong>dnici<br />

Uz Vladimira Drobnjaka, glavnog<br />

pregovaraĉa Hrvatske u pristupnim<br />

pregovorima s Europskom unijom, u<br />

simpozijskoj raspravi su sud<strong>je</strong>lovali:<br />

Michael Clauß, voditelj od<strong>je</strong>la za Europu<br />

pri n<strong>je</strong>maĉkom Ministarstvu vanjskih<br />

poslova, Gunther Krichbaum, ĉlan<br />

Bundestaga i preds<strong>je</strong>dnik Odbora za<br />

europske poslove, Dirk Lange, voditelj<br />

od<strong>je</strong>la za Hrvatsku pri Europskoj komisiji,<br />

te Dušan Reljić iz Zaklade za znanost i<br />

politiku u Berlinu. Raspravom <strong>je</strong> moderirao<br />

Andreas Ernst, dopisnik Neue Zürcher<br />

Zeitunga iz Beograda.<br />

Predavan<strong>je</strong> <strong>je</strong> zapoĉelo ri<strong>je</strong>ĉima moderatora<br />

Andreasa Ernsta da se Hrvatska nalazi u<br />

ciljnoj ravni posl<strong>je</strong>dnjih 100 metara<br />

velikog maratona.<br />

Vladimir Drobnjak <strong>je</strong> pred oko 200<br />

nazoĉnih uzvanika meĊu kojima su bili<br />

brojni veleposlanici i drugi politiĉki<br />

ĉimbenici N<strong>je</strong>maĉke i drugih drţava koji<br />

d<strong>je</strong>luju u N<strong>je</strong>maĉkoj naglasio sl<strong>je</strong>deće.<br />

Hrvatska <strong>je</strong> dosita u samoj završnici<br />

pregovora, moja osnovna poruka <strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />

Hrvatska spremna za ĉlanstvo. Da će<br />

Hrvatska uskoro završiti preostali dio<br />

posla. Da su pregovori veoma teški, da se<br />

odvijaju po novim pravilima u procesu<br />

prsitupanja, ali da ta nova pravila jamĉe<br />

potpunu spremnost Hrvatske za ĉlanstvo i<br />

da ako će bilo tko, kada pregovori budu<br />

gotovi, a mi oĉeku<strong>je</strong>mo da budu gotovi u<br />

prvoj polovici iduće godine (2011), dakle ako<br />

će bilo tko postaviti pitan<strong>je</strong> u drţavama<br />

ĉlanicam, da li <strong>je</strong> Hrvatska spremna,<br />

odgovor će biti više nego jasan. Da,<br />

Hrvatska <strong>je</strong> potpuno spremna.<br />

Ja sam imao u Berlinu razgovore u<br />

Ministarstvu vanjskih poslova i u uredu<br />

Kancelarke i ja sam veoma zadovoljan<br />

sadrţa<strong>je</strong>m tih razgovora. Ne ulazeći u<br />

detal<strong>je</strong> mogu samo reći da <strong>je</strong> puna potpora<br />

N<strong>je</strong>maĉke Hrvatskoj još <strong>je</strong>dnom potvrĊena.<br />

Pregovori se nastavljaju punom parom. Do<br />

kraja godine imat će mo <strong>je</strong>dnu<br />

meĊuvladinu konferenciju na kojoj<br />

oĉeku<strong>je</strong>mo zatvaran<strong>je</strong> dodatnih poglavlja i<br />

naravno svaki radni dan pri<strong>je</strong> boţićnih<br />

blagdana trebamo maksimalno iskoristiti za<br />

preostali dio posla. Svaki radni sat, svaki<br />

radni dan se sada m<strong>je</strong>ri i ima svoju<br />

vaţnost. Ja mislim da nema ni najman<strong>je</strong><br />

dvojbe, ne samo da <strong>je</strong> Hrvatska 28 drţava<br />

ĉlanica već da i sve drţave sadašn<strong>je</strong> ĉlanice<br />

daju tome punu potporu i kao što ste i sami<br />

vid<strong>je</strong>li današnja rasprava u Berlinu ne samo<br />

da ni<strong>je</strong>dnog trenutka ni<strong>je</strong> dovela u pitan<strong>je</strong><br />

ulazak Hrvatske kao 28 ĉlanice, već <strong>je</strong> i<br />

dobrim d<strong>je</strong>lom se odvija na naĉin koji <strong>je</strong><br />

već presumirao hrvatsko ĉlanstvo i zapravo<br />

tretirao Hrvatsku kao 28 ĉlanicu, kazao <strong>je</strong><br />

glavni hrvatski pregovaraĉ s EU Vladimir<br />

Drobnjak u Berlinu.<br />

...Vladimir Drobnjak <strong>je</strong> pred oko 200 nazoĉnih<br />

uzvanika meĊu kojima su bili brojni veleposlanici i<br />

drugi politiĉki ĉimbenici N<strong>je</strong>maĉke i drugih<br />

država ĉiji predstavnici d<strong>je</strong>luju u N<strong>je</strong>maĉkoj<br />

naglasio sl<strong>je</strong>deće. Hrvatska <strong>je</strong> dosita u samoj<br />

završnici pregovora, moja osnovna poruka <strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />

Hrvatska spremna za ĉlanstvo. Da će Hrvatska<br />

uskoro završiti preostali dio posla...<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 8

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 9<br />

Veleposlanik dr. Miro Kovaĉ na Boţićnom pri<strong>je</strong>mu Veleposlanstva RH pozdravio oko 200 uzvanika<br />

Veleposlanik dr. Miro Kovaĉ <strong>je</strong> na<br />

Boţićnom pri<strong>je</strong>mu Veleposlanstva RH<br />

pozdravio oko 200 uzvanika<br />

<strong>Na</strong> boţićnom pri<strong>je</strong>mu veleposlanik Kovaĉ<br />

pozdravio <strong>je</strong> oko 200 uzvanika koji su se<br />

odazvali n<strong>je</strong>govom pozivu na ovogodišnji<br />

Boţićni pri<strong>je</strong>m. Pri<strong>je</strong>m <strong>je</strong> odrţan u<br />

sveĉanoj dvorani „Atrij“ tvrtke „Deutsche<br />

Telekom AG“ gd<strong>je</strong> su se okupili mnogi<br />

uzvanici iz n<strong>je</strong>maĉkog politiĉkog,<br />

gospodarskog i društvenog ţivota te<br />

predstavnici diplomatskog zbora<br />

akreditiranog u N<strong>je</strong>maĉkoj.<br />

U okviru pri<strong>je</strong>ma i u suradnji<br />

MeĊunarodnog Kluba n<strong>je</strong>maĉkog<br />

Ministarstva vanjskih poslova predstavl<strong>je</strong>n<br />

<strong>je</strong> rad zaklade „Šansa za d<strong>je</strong>cu“ kojoj <strong>je</strong><br />

pokrovitelj gospoĊa Bettina Wulff, supruga<br />

Saveznog preds<strong>je</strong>dnika N<strong>je</strong>maĉke. Zaklada<br />

„Eine Chance für Kinder“ sa s<strong>je</strong>dištem u<br />

Hannoveru potpomaţe d<strong>je</strong>cu i preuzima<br />

d<strong>je</strong>ĉi<strong>je</strong> probleme u svo<strong>je</strong> ruke te tako daju<br />

d<strong>je</strong>ci <strong>je</strong>dnu novu šansu. U ime Hrvatske<br />

turistiĉke za<strong>je</strong>dnice iz Zagreba prijamu <strong>je</strong><br />

nazoĉio pomoćnik direktora Hrvatske<br />

turistiĉke za<strong>je</strong>dnice (HTZ) Milo Sršen.<br />

Zbog spri<strong>je</strong>ĉenosti drugim terminima<br />

prijamu ni<strong>je</strong> nazoĉila Bettina Wulff<br />

supruga Saveznog preds<strong>je</strong>dnika N<strong>je</strong>maĉke,<br />

no o aktivnostima ove zaklede reĉeno <strong>je</strong><br />

kako se radi o <strong>je</strong>dnom veliko zalaganju i<br />

pregalaštvu mnogih ĉlanova zaklede koji<br />

omogućavaju brojnoj d<strong>je</strong>ci <strong>je</strong>dno bol<strong>je</strong><br />

sutra.<br />

<strong>Na</strong>zoĉne <strong>je</strong> pozdravio hrvatski veleposlanik<br />

dr. Miro Kovaĉ koji <strong>je</strong> govorio o hrvatskim<br />

europskim nastojanjima te brzom ĉlanstvu<br />

u EU. Oko 200 uzvanika i gostiju<br />

pozdravila <strong>je</strong> i n<strong>je</strong>mĉaka parlamentarna<br />

zastupnica Cornelia Pieper (FDP), drţavna<br />

tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova<br />

N<strong>je</strong>maĉke ( Stellvertretende<br />

Bundesvorsitzende der FDP und<br />

Landesvorsitzende FDP Sachsen-Anhalt).<br />

U glazbenom di<strong>je</strong>lu programa nastupila <strong>je</strong><br />

klapa Maestral iz Dubrovnika.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 9

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 10<br />

Preds<strong>je</strong>dnici tri velika hrvatska društva u Berlinu pos<strong>je</strong>tili najstariju Hrvaticu u Berlinu, Anicu Bagarić povodom Boţića i 91. roĊendan<br />

<strong>Na</strong>jstariju Hrvaticu u Berlinu Anicu Bagarić<br />

roĊenu 23.12.1919. u n<strong>je</strong>nom stanu u berlisnkoj<br />

općini Kreuzberg na 3. katu u zgradi bez lifta<br />

gd<strong>je</strong> ţivi s kćerkom Marom i<br />

unukama Ruĉicom i Anom, pos<strong>je</strong>tili<br />

su preds<strong>je</strong>dnici tri berlinska društva.<br />

Preds<strong>je</strong>dnici SD Croataia Berlin,<br />

Hrvatskog kulturnog društva<br />

Maţuranić i Hrvatske za<strong>je</strong>dnice<br />

Berlin, Franjo Husajina, St<strong>je</strong>pan<br />

Lozanĉić i Ţeljko Matić, pos<strong>je</strong>tili su<br />

najstariju Hrvaticu u Berlinu Anicu<br />

Bagarić (91), te joj ĉestitali<br />

roĊendan i Boţić. Baki Anici uruĉili<br />

su i prigodan dar, te novĉanu pomoć<br />

kao znak potpore <strong>je</strong>dnoj hrvatskoj<br />

obitelji u Berlinu.<br />

Kćerka Mara <strong>je</strong> kazala, moramo<br />

nazdraviti po <strong>je</strong>dnu, u ĉast mo<strong>je</strong><br />

majke. Izvadila <strong>je</strong> Mara domaću<br />

rakiju medovaĉu koju joj <strong>je</strong> poslala<br />

sestra iz domovine a unuka Ana <strong>je</strong><br />

napravila li<strong>je</strong>pi kolaĉ od sira. Baka<br />

Anica <strong>je</strong> kazala, neka Boga i ljudi!<br />

Preds<strong>je</strong>dnici tri berlinska društva<br />

zadrţali su se u duţem razgovoru s<br />

bakom Anicom Bagarić i kćerkom<br />

Marom Buljan. Porazgovarali su s<br />

bakom o n<strong>je</strong>nom devet desetl<strong>je</strong>ća<br />

dugom ţivotu.<br />

<strong>Na</strong>jveća mi <strong>je</strong> ţelja da odem u Crkvu kaţe baka<br />

Anica ali ne ide bez lifta. Imamo kolica ali opet<br />

ne ide s trećeg kata bez lifta. Kćerka Mara radi a<br />

unuke su još u školskoj dobi. Marin muţ<br />

pokojni Martin Buljan umro <strong>je</strong> pri<strong>je</strong> nekoliko<br />

godina, tako da muške ruke u stanu nema. Baka<br />

voli kada doĊu muški da se malo ispriĉa, kaţe<br />

nam u priĉi. Oko bake se umiljava unuka Ana<br />

koja <strong>je</strong> po baki Anici izgleda i dobila ime. Hvala<br />

vam što ste se s<strong>je</strong>tili naše bake Anice i pos<strong>je</strong>tili<br />

<strong>je</strong>, kaţe kćer Mara. Preds<strong>je</strong>dnici društava su<br />

obećali da će ponovno doći do bake, te u ime<br />

njihovih ĉlanova na simboliĉan naĉin pomoći i<br />

dati potporu našoj najstarijoj Hrvatici u Berlinu.<br />

<strong>Na</strong>glasili su kako će se potruditi pa da se i<br />

uĉenici Ani pronaĊe m<strong>je</strong>sto za izobrazbu u<br />

trgovaĉkoj ili nekoj drugoj zanatskoj struci, ako<br />

se budu mogli nešto pronaći.<br />

Baka Anica Bagarić, danas ima 91 godinu, i<br />

najstarija <strong>je</strong> Hrvatica u Berlinu. U Berlinu ţivi<br />

19 godina sa svojom kćerkom Marom (ţenom<br />

pok. Ivana Buljan op.a) i unukama Anom i<br />

Ruţicom. Anica <strong>je</strong> roĊena u selu Mesihovina,<br />

toĉni<strong>je</strong> zaseoku Miljacka općina Tomislavgrad.<br />

Proţiv<strong>je</strong>la <strong>je</strong> noge ratove i nepamti ih više, koji<br />

su bili, kaţe ozbiljna lica! Uvi<strong>je</strong>k nas<br />

<strong>je</strong> nešto “gonjalo, progonjalo, ni ti<br />

znaš ni kud ćeš, ni kako ćeš” da Bog<br />

saĉuva. S<strong>je</strong>ćam se i Partizana i<br />

N<strong>je</strong>maca. “Patn<strong>je</strong> brate, da ti kaţem<br />

ne daj Boţe nikome, kaţe baka<br />

Anica.<br />

Baka Anica ima dvi<strong>je</strong> tetovaţe na<br />

rukama. <strong>Na</strong> <strong>je</strong>dnoj ruci kriţ na drugoj<br />

maslinova granĉica. Pitali smo <strong>je</strong> o<br />

n<strong>je</strong>nim tetovaţama. Ovo <strong>je</strong> Kriţ. Ovo<br />

<strong>je</strong> granĉica, kaţe baka. Ovo <strong>je</strong> da se<br />

zna da sam Katolik. To sam napravila<br />

kada sam imala 10-11. godina. To <strong>je</strong><br />

bio znak našeg katoliĉkog<br />

raspoznavanja. To su radile sve naše<br />

d<strong>je</strong>vojke, svaka koja <strong>je</strong> mogla “durat”<br />

(izdrţati). Moj muţ <strong>je</strong> bio 15 godina<br />

stariji od mene. Ja sam se udala s 19.<br />

godina.<br />

U Berlinu baka Anica ţivi u<br />

Kreuzbergu, općini s velikim bro<strong>je</strong>m<br />

turskih sugraĊana. Nisam uĉila niti<br />

uĉim n<strong>je</strong>maĉki, kaţe baka. Guten<br />

Morgen, to sam nauĉila. Šta će mi<br />

moj brate, ne interesira me to! Kada<br />

izaĊem vani, sus<strong>je</strong>de Turkin<strong>je</strong> misle da sam<br />

Muslimanka. Pomognu mi, <strong>je</strong>r nosim ovaj<br />

prekrivaĉ za glavu. Onda kada vide moj kriţ oko<br />

vrata, vide da nisam Muslimanka.<br />

Ja sam i u “Trećem redu” ja sam “trećarica”.<br />

(Ovaj red se danas zove<br />

Fran<strong>je</strong>vaĉki sv<strong>je</strong>tovni red,<br />

op.a) To <strong>je</strong> “Svetoga oca<br />

Vrane red”. Red Svetog Oca<br />

Fran<strong>je</strong> (op.a). To nosim ja<br />

već odavno, to sam dobila<br />

još doli u Miljackoj. Ima<br />

više od 40 godina, pokazu<strong>je</strong><br />

baka Anica.<br />

Red što ga <strong>je</strong> Franjo<br />

utemeljio vrlo se brzo<br />

proširio Europom, a potom i<br />

svi<strong>je</strong>tom. <strong>Na</strong> podruĉju<br />

Hrvatske još <strong>je</strong> za Franjina<br />

ţivota utemel<strong>je</strong>na<br />

<strong>fra</strong>n<strong>je</strong>vaĉka provincija. U<br />

19. stol<strong>je</strong>ću od opservanata<br />

su se odvojili kapucini (zbog<br />

još stroţeg zaht<strong>je</strong>va za<br />

nepos<strong>je</strong>dovan<strong>je</strong>m<br />

materijalnih dobara). Pored<br />

njih nastao <strong>je</strong> i Treći red<br />

(trećoreci), ĉiji ĉlanovi<br />

mogu biti i ţene i muškarci,<br />

mogu pos<strong>je</strong>dovati imovinu,<br />

stupati u brak i uopće ţiv<strong>je</strong>ti<br />

sv<strong>je</strong>tovnim ţivotom. Danas<br />

se taj red zove Fran<strong>je</strong>vaĉki<br />

sv<strong>je</strong>tovni red, rekla nam <strong>je</strong><br />

baka Anica.<br />

Preds<strong>je</strong>dnici tri hrvatska društva iz Berlina koji<br />

su <strong>je</strong> pos<strong>je</strong>tili u ime njihovih ĉlanova zaţelili su<br />

baki Anici sretan 91. roĊendan, sretan Boţić i<br />

Novu 2011. godinu te puno zdravlja do novog<br />

susreta.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 10

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 11<br />

Književna večer povodom 80. rođendana Irene Vrkljan – hrvatske književnica koja živi i radi u Berlinu<br />

Ovo <strong>je</strong> moj treći ili ĉetvrti nastup u društvu<br />

Südost Europa Kultur e.V. Ĉitala sam<br />

<strong>je</strong>danput s mojim muţem i prikazali smo<br />

film koji smo napravili na akademiji. Dakle<br />

ja sam ovd<strong>je</strong> doma. Veĉeras sam ĉitala iz<br />

knjige, priĉu o dvi<strong>je</strong> sestre. Jedna sestra<br />

osta<strong>je</strong> u Zagrebu, druga ide u N<strong>je</strong>maĉku i<br />

razlika njihovih ţivota i ta dva svi<strong>je</strong>ta<br />

izmeĊu njih, <strong>je</strong>r vlada veliko ne<br />

razumi<strong>je</strong>van<strong>je</strong>. To me <strong>je</strong> zanimalo jako da<br />

napravim <strong>je</strong>damput priĉu o sestrama <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

se ne mrze. Druga knjiga <strong>je</strong> knjiga kartkih<br />

priĉa koja <strong>je</strong> ove godine izašla u Zagrebu.<br />

Knjiga se zove Ţene i ovaj suludi svi<strong>je</strong>t. To<br />

<strong>je</strong> sedam priĉa o sedam ţena. Ţene su tema<br />

mojih knjiga. Ja ne mogu pisati kao<br />

muškarac, ja zapravo pišem za ţene a ţene<br />

su i moji ĉitatelji. Muškarci više ĉitaju<br />

struĉnu literaturu. Knjige ĉitaju ţene.<br />

Zadovoljna sam s brojnim roĊendanskim<br />

ĉestitkama. To me dirnulo. Nisam <strong>je</strong>dino<br />

zadovoljna što se ĉov<strong>je</strong>k s 80 os<strong>je</strong>ća kao da<br />

<strong>je</strong> 80. <strong>Na</strong>prosto to <strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me kada više<br />

nemaš mnogo snage. Svake godine<br />

vraćamo se u Zagreb. Ali ne zauvi<strong>je</strong>k. Moj<br />

muţ ima <strong>je</strong>dnu dosta tešku bolest i onda mi<br />

<strong>je</strong> to sa tim li<strong>je</strong>ĉnicima <strong>ko<strong>je</strong></strong> ovd<strong>je</strong> ima i sa<br />

l<strong>je</strong>kovima riskantno trenutno da tamo<br />

odem. Glavne li<strong>je</strong>kove tamo uopće ne<br />

mogu dobiti, a i taj nejgov doktor, ne mogu<br />

ga sada preseliti u Zagreb, tako da idemo<br />

samo na 5-6 t<strong>je</strong>dana, na ţalost.<br />

Moţda se vratimo ako nas ist<strong>je</strong>raju iz stana<br />

koji će postati privatno vlasništvo, onda će<br />

mo i onako ići u Zagreb. Ali za sada sam<br />

mislili da <strong>je</strong> sada sigurni<strong>je</strong> za n<strong>je</strong>ga. On ima<br />

83 godine, ni<strong>je</strong> to tako više <strong>je</strong>dnostavno.<br />

Pri<strong>je</strong> smo ostajali po pola godine u<br />

Zagrebu. Pri<strong>je</strong> smo ţiv<strong>je</strong>li uvi<strong>je</strong>k na dva<br />

m<strong>je</strong>sta. Trenutno se odmaram ne<br />

pripremam novu knjigu. To da dobro<br />

izgledam <strong>je</strong> varljivo. Za mene <strong>je</strong> ova<br />

berlinska zima grozna, najhladnija zima od<br />

kada pamtim Berlin. Ne znam samo koliko<br />

će mo platiti plin, kaţe Irena uz osmi<strong>je</strong>h.<br />

Marica Bodroţić <strong>je</strong> vrlo darovita. Ja sam <strong>je</strong><br />

upoznala u Leipzigu na sajmu knjiga. Ona<br />

<strong>je</strong> ĉak o meni govorila tamo na <strong>je</strong>dnom<br />

ĉitanju <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

sam imala i<br />

onda sam<br />

n<strong>je</strong>ne p<strong>je</strong>sme<br />

ĉitala. Ovu<br />

posl<strong>je</strong>dnju<br />

knjigu nisam<br />

ĉitala! Ona <strong>je</strong><br />

vrlo darovita.<br />

Ja nju ci<strong>je</strong>nim<br />

takoĊer kao<br />

mladu<br />

kolegicu.<br />

Mrica Bodroţić <strong>je</strong> kazala kako <strong>je</strong> Irena<br />

Vrkljan jako vaţna osoba kao pisac i kao<br />

ĉov<strong>je</strong>k te da <strong>je</strong> puno puno ci<strong>je</strong>ni.<br />

Bosiljka Schedlich voditeljica poslova<br />

Südost Europa Kultur e.V. bila <strong>je</strong> domaćin<br />

gostovanja knjiţevnice Irene Vrkljan,<br />

najproslavl<strong>je</strong>ni<strong>je</strong> ţivuće hrvatske<br />

spisateljice. Predavan<strong>je</strong> <strong>je</strong> organizirano<br />

povodom 80. roĊendana Irene Vrkljan u<br />

prostorijama društva Südost Europa Kultur<br />

e.V. Irena <strong>je</strong> ĉesto bila gost kod nas. Ona <strong>je</strong><br />

naša najveća spisateljica u inozemstvu i<br />

domovini. Ovo <strong>je</strong> više zadovoljstvo nego<br />

obveza, dati i drugim ljudima mogućnost<br />

da uţivaju za<strong>je</strong>dno s njom u n<strong>je</strong>noj<br />

literaturi. Sve se moţe proĉitati ali ĉuti to<br />

od n<strong>je</strong> i doţiv<strong>je</strong>ti nju ovaku ţivahni i sv<strong>je</strong>ţu<br />

s 80.godina <strong>je</strong> pravi uţitak.<br />

Irena <strong>je</strong> prestavila d<strong>je</strong>love iz razliĉitih<br />

Ireninih knjiga <strong>ko<strong>je</strong></strong> su mladi hrvatski<br />

studenti za<strong>je</strong>dno s Aleksandrom Brnetić<br />

izdali i predstavili na <strong>fra</strong>nkfurtskom sajmu<br />

knjiga. Što <strong>je</strong> jako li<strong>je</strong>po i ĉega se nitko<br />

drugi ni<strong>je</strong> s<strong>je</strong>tio. Što <strong>je</strong> propust u nizu<br />

propusta koji se tiĉu Irene Vrkljan.<br />

Propusta koji se nisu desili u Hrvatskoj ona<br />

<strong>je</strong> tamo poznata i proslavl<strong>je</strong>na, o njoj se<br />

mnogo govori i piše. Ali u N<strong>je</strong>maĉkoj <strong>je</strong><br />

Irena Vrkljan nepoznata autorica. Mi smo<br />

razgovarali o razlogu o tome u N<strong>je</strong>maĉkoj<br />

ili na zapadu i kaţemo da se iz malih<br />

zemalja priznaju uglavnom autori koji pišu<br />

egzotiĉno. Sa svojim pisan<strong>je</strong>m potvrĊuju<br />

predrasude <strong>ko<strong>je</strong></strong> oni imaju o nama, <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

drţe za ljude bez kulture, ljude seoskog<br />

naĉina ţivota a nikako<br />

gradskog, nikako oni ne<br />

mogu zamisliti da mi<br />

imamo i imali smo već<br />

stol<strong>je</strong>ćima, jako jako<br />

dobre pisce i p<strong>je</strong>snike<br />

kakva <strong>je</strong> Irena sada. Oni<br />

ne ĉitaju Krleţu, raĊe će<br />

ĉitati nekoga tko <strong>je</strong> pisao<br />

o turskom dobu kao što <strong>je</strong><br />

to pisao Andrić. I oni<br />

ĉitaju radi<strong>je</strong> one koji<br />

kritiziraju politiĉki svoju<br />

zemlju. Disidenti su jako popularni, <strong>je</strong>r i<br />

oni potvrĊuju njihov negativni stav o nekim<br />

našim drţavama pa tako i o Hrvatskoj.<br />

Literatura trenutno ni<strong>je</strong> u modi. U modi su<br />

knjige o vampirima, o vilama o nekom<br />

zamišljnom, izmišljnom svi<strong>je</strong>tu. Današnja<br />

tema ni<strong>je</strong> literatura kvalitete Irene Vrkljan.<br />

Moţda će se to prom<strong>je</strong>niti. Ĉuli smo da <strong>je</strong> u<br />

Americi poezija jako jako popularna i da<br />

tamo profesori Irenu doĉekuju recitirajući<br />

n<strong>je</strong>ne p<strong>je</strong>sme. Moţda se to i kod nas vrati<br />

kada se ljudi zasite bujice slika koji naviru<br />

s ekrana TV pri<strong>je</strong>mnika i raĉunala.<br />

...Predavan<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong><br />

organizirano<br />

povodom<br />

80. rođendana<br />

Irene<br />

Vrkljan<br />

u<br />

prostorijama<br />

društva<br />

Südost<br />

Europa<br />

Kultur e.V.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 11

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 12<br />

Izložba „Adam i Eva, Eva i Adam“ - Biblijski motivi mlade Banjolučanke Irme Markulin<br />

Za<strong>je</strong>dniĉko <strong>je</strong> za sve slike da imaju <strong>je</strong>dan<br />

pozadinu a to <strong>je</strong> horizont. Gd<strong>je</strong> se nebo i<br />

zemlja dodiruju, to <strong>je</strong> naša tema. Crkvu<br />

dodiru<strong>je</strong> i nebo i zemlja i zbog toga sam<br />

sretan da su ove slike ugledale sv<strong>je</strong>tlost<br />

dana u našim prostorijama kazao <strong>je</strong><br />

Superintendent dr. Bertold Höcker,<br />

Evangelistiĉkog crkvenog okruga berlinske<br />

općine Stadtmitte - Evangelischen<br />

Kirchenkreis Berlin Stadtmitte - te pozvao<br />

mladu hrvatsku um<strong>je</strong>tnicu da pos<strong>je</strong>titeljima<br />

u za<strong>je</strong>dniĉkom druţenju pojasni n<strong>je</strong>na d<strong>je</strong>la<br />

koja će krasiti zidove ove renomirane<br />

ustanove.<br />

Irma Markulin <strong>je</strong> kazala kako se radu<strong>je</strong> da<br />

su se ovoj posebnoj izloţbi odazvali n<strong>je</strong>ni<br />

prijatelji i poznanici te se zahvalju<strong>je</strong><br />

domaćinima na ĉelu s dr. Bertoldom<br />

Höckerom i Ralfom Nordhaußom<br />

voditelju upravnih poslova Evangelistiĉkog<br />

crkvenog okruga berlinske općine<br />

Stadtmitte, te tajnici Magdaleni Walker-<br />

Stachura. Izloţbi su nazoĉili i modeli <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

<strong>je</strong> Markulin nacrtala: Violet – Stefaniea<br />

Migliorati, Filip Koch i Valerie Drezet.<br />

Izloţba <strong>je</strong> otkupl<strong>je</strong>na od strane<br />

Evangelistiĉkog crkvenog okruga berlinske<br />

općine Stadtmitte u ĉijim prostorijama <strong>je</strong> i<br />

upriliĉena. Irma Markulin nam <strong>je</strong> o<br />

postanku izloţbe i samoj ideji rekla<br />

sl<strong>je</strong>deće. Ja sam imala priliku da sam<br />

upoznala dr.Höckera superintendanta<br />

Evangelistiĉkog crkvenog okruga berlinske<br />

općine Stadtmitte. Došlo <strong>je</strong> do toga da su<br />

oni saznali da sam ja um<strong>je</strong>ntica i da se<br />

postavilo pitan<strong>je</strong> da <strong>je</strong>dnostavno mojim<br />

radovima ul<strong>je</strong>pšam prostori<strong>je</strong> njihovog<br />

ureda. To <strong>je</strong> dosta komercijalno <strong>je</strong>r<br />

ukrašavan<strong>je</strong> <strong>je</strong> samouvreda za um<strong>je</strong>tnike,<br />

kaţe nam Markulin. MeĊutim ja sam<br />

stvarno ht<strong>je</strong>la da napravim <strong>je</strong>dnu temu koja<br />

me zbilja zanima. Adam i Eva! Odrasla<br />

sam uz Crkvu i odgoj <strong>je</strong> bio strogo<br />

katoliĉki. Uopće sam ĉesto kao di<strong>je</strong>te<br />

gledala motiv Adama i Eve, kao di<strong>je</strong>te sam<br />

gledala kako <strong>je</strong> motiv Adama i Eve bio<br />

uvi<strong>je</strong>k razliĉito interpretiran. Uvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong><br />

prikazivao <strong>je</strong>dan ideal. I u biti sada, kad se<br />

dešava mnogo toga u katoliĉkoj crkvi, kad<br />

mnogo ljudi moţda v<strong>je</strong>rnika i sumnja u<br />

neke vri<strong>je</strong>dnosti, ja sam zamislia da bi bilo<br />

jako dobro ovu ideju Adama i Eve, da još<br />

<strong>je</strong>dnom predstavim kao mlade ljude, kao<br />

ljude koji su hip, kao i ljudi koji imaju i<br />

slabosti i dobre strane, <strong>je</strong>dnostavno da se<br />

prikaţe da <strong>je</strong> nešto multikulturno, da opet<br />

tu temu oţivim na neki naĉin. To <strong>je</strong> bila<br />

ideja ove izloţbe. Prve dvi<strong>je</strong> slike su<br />

nastale na osnovu slike Albrechta Dürera<br />

Adam i Eva nastale 1507 godine, a koja se<br />

dans ĉuva u muzeju Museo del Prado u<br />

Parizu. Ja sam ht<strong>je</strong>la da prikaţem mo<strong>je</strong><br />

prijatel<strong>je</strong> koji su stari kao ja otprilike imaju<br />

28-30 godina, s njihovim ne samo vanjskim<br />

proporcijama nego da se i vidi na licu i<br />

druga fizionomija, da se vidi da su to ljudi<br />

iz Itali<strong>je</strong>, Portugala, da <strong>je</strong> to nešto drugo.<br />

Jednostavno da se taj Adam i Eva spuste na<br />

zemlju i da se ponište ti kanoni koji uvi<strong>je</strong>k<br />

idealiziraju. To <strong>je</strong> bio koncept ove izloţbe,<br />

kazala <strong>je</strong> Markulin. Predstavnici<br />

Evangelistiĉkog crkvenog okruga berlinske<br />

općine Stadtmitte, koji su bili naruĉitelji<br />

ove izloţbe, ja mislim da su oni bili<br />

iznenaĊeni da sam se ja dosta hrabro s tom<br />

temom uhvatila u koštac i da sam se<br />

odluĉila za tako jake farbe. Ja sam koristila<br />

bo<strong>je</strong> u kojima <strong>je</strong> skoro ne moguće naslikati<br />

ljudsko ti<strong>je</strong>lo i ljudsko lice u toj boji, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />

to vrlo ne prirodno. Moram naglasiti da su<br />

slike napravl<strong>je</strong>ne u <strong>je</strong>dnom formatu koji<br />

ni<strong>je</strong> tako uobiĉajan, to <strong>je</strong> 60×180 cm. Iza<br />

ovih slika stoji zbilja 8 m<strong>je</strong>seci rada.<br />

Bila sam na Sajmu um<strong>je</strong>tnosti u listopadu<br />

ove godine (2010.), tamo sam osvojila<br />

drugu nagradu za mlade um<strong>je</strong>tnike. Ta<br />

nagrada <strong>je</strong> dotirana i novĉano tako da sam<br />

dobila kapital da mogu da razradim svo<strong>je</strong><br />

ide<strong>je</strong> za iduću godinu. Sajam um<strong>je</strong>tnosti <strong>je</strong><br />

bio u gradu Herne kulturnom gradu Europe<br />

2010., to se zove Kuboshow. Tamo su se<br />

23. i 24. 10. okupili sliakri, um<strong>je</strong>tnici,<br />

crtaĉi i fotografi i predstavili na prodajnoj<br />

izloţbi svo<strong>je</strong> radove. Bilo <strong>je</strong> oko 100<br />

razliĉitih um<strong>je</strong>tnika. Ovogodišnji<br />

pob<strong>je</strong>dnici KUBO-um<strong>je</strong>tniĉke nagrade bili<br />

su: Sibylle Will, Irma Markulin i Nike<br />

Schröder, u kategoriji od 1500 radova. U<br />

Berlinu ima toliko puno um<strong>je</strong>tnika i kada bi<br />

na to mislila bila bi jako fustrirana. U<br />

Berlinu sam našla tu <strong>je</strong>dnu inspiraciju, u<br />

stvari to <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna srţ, koja se zove povi<strong>je</strong>st.<br />

Mislim ja dolazim iz zeml<strong>je</strong> u kojoj <strong>je</strong> ta<br />

povi<strong>je</strong>st uvi<strong>je</strong>k brisana. Ok! Ovo <strong>je</strong> nešto<br />

bol<strong>je</strong>, to <strong>je</strong> nešto ĉega se sramimo ostavimo<br />

to na stranu, mislim ovd<strong>je</strong> kada idem<br />

ulicom <strong>je</strong>dnostano vidim ploĉice <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

pokazuju g<strong>je</strong> se što dogodilo u povi<strong>je</strong>sti s<br />

ĉime se mora konfrotirati i s ĉim se mora<br />

ţiv<strong>je</strong>ti. Berlin <strong>je</strong> grad muzej i priĉa o<br />

povi<strong>je</strong>sti! Upravo ta provokacija i povi<strong>je</strong>st<br />

to <strong>je</strong> nešto što me iritira i to <strong>je</strong> zašto ţelim<br />

ovd<strong>je</strong> da radim. Irma Markulin, akadmska<br />

likovna um<strong>je</strong>tnica, roĊena <strong>je</strong> Banjoluĉanka<br />

danas se potpisu<strong>je</strong> prezimenom supruga<br />

Petera Süßenbergera diplomiranog<br />

inţin<strong>je</strong>ra arhitekture a u obitelji imaju i sina<br />

Noa. S 16 godina upisala <strong>je</strong> u Zagrebu<br />

školu prim<strong>je</strong>n<strong>je</strong>ne um<strong>je</strong>tnosti sm<strong>je</strong>r<br />

slikarstvo. Tamo <strong>je</strong> nakon ĉetiri godine<br />

upisala Akademiju likovne um<strong>je</strong>tnosti i<br />

diplomirala u klasi prof. Zlatka Kesera.<br />

<strong>Na</strong>kon toga otišla u Berlin i studirala na<br />

Universität der Künste Berlin kod prof.<br />

Anselm Reyle, koji <strong>je</strong> danas poznati slikar.<br />

<strong>Na</strong>kon toga <strong>je</strong> uĉila n Kunnsthochschule<br />

Berlin Weißensse u klasi prof. Ant<strong>je</strong><br />

Ma<strong>je</strong>wski poznate slikarice. Irma Markulin<br />

<strong>je</strong> i autorica slike koja <strong>je</strong> predana pokojnom<br />

Papi Ivanu Pavlu II za vri<strong>je</strong>me n<strong>je</strong>govg<br />

pos<strong>je</strong>ta BiH i Banja Luci. To <strong>je</strong> bio <strong>je</strong>dan<br />

dogaĊaj koji <strong>je</strong> zabil<strong>je</strong>ţen u n<strong>je</strong>noj<br />

22.godini. To <strong>je</strong> bila posebna ĉast za mene,<br />

kaţe Markulin.<br />

...Izložbi su nazoĉili i modeli<br />

na slikama li<strong>je</strong>vo, <strong>ko<strong>je</strong></strong> <strong>je</strong><br />

Markulin nacrtala: Violet –<br />

Stefaniea Migliorati, Filip<br />

Koch i Valerie Drezet.<br />

Izložba <strong>je</strong> otkupl<strong>je</strong>na od<br />

strane Evangelistiĉkog<br />

crkvenog okruga berlinske<br />

općine Stadtmitte u ĉijim<br />

prostorijama <strong>je</strong> i upriliĉena...<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 12

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 13<br />

Prijave momčadi na tel.:<br />

0177 244 80 25<br />

15.01.2010<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 13

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 14<br />

Pisma iz Domovine: Božić mog d<strong>je</strong>tinjstva Piše: Ivan Ivek Milĉec<br />

Ne znam da li ljudi staren<strong>je</strong>m bivaju<br />

nostalgiĉni za prohujalim vremenom ili <strong>je</strong><br />

današnji svi<strong>je</strong>t postao tak<br />

nevaljao,neos<strong>je</strong>tljiv i loš da se,ht<strong>je</strong>li mi to<br />

ili ne,sve ĉeće mislima vraĉamo u<br />

prošlost.Kad pogledamo svu<br />

tu,predboţićnu potrošaĉku strku ne<br />

moţemo se ne zapitati gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> nestao Boţić<br />

našega d<strong>je</strong>tinjstva i mladosti,zar nam skupi<br />

a ĉesto puta nepotrebni darovi mogu<br />

zami<strong>je</strong>niti radost Kristovog<br />

roĊenjaOdgovor na ovo pitan<strong>je</strong> pokušao<br />

sam naći pod <strong>je</strong>dnim,za<strong>je</strong>dniĉkim<br />

nazivnikom:Boţići mog d<strong>je</strong>tinjstva.<br />

Gotovo ni<strong>je</strong> bilo Badnjaka bez bi<strong>je</strong>log<br />

pokrivaĉa i ciĉe zime.Posebno me veselilo<br />

kad bi sni<strong>je</strong>g prhao od ranoga jutra i<br />

ul<strong>je</strong>pšavao pravu,zimsku idilu.Drveća i<br />

grane pune sni<strong>je</strong>ga,pods<strong>je</strong>ćale me na<br />

oronulog starca koji <strong>je</strong> povio leĊa pod<br />

teškim bremenom ţivota.Moji roditelji bili<br />

su pedantni i racionalni ljudi pa <strong>je</strong> kuća<br />

odisala ĉistoćom i svaka stvar bila <strong>je</strong> na<br />

svome m<strong>je</strong>stu.Neizv<strong>je</strong>štaĉena<br />

dobrota,radost i n<strong>je</strong>ţnost izvirala <strong>je</strong> iz nas a<br />

boţićne p<strong>je</strong>sme spontano nam izlazile na<br />

usta.Svi smo bili uzbuĊeni i puni<br />

isĉekivanja središn<strong>je</strong>g dogaĊaja;unošenja<br />

sv<strong>je</strong>ţeg,mirisnog bora u kuću.Već u ranim<br />

posli<strong>je</strong>podnevnim satima moj otac(kak bi<br />

se reklo-glava kuće)<strong>je</strong> unio bor u kuću i<br />

nasadio ga na stalak.Uvi<strong>je</strong>k sam se ĉudio<br />

oĉevoj spretnosti tj.ni<strong>je</strong> mi bilo jasno kako<br />

<strong>je</strong> uz bor mogao uni<strong>je</strong>ti: slamu,svi<strong>je</strong>ću,hl<strong>je</strong>b<br />

kruha i pun glineni pehar (srabljivec) vina.<br />

Bio sam najmalaĊi od nas ĉetvero d<strong>je</strong>ce i<br />

nisam smio blizu kuti<strong>je</strong> sa kuglama,<strong>ko<strong>je</strong></strong> su<br />

u posli<strong>je</strong>ratno vri<strong>je</strong>me bile pravo bogatstvo<br />

i teško ih se moglo nabaviti.Doduše,znalo<br />

se dogoditi da koja kugla padne i napola<br />

razbi<strong>je</strong> pa su ih sestre nam<strong>je</strong>stile po boru<br />

tak da se ni<strong>je</strong> moglo vid<strong>je</strong>ti da su<br />

polupane.Kićen<strong>je</strong> bora bil <strong>je</strong> kao<br />

nekakvi,sveĉani obred koji se obavljao<br />

gotovo do mraka.Ni<strong>je</strong> nam bilo sve<strong>je</strong>dno<br />

kak će bor izgledati pa se svaka<br />

jabuka,svaki "salonjak" prem<strong>je</strong>štao po<br />

nekoliko puta da bi borek zgledal ĉim<br />

l<strong>je</strong>pše i sveĉani<strong>je</strong>."Salonjak-bomboni"(to su<br />

bili bomboni zaviti u zlatni ili srebrni<br />

papir)bili su prava poslastica koja se ni<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>la kad bi se to kome proht<strong>je</strong>lo kao napr.<br />

danas. Zato smo ih v<strong>je</strong>šali najviše s vanjske<br />

strane kak bi ih lakše vadili iz omota,i to<br />

tako v<strong>je</strong>što da se i ni<strong>je</strong> primi<strong>je</strong>tilo da na<br />

boru visi samo prazan papir.Posebna paţnja<br />

dala se vilinoj kosi,<strong>je</strong>r <strong>je</strong> boru davala<br />

nekakvu tajnovitost,gotovo mistiĉnu<br />

l<strong>je</strong>potu.<strong>Na</strong>kon kićenja bora pristupilo se<br />

za<strong>je</strong>dniĉkoj veĉeri kojoj <strong>je</strong> prethodila<br />

obvezna molitva svih nazoĉnih.Iako se na<br />

Badnjak ni<strong>je</strong> <strong>je</strong>lo meso,ni<strong>je</strong> se ni previše<br />

postilo,pogotovo mi d<strong>je</strong>ca nismo os<strong>je</strong>tili<br />

post <strong>je</strong>r su nam roditelji bili tolerantni i<br />

razumni ljudi. <strong>Na</strong>kon veĉere zavukli smo<br />

se ispod stola i leţali na slami a roditelji,<br />

baka i d<strong>je</strong>d p<strong>je</strong>vali nam boţićne<br />

p<strong>je</strong>sme.Odlazak na polnoćku bil <strong>je</strong> poseban<br />

dogaĊaj.Sa svih strana ĉule se boţićne<br />

p<strong>je</strong>sme i glasna ĉestitanja<br />

rodbine,kumova,sus<strong>je</strong>da i prijatelja.Badnja<br />

veĉer anulirala <strong>je</strong> sve moguće<br />

nesuglasice,trvenja i nerazumi<strong>je</strong>vanja meĊu<br />

ljudima,snaga blaţene,svete noći bila <strong>je</strong><br />

jaĉa od svake mrţn<strong>je</strong> i poroka.Kad <strong>je</strong><br />

orguljaš zasviral "Radujte se narodi"a<br />

narod sloţno zap<strong>je</strong>val v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>m da <strong>je</strong> svaka<br />

krštena duša s ponosom rekla:"Boţe,hvala<br />

ti na daru zvanom Isus-Bogoĉov<strong>je</strong>k"!<br />

Kolko se s<strong>je</strong>ćam,Boţić <strong>je</strong> bil <strong>je</strong>dini dan u<br />

godini kada nismo nikuda odlazili a tak <strong>je</strong><br />

bilo i kod drugih obitelji.Bil <strong>je</strong> to zaista<br />

obiteljski dan.Kak god smo bili bliski sa<br />

rodbinom,kumovima,prijateljima i<br />

sus<strong>je</strong>dima, na Boţić se nismo<br />

pos<strong>je</strong>ćivali.Jedino se išlo na poldanju<br />

svećanu sv.Misu nakon <strong>ko<strong>je</strong></strong> <strong>je</strong> sli<strong>je</strong>dio<br />

boţićni ruĉak.Peĉena purica ili raca s<br />

mlincima bila <strong>je</strong> sastavni<br />

dio tradicionalnoga<br />

blagdanskog ob<strong>je</strong>da,jasno<br />

uz ostala <strong>je</strong>la, <strong>ko<strong>je</strong></strong> su<br />

pripremile vri<strong>je</strong>dne<br />

bakine i majĉine ruke.Mi<br />

d<strong>je</strong>ca više smo se<br />

"palili"na razne kolaĉe,<br />

orehnjaĉu,makovnjaĉu ili<br />

ti<strong>je</strong>nku gibanicu.<strong>Na</strong>kon<br />

obilnog <strong>je</strong>la,stariji su pomalo pijuckali vino<br />

i p<strong>je</strong>vali boţićne p<strong>je</strong>sme a mi<br />

klinci,poskriveĉki skidali s bora<br />

"salonjake"i smijali se našoj v<strong>je</strong>štini<br />

ponovnog "vraćanja bombona"u prvobitni<br />

poloţaj i izgled.Drugi dan Boţića,na<br />

Štefan<strong>je</strong>,nastavilo se sa slavl<strong>je</strong>m <strong>ko<strong>je</strong></strong> <strong>je</strong><br />

potrajalo(naravno,u lagani<strong>je</strong>m tempu)sve<br />

do svetkovine sv.Tri kralja kada se<br />

"rastepel"bor,pospremile kuglice i vilena<br />

kosa za sl<strong>je</strong>deći Boţić.<strong>Na</strong> "salonjake"nitko<br />

ni<strong>je</strong> obraĉal paţnju <strong>je</strong>r <strong>je</strong> svakom bilo jasno<br />

da su već odavno po<strong>je</strong>deni a zlatni ili<br />

srebrni papir bil <strong>je</strong> samo za zavaravan<strong>je</strong><br />

naivnih.<br />

Evo,tak <strong>je</strong> bilo nekad dok sam bil<br />

puĉkoškolac bez mobaĉa,kompa,telke i<br />

DVD-a.Da sam ih imal,kao današnja<br />

d<strong>je</strong>ca,ne bih leţal pod stolom na slamici i<br />

skidal sa boreka "salonjake"! Skidal bi s<br />

interneta filmove i nebi bil za blagdanskim<br />

stolom <strong>je</strong>r purica ili raca s mlincima <strong>je</strong><br />

premasna pa <strong>je</strong> bol<strong>je</strong> <strong>je</strong>sti pizzu,kebab ili<br />

pomes sa keĉupom.Ipak,siguran sam da<br />

sam na slami pod stolom bil puno sretniji i<br />

zadovoljniji nego kaj su to mnoga<br />

d<strong>je</strong>ca,današn<strong>je</strong>ga razvi<strong>je</strong>nog svi<strong>je</strong>ta.Ni za<br />

što na svi<strong>je</strong>tu ja ne bih mi<strong>je</strong>njal moj<br />

d<strong>je</strong>ĉji,hrvatski Boţić!<br />

Uredništvu i svim ĉitateljima BM od srca<br />

ĉestitam Sretan Boţić i blagoslovl<strong>je</strong>nu<br />

Novu 2011.godinu!<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 14

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 15<br />

HRVATSKA ZAJEDNICA BERLIN<br />

KONCERT<br />

TAMBURAŠKI ORKESTAR WELEBIT<br />

i vokalna solistica Đurđa Brozičević<br />

Subota - 22.01.2011 19.00 sati<br />

MeĊunarodni dan priznanja Hrvatske<br />

15.01.2011<br />

Predavan<strong>je</strong><br />

FRANO PRCELA, O.P.<br />

(Institut M.-D. Chenu, Berlin)<br />

Gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> budućnost<br />

hrvatskog identiteta u<br />

n<strong>je</strong>mačkoj dijaspori<br />

Izloţba Slika<br />

Tajana Šiţdrak - Zagreb<br />

Recitali – Recitatorska sekcija Hrvatske za<strong>je</strong>dnice<br />

M<strong>je</strong>sto odrţavanaj: Hrvatska Za<strong>je</strong>dnica Berlin<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 15

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 16<br />

Razgovor: Mario Šunjić – nogometaš Dugopolja – 2. Hrvatska nogometna liga<br />

Nogomet sam poĉeo igrati od 7.<br />

godine u Hajduku Split. Prošao<br />

sam Hajdukovu nogometnu<br />

školu koja <strong>je</strong> trajala 11 godina.<br />

<strong>Na</strong>kon toga sam prešao u Solin a<br />

iz Solina u Dugopol<strong>je</strong> gd<strong>je</strong><br />

igram aktualno 2. godine u 2.<br />

Hrvatskoj ligi. Druga Hrvatska<br />

liga <strong>je</strong> priliĉno jaka. Neki<br />

klubovi se mogu m<strong>je</strong>riti<br />

slobodno s prvoligaškim<br />

klubovima. U prvoj ligi su<br />

glavni klubovi Hajduk i Dinamo,<br />

dok bi se brojni drugaligaši<br />

mogli odm<strong>je</strong>riti s preostalim<br />

prvoligašima. Moţe se reći da <strong>je</strong><br />

2. Hrvatska liga takoĊer<br />

profesionalna liga.<br />

Ja sam dešnjak ali igram li<strong>je</strong>vog<br />

beka i li<strong>je</strong>vo krilo, igram stalno<br />

li<strong>je</strong>vo. Mnogi igraĉi iz Hrvatske<br />

ţele nastaviti igraĉku kari<strong>je</strong>ru u<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj. Svi ţele zaigrati u<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj, to <strong>je</strong> sigurno. U<br />

Hrvatskoj se puno ne shvaća ozbiljno<br />

profesionalna liga. Hrvatska druga liga<br />

mogla bi se usporediti s trećeom<br />

n<strong>je</strong>maĉkom ligom. Prva n<strong>je</strong>maĉka liga<br />

<strong>je</strong> jaka. Druga n<strong>je</strong>maĉka Bundesliga <strong>je</strong><br />

jakosti 1.Hrvatske lige, dok <strong>je</strong> treća<br />

n<strong>je</strong>maĉka liga jakosti naše 2. HNL.<br />

Tako ja mislim!<br />

Ja sam igrao za mlade pogone Hajduka,<br />

prošao sam Hajdukovu nogometnu<br />

školu. Teško <strong>je</strong> kod nas igrati i u<br />

Hajduku i u Dinamu. Trebaju se mnoge<br />

okolnosti poklopiti i treba puno sreće.<br />

Moţe se igrati uz veliki rad i veliku<br />

ţelju.<br />

Sreća i „veza“ su povezani. Ali na<br />

prim<strong>je</strong>r na treningu ne znate nikada<br />

kako će te odigrati. Moţete biti odliĉan<br />

igraĉ ali odradite loš trening i onda<br />

ljudi te vide koa slabog igraĉa. Znaĉi<br />

uz sreću bi trebalo imati i malo „veze“<br />

<strong>je</strong>r mora se malo pogurati i da te netko<br />

preporuĉi ili pogura malo.<br />

U 2. Hrvatskoj ligi aktualno igram za<br />

Dugopol<strong>je</strong>. Dobro se radi i nat<strong>je</strong>ĉemo<br />

se u ligi od 16 klubova. Ima i<br />

amaterskih klubova u ligi koji su pri<br />

dnu l<strong>je</strong>stvice ali mi igraĉi Dugopolja<br />

dva puta na dan treniramo i to svaki<br />

dan i dobro se radi.<br />

Za hrvatske mlade igraĉe<br />

kao što sam ja<br />

najinteresantnija <strong>je</strong> n<strong>je</strong>maĉka<br />

Bundesliga. Puno <strong>je</strong> mojih<br />

prijatelja igraĉa otišlo vani<br />

igrati nogomet. Po mojim<br />

informacijama otišli su i u<br />

Španjolsku i Francusku ali<br />

N<strong>je</strong>maĉka <strong>je</strong> najtraţenija u<br />

Hrvatskoj za sve nas igraĉe.<br />

Za usp<strong>je</strong>ti u nogometu za<br />

mene <strong>je</strong> N<strong>je</strong>maĉka<br />

nogometna profesionalna<br />

liga broj <strong>je</strong>dan.<br />

U 2. HNL se isplati igrati<br />

nogomet ali financijski ţivot<br />

se ne moţe organizirati.<br />

Moţe se ţiv<strong>je</strong>ti od m<strong>je</strong>seca<br />

do m<strong>je</strong>seca i to <strong>je</strong> sve. Tako<br />

se moţe ţiv<strong>je</strong>ti!<br />

Hrvatski mladi igraĉi<br />

nemaju ni prave menadţere<br />

Definitivno toga ima u<br />

drţavi i uvi<strong>je</strong>k će biti.<br />

Nekome to oteţa kari<strong>je</strong>ru a nekome<br />

pomogne. Ali više to oteţava sportski<br />

put mladim sportašima, <strong>je</strong>r menadţeri<br />

se bavi raznim poslovima ima dosta<br />

loših prim<strong>je</strong>ra.<br />

Ja bih ţelio zaigrati u nekoj n<strong>je</strong>maĉkoj<br />

ligi. Proveo sam ovd<strong>je</strong> u Berlinu<br />

nekoliko dana s prijateljima i<br />

fasciniralo me! Berlin <strong>je</strong> super grad.<br />

Bio sam i u Stuttgartu ali Berlin <strong>je</strong> još<br />

bolji grad. Mogao bih ostati i ţrtvovati<br />

sve u Hrvatskoj i Splitu i da ostanem<br />

ovd<strong>je</strong> ĉak i ţiv<strong>je</strong>ti. Stvarno, zadovoljan<br />

sam svime u N<strong>je</strong>maĉkoj.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 16

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 17<br />

Boţićni turnir u Belotu u<br />

Hrvatskoj za<strong>je</strong>dnici Berlin.<br />

Gunjača i Peić pob<strong>je</strong>dnici<br />

Božićnog turnira 2010.<br />

<strong>Na</strong> Boţićnom turniru 2010. koji <strong>je</strong> odrţan u prostorijama<br />

Hrvatske za<strong>je</strong>dnice Berlin igralo se i za prestiţne nagrade.<br />

Tradicionalni turnir u kartaškoj igri Belotu privukao <strong>je</strong> veliki<br />

broj igraĉa a ponajviše sreće imao <strong>je</strong> par Peić-Gunjaĉa, koji su s<br />

6995 bodova osvojili prvo m<strong>je</strong>sto ispred drugoplasiranih A.<br />

Grgića i D. Grgića koji su skupili 6806 bodova. Treće m<strong>je</strong>sto<br />

pripalo <strong>je</strong> M. Grgiću i Kaurinu koji su skupili 6672 bodova. <strong>Na</strong><br />

slici (Gunjača i Peić pob<strong>je</strong>dnici Božićnog turnira 2010 koji<br />

<strong>je</strong> odigran u Hrvatskoj za<strong>je</strong>dnici Berlin).<br />

Grgići najbolji belotaši<br />

<strong>Na</strong> ovogodišn<strong>je</strong>m Boţićnom turniru u Belotu zaigralo <strong>je</strong> 10<br />

parova koji su plasirani sl<strong>je</strong>dećim redosli<strong>je</strong>dom: 1.Peić-Gunjaĉa,<br />

2. A.Grgić-D. Grgić, 3. M. Grgić-Kaurin, 4. Zorić-Bagarić, 5.<br />

Schuchardt- Salopek, 6. A. Pavlović-Duspara, 7. Lukić-Marušić,<br />

8. Periša-Jur<strong>je</strong>vić, 9. Pavlović-Ĉobanov i 10. Kordić-Ćipa.<br />

MeĊu pva tri najbolja para nalaze se trojica igraĉa s prezimenom<br />

Grgić. <strong>Na</strong>jboljim belotašima turnira <strong>je</strong> nagrade uruĉio Josip<br />

Hanţek kordinator za sport Hrvatske za<strong>je</strong>dnice i vri<strong>je</strong>dna ĉlanica<br />

Manda Schuchardt, koja <strong>je</strong> darove li<strong>je</strong>po aranţirala. Sl<strong>je</strong>deći<br />

turnir koji <strong>je</strong> na rasporedu 14.si<strong>je</strong>ĉnja igra se za Majstoricu za<br />

2010.godinu. Poĉetak <strong>je</strong> u 19.00 sati.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 17

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 18<br />

RECEPT BM 114<br />

Slavonski ljuti čobanac<br />

Sastojci:<br />

Broj osoba: 4 – 6 osobe.400 g svin<strong>je</strong>tine * 300 g krumpira* 2 ĉešnja<br />

ĉešnjaka* 50 ml vina* 50 ml ulja * 1 Feferon Podravka Saznaj više<br />

na namirnici podravka.hr* 1 lovorov list* 200 ml Pasirane rajĉice *<br />

1 ţliĉica crvene paprike u prahu* 150 g luka* 200 g teletine* 200 g<br />

junetine* 1 ţlica Vegete.<br />

Priprema: <strong>Na</strong> ulju kratko popecite nas<strong>je</strong>ckani luk, posudu malo<br />

maknite s vatre, umi<strong>je</strong>šajte crvenu papriku u prahu i odmah zalijte s<br />

100 ml tople vode.<br />

Dodajte meso narezano na kocke, lovorov list, feferon, pasiranu<br />

rajĉicu, nas<strong>je</strong>ckani ĉešnjak i Vegetu. Lagano promi<strong>je</strong>šajte i pirjajte<br />

podli<strong>je</strong>vajući vodom.<br />

Vode u posudi mora biti toliko da pokri<strong>je</strong> meso. Kad meso skoro<br />

omekša, dodajte krumpir narezan na kocke i za<strong>je</strong>dno kuhajte još oko<br />

15 minuta.<br />

<strong>Na</strong> kraju umi<strong>je</strong>šajte vino.<br />

Posluţivan<strong>je</strong>:Slavonski ljuti ĉobanac posluţite uz sezonsku salatu.<br />

Sav<strong>je</strong>t:Um<strong>je</strong>sto <strong>je</strong>dne od navedenih vrsta mesa moţete staviti<br />

puretinu. Vri<strong>je</strong>me pripreme: 60 min<br />

Poetski kutak<br />

SviĊaš mi se kada šutiš...<br />

SviĊaš mi se kada šutiš <strong>je</strong>r si kao odsutna,<br />

i ĉu<strong>je</strong>š me izdaleka, i glas moj ne dodiru<strong>je</strong> te.<br />

Ĉini mi se kao da su ti let<strong>je</strong>le oĉi<br />

i ĉini se da ti <strong>je</strong> poljubac <strong>je</strong>dan zatvorio usta.<br />

Kako su stvari sve ispun<strong>je</strong>ne dušom mojo<br />

izranjavaš iz stvari, ispun<strong>je</strong>na dušom mojom.<br />

Leptirice sna, duši mojoj si sliĉna,<br />

i sliĉna si ri<strong>je</strong>ĉi melankolija.<br />

SviĊaš mi se kada šutiš i kad si kao udal<strong>je</strong>na.<br />

I kada kao da se žališ, leptiriću u gukanju.<br />

I ĉu<strong>je</strong>š me izdaleka, i glas moj ne dostiže te.<br />

Pusti me da šutim s muĉen<strong>je</strong>m tvojim.<br />

Pusti me da ti govorim takoĊer svojom šutnjom<br />

jasnom kao svi<strong>je</strong>ća <strong>je</strong>dna, prosto kao <strong>je</strong>dan prsten.<br />

Kao noć si, šutljiva, zv<strong>je</strong>zdana.<br />

Šutnja tvoja <strong>je</strong> zv<strong>je</strong>zdana, tako daleko i <strong>je</strong>dnostavno.<br />

SviĊa mi se kada šutiš <strong>je</strong>r si kao odsutna.<br />

Udal<strong>je</strong>na i bolna kao da si umrla.<br />

Jedna ri<strong>je</strong>ĉ tada, osmi<strong>je</strong>h dovoljan <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan.<br />

I veseo sam, veseo što si živa.<br />

Pablo Neruda<br />

Rafaela Franić pob<strong>je</strong>dnica RTL showa<br />

Top model by Vanja Rupena<br />

Deset godina ţivota u N<strong>je</strong>maĉkoj, kod Rafaele <strong>je</strong> pobudilo i ţelju za nastavkom<br />

n<strong>je</strong>maĉke veze, pa <strong>je</strong> odluĉila studirati n<strong>je</strong>maĉki <strong>je</strong>zik. Li<strong>je</strong>pa Trogiranka <strong>je</strong><br />

pob<strong>je</strong>dnica showa Top model by Vanja Rupena.<br />

Za vri<strong>je</strong>me pos<strong>je</strong>ta veleposlanstvu RH u Berlinu na snimanju 8 epizode u<br />

Berlinu s još 4 d<strong>je</strong>vojke bila <strong>je</strong> na prijamu kod veleposlanika dr. Kovaĉa, koji<br />

<strong>je</strong> priredio prijam za RTL-ov tim a tom prilikom smo napravili i slike<br />

veleposlanika dr. Kovaĉa s današnjom pob<strong>je</strong>dnicom Rafaelom Franić.<br />

Pob<strong>je</strong>dnici Rafaeli Franić aktualna laskava titula doni<strong>je</strong>la <strong>je</strong> naslovnicu<br />

hrvatskog izdanja magazine Elle, ĉlanstvo u modnoj agenciji Talia i<br />

potpisivan<strong>je</strong> ugovora s prstiţnom modnom agencijom Women Model<br />

menagement iz Milana.<br />

Druga <strong>je</strong> bila Šibenĉanka Nikolina Jurković, dok <strong>je</strong> treće m<strong>je</strong>sto zauzela<br />

Velikogoriĉanka Andrea Katkić. Tako <strong>je</strong> odluĉio ţiri u sastavu Van<strong>je</strong> Rupene,<br />

Tihane Harapin Zalepugin i Saše Joke. <strong>Na</strong>kon što <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna epizoda<br />

Showa“Hrvatski top-model” sniml<strong>je</strong>na u Milanu producenti su se odluĉili i za<br />

Berlin. Hrvatska RTL televizija <strong>je</strong> u Berlinu snimila posl<strong>je</strong>dnju 8. epizodu,<br />

Hrvatski Top Model by Vanja Rupena te <strong>je</strong> tada kompletan tim primio<br />

veleposlanik dr. Kovaĉ, uz nazoĉnost n<strong>je</strong>gove zam<strong>je</strong>nice Sandre Blagec i<br />

drugog tajnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u SR Nj Daniela Glunĉića.<br />

Rafaela Franić (20) studira n<strong>je</strong>mački <strong>je</strong>zik.<br />

Mlada i simpatiĉna Trogiranka krenut će otvorenih vrata u<br />

svi<strong>je</strong>t mode. U Berlinu nam <strong>je</strong> rekla kako se već bavi modom.<br />

Kada smo s Rafaelom razgovarali u Berlinu na snimanju 8<br />

epizode iz n<strong>je</strong>nih oĉiju <strong>je</strong> već tada zraĉila pob<strong>je</strong>dniĉka snaga.<br />

Tada <strong>je</strong> naglasila kako <strong>je</strong> ţiv<strong>je</strong>la10 godina u N<strong>je</strong>maĉkoj u gradu<br />

Tuttlingenu na jugu n<strong>je</strong>maĉke savezne drţave Baden-<br />

Württemberg, a pola ţivota od n<strong>je</strong>nih danas 20 godina ţivi u<br />

Hrvatskoj. Rafaela <strong>je</strong> roĊena 6. srpnja 1990. Bez obzira na<br />

finale radu<strong>je</strong>m se nekim od ponuda za buduću kari<strong>je</strong>ru, kazala<br />

<strong>je</strong> nedavno Rafaela u Berlinu. Pob<strong>je</strong>da u finalu zasigurno<br />

otvorit će i dodatnu kari<strong>je</strong>ru 20-godišnjoj Hrvatici koja ima<br />

isel<strong>je</strong>niĉke kori<strong>je</strong>ne. (na slici Rafaela Franić s hrvatskim<br />

veleposlanikom dr. Kovaĉem)<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 18

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 19<br />

Predavan<strong>je</strong>: Aleksandra Brnetić: Hrvatske spisateljice i njihov dorpinos hrvatskoj literaturi u 19. i 20. stol<strong>je</strong>ću<br />

Aleksandra Brnetić odrţala <strong>je</strong> predavan<strong>je</strong><br />

na temu dorpinos hrvatskih spisateljica<br />

hrvatskoj literaturi u 19. i 20. stol<strong>je</strong>ću te o<br />

ulozi ţenskog pisma u novoj hrvatskoj<br />

literaturi. Zanimljivo predavan<strong>je</strong>, zato <strong>je</strong>r<br />

se radi o publici, koja<br />

usudim se to tako reći<br />

hrvatsku knjiţevnost ne<br />

pozna, a ne pozna pogotovo<br />

ono što se zove ţenskim<br />

pismom u hrvatskoj<br />

knjiţevnosti. Ja sam ht<strong>je</strong>la<br />

nazoĉne upoznati sa ĉetiri<br />

istaknute osobe. To su<br />

Dragojla Jarnević, Marija<br />

Jurić Zagorka, Vesna Parun i<br />

Irena Vrkljan. To su osobe<br />

<strong>ko<strong>je</strong></strong> su po mome, bez obzira<br />

što ne sto<strong>je</strong> na poĉetku<br />

hrvatskog ţenskoga pisma,<br />

<strong>je</strong>r gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> onda Cvi<strong>je</strong>ta<br />

Zuzorić. Ja sam ht<strong>je</strong>la da se<br />

<strong>je</strong>dnim predavan<strong>je</strong>m na<br />

<strong>ko<strong>je</strong></strong>mu <strong>je</strong> bilo ĉitan<strong>je</strong><br />

ulomaka tih knjiţevnica<br />

upozna sa biserima hrvatske<br />

knjiţevnosti. S obzirom na<br />

reakci<strong>je</strong> publike mislim da<br />

mi <strong>je</strong> to usp<strong>je</strong>lo. Irena<br />

Vrkljan u zadn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />

dobiva na onoj popularnsoti koja joj<br />

zapravo predstoji već dobrih 30 godina.<br />

Irenu Vrkljan bez obzira na n<strong>je</strong>ne moţe se<br />

to tako reći podmakle godine, ĉitaju sve<br />

više mladi i mlaĊa generacija. Irena<br />

Vrkljan <strong>je</strong> osoba koja nam s obzirom na<br />

teme kojim se bavi, na ulogu koju <strong>je</strong> imala<br />

u razvoju hrvatske knjiţevnosti na spajanju<br />

n<strong>je</strong>maĉke i hrvatske kulture, moţe nam biti<br />

samo uzorom. I šteta <strong>je</strong> što <strong>je</strong> se više ne<br />

prevodi na n<strong>je</strong>maĉkom, šteta <strong>je</strong> što <strong>je</strong> se<br />

više moţda o njoj ne govori u hrvatskoj<br />

javnosti i ako <strong>je</strong> hvala budi Bogu, ono što<br />

ni<strong>je</strong> bilo u mo<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me kad sam ja<br />

studirala o Ireni Vrkljan, kao <strong>je</strong>dnoj ţivućoj<br />

kniţevnici,koja se danas izuĉava i na<br />

hrvatskim sveuĉilištima. Jedna naša ĉlanica<br />

dr. Marija Dragica Anderle se pri<strong>je</strong> dvi<strong>je</strong><br />

godine bila odluĉila poĉeti na n<strong>je</strong>maĉki<br />

prevoditi Vrkljaniĉinu prezadnju knjigu,<br />

n<strong>je</strong>n roman, Sestra kao iza stakla. I to joj <strong>je</strong><br />

jako dobro usp<strong>je</strong>lo. <strong>Na</strong>ţalost ta knjiga još<br />

uvi<strong>je</strong>k ni<strong>je</strong> izašla, taj pri<strong>je</strong>vod ni<strong>je</strong> izašao<br />

kao knjiga na n<strong>je</strong>maĉkom. Ja se nadam da<br />

će se to dogoditi <strong>je</strong>dnoga dana. Mi smo se s<br />

obzirom na to da <strong>je</strong> dr. Anderle ĉlanica<br />

AMAC-a N<strong>je</strong>maĉke, ĉija sam ja<br />

preds<strong>je</strong>dnica, bili smo se odluĉili posvetiti<br />

Ireni Vrkljan upravo u povodu tog<br />

n<strong>je</strong>maĉkog pri<strong>je</strong>voda ovogodišnju<br />

tradicionalnu AMAC-ovu literarnu tribinu<br />

na <strong>fra</strong>nkfurtskom sajmu knjiga. Jedan<br />

ulomak odnosno poĉetak tog romana smo<br />

objavili na hrvatskome i na n<strong>je</strong>maĉkome<br />

pri<strong>je</strong>vodu s uvodnikom istaknute hrvatske<br />

kritiĉarke i sveuĉilišne profeserice<br />

knjiţevnosti dr. Andree Zlatar i Jasne<br />

Horvat profesorice s Ekonomskog fakulteta<br />

u Osi<strong>je</strong>ku koja <strong>je</strong> napisala krasni ţivotopis<br />

o Ireni Vrkljan. S tim malim portfolijom<br />

koji smo usp<strong>je</strong>li napraviti uz pomoć<br />

Leykam Internacional, <strong>je</strong> usp<strong>je</strong>lo.<br />

Velikani nam odlaze ali ja se nadam da<br />

meĊu mladima u hrvatskoj knjiţevnosti<br />

ima naznaka da netko od njih <strong>je</strong>dnoga dana<br />

dostojno zam<strong>je</strong>ni Irenu Vrkljan, Vesnu<br />

Parun ili Mariju Jurić Zagorku bez obzira<br />

što su njihovi doprinosi nezam<strong>je</strong>njljivi.<br />

Ljudi su uvi<strong>je</strong>k umirali ali novi su i<br />

dolazili. Treba v<strong>je</strong>rovati u ĉov<strong>je</strong>ka i u<br />

n<strong>je</strong>govu budućnost. Internet ne moţe<br />

pob<strong>je</strong>diti knjigu. Internet <strong>je</strong> nama <strong>je</strong>dna<br />

snaţna tehniĉka pomoć ali internet ni<strong>je</strong><br />

opipljiv. Internet se <strong>je</strong>dnoga dana pritiskom<br />

na gumb moţe iskljuĉiti. Neka nam nestane<br />

stru<strong>je</strong> neće biti interneta, neće biti knjiga,<br />

neće biti informacija u krajnjoj liniji. Pa<br />

ovo što se dogaĊa s Wikiliksom i Julianom<br />

Assangeom, to <strong>je</strong> najbolji dokaz da <strong>je</strong> ipak<br />

knjiga nešto što <strong>je</strong> opipljivo i što moţemo<br />

saĉuvati i poni<strong>je</strong>ti sa sobom u šumu ako se<br />

s<strong>je</strong>tite onog filma Fahrenheit 451, ja se<br />

nadam da nam to ni<strong>je</strong> budućnost. Internet <strong>je</strong><br />

sjajna forma ali ni<strong>je</strong> sve. Ja sam nakon<br />

predavanja ĉula <strong>je</strong>dnu zgodu koja bi se<br />

mogla poĉeti prepriĉavati kao anegdota.<br />

Jedna bibliotekarka iz ovdašn<strong>je</strong> gradske<br />

knjiţnice mi <strong>je</strong> rekla da mladi koji sjajno<br />

barataju s internetom imaju problema s<br />

karticama u katalozima. Mi smo nekada<br />

knjige trţili ne u internetu nego smo kartice<br />

traţili. Ljudi se danas uţasavaju pribliţiti<br />

takovom <strong>je</strong>dnom ormaru i traţiti knjigu!<br />

Bojim se da bi tu moglo doći do nekakvog<br />

velikog nesporazuma uskoro!<br />

Aleksadra Brnetić <strong>je</strong> govorila o dnevnicima<br />

i pismima hrvatskih<br />

knjiţevnica od 19.<br />

stol<strong>je</strong>ća do danas. Izvršili<br />

smo uvid u <strong>je</strong>dan niz i<br />

pregled ţena <strong>ko<strong>je</strong></strong> su vrlo<br />

rano poĉele pisati na<br />

naĉin koji <strong>je</strong> još uvi<strong>je</strong>k<br />

jako aktualan i moderan.<br />

One su ukazivale na<br />

situaciju ţena recimo<br />

u19. stol<strong>je</strong>ću, <strong>ko<strong>je</strong></strong> nisu<br />

imale šanse da se<br />

obrazuju. Ko<strong>je</strong> ni<br />

poĉetkom 20.vi<strong>je</strong>ka nisu<br />

sm<strong>je</strong>le raditi kao<br />

novinarke ali <strong>ko<strong>je</strong></strong> su uz<br />

podršku recimo i<br />

Strosmayerovu<br />

napredovale i izborile se<br />

uz mnogo muke.<br />

Posl<strong>je</strong>dnja koju smo ĉuli<br />

u predavanju i<br />

predstavljanju bila <strong>je</strong><br />

Vesna Parun koja <strong>je</strong><br />

prkosila sa svom svojom<br />

poezijom i sa svojim naĉinom ţivota,<br />

pokazivala da joj <strong>je</strong> najvaţnija sloboda i da<br />

joj <strong>je</strong> najvaţni<strong>je</strong> ono što <strong>je</strong> <strong>je</strong>dino ĉinila<br />

pisati poeziju. Koja <strong>je</strong> na kraju kra<strong>je</strong>va u 80<br />

knjiga ostavila nama da uţivamo u njoj,<br />

shvaćajući što su sve neki ljudi u stanju<br />

stvoriti od l<strong>je</strong>pote ri<strong>je</strong>ĉi.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 19

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 20<br />

Izreke su ukras govora...<br />

Izreke su ukras govora...<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 20

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 21<br />

Subota - 29.01.2011 19.00 sati<br />

Zagorska večer – 29.01.2011.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 21

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 22<br />

Hrvat iz Berlina Darko Kordić nat<strong>je</strong>cao se u finalu emisi<strong>je</strong> Supertalent RTL-a<br />

Darko Kordić 34-godišnji Hrvat iz Berlina<br />

u emisiji n<strong>je</strong>maĉkog Supertalenta uspio <strong>je</strong><br />

ući u finale. Moler i lakirer po zanimanju,<br />

na nagovor svo<strong>je</strong> d<strong>je</strong>vojke prijavio se u<br />

ovaj veliki Schow. Emisija koja traţi<br />

Supertalente a prikazu<strong>je</strong> se u drugoj sezoni<br />

i na hrvatskoj Novoj TV, pa <strong>je</strong> tako poznata<br />

i hrvatskim gledateljima, izn<strong>je</strong>drila <strong>je</strong> sve<br />

finaliste nakon 4 polufinalne emisi<strong>je</strong>.<br />

Komercijalna emisija n<strong>je</strong>maĉkog RTL-a<br />

koja otkriva nove talente, za Darka Kordića<br />

oznaĉila <strong>je</strong> već danas novi ţivotni poĉetak.<br />

<strong>Na</strong>kon polufinalne i finalne izvedbe Kordić<br />

<strong>je</strong> zaradio ogromne ovaci<strong>je</strong> publike.<br />

Tamnoputi ĉlan ţirija n<strong>je</strong>mac Bruce<br />

Darnell <strong>je</strong> rekao. Darko kod tebe vidim sve<br />

najbol<strong>je</strong> što ĉov<strong>je</strong>k moţe napraviti. Ja se<br />

nadam i ja kaţem da ti moraš ići u finale. I<br />

tako <strong>je</strong> i bilo. Sylvie van der Vaart, li<strong>je</strong>pa<br />

sutkinja i ĉlanica ţirija ovoga puta ni<strong>je</strong><br />

javno <strong>je</strong> zaplakala ali <strong>je</strong> kazala da ne zna<br />

što <strong>je</strong> s Darkom, zašto joj uvi<strong>je</strong>k probudi<br />

emoci<strong>je</strong> Opet <strong>je</strong> dobila suze u oĉima i<br />

kazala <strong>je</strong> kako <strong>je</strong> Kordiću <strong>je</strong>dnostavno<br />

m<strong>je</strong>sto na bini. Uvi<strong>je</strong>k sam prepuna<br />

emocija kada ti p<strong>je</strong>vaš. I ovoga puta bio <strong>je</strong><br />

ovo tvoj vrhunski nastup i nadam se da će<br />

gledatelji zvati tvoj broj, kazala <strong>je</strong> Sylvie<br />

van der Vaart. Dieter Bohlen glavni i<br />

u<strong>je</strong>dno moţda najut<strong>je</strong>cajniji ĉlan ţirija<br />

kazao <strong>je</strong> Kordiću, ne znam da li <strong>je</strong> sve<br />

povezano s iskustvom na sceni ili ni<strong>je</strong>. Ne<br />

mogu sam sebi dati odgovor zašto nisi<br />

uspio s nekadašnjim bendom. Da li ste<br />

moţda imali pogrešnu naslovnu p<strong>je</strong>smu ili<br />

nešto drugo, ne zanam! Ti imaš<br />

<strong>je</strong>dnostavno odliĉan glas i p<strong>je</strong>vaš kao što se<br />

i os<strong>je</strong>ćaš. Ti si s 600.000 km udal<strong>je</strong>nosti bio<br />

najbolji veĉeras, što <strong>je</strong> za mene najbitni<strong>je</strong>,<br />

kazao <strong>je</strong> Bohlen, ĉlan strogog<br />

oc<strong>je</strong>njivaĉkog ţirija. <strong>Na</strong> što <strong>je</strong> Darko<br />

Kordić kratko odgovorio: Hvala li<strong>je</strong>pa!<br />

Bilo <strong>je</strong> sve to dovoljno da publika Kordića<br />

pozove u finale! Darko Kordić iz Berlina,<br />

koga <strong>je</strong> u publici pratila i n<strong>je</strong>gova d<strong>je</strong>vojka<br />

te roditelji Branko i Mara, tako se preko<br />

noći još <strong>je</strong>dnom podigao u zvi<strong>je</strong>zde. Ovo<br />

<strong>je</strong> bio n<strong>je</strong>gov drugi poĉetak. U finalu <strong>je</strong> <strong>je</strong><br />

bilo mnogo odluĉujućih faktora a oni koji<br />

misle da <strong>je</strong> samo glazba ili glazbeno<br />

umi<strong>je</strong>će <strong>je</strong>dini kriterij, mislim da se<br />

ponekad i prevare. Publika i ţiri imaju<br />

svo<strong>je</strong> kriteri<strong>je</strong> pa <strong>je</strong> tako bilo i ovoga puta.<br />

Odliĉni Kordić <strong>je</strong> bio favorit velikog broja<br />

n<strong>je</strong>maĉke publike a meĊu njima i Hrvata u<br />

Nejmaĉkoj i dil<strong>je</strong>m Europe koji su zvali<br />

telefonski broj za glas za Darka Kordića.<br />

Nekadašnji p<strong>je</strong>vaĉ grupe 3. Generation<br />

(Treća generacija) bio <strong>je</strong> idol milijuna<br />

n<strong>je</strong>maĉkih tinajdţera. No kao u filmovima<br />

sve <strong>je</strong> preko noći otišlo u pepeo. Prolazile<br />

su godine a ideja <strong>je</strong> bilo sve man<strong>je</strong>. Pri<strong>je</strong> 6<br />

godina Darko Kordić <strong>je</strong> prestao p<strong>je</strong>vati.<br />

Izuĉio <strong>je</strong> zanat za molera i lakirera i moglo<br />

ga se sresti na nekoj od berlinskih bauštela<br />

u molerskom bi<strong>je</strong>lom odi<strong>je</strong>lu. Ni<strong>je</strong> bilo<br />

lako ponovno stati pred publiku, uzeti sreću<br />

zvanu mikrofon u ruke i krenuti još<br />

<strong>je</strong>dnom, kazao nam <strong>je</strong> danas 34-godišnji<br />

Darko Kordić, Liĉanin po roditeljima<br />

Branku i Mari Kordiću. Otac Branko kaţe<br />

da <strong>je</strong> znao da će Darko usp<strong>je</strong>ti. Vidio sam<br />

to u n<strong>je</strong>ma ali stvarnost <strong>je</strong> pisala neke<br />

druge priĉe. I eto, finale <strong>je</strong> već veliki<br />

usp<strong>je</strong>h, kazao nam <strong>je</strong> Branko nakon RTLove<br />

emisi<strong>je</strong>, gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> sa suprugom bio u<br />

studiju. Velika <strong>je</strong> <strong>je</strong> ovo promocija i za<br />

našu Hrvatsku kazali su Mara i Branko<br />

Kordić. Hvala svim Hrvatima u N<strong>je</strong>maĉkoj<br />

koji su glasovali za Darka i nadamo se da<br />

su i u finalu prepoznati svu n<strong>je</strong>govu<br />

kvalitetu p<strong>je</strong>vanja, kazali su nam<br />

exkluzivno Darkovi roditelji. Darko Kordić<br />

<strong>je</strong> već potpisao ugovor s producentskom<br />

kućom Sony. Premija na kraju Schowa za<br />

pob<strong>je</strong>dnika iznosila <strong>je</strong> 100.000 Euro. Hrvati<br />

u Berlinu kao i oni dil<strong>je</strong>m N<strong>je</strong>maĉke, dali<br />

su veliki broj telefonskih glasova za Super<br />

talenta RTL-a Hrvata Darku Kordića, koji<br />

<strong>je</strong> u polufinalu i finalu slomio srca<br />

milijunske n<strong>je</strong>maĉke publike te zaradio<br />

veliki broj poziva publike nakon izvedene<br />

p<strong>je</strong>sme Bob Dylana "Make You Feel My<br />

Love" u polufinalu i finalu kada <strong>je</strong> još<br />

<strong>je</strong>dnom zap<strong>je</strong>vao "Dance With My Father".<br />

Pob<strong>je</strong>da u finalu <strong>je</strong> za malo izmakla, ali<br />

tako <strong>je</strong> to u velikim Schow programima.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 22

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 23<br />

Odrţan koncert tamburaškog orkestra Welebit u berlinskoj Evangelsitiĉkoj crkvi Kapernaum<br />

U Berlinskoj Evangelistiĉkoj crkvi<br />

Evangelischen Kirchengemeinde<br />

Kapernaum odrţan <strong>je</strong> tradicionalni<br />

adventski Boţićni koncert<br />

najstari<strong>je</strong>g n<strong>je</strong>maĉkog<br />

tamburaškog orkestra koji<br />

nosi hrvatski nazivnik<br />

Welebit. Koncert <strong>je</strong> odrţan<br />

u crkvi koja <strong>je</strong> stara koliko i<br />

Welebit. <strong>Na</strong>ime berlinska<br />

crkva koju <strong>je</strong> sagradio Carl<br />

Siebhold (1854–1937), gd<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> koncert odrţan,<br />

sagraĊena <strong>je</strong> izmeĊu 1901 i<br />

1902.godine, pri<strong>je</strong> 108<br />

godina u vri<strong>je</strong>me osnivanja<br />

tamburaškog orkestra<br />

Welebit u današnjoj n<strong>je</strong>maĉkoj<br />

pri<strong>je</strong>stoljnici Berlinu. Crkva <strong>je</strong> još <strong>je</strong>dnom<br />

u meĊuvremenu posvećena nakon teških<br />

razaranja u 2. sv<strong>je</strong>tskom ratu pa <strong>je</strong> današn<strong>je</strong><br />

ruho dobila tek 1959. Crkva Kapernaum<br />

koja nosi ime po malom ribarskom gradiću<br />

na obali Galilejskog mora, bila <strong>je</strong> prava raj<br />

za ljubitel<strong>je</strong> glazbe gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> nastupio već<br />

odavno prepoznati orkestra Welebit iz<br />

Berlina.<br />

U pozdravnom govoru pred oko 800<br />

pos<strong>je</strong>titelja koji su sud<strong>je</strong>lovali koncertu<br />

svećenik Hans Zimmermann <strong>je</strong> kazao.<br />

Danas znamo gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> Velebit. To <strong>je</strong> u<br />

Hrvatskoj a ĉlanovi Welebita su glazbenici<br />

n<strong>je</strong>mci koji n<strong>je</strong>guju hrvatsku glazbenu<br />

kulturu. Predstavnik Welebita <strong>je</strong> kazao<br />

kako im <strong>je</strong> drago da ponovno sud<strong>je</strong>luju na<br />

koncertu a ovoga puta s novim<br />

instrumentima <strong>ko<strong>je</strong></strong> im <strong>je</strong> nedavno uruĉio<br />

veleposlanik RH dr. Kovaĉ u ime Ministra<br />

Kulture Boţe Biškupića, te su ponosno<br />

digli u zrak dva instrumenta koja aktualno<br />

već korsite,i pokazali publici.<br />

Welebit <strong>je</strong> na advenstkom koncertu u<br />

Berlinu na samom poĉetku odsvirao<br />

p<strong>je</strong>smu Oj ti Vilo Velebita, Za tvo<strong>je</strong> crne<br />

oĉi, <strong>Na</strong> obali Save, Nev<strong>je</strong>rna <strong>je</strong> moja draga<br />

i druge te <strong>je</strong> nakon hrvatskog opusa<br />

usli<strong>je</strong>dio <strong>fra</strong>ncuski opus i odabir p<strong>je</strong>sama<br />

do maĊarskih narodnih melodija. Solo<br />

numere otp<strong>je</strong>vala <strong>je</strong> solistica Milica Kräft.<br />

VoĊa Welebita Horst Bude svira bas koji <strong>je</strong><br />

star 100 godina. Horst Bude <strong>je</strong> rekao kako<br />

<strong>je</strong> u orkestar došao kao 12-godišnjak i<br />

poĉeo u Welebitu svirati tamburicu. Danas<br />

sam 51 godinu ĉlan orkestra i ako moj otac<br />

ni<strong>je</strong> bio Hrvat to <strong>je</strong> vrlo interesantno kazao<br />

<strong>je</strong> Bude. Welebit <strong>je</strong> osnovan 1902. od<br />

strane Franza Krznara. Imali smo do skoro<br />

stare orginalne instrumente iz Hrvatske bile<br />

su to sve tamburice a od skoro smo se<br />

pojaĉali s mandolinama i gitarama. U<br />

orkestru <strong>je</strong> aktualno 17 ĉlanova. Danas<br />

imamo 5-6 tamburica u orkestru i razliĉitih<br />

drugig glazbala, kaţe Horst Bude.<br />

U orkestru su s vremena na vri<strong>je</strong>me aktivne<br />

već duţe vri<strong>je</strong>me 2 p<strong>je</strong>vaĉice. Milica Kräft<br />

i ĐurĊa Broziĉević ĉlanica Hrvatske<br />

za<strong>je</strong>dnice iz Berlina, <strong>ko<strong>je</strong></strong> <strong>je</strong> bila poĉasni<br />

gost ovogodišn<strong>je</strong>g koncerta. ĐurĊa<br />

Broziĉević <strong>je</strong> nastupala na tri dosadašnja<br />

koncerta <strong>ko<strong>je</strong></strong> <strong>je</strong> tamburaški orkestar<br />

Welebit odrţao u ovoj Crkvi te na dva<br />

koncerta s Welebitom u Hrvatskoj<br />

za<strong>je</strong>dnici u Berlinu.<br />

Tamburaški orkestar Welebit i voditelj<br />

Horst Budde poznati su Hrvatima u Berlinu<br />

i N<strong>je</strong>maĉkoj nakon usp<strong>je</strong>šnih prvih nastupa<br />

kada ih <strong>je</strong> u javnosti predstavila ovdašnja<br />

Hrvatska za<strong>je</strong>dnica iz Berlina. Welebit <strong>je</strong><br />

nastupio prvi put u Hrvtskoj za<strong>je</strong>dnici<br />

Berlin 1986. da bi onda opet nakon 23<br />

godine orkestar iz hrvatske anonimnosti<br />

prezentirao današnji preds<strong>je</strong>dik Hrvatske<br />

za<strong>je</strong>dnice iz Berlina. Od tada <strong>je</strong> orkestar<br />

poznat i drugim hrvatskim udrugama u<br />

Berlinu i mnogi ih ţele imati na svojim<br />

dogaĊanjima. Voditelj<br />

Horst Budde <strong>je</strong><br />

zadovoljan interesom<br />

Hrvata i rado se s<strong>je</strong>ća<br />

prvih dolazaka meĊu<br />

Hrvate u Berlinu, kada su<br />

nastupili u Hrvatskoj<br />

za<strong>je</strong>dnici Berlin gd<strong>je</strong> su<br />

ponovno os<strong>je</strong>tili miris<br />

podneblja i l<strong>je</strong>potu<br />

Hrvatske, odakle dolazi i<br />

njihov osnivaĉ Franz<br />

Krznar, koji <strong>je</strong> osnovao<br />

Welebit 1902.godine.<br />

Jedinstvenost i zanimljivost orkestra<br />

pokazana <strong>je</strong> i ovoga puta na koncertu uz<br />

glazbeno virtualne sposobnosti n<strong>je</strong>govih<br />

ĉlanova. Hrvati su ponosni na osnivaĉa<br />

Hrvata Franca Krznara, te hrvatsko ime<br />

Welebit i hrvatske bo<strong>je</strong> loga koji krase<br />

njihovo ime i nosaĉe notnih knjiţica na<br />

njihovim nastupima.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 23

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 24<br />

Sveĉano obil<strong>je</strong>ţen jubilej 30 godina društva Maţuraniţ u Berlinu<br />

Hrvatsko kulturno društvo Vladimir Fran<br />

Maţuranić iz Berlina sveĉano <strong>je</strong> proslavilo<br />

30. obl<strong>je</strong>tnicu rada i d<strong>je</strong>lovanja. Sveĉanost<br />

<strong>je</strong> odrţana u prostorijama Hrvatske<br />

katoliĉke misi<strong>je</strong> Berlin. Slavl<strong>je</strong> <strong>je</strong> zapoĉelo<br />

p<strong>je</strong>van<strong>je</strong>m Hrvatske himne koju <strong>je</strong> izvela<br />

Klapa Berlin, koji su bili sudionici<br />

glazbenog di<strong>je</strong>la programa, predvoĊeni<br />

voditel<strong>je</strong>m klape Marinom Tadinom.<br />

Preds<strong>je</strong>dnik društva St<strong>je</strong>pan Lozanĉić<br />

otvorio <strong>je</strong> veĉer s ri<strong>je</strong>ĉima da mu <strong>je</strong> ĉast i<br />

zadovoljstvo pozdraviti nazoĉne i izraziti<br />

dobrodošlicu. Posebno <strong>je</strong> pozdravio<br />

ţupnika HKM Berlin <strong>fra</strong> Petra Ĉirka i<br />

veleposlanika RH u SR N<strong>je</strong>maĉkoj dr.<br />

Miru Kovaĉa sa suprugom Monikom, kao i<br />

sve predstavnike hrvatskih društva u<br />

Berlinu. Okupili smo se da obil<strong>je</strong>ţimo 30<br />

godina postojanja najstari<strong>je</strong>g hrvatskog<br />

društva u Berlinu, kazao <strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnik<br />

Lozanĉić te saţeto prezentirao povi<strong>je</strong>st<br />

društva.<br />

U pozdravnom govoru <strong>fra</strong> Petar Ĉirko <strong>je</strong><br />

kazao. Svaka spoznaja svojih kori<strong>je</strong>na,<br />

svoga poĉetka i svo<strong>je</strong> povi<strong>je</strong>sti ĉov<strong>je</strong>ka ĉine<br />

i mudrijim, a u<strong>je</strong>dno i sretnijim. Poĉetak<br />

<strong>je</strong>dnog putovanja ĉesto puta odreĊu<strong>je</strong> i<br />

n<strong>je</strong>govo kraj. Intenci<strong>je</strong> većine d<strong>je</strong>la,<br />

poslova, knjiga, govora, skladbi te ĉesto<br />

puta i ţivota, gotovo su uvi<strong>je</strong>k odreĊene na<br />

samom poĉetku dotiĉnog bivstvovanja.<br />

Ţivotna vrpca društva Maţuranić<br />

isprepletena <strong>je</strong> s vrpcom HKM Berlin,<br />

kazao <strong>je</strong> <strong>fra</strong> Petar Ĉirko.<br />

Veleposlanik dr. Kovaĉ <strong>je</strong> kazao.<br />

Zadovoljstvo mi <strong>je</strong> biti s vama i ĉestitati<br />

HKD VF Maţuranić na 30. obl<strong>je</strong>tnici i<br />

preds<strong>je</strong>dniku St<strong>je</strong>panu Lozanĉiću.<br />

Dragovoljan rad u svakom društvu treba<br />

pohvaliti. Drago mi <strong>je</strong> da <strong>je</strong> s nama i bivša<br />

dopreds<strong>je</strong>dnica društva Zdenka Weber koja<br />

<strong>je</strong> danas ministrica sav<strong>je</strong>tnica u MVPIEI u<br />

Zagrebu. Ponosni smo na ulogu osnivaĉa<br />

društva <strong>fra</strong> Rafaela i n<strong>je</strong>govog današn<strong>je</strong>g<br />

nasl<strong>je</strong>dnika Fra Petra. Pohvalju<strong>je</strong>m i<br />

simpatiĉnu, efikasnu i dragu Klapu Berlin.<br />

Mnoge stvari su se prom<strong>je</strong>nile ne samo u<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj nego i u Hrvatskoj. Mi smo<br />

shvatili da osim entuzijazma, osim<br />

idealizma, da <strong>je</strong> potrebno imati<br />

pragmatizam da treba raditi, da treba<br />

zasukati rukave i da treba odreĊene stvari u<br />

društvu prom<strong>je</strong>niti. Sve ovo što se trenutno<br />

u Hrvatskoj dogaĊa su teški procesi i ti<br />

procesi su dominantno pozitivni. <strong>Na</strong>ma <strong>je</strong><br />

drago da <strong>je</strong> hrvatsko civilno društvo dobro<br />

uklopl<strong>je</strong>no u n<strong>je</strong>maĉko civilno društvo, da<br />

imamo vrlo efikasne hrvatske udruge te da<br />

pridonose jaĉanju slike Hrvatske u<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj. Zato još <strong>je</strong>dnom ĉestitam<br />

preds<strong>je</strong>dniku Lozanĉiću i svim ĉlanovim<br />

društva na ovom velikom jubileju.<br />

Dr. Zdenka Weber, bivša dopreds<strong>je</strong>dnica<br />

društva, danas ministrica sav<strong>je</strong>tnica u MVP<br />

i EI u Zagrebu, u od<strong>je</strong>lu za kulturu<br />

samostalne sluţbe za Hrvate u inozemstvu,<br />

<strong>je</strong> kazala kako <strong>je</strong> ponosna da nakon 5<br />

godina ponovno moţe susresti Hrvate u<br />

Berlinu. Bila sam dopreds<strong>je</strong>dnica društva<br />

Maţuranić i ostale su mi mnoge drage<br />

uspomene na vas. S vama berlinskim<br />

Hrvatima, bila sam od poĉetka boravka u<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj metropoli u intezivnom<br />

ţivotnom kontaktu. Ĉestitam vam<br />

obl<strong>je</strong>tnicu i sada St<strong>je</strong>pane samo dal<strong>je</strong>,<br />

kazala <strong>je</strong> dr. Weber. Preds<strong>je</strong>dnik Lozanĉić<br />

<strong>je</strong> pozdravio stare preds<strong>je</strong>dnike društva:<br />

Ivana Iveka Milĉeca, Anu Wegener i Matu<br />

Bajića, te prijatel<strong>je</strong> društva koji su<br />

pomagali društvu. Proĉitana su pisma<br />

potpore i zahvale. Pisma <strong>je</strong> ĉitao Robert<br />

Soklol. Slavl<strong>je</strong>niĉkom društvu ĉestitali su:<br />

<strong>fra</strong> Josip Bebić ravnatelja inozemne pastve,<br />

<strong>fra</strong> Rafael Begić poĉasni preds<strong>je</strong>dnik<br />

društva, <strong>fra</strong> Ned<strong>je</strong>ljko Norac Kevo i <strong>fra</strong><br />

Mirko Marić. Uz proĉitane ĉestitke u<br />

prigodnoj knjizi društva nakon predgovora<br />

preds<strong>je</strong>dnika St<strong>je</strong>pana Lozanĉića objavl<strong>je</strong>ni<br />

su dopisi: Fra Josipa Bebića, <strong>fra</strong> Petra<br />

Ĉirke, veleposlanika dr. Mire Kovaĉa,<br />

bivših preds<strong>je</strong>dnika društva Ivana Iveka<br />

Milĉeca, Ane Wegener i Mate Bajića, bivše<br />

dopreds<strong>je</strong>dnice Zdenke Weber, glavnog<br />

urednika Ţive za<strong>je</strong>dnice Adolfa<br />

Polegubića, <strong>fra</strong> Nedjljka Norca Keve, <strong>fra</strong><br />

Joze Ţupića i bivše tajnice Helene Perić –<br />

Jadrić. U prigodnoj knjizi koja <strong>je</strong> tiskana<br />

za ovaj veliki jubilej saţeto <strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dnih<br />

pet godina d<strong>je</strong>lovanja društva. <strong>Na</strong> 140<br />

starnica <strong>je</strong> opisana loza, lik i di<strong>je</strong>lo<br />

Maţuranića, osvrnulo se na opus<br />

Maţuranovićevih radova, izvuĉeni su<br />

naglasci iz rada društva te naglašen <strong>je</strong><br />

kronološki pregled aktivnosti društva.<br />

Knjigu su priredile: Marija Šarić, Robert<br />

Sokol i Mirjana Loznaĉić, uz moju<br />

malenkost kazao <strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnik Lozanĉić,<br />

te zahvalio se svim donatorima koji su nam<br />

pomogli da ova knjiga vidi sv<strong>je</strong>tlo dana. <strong>Na</strong><br />

kraju sveĉanosti dodi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ne <strong>je</strong> zahvalnica<br />

koja <strong>je</strong> odaslana na ime HKM Berlin koju<br />

<strong>je</strong> primio <strong>fra</strong> Petra Ĉirko. Uruĉena su i<br />

poĉasna ĉlanstva u društvu bivšim<br />

preds<strong>je</strong>dnicima društva Maţuranić: Ivanu<br />

Iveku Milĉecu, Ani Wegener, Mati Bajiću i<br />

dopreds<strong>je</strong>dnici dr. Zdenki Weber. Uruĉene<br />

su zahvalnice svima onima koji su<br />

podrţavali naš rad u duštvu, kazo <strong>je</strong><br />

Lozanĉić. Zahvalnica <strong>je</strong> uruĉena Klapi<br />

Berlin, Peri Kolobariću i Mariji Mioĉ.<br />

Veĉer <strong>je</strong> završena još <strong>je</strong>dnom numerom<br />

klape Berlin a ĉlanovi društva pozvali su<br />

goste iz Berlina, te sv<strong>je</strong>tovne i duhovne<br />

predstavnike, na prigodan dom<strong>je</strong>nak koji su<br />

domaćini na ĉelu s preds<strong>je</strong>dnikom<br />

Lozanĉićem upriliĉili povodom 30. godina<br />

jubileja HKD VF Maţuranić, koja <strong>je</strong><br />

sveĉano obil<strong>je</strong>ţena u Berlinu.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 24

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 25<br />

Uruĉena su i poĉasna ĉlanstva u društvu<br />

bivšim preds<strong>je</strong>dnicima društva Maţuranić:<br />

Ivanu Iveku Milĉecu, Ani Wegener, Mati<br />

Bajiću i bivšoj dopreds<strong>je</strong>dnici dr. Zdenki<br />

Weber.<br />

Dr. Zdenka Weber<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 25

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 26<br />

Uruĉene nagrade N<strong>je</strong>maĉko-hrvatskog društva Bonn gospodarstveniku Christianu Walter Engelu i bivšem hrvatskom nogometnom<br />

reprezentativnom kapetanu Niki Kovaĉu<br />

N<strong>je</strong>maĉko-hrvatsko društvo Bonn, u<br />

Berlinu <strong>je</strong> dodo<strong>je</strong>lilo po ĉetvrti put<br />

redovnu godišnju nagradu Franjo Basić,<br />

koja se dodi<strong>je</strong>lju<strong>je</strong> zasluţnim po<strong>je</strong>dincima .<br />

<strong>Na</strong>kon dodi<strong>je</strong>le ovogodišn<strong>je</strong> i izvanredna<br />

nagrade koja <strong>je</strong> na sveĉanosti u Bonnu<br />

uruĉena n<strong>je</strong>maĉkom ministru vanjskih<br />

poslova Hansu-Dietrichu Genscheru, pri<strong>je</strong><br />

dva m<strong>je</strong>seca, u Berlinu su ovo visoko<br />

priznan<strong>je</strong> poni<strong>je</strong>le još dvi<strong>je</strong> zasluţne osobe<br />

po kriterijima N<strong>je</strong>maĉko-hrvatskog društva<br />

Bonn.<br />

N<strong>je</strong>maĉko-hrvatsko društvo – Bonn na<br />

ĉi<strong>je</strong>m <strong>je</strong> ĉelu Daniel Glunĉić, profesionalni<br />

diplomat Veleposlanstva RH u SR<br />

N<strong>je</strong>maĉkoj uz dva potpreds<strong>je</strong>dnika<br />

Michaela Pfeffera i Christopha Ludwigsa te<br />

ĉlanove Uprave, nagradu dodi<strong>je</strong>ljuju<br />

<strong>je</strong>dnom godišn<strong>je</strong> na sveĉanom pri<strong>je</strong>mu.<br />

Ovogodišnji zasluţni laurati za nagradu<br />

dolaze iz gospodarstva i sporta. <strong>Na</strong>grade <strong>je</strong><br />

dodi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>na u prostorijama zastupstva<br />

Slobodne drţave Bayern u Berlinu, gd<strong>je</strong> <strong>je</strong><br />

nazoĉilo oko 100 uzvanika i gostiju iz<br />

javnog, društvenog i politiĉkog ţivota<br />

Berlina i N<strong>je</strong>maĉke.<br />

Ovogodišn<strong>je</strong><br />

nagrade uruĉene su<br />

n<strong>je</strong>maĉkom<br />

gospodarstveniku<br />

Christianu Walter<br />

Engel i bivšem<br />

hrvatskom<br />

nogometnom<br />

reprezentativnom<br />

kapetanu Niki<br />

Kovaĉu.<br />

Uz nazoĉnost<br />

uzvanika i gostiju<br />

sveĉanu veĉer <strong>je</strong><br />

otvorio Dr.<br />

Michael Mentler<br />

predsatvnik<br />

zastupstva<br />

Slobodne drţave<br />

Bayern u Berlinu.<br />

Prigodan govor <strong>je</strong>r<br />

odrţao i<br />

parlamentarni drţavni tajnik i poĉasni<br />

preds<strong>je</strong>dnik N<strong>je</strong>maĉko-hrvatskog društvo<br />

Bonn Hartmut Koschyk. <strong>Na</strong> vri<strong>je</strong>dnost lika<br />

i d<strong>je</strong>la Fran<strong>je</strong> Basića osvrnuo se Hrvatski<br />

veleposlanik dr. Kovaĉ, koji <strong>je</strong> kazao kako<br />

<strong>je</strong> hvale vri<strong>je</strong>dno na ovako visokoj razini<br />

graditi mostove prijateljstva izmeĊu<br />

N<strong>je</strong>maĉke i Hrvatske, uz pris<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong> na<br />

utemeljitelja i preds<strong>je</strong>dnik N<strong>je</strong>maĉkohrvatskog<br />

društva Bonn (1994) pokojnog<br />

Dr. Franju Basića.<br />

Christian Walter Engel <strong>je</strong> voditelj<br />

poslova u velikoj tvrtki BHS Corrugated sa<br />

s<strong>je</strong>dištem u n<strong>je</strong>maĉkom gradu<br />

Weiherhammer, u tvrtki koja <strong>je</strong> bazirana na<br />

proizvodnji stro<strong>je</strong>va za proizvodnju kartona<br />

i popratnim servisima, s ispostavama u 26<br />

zemalja svi<strong>je</strong>ta i 1500 zaposlenih radnika.<br />

Tvrtka <strong>je</strong> stara 280 godina. Od 2002.<br />

godina tvrtka BHS Corrugated ima<br />

otvorene industrijske pogone u Hrvatskoj u<br />

m<strong>je</strong>stu Trnovec Bartoloveĉki u blizini<br />

Varaţdina. Tvrtka ima oko 30 zaposlenih.<br />

Stro<strong>je</strong>vi se u hrvatskoj proizvode za<br />

sv<strong>je</strong>stko trţište. U Hrvatskoj se rade<br />

di<strong>je</strong>lovi stro<strong>je</strong>va. Jedan dio stro<strong>je</strong>va se na<br />

tvorniĉkom linijama radi u N<strong>je</strong>maĉkoj,<br />

<strong>je</strong>dan u Ĉeškoj a <strong>je</strong>dan u Hrvatskoj, te se<br />

konaĉni proizvod sklapa kod kupca gd<strong>je</strong><br />

odlaze i monteri iz Hrvatske. Hrvatska<br />

ispostava tvrtke BHS registrirana <strong>je</strong> pod<br />

imenom BHS Corrugated Stro<strong>je</strong>vi d.o.o. na<br />

ĉi<strong>je</strong>m <strong>je</strong> ĉelu magistar Ante Beljan<br />

Niko Kovač <strong>je</strong> proslavl<strong>je</strong>ni kapetan<br />

hrvatske reprezentaci<strong>je</strong>. Kovaĉ <strong>je</strong> odrastao i<br />

poĉeo igrati nogomet u Berlinu, odakle ga<br />

<strong>je</strong> profesionalni put poveo dil<strong>je</strong>m<br />

N<strong>je</strong>maĉke, te danas Austri<strong>je</strong>, a u<br />

meĊuvremenu bio <strong>je</strong> i proslavl<strong>je</strong>ni kapetan<br />

hrvatske nogometne reprezentaci<strong>je</strong>. Bio <strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>dan od najuzornijih hrvatskih športaša i<br />

veleposlanika sporta u isel<strong>je</strong>ništvu, te<br />

postao idol mnogim generacijama mladih<br />

dil<strong>je</strong>m Europe. Ponosno <strong>je</strong> i ĉasno nosio<br />

hrvatski predznak ispred svoga imena, i<br />

ako <strong>je</strong> volio N<strong>je</strong>maĉku kao drugu<br />

domovinu, kazao <strong>je</strong> u sveĉanom govoru<br />

hrvatski veleposlanik dr. Kovaĉ, te Dani<strong>je</strong>l<br />

Glunĉić kao i Georg Pfannenstein, koji su<br />

govorili o ţivotima obadva nositelja<br />

nagrade. Niko Kovaĉ aktualno ţivi i radi u<br />

Austriji gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> trener 2. momĉadi Red<br />

Bull Juniora.<br />

Dosadašnji nositelji nagrada bili su: 2007.<br />

Hartmut Koschyk (MdB), parlamentarni<br />

drţavni tajnik u Saveznom ministarstvu<br />

financija. 2007. prof. dr. Zoran Jašić,<br />

hrvatski veleposlanik u Republici Austriji.<br />

2008. Georg Pfannenstein, bivši ĉlan<br />

Bundestaga/pov<strong>je</strong>renik Bundestaga za<br />

Hrvatsku (1998.-2002.) 2008. mr. Mato<br />

Arlović, sudac Ustavnog suda RH. 2009.<br />

Christian Schmidt, parlamentarni drţavni<br />

tajnik MO SR N<strong>je</strong>maĉke, mr. Boţo<br />

Biškupić – bivši ministar kulture RH, i<br />

izvanredni laurat <strong>je</strong> ove godine bio<br />

n<strong>je</strong>maĉki ministar vanjskih poslova Hans<br />

Ditrich Genscher. Uz ovogodišn<strong>je</strong> nositel<strong>je</strong><br />

nagrade gospodarstvenika Christiana<br />

Walter Engela i bivšeg hrvatskog<br />

nogometnog reprezentativca kapetana Niku<br />

Kovaĉu, ova nagrada iz godine u godinu<br />

dobiva sve veću vri<strong>je</strong>dnost u promicanju<br />

n<strong>je</strong>mĉko-hrvatskih odnosa u SR N<strong>je</strong>maĉkoj<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 26

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 27<br />

Niko Kovaĉe <strong>je</strong> kazao kako <strong>je</strong> apsolutno iznenaĊen i poĉašćen velikom nagradom koju <strong>je</strong> primio u Berlinu.<br />

N<strong>je</strong>maĉko-hrvatsko društvo Bonn, u<br />

Berlinu <strong>je</strong> dodo<strong>je</strong>lilo po ĉetvrti put<br />

redovnu godišnju nagradu Franjo Basić,<br />

koja se dodi<strong>je</strong>lju<strong>je</strong> zasluţnim po<strong>je</strong>dincima .<br />

Uz ovogodišn<strong>je</strong> nositel<strong>je</strong> nagrade<br />

gospodarstvenika Christiana Walter Engela<br />

i bivšeg hrvatskog nogometnog<br />

reprezentativca kapetana Niku Kovaĉu, ova<br />

nagrada iz godine u godinu dobiva sve<br />

veću vri<strong>je</strong>dnost u promicanju n<strong>je</strong>mĉkohrvatskih<br />

odnosa u SR N<strong>je</strong>maĉkoj.<br />

Niko Kovaĉe <strong>je</strong> kazao kako <strong>je</strong> apsolutno<br />

iznenaĊen i poĉašćen ovom velikom<br />

nagradom. Kada se pogleda tko <strong>je</strong> sve<br />

nositelj ove nagrade do danas onda se vidi<br />

na kojoj <strong>je</strong> to razini i osobno mi <strong>je</strong> stvarno<br />

drago i velika mi <strong>je</strong> ĉast.<br />

Danas ţivim u Salzburgu u Austriji. U<br />

Salzburgu treniram 2. momĉad kluba.<br />

Jednostavno uĉim kao mladi trener, tek<br />

sam poloţio B i A Licencu i moram još<br />

završiti Uefa Pro, ali to za <strong>je</strong>dno dvi<strong>je</strong><br />

godine, ja mislim da mogu ri<strong>je</strong>šiti.<br />

O povratku u Hrvatsku ne mogu još<br />

govriti! To dragi Bog zna. Osobno se ne<br />

mislim još vratiti. Moja kćerka ide u školu<br />

u Salzburgu, tako da smo što se tiĉe toga<br />

dosta zadovoljni. Mislim da ću uskoro<br />

potpisati i ja novi ugovor, tako da su moji<br />

zadaci trenutno u Salzburgu.<br />

<strong>Na</strong>kon kapetanske vrpce i reprezentaciji<br />

Hrvatske ne znam što da kaţem. Ne igram<br />

puno više nogomet. Igram malo s mojom<br />

momĉadi koju treniram. Što se tiĉe<br />

nogometa, više gledam nego što danas<br />

igram. Hrvatski nogomet još uvi<strong>je</strong>k pratim.<br />

Gledao sam i Dinama i Hajduka u njihovim<br />

europskim utakmicama. Sve u svemu bilo<br />

bi mi drago da su usp<strong>je</strong>li proći u Europi a<br />

reprezentaciju pratim kao svaki Hrvat.<br />

Da li bi se vratio i pomogao Hajduku ili<br />

Dinamu, Kovaĉ <strong>je</strong> odgovorio da on misli da<br />

ima dosta dobrih struĉnjak u Hrvatskoj, te<br />

da on misli da oni ne trebaju Niku Kovaĉa.<br />

Ja ću se vratiti <strong>je</strong>dnoga dana, još <strong>je</strong> to rano.<br />

Ni<strong>je</strong> prošlo ni dvi<strong>je</strong> godine otkad sam<br />

prestao igrati. Meni <strong>je</strong> sada prvi cilj da se<br />

školu<strong>je</strong>m, da izuĉim trenerski zanat.<br />

Drugaĉi<strong>je</strong> <strong>je</strong> biti igraĉ a drugaĉi<strong>je</strong> trener.<br />

Imam puno toga još nauĉiti i ima tu<br />

struĉnjak koji bi pri<strong>je</strong> mogli u hrvatski<br />

nogomet nego što bi to mogao Niko Kovaĉ.<br />

<strong>Na</strong>kon odlaska iz Berlina ni<strong>je</strong> ni Herthi<br />

pošlo najbol<strong>je</strong>! Kada sam ja otišao bilo <strong>je</strong><br />

sve u redu, kada <strong>je</strong> igrao i moj dobri<br />

prijatelj Josip Šimunić bilo <strong>je</strong> i tada sve u<br />

redu, no od odlaska Šimunića krenulo <strong>je</strong><br />

sve nizvodno. No, nadam se da će ovaj<br />

veliki klub i veliki grad ponovno imati<br />

prvoligaša.<br />

Berlin <strong>je</strong> dio mo<strong>je</strong> mladosti. Došao sam u<br />

Berlin primiti ovu veliku nagradu. Ali<br />

dolazim uskoro ponovno s ci<strong>je</strong>lom obitelji.<br />

Proslavit ću Boţić u Berlinu s prijateljima,<br />

puncem i punicom, s mojim stricem i<br />

radu<strong>je</strong>m se svakom dolasku u Berlin.<br />

Danas imam 39 godina i mislim da bez<br />

nogometa ne bi mogao ţiv<strong>je</strong>ti, to <strong>je</strong> ono što<br />

znam najbol<strong>je</strong> i bez toga ne bi mogao. I<br />

danas kao zadnji vezni vidim sve! Kao<br />

zadnji vezni morao sam više toga vid<strong>je</strong>ti<br />

nego oni koji igraju napri<strong>je</strong>d. Znam se na to<br />

ĉesto našaliti, kaţe Kovaĉ uz osmi<strong>je</strong>h!<br />

Bilo <strong>je</strong> puno usp<strong>je</strong>ha u mojo kari<strong>je</strong>ri.<br />

<strong>Na</strong>jdrţi mi <strong>je</strong> usp<strong>je</strong>h kada sam u Japanu s<br />

Bayernom osvojio sv<strong>je</strong>tsko prvenstvo<br />

nogometnih klubova 2001, kazao nam <strong>je</strong><br />

Niko Kovaĉ u Berlinu.<br />

...Danas imam 39 godina i mislim da bez<br />

nogometa ne bi mogao živ<strong>je</strong>ti, to <strong>je</strong> ono što<br />

znam najbol<strong>je</strong> i bez toga ne bi mogao.<br />

I danas kao zadnji vezni vidim sve! ...<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 27

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 28<br />

Odrţana tradicionalna Boţićna priredba uĉenika Hrvatske dopunske nastave u Berlinu<br />

U Berlinu <strong>je</strong> odrţana Boţićna priredba<br />

uĉenika Hrvatske dopunske nastave.<br />

Kordinatorica Vlasta Morović <strong>je</strong> na<br />

samom poĉetku pozdravila Ljubu Novosel<br />

u ime Veleposlanstva RH. Pozdravila <strong>je</strong> i<br />

druge nazoĉne te najavila 15 toĉaka<br />

programa. Kazala <strong>je</strong> kako d<strong>je</strong>ca <strong>je</strong>dva<br />

ĉekaju da pokaţu kako li<strong>je</strong>po znaju hrvatski<br />

i kako su dobro nauĉila svo<strong>je</strong> recitaci<strong>je</strong>.<br />

Priredbu <strong>je</strong> vodila Ana Draganović uĉenica<br />

12. razreda hrvatske škole. Morović <strong>je</strong><br />

svima nazoĉnima zaţelila sretan Boţić i<br />

li<strong>je</strong>pe praznike, te pozvala nazoĉne da<br />

nakon predstave ostanu uz kavu i kolaĉe i<br />

daruju dobrovoljni prilog koji <strong>je</strong> nam<strong>je</strong>n<strong>je</strong>n<br />

za školsku kasu, za neku dobru svrhu. <strong>Na</strong><br />

kraju programa, preds<strong>je</strong>dnica društva<br />

prijatelja hrvatske škole, Ivana Gusić –<br />

Janjić obratila se nazoĉnim roditeljima što<br />

<strong>je</strong> preporuĉila i sama kordinatorica, kazala<br />

<strong>je</strong> u uvodu Morović.<br />

Voditeljica programa Ana Draganović <strong>je</strong><br />

na poĉetku priredbe najavila d<strong>je</strong>cu koja će<br />

otp<strong>je</strong>vati veselu zimsku p<strong>je</strong>smu o sni<strong>je</strong>gu i<br />

sanjkama. P<strong>je</strong>smu Saonice male San<strong>je</strong>,<br />

zap<strong>je</strong>vali su uĉenici: Kornelija, Ivana i<br />

Paul. Zašto <strong>je</strong> zeki tako zanimljiv<br />

sn<strong>je</strong>govićev nos, pojasnili su uĉenici<br />

Andrea i Matej-Leonardo. U igrokazu Zeko<br />

i sn<strong>je</strong>gović. Kako se mogu zapamtiti<br />

pravila za veliko poĉetno slovo Morate<br />

priznati da <strong>je</strong> to u hrvatskom <strong>je</strong>ziku jako<br />

jako teško! Leoni <strong>je</strong> dao sav<strong>je</strong>t. <strong>Na</strong>zoĉni su<br />

poslušali kako se to uĉi. Moţda će i drugoj<br />

d<strong>je</strong>ci sad biti lakše, kazala <strong>je</strong> voditeljica.<br />

Recitaciju Veliko poĉetno slovo izveo <strong>je</strong><br />

uĉenik Leoni. <strong>Na</strong>stavilo se s zagonetkama.<br />

Prvu zagonetku su postavili uĉenici iz Dag-<br />

Hammarskjöld-Oberschule. Odgovor <strong>je</strong> bio<br />

Sn<strong>je</strong>gović. Drugu zagonetku govorili su<br />

uĉenici od 1. do 4. razreda, Lily-Braun-<br />

Oberschule, a odgovor <strong>je</strong> bio, AnĊeo! Mali<br />

pokloni dodi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni su nazoĉnim koji su<br />

pogodili dvi<strong>je</strong> zagonetke.Što <strong>je</strong> u boţićno<br />

vri<strong>je</strong>me vaţni<strong>je</strong> od boţićnih ukrasa,<br />

pokazali su u igrokazu Jadranke Ĉunĉić<br />

Bandov „Boţićni ukras“,uĉenici Dani<strong>je</strong>la u<br />

ulozi ptice, Karmela u ulozi okićenoga<br />

bora i Antonia u ulozi neokićenoga bora!<br />

Novu godinu ĉestitale su uĉenice Antonia<br />

Štefanac i Anna Vuletić recitacijom<br />

Gustava Krkleca Novogodišn<strong>je</strong> ĉestitke.<br />

Što se sve radi na Badnjak Svi znamo,<br />

ureĊu<strong>je</strong> se stan, peku se kolaĉi, kiti se bor,<br />

slaţu se jaslice. Recitacijom Badnjak<br />

Valetina, Tifani, Dario i Lorena doĉarali su<br />

atmosferu tog najuzbudljivi<strong>je</strong>g i<br />

najradosni<strong>je</strong>g dana u godini.St<strong>je</strong>pan,<br />

Mateo, Josip i David napisali su pismo<br />

svetom Nikoli. Poţel<strong>je</strong>li su dosta toga. Što<br />

su na kraju dobili kazal isu u zanimljivim<br />

recitalima. Recitacijom Tina Kolumbića<br />

Boţićni darovi nazoĉnim roditeljima i<br />

gostima recitirali su: Dominik Ćalušić i<br />

Dominik Delaĉ! Uĉenik 6. razreda Ivica<br />

Mlinar odsvirao <strong>je</strong> na flauti skladbu Tiha<br />

noć. MeĊu nazoĉnma <strong>je</strong> bio još <strong>je</strong>dan<br />

Sn<strong>je</strong>gović. Ovaj <strong>ko<strong>je</strong></strong>g ćete sad vid<strong>je</strong>ti <strong>je</strong><br />

pravi pravcati, kazala <strong>je</strong> voditeljica<br />

programa. On će vam ispriĉati svoju priĉu.<br />

Recitaciju Sn<strong>je</strong>govićeva priĉa izveo <strong>je</strong><br />

uĉenik 4. razreda Paul Meić. Boţićne ţel<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>dne male d<strong>je</strong>vojĉice izrekla <strong>je</strong> uĉenica<br />

Angelina Delaĉ recitacijom Mo<strong>je</strong> boţićne<br />

ţel<strong>je</strong>. Zv<strong>je</strong>zda Repatica se pri<strong>je</strong> 2000<br />

godina pojavila na nebu i pokazala<br />

kral<strong>je</strong>vima put do Isusove štalice. Što <strong>je</strong><br />

zvi<strong>je</strong>zda Repatica vid<strong>je</strong>la i uĉinila u<br />

boţićnoj noći šećući nebom rekli su<br />

uĉenici: Mateja, Gabri<strong>je</strong>la i Nina u<br />

recitaciji, Boţićna noć zvi<strong>je</strong>zde Repatice.<br />

<strong>Na</strong> svakom pravom boţićnom stolu ima<br />

puno kolaĉa. Torte, savijaĉe, makovnjaĉe,<br />

kiflice, frite, bomboni, svega mora biti. A<br />

što se dogodilo na <strong>je</strong>dnom boţićnom stolu<br />

kad su se kolaĉi posvaĊali ĉekajući svo<strong>je</strong><br />

ukućane da se vrate s polnoćke Koji su<br />

kolaĉi najbolji, bez kojih kolaĉa se ne moţe<br />

na Boţić Sve su to nazoĉni saznali i<br />

doznali u igrokazu Priĉa boţićnih kolaĉa.<br />

<strong>Na</strong> kraju programskog di<strong>je</strong>la priredbe<br />

pozvani su svi nazoĉni da za<strong>je</strong>dno s d<strong>je</strong>com<br />

zap<strong>je</strong>vaju p<strong>je</strong>smu koju svi dobro poznaju -<br />

Radujte se narodi.<br />

Voditeljica programa Ana Draganović (na slici u<br />

sredini) <strong>je</strong> na poĉetku priredbe najavila d<strong>je</strong>cu koja će<br />

otp<strong>je</strong>vati veselu zimsku p<strong>je</strong>smu o sni<strong>je</strong>gu i sanjkama.<br />

Božićnoj priredbi uĉenika Hrvatske dopunske<br />

nastave nazoĉio <strong>je</strong> i velik broj roditelja koji su doveli<br />

d<strong>je</strong>cu na tradicionalnu priredbu koja se svake<br />

godine održava u Berlinu.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 28

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 29<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 29

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 30<br />

Predavan<strong>je</strong> u Südost Europa Kultur e.V. na temu Zapadni Balkan na putu u Europsku uniju<br />

U prostorijama Südost Europa Kultur e.V.<br />

centra iz Berlina organizirana <strong>je</strong><br />

podijumska diskusija na temu Zapadni<br />

Balkan na put u Europsku uniju. Diskusiju<br />

<strong>je</strong> moderirala Bosiljka Schedlich a glavni<br />

sudionici su bili Josip Juratović SPD ĉlan<br />

n<strong>je</strong>maĉkog Bundestaga i znastveni<br />

istraţivaĉ dr. Dušan Reljić suradnik<br />

N<strong>je</strong>maĉkog Instituta znanosti i politike<br />

SWP iz Berlina, istraţivaĉka skupina EUvanjsko<br />

politiĉkih odnosa. Diskusija <strong>je</strong><br />

tematski bila ori<strong>je</strong>ntirana na dileme i<br />

proširivaĉku politiku koja prati zeml<strong>je</strong><br />

Zapadnog Balkana.<br />

Juratović <strong>je</strong> naglasio kako <strong>je</strong> on u<br />

n<strong>je</strong>maĉkom Bundestagu zastupnik izbornog<br />

okruga Heilbronn, n<strong>je</strong>maĉke regi<strong>je</strong> u kojoj<br />

ţivi 349.000 stanovnika a meĊu većim<br />

gradovima su: Heilbronn, Neckarsulm,<br />

Eppingen und Bad Rappenau kao izborne<br />

<strong>je</strong>dinice. Moja prioritetna zadaća <strong>je</strong><br />

fokusirana na socijalnu politiku i socijalno<br />

politiĉka pitanja N<strong>je</strong>maĉke i EU. Juratović<br />

<strong>je</strong> naglasio kako pristup Hrvatske<br />

Europskoj uniji tra<strong>je</strong> već 12 godina i još<br />

uvi<strong>je</strong>k nisu ri<strong>je</strong>šena sva pitanja, kao na<br />

prim<strong>je</strong>r pravosuĊe, d<strong>je</strong>lomiĉno pitan<strong>je</strong><br />

ljudskih prava i korupcija. Ja mislim da <strong>je</strong><br />

vaţno da Hrvatska uĊe u EU, to <strong>je</strong> dobar<br />

signal za druge zeml<strong>je</strong> regiona. Mladi u<br />

zemljama Zapadnog Balkana iz ovog<br />

sadašn<strong>je</strong>g pogleda i situaci<strong>je</strong> nemaju<br />

nikakvu perspektivu. To <strong>je</strong> veliki problem.<br />

Obišao sam sve zeml<strong>je</strong> regiona i vidio da <strong>je</strong><br />

velika nezaposlenost mladih. To <strong>je</strong> nešto<br />

što se politiĉki mora ri<strong>je</strong>šavati i mladima<br />

dati perspektivu. Ja zastupam <strong>je</strong>dnu tezu u<br />

n<strong>je</strong>maĉkom Bundestagu već dugo, da <strong>je</strong><br />

ĉlana BiH preds<strong>je</strong>dništva Ţeljka Komšića<br />

birao veliki broj mladih biraĉa ĉiji su<br />

roditelji birali nacionalne stranke.To su<br />

mladi koji više ne sli<strong>je</strong>de upute roditelja!<br />

Intitucionalna organiziranost <strong>je</strong> budućnost<br />

Zapadnog Balkana. Jaĉan<strong>je</strong> drţave i<br />

društva, kao i gospodarstva i socijalnih<br />

pitanja osnovna <strong>je</strong> zadaća jaĉanja zemalja<br />

Zapadnog Balkana.<br />

Ako Hrvatska misli da se ulaskom u EU<br />

otvaraju vrata blagostanja, vid<strong>je</strong>će da nisu<br />

u pravu. Sve ovo nema nikakve veze s<br />

tezama jugonostalgike. Nema više nikakve<br />

Jugoslavi<strong>je</strong>. To <strong>je</strong> definitivno. No sve<br />

zeml<strong>je</strong> regiona potpisnice su CEFTA gd<strong>je</strong><br />

su sve zeml<strong>je</strong> regiona potpisnice ugovora o<br />

gradnji i razvijanju za<strong>je</strong>dniĉkog trţišnog<br />

markta, kao što <strong>je</strong> in<strong>fra</strong>struktura koja <strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>dan od 10 toĉaka ugovora. Posto<strong>je</strong><br />

pozitivni pomaci kao dogovor Sloveni<strong>je</strong>-<br />

Hrvatske i Srbi<strong>je</strong> o razvojnim pro<strong>je</strong>ktima<br />

ţel<strong>je</strong>znice. To <strong>je</strong> pozitivno. Negativan<br />

prim<strong>je</strong>r <strong>je</strong> autocesta koridor 5C u BiH gd<strong>je</strong><br />

se već 10 godina ne mogu dogovoriti hoće<br />

li koridor završiti od Slavonskog Šamca do<br />

Neuma ili Ploĉa. Za 10 godina <strong>je</strong><br />

napravl<strong>je</strong>no 30-40 km. Bio sam nedavno u<br />

Mostaru i sat vremena mi <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan ministra<br />

objašnjavao da <strong>je</strong> problem gd<strong>je</strong> će put<br />

završiti u Neumu ili Ploĉama. Pitao sam ga<br />

što na to kaţu gospodarstvenici <strong>je</strong>r to <strong>je</strong><br />

kljuĉno pitan<strong>je</strong>. Ci<strong>je</strong>la zemlja <strong>je</strong> opterećena<br />

pitan<strong>je</strong>m gd<strong>je</strong> će cesta završiti. Treba uzeti<br />

10 vodećih gospodarstvenika i da oni<br />

odluĉe. To <strong>je</strong> budućnost zeml<strong>je</strong>.<br />

Bez obzira gd<strong>je</strong> se krećem u zemljama<br />

Zapadnog Balkana susrećem iste ljude koji<br />

su opterećeni nacionalnim i<br />

konzervativnim pitanjima. Nitko od njih<br />

nema nacionalno strategijski plan! Plan za<br />

bolju budućnost njihovih naroda, kazao <strong>je</strong><br />

Juratović. Europa ima i osobne probleme,<br />

te zeml<strong>je</strong> Zapadnog Balkana moraju<br />

pokazati puno više samoincijative i veći<br />

broj problema ri<strong>je</strong>šiti vlastitim snagama<br />

bez vanjske pomoći. Ne moţemo sve<br />

zeml<strong>je</strong> Zapadnog Balkana staviti u <strong>je</strong>dan<br />

lonac. Hrvatska <strong>je</strong> otišla najviše napri<strong>je</strong>d u<br />

...Juratović <strong>je</strong> naglasio<br />

kako pristup<br />

Hrvatske Europskoj<br />

uniji tra<strong>je</strong> već 12<br />

godina i još uvi<strong>je</strong>k<br />

nisu ri<strong>je</strong>šena sva<br />

pitanja, kao na<br />

prim<strong>je</strong>r pravosuđe,<br />

d<strong>je</strong>lomično pitan<strong>je</strong><br />

ljudskih prava i<br />

korupcija. Ja mislim<br />

da <strong>je</strong> važno da<br />

Hrvatska uđe u EU, to<br />

<strong>je</strong> dobar signal za<br />

druge zeml<strong>je</strong><br />

regiona...<br />

regionu. Sve vlade zemalja Zapadnog<br />

Balkana birane su demkratski i narod<br />

zasluţu<strong>je</strong> vlast kakvu <strong>je</strong> odabrao. Postavlja<br />

se pitan<strong>je</strong> gd<strong>je</strong> zapoĉin<strong>je</strong> korupcija,<br />

korupcija ne poĉin<strong>je</strong> kod politiĉara,<br />

korupcija poĉin<strong>je</strong> kod samih biraĉa,<br />

korupcja <strong>je</strong> dio kulture naroda tih zemlaja i<br />

njihovog pogleda na stvarnost. Kljuĉni<br />

problem <strong>je</strong> svi<strong>je</strong>st naroda, kazao <strong>je</strong><br />

Juratović.<br />

Znastveni istraţivaĉ dr. Dušan Reljić<br />

suradnik N<strong>je</strong>maĉkog Instituta znanosti i<br />

politike SWP iz Berlina naglasio <strong>je</strong> kako <strong>je</strong><br />

za puno ljudi u zemljama regiona pogled u<br />

EU pogled u neku ĉarobnu kutiju. MeĊutim<br />

stvarnost <strong>je</strong> nešto drugo. Kada izraĉunamo<br />

pros<strong>je</strong>k bruto socijalnog produkta u 27<br />

zemalja EU onda Kosovo ima 8% te<br />

sredn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>dnosti a Hrvatska visokih 65%,<br />

a pri<strong>je</strong> 10 godina Hrvatska <strong>je</strong> imala 45 %.<br />

Problem zemalja regiona <strong>je</strong> prelazak iz<br />

nekadašn<strong>je</strong>g gospodarskog modela na<br />

današnji trţišni zapadni model trţišta.<br />

Privatizacija <strong>je</strong> trebala znaĉiti i priliv novca<br />

za drţavu ali to se ni<strong>je</strong> dogodilo u<br />

zemljama bivše Jugoslavi<strong>je</strong>. Gospodarski<br />

gledano mnoge od tih zemalja su na nivou<br />

gd<strong>je</strong> su bile 1989.godine. Hrvatske <strong>je</strong> iznad<br />

toga pros<strong>je</strong>ka, dok BiH danas ima 40 %<br />

BDP od nekada. Problem zemalja <strong>je</strong> i<br />

zaduţenost. <strong>Na</strong>da u strana ulaganja i na<br />

nove <strong>je</strong>ftine kredite za kupnju stranih<br />

uvoznih automobila i stanova, dovela <strong>je</strong> do<br />

velikih zaduţenja stanovnika zemalja<br />

Zapadnog Balkana. Hrvatska ima dug od<br />

44 milijarde euro. To <strong>je</strong> 100 % godišn<strong>je</strong>g<br />

socijal produkta zeml<strong>je</strong>. Srbija ima dug 30<br />

milijardi euro. EU gldeda s velikim oĉima<br />

na dugove zemalja Zapadnog Balkana. U<br />

svim zemljama bivše Jugoslavi<strong>je</strong> ima 6-<br />

10% stanovnika s visokom struĉnom<br />

izobrazbom. U N<strong>je</strong>maĉkoj <strong>je</strong> 25 % a u<br />

zemljama Skandinavi<strong>je</strong> 40%. Velika <strong>je</strong> to<br />

razlika kada su u pitanju mladi i budućnost<br />

zemalja regiona, kazao <strong>je</strong> Reljić.<br />

Skupu se odazvao veliki broj mladih<br />

studenata iz Berlina koji su na kraju<br />

izlaganja predavaĉa imali i dodatna pitanja.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 30

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 31<br />

<strong>Na</strong> godišnju skupštinu od 188 uĉenika došla su „ci<strong>je</strong>la“ tri roditelja<br />

Preds<strong>je</strong>dnica društva prijatelja hrvatske<br />

škole, Ivana Gusić – Janjić obratila se<br />

nazoĉnim roditeljima na Boţićnoj priredbi<br />

u Berlinu, što <strong>je</strong> preporuĉila i sama<br />

kordinatorica Morović, u uvodu da paţljivo<br />

saslušaju poruku prvih ljudi Društva<br />

prijatelja hrvatske škole.<br />

Društvo prijatelja hrvatske škole, za one<br />

koji nisu upoznati s ovim društvom, postoji<br />

od osnivanja i organiziranja hrvatske<br />

nastave u inozemstvu. Ĉlanovi društva su<br />

roditelji d<strong>je</strong>ce koja pohaĊaju nastavu koji<br />

kroz svo<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> u društvu na razne<br />

naĉine pomaţu organizaciji nastavnih i<br />

izvannastavnih aktivnosti škole.<br />

Organizacija raznih školskih sveĉanosti,<br />

organizacija tiskanja nastavnih materijala,<br />

školskog ĉasopisa te voĊen<strong>je</strong> konta društva<br />

samo su neke od brojnih aktivnosti <strong>ko<strong>je</strong></strong><br />

organizira uţe vodstvo društva. Uţe<br />

vodstvo društva <strong>ko<strong>je</strong></strong> trenutno d<strong>je</strong>lu<strong>je</strong><br />

aktivno <strong>je</strong> od 2008. godine, a sastoji se od<br />

preds<strong>je</strong>dnika, potpreds<strong>je</strong>dnika i blagajnika.<br />

Preds<strong>je</strong>dnica <strong>je</strong> Ivana Gusić-Janjić. Mara<br />

Ćaran <strong>je</strong> potpreds<strong>je</strong>dnica a Franjo Mlinar<br />

blagajnik.<br />

Preds<strong>je</strong>dnica društva prijatelja hrvatske<br />

škole, Ivana Gusić – Janjić obratila se na<br />

kraju Boţićne priredbe nazoĉnim<br />

roditeljima i u n<strong>je</strong>no osobno ime te u ime<br />

ci<strong>je</strong>le Uprave informacijom kako <strong>je</strong><br />

nedavno odrţana godišnja skupština od<br />

hrvatske dopunske škole. Malo smo<br />

razoĉarani moramo priznati, <strong>je</strong>r od 188<br />

uĉenika došla su ci<strong>je</strong>la tri roditelja. To <strong>je</strong><br />

ipak malo premalo i mi smo u zadn<strong>je</strong> dvi<strong>je</strong><br />

godine u ovom sastavu Uprave poduzeli<br />

sve da se sve to već bol<strong>je</strong> organizira i bude<br />

u redu i ja mislim da ste vi ipak zadovoljni<br />

s tim. Ali nama treba <strong>je</strong>dnostavno više vaše<br />

podrške i da ne bude teret samo na par ljud<br />

koji nose to. Znaĉi Vi se moţete stvarno<br />

ukljuĉiti u puno toga i tako nama olakšati<br />

sve. S tim smo zato razmišljali kako to<br />

poboljšati i onda smo pokrenuli <strong>je</strong>dnu novu<br />

internet stranicu s puno bogatijim<br />

sadrţa<strong>je</strong>m gd<strong>je</strong> moţete takoĊer naći kad se<br />

nešto odrţava i komu se obratiti. Znaĉi<br />

kontakt imate, što <strong>je</strong> meni bilo vaţno,<br />

direktan kontakt preko e-maila, gd<strong>je</strong> se<br />

moţete odmah prijaviti ili upisati za idući<br />

Majĉin dan ili kraj školske godine. Da<br />

ţelite prisustvovati i pomoći na bilo koji<br />

naĉin. Ja se nadam da će to tako biti puno<br />

bol<strong>je</strong> i da će se moći svakako kvalitetni<strong>je</strong><br />

organizirati i da će te nama uz to olakšati<br />

posao. Ja se nadam da eto malo bol<strong>je</strong> o<br />

tomu promislite i da nas ubuduće bol<strong>je</strong><br />

podrţavate. Hvala! Kazala <strong>je</strong> preds<strong>je</strong>dnica<br />

društva prijatelja hrvatske škole, Ivana<br />

Gusić – Janjić te najavila potpreds<strong>je</strong>dnicu<br />

društva Maru Ćaran, <strong>ko<strong>je</strong></strong> će uputiti par<br />

ri<strong>je</strong>ĉi za naše vri<strong>je</strong>dne uĉiteljice. Ja mislim<br />

da su naše uĉiteljice zasluţile <strong>je</strong>dan mali<br />

dar. Hrvatska škola ne pos<strong>je</strong>du<strong>je</strong> neki veliki<br />

novac to svi znamo, ali <strong>je</strong>dno malo hvala<br />

od srca <strong>je</strong>, ja mislim previše. Zamoliti će<br />

mo uĉiteljice da prime naše darove i da im<br />

zaţelimo Sretan Boţić i da im se zahvalimo<br />

što su našu d<strong>je</strong>cu nauĉile ovo što danas su<br />

pokazali. Uruĉeni su darovi uĉiteljicama:<br />

Vlasti Morović, Karolini Penić i Suzani<br />

Mihal<strong>je</strong>vić. Ja bi se isto pridruţila našoj<br />

preds<strong>je</strong>dnici i zamolila bi da sl<strong>je</strong>deći puta<br />

malo više aktivni<strong>je</strong> uĉestvu<strong>je</strong>mo svi skupa,<br />

samo tako će hrvatska škola opstat. Jer<br />

hrvatska škola naţalost pri<strong>je</strong>ti da se ukine,<br />

<strong>je</strong>r sve <strong>je</strong> svaki puta sve man<strong>je</strong> di<strong>je</strong>ce a ipak<br />

<strong>je</strong> nas previše Hrvata ovd<strong>je</strong> u Berlinu da bi<br />

to dopustili da nam se ukine hrvatska škola<br />

i molim vas da svi skupa radimo i onda će<br />

nam bit svima skupa dobro. Sretan vam<br />

Boţić svima, kazala <strong>je</strong> na kraju<br />

potpreds<strong>je</strong>dnica Mara Ćaran.<br />

Kordinatorica škole Vlasta Morović <strong>je</strong><br />

kazala na kraju. Ja bi samo zamolila, da se<br />

moţda razmisli o tome tko bi mogao kada<br />

imamo neku priredbu za Boţić ili za<br />

Majĉin Dan pa onda 2 sata odvojiti da se to<br />

pomogne, da se nam<strong>je</strong>sti stol i tako odal<strong>je</strong>.<br />

<strong>Na</strong>ime kada su nas samo 3-4 onda nam <strong>je</strong><br />

to nekako dosadno i to dugo tra<strong>je</strong> a kada<br />

nas ima puno onda <strong>je</strong> to „špas“ i sve se<br />

brzo završi i sve <strong>je</strong> dobro. Onda onaj tko<br />

misli da bi mogao, ona mama koja misli da<br />

bi mogla pomoći neka se javi kasni<strong>je</strong> Ivani<br />

i Mari i neka razm<strong>je</strong>ne telefonske bro<strong>je</strong>ve.<br />

Sigurna sam da dva sata svatko moţe<br />

odvojiti za ovaj dobar rad, kazala <strong>je</strong><br />

kordinatorica Morović.<br />

...Jer hrvatska škola nažalost pri<strong>je</strong>ti da se<br />

ukine, <strong>je</strong>r sve <strong>je</strong> svaki puta sve man<strong>je</strong><br />

di<strong>je</strong>ce a ipak <strong>je</strong> nas previše Hrvata ovd<strong>je</strong><br />

u Berlinu da bi to dopustili, da nam se<br />

ukine hrvatska škola i molim vas da svi<br />

skupa radimo i onda će nam bit svima<br />

skupa dobro. Sretan vam Božić svima,<br />

kazala <strong>je</strong> na kraju potpreds<strong>je</strong>dnica Mara<br />

Ćaran...<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 31

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 32<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 32

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 33<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 33

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 34<br />

Magistra edukaci<strong>je</strong> Hrvatskog <strong>je</strong>zika i<br />

književnosti i magistra Komparativne<br />

književnosti da<strong>je</strong> privatne sate i prevodi s<br />

n<strong>je</strong>maĉkog i engleskog na hrvatski <strong>je</strong>zik.<br />

Tel. 01570 2675345<br />

DOMAĆI KOLAĈI:<br />

Sve vrste domaćih kolaĉa i torti za<br />

sve prigode.<br />

V<strong>je</strong>nĉanja, krštenja ili roĊendani.<br />

Jednostavno nazovite nas!<br />

Tel.: 030 263 727 55<br />

01766 216 4745<br />

Uĉiteljica engleskog, n<strong>je</strong>maĉkog i hrvatskog <strong>je</strong>zika<br />

da<strong>je</strong> privatne satove.<br />

Tel.: 0171 36 97 886<br />

Tražim posao u domaćinstvu – Neukölln/Kreuzberg<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Proda<strong>je</strong>m stan u Splitu na 2. katu privatne<br />

dvoetaţne kuće ca. 80m² po povoljnoj<br />

ci<strong>je</strong>ni. Telefon: 0173 169 28 50<br />

Masaţa<br />

Student fizioterapi<strong>je</strong> nudi usluge masiranja! Sa<br />

profesionalnim stolom kod vas u kući!<br />

Ako imate bilo kakvih problema i pitanja za<br />

više informacija javite se na broj:<br />

0175 6194056<br />

PROSTORIJE ZA IZNAJMLJIVANJE<br />

Sveĉane prostori<strong>je</strong> za sve vrste sveĉanosti:<br />

Krštenja, roĊendani, svadbe, zabave i sliĉno<br />

za 50 -100-150-200 ljudi<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Satelistke antene i resivere povoljno<br />

ugraĊu<strong>je</strong>mo Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Kupu<strong>je</strong>m automobile<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Proda<strong>je</strong> se hrvatski restoran u<br />

Wikmersdorf. Tel : 873 8567.<br />

Profesorica n<strong>je</strong>maĉkog i<br />

španjolskog <strong>je</strong>zika traţi posao:<br />

poduka <strong>je</strong>zika, prevoĊen<strong>je</strong>, ĉuvan<strong>je</strong><br />

d<strong>je</strong>ce, rad u hoteli<strong>je</strong>rstvu i sl. Tel:<br />

01577 4815 334<br />

Oglašavajte i Vi u Berlinskom<br />

Magazinu<br />

Berlinski Magazin<br />

Tel.: 0176 637 489 35<br />

e-mail: info@berlinskimagazin.com<br />

Prostori<strong>je</strong> za svadbe, krštenja i<br />

krstitke Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Traži se konobarica za kafić<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Hrvatski <strong>je</strong>zik za poĉetnike i napredne<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Traži se stomatolog – zubar nasl<strong>je</strong>dnik za<br />

preuziman<strong>je</strong> stomatološke ordinaci<strong>je</strong> u stomatološkoj<br />

praksi. Moguće brzo preuziman<strong>je</strong> prakse bez<br />

financijskog ulaganja i samostalno d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> Tel.:<br />

0176 637 489 35<br />

FOTOGRAFSKE USLUGE<br />

KRŠTENJA, VJENĈANJA,ROĐENDANI<br />

...I DRUGE PRIGODE.<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

Proda<strong>je</strong> se graĊevinsko zemljište Ivanica-Dubrovnik<br />

Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 34

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 35<br />

Oko 200 gostiju doĉekalo <strong>je</strong> Novu 2011.godinu u Hrvatskoj za<strong>je</strong>dnici u Berlinu, gd<strong>je</strong> su u<br />

glazbenom di<strong>je</strong>lu veĉeri nastupili Damir i bend sa Supertalentom RTL-a, Darkom Kordićem.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 35

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 36<br />

Božić u Berlinu 2010.<br />

Nekoliko tisuća v<strong>je</strong>rnika Hrvata<br />

doĉekalo <strong>je</strong> Božić u Berlinu.<br />

Misa polnoćka<br />

u crkvi Svetog Sebastiana.<br />

BERLINSKI MAGAZIN Prvi m<strong>je</strong>sečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u N<strong>je</strong>mačkoj www.berlinskimagazin.com 36

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!