Anatomija i fiziologija - Medicinski fakultet Rijeka - Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci
Medicinski fakultet
Zavod za anatomiju
Zavod za fiziologiju i imunologiju
I
Kolegij: Anatomija i fiziologija
Studij: Stručni studij Sestrinstvo (redovni)
Voditelji: Prof. dr. sc. Sanja Zoričić Cvek, dr. med.
Prof. dr. sc. Biserka Mulac-Jeričević, dipl. ing. kemije
Akademska godina: 2012./2013.
Podatci o kolegiju za mrežne stranice fakulteta
O kolegiju (kratak opis kolegija, opće upute, gdje se i u kojem obliku organizira nastava, potreban pribor, upute o pohađanju
i pripremi za nastavu, obveze studenata i sl.):
Osnovni ciljevi kolegija ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA jesu omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja
usvoje nova znanja o osnovnim anatomskim i fiziološkim aspektima organizma. Nastava izvodi u obliku predavanja (ukupno
46 sati), seminara iz anatomije (8 sati),i vježbi iz fiziologije (8 sati) što kolegiju nosi 6 ECTS bodova.
Prvi dio kolegija: ANATOMIJA
Dio kolegija ANATOMIJA upoznaje studente s osnovama anatomije čovjeka. Poučava studente osnovne principe građe tijela
od stanice, tkiva, organa i organskih sustava. Temeljne činjenice o građi tijela, opisi organa i organskih sustava te njihova
topografija preduvijet su za razumijevanje ostalih bioloških područja u medicini čovjeka, naročito fiziologije i patofiziologije,
odnosno kliničke medicine.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na
seminarima. Ukoliko student tijekom redovnog održavanja seminara nije pokazao zadovoljavajuće znanje i nije uspio sakupiti
dovoljan broj bodova obavezan je kolokvirati ovo gradivo iz dijela ANATOMIJA prije pristupa ispitu.
Drugi dio kolegija: FIZIOLOGIJA
Dio kolegija FIZIOLOGIJA upoznaje studente s osnovnim životnim funkcijama, kako cijelog organizma tako i pojedinih
organa i tkiva, kako bi stekli bazično znanje za razumijevanje fizioloških procesa u organizmu, te lakše savladali predmete
kliničke medicine i razumjeli potrebe sestrinske skrbi. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini,
te na razini organizma kao cjeline.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja. Na seminarima i vježbama nastavnik ocjenjuje pokazano
znanje, razumijevanje, sposobnost analize problema i zaključivanje.
Popis obvezne ispitne literature:
1. Bajek, Bobinac, Jerković, Malnar, Marić. Sustavna anatomija čovjeka. Digital point d.o.o., Rijeka, 2007.
2. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, jedanaesto izdanje, Zagreb, 2012 (odabrana poglavlja).
3. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju,
Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001., dostupan na: http://sp.medri.hr/Studenti
Popis dopunske literature:
1. Andreis i suradnici. Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
Nastavni plan
Popis predavanja (s naslovima i pojašnjenjem): Fiziologija
Predavanje 13. Hematopoeza / uloga krvi i krvnih stanica (hematopoeza, sastav krvi, uloga eritrocitne, leukocitne i
trombocitne loze)
Ishodi učenja: Opisati razvoj, svojstva i funkcije hematopoetskih loza. Objasniti raspodjelu tjelesnih tekućina i sastav krvi i
1

plazme.
Predavanje 14. Hemostaza i zgrušavanje krvi
Ishodi učenja: Opisati razvoj, svojstva i funkcije trombocita i faktora zgrušavanja te regulacija stvaranja i razgradnje krvnog
ugruška
Predavanje 15. Imunološka reakcija: uloga limfatičkog tkiva u obrani organizma
Ishodi učenja: Znati opću podjela imunosti te stanica i limfatičkih organa koji sudjeluju u imunološkoj reakciji. Objasniti
nespecifičnu i specifičnu imunost; regulacijske mehanizme: MHC molekule, načela prepoznavanja antigen/protutijelo.
Predavanje 16. Membranski i akcijski potencijali, kontrakcija skeletnog i glatkog mišića
Ishodi učenja: Opisati porijeklo i nastanak potencijala u pojedinim stanicama, značaj njihovog nastanka i širenja; građu
skeletnog i glatkog mišića, raspored aktinskih i miozinskih vlakana, neuromuskularna spojnica i regulacija kontrakcije.
Predavanje 17. Srce; građa srčanog mišića, regulacija srčanog rada, provođenje impulsa
Ishodi učenja: Objasniti ulogu srčanog mišića kao crpke, srčani ciklus, regulaciju srčanog rada i ritmičnu ekscitaciju srca
Predavanje 18. Fiziologija cirkulacije; krvne žile i regulacija arterijskog tlaka
Ishodi učenja: Objasniti hemodinamiku u arterijskom i venskom stablu te mikrocirkulaciji, mehanizme kratkoročne,
srednjeročne i dugoročne regulacije cirkulacije.
Predavanje 19. Uloga bubrega u stvaranju urina i održanju sastava tjelesnih tekućina
Ishodi učenja: Objasniti građu nefrona, glomerularnu filtraciju i tubularnu reapsorpciju, regulaciju acidobazne i elektrolitne
ravnoteže bubrezima, koncentriranje mokraće i klirens.
Predavanje 20. Fiziologija respiracije; plućna ventilacija, regulacija respiracije
Ishodi učenja: Objasniti plućnu ventilaciju, plućne volumene i kapacitete, izmjenu plinova između alveola i krvi te krvi i tkiva,
regulaciju respiracije.
Predavanje 21. Probava, metabolizam i regulacija tjelesne temperature
Ishodi učenja: Objasniti kretnje u probavnom sustavu, sekreciju i apsorpciju, osnove kataboličkih i anaboličkih procesa,
metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina.
Predavanje 22. Endokrini sustav / žlijezde i hormoni
Ishodi učenja: Objasniti ustrojstvo i regulaciju endokrinog sustava, principe hormonske sprege, funkciju žlijezdi s unutrašnjim
izlučivanjem.
Predavanje 23.Osnovna organizacija živčanog sustava
Ishodi učenja: Opisati opću organizaciju središnjeg i perifernog živčanog sustava, motoričku i senzoričku osovinu, ulogu
leđne moždine, moždanog debla, malog mozga i bazalnih ganglija te motoričke kore u kontroli motorike.
Popis vježbi s pojašnjenjem: Fiziologija:
1.vježba: ERITROCITI, HEMATOLOŠKI INDEKSI, PRIPREMA RAZMAZA, LEUKOCITI, DKS, TESTOVI ZGRUŠAVANJA
• Sadržaj vježbe:
Uzimanje uzoraka krvi/Određivanje broja eritrocita/Određivanje hematokrita/Izračunavanje
Hematoloških indeksa/Krvni razmaz na stakalcu; bojenje krvnog razmaza po Pappenheimu/testovi
Zgrušavanja krvi
• Teoretski dio:
Razvoj i stupnjevi diferencijacije eritrocita. Regulacija stvaranja eritrocita (eritropoetin). Uloga željeza, vitamina C, B6, B12 i
folne kiseline na sazrijevanje eritrocita. Stvaranje hemoglobina, metabolizam željeza. Diferencijalna krvna slika. Događaji u
hemostazi. Mehanizam zgrušavanja krvi.
2.vježba: OSNOVNI IMUNOLOŠKI LABORATORIJSKI POSTUPCI, ODREĐIVANJE KRVNIH GRUPA
• Sadržaj vježbe:
Određivanje broja leukocita
Određivanje krvnih grupa (ABO i Rh sustava, određivanje tipa krvne grupe na stakalcu)
• Teorijski dio:
Pregled osnovnih imunoloških laboratorijskih postupaka (limfocitne subpopulacije, metode odvajanja limfocitnih
subpopulacija, metode imunofluorescentne mikroskopije i protočna citometrija)
3.vježba: EKG NA ČOVJEKU
• Sadržaj vježbe:
EKG na čovjeku (Biopac: Elektrokardiografija)
Mjerenje arterijskog tlaka tlakomjerom
Izdvojeni dio video zapisa: Regulacija arterijskog tlaka
• Teorijski dio:
Fiziološka građa srčanog mišića. Akcijski potencijal u srčanom mišiću. Sprega podraživanja i kontrakcije. Srčani ciklus.
Regulacija srčanog rada. Provodna muskulatura srca. Nadzor nad nastankom i provodnjom impulsa u srcu. Normalni EKG.
2

EKG zapis i standardni odvodi te Eithovenov zakon. Mehanizmi regulacije arterijskog tlaka.
4.vježba: PLUĆNE I BUBREŽNE FUNKCIJE
• Sadržaj vježbe:
Analiza sastava i sedimenta urina zdrave osobe
Plućne funkcije (Biopac)
• Teorijski dio:
Stvaranje mokraće: glomerularna filtracija, tubularna reapsorpcija i sekrecija. Regulacija filtracije. Obrada glomerularnog
filtrata u kanalićima. Procjena bubrežne funkcije uporabom metode klirensa.
Mehanika disanja: udah i izdah. Plućni volumeni i kapaciteti. Spirometrija. Minutni volumen disanja. Minutna alveolarna
ventilacija. Respiracijska membrana. Sastav alveolarnog zraka.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja, kriterij ocjenjivanja):
Fiziologija i anatomija
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave student
može ostvariti maksimalno 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) usvojeno znanje iz fiziologije sa dva testa (ukupno maksimalno 32 boda)
b) usvojeno znanje iz anatomije sa četiri testa (ukupno maksimalno 32 boda)
d) pohađanje nastave (ukupno maksimalno 6 bodova)
a) pohađanje nastave
Prisustvo na nastavi (%) Bodovi
> 90,0 3 (F) +3 (A)
80-89 2 (F) + 2 (A)
70-79 1 (F) + 1(A)
c) usvojeno znanje fiziologije provjerava se putem dva testa. Svaki test se sastoji od 30 pitanja i boduje se na slijedeći
način:
Točni odgovori
Bodovi
27-30 16
24-26 14
21-23 12
18-20 10
15-17 8
d) usvojeno znanje iz anatomije provjerava se putem četiri testa. Svaki test se sastoji od 60 pitanja i boduje se na slijedeći
način:
Točni odgovori
Bodovi
51-60 8
46-50 7
41-45 6
36-40 5
30-35 4
3

Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 40-70 bodova obavezno pristupaju završnom test-ispitu kojim dobivaju dodatne
bodove
Završni ispit ima 120 pitanja (60 pitanja anatomija i 60 pitanja fiziologija). Za prolaz na testu student mora točno odgovoriti na
50 % pitanja iz anatomije i 50 % iz fiziologije.
Studenti koji su tijekom nastave iz svih oblika nastave ukupno ostvarili 30 do 39,9 bodova (FX kategorija), imaju
pravo izaći na pismeni završni ispit koji se tada smatra popravnim ispitom. U tom slučaju studenti na popravnom ispitu
moraju riješiti 50 i više % testa te na taj način zaraditi maksimalno 10 bodova, kako bi došli u bodovnu skalu od 40-49,9
bodova i konačna pozitivna ocjena u tom slučaju može biti samo ocjena dovoljan (2) E.
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo
izaći na završni ispit (ocjena neuspješan F).
II. Završni ispit (30 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test po 60 pitanja iz fiziologije 60 pitanja iz
anatomije. Da bi položio ispit, student mora zadovoljiti 50% iz svakog područja. Bodovi se dodjeljuju na slijedeći način:
Postotak riješenog testa Broj točnih odgovora Bodovi
50 – 59 % 30 - 35 7.5
60 – 69 % 36 - 41 9
70 – 79 % 42 - 47 11
80 – 89 % 48 - 53 13
90 – 100 % 54 – 60 15
III Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu.
A (80-100%) izvrstan (5)
B (70-79,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-69,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
E (40-49,9%) dovoljan (2)
F (student koji je na završnom testu nedovoljan (1)
riješio manje od 50% testa)
Primjer testa (ukoliko ga Katedra želi imati objavljenog na mrežnim stranicama):
Prije započinjanja rješavanja zadataka kandidat treba pažljivo pročitati OPĆU UPUTU za rješavanje zadataka koju dobije
zajedno sa formularom na kojem odgovore bilježi zacrnjenjem kružića ispod slova koje, po mišljenju kandidata, obilježava
točan odgovor.
Primjer upute i pitanja po toj uputi:
4

I UPUTA
1. Koncentracija Na + u izvanstaničnoj tekućini veća je od
koncentracije K + približno za:
a) 2 puta
b) 10 puta
c) 30 puta
d) 50 puta
e) 100 puta
Iza svakog od navedenih pitanja ili nepotpune tvrdnje slijedi pet
ponuđenih odgovora ili dopuna tvrdnje. Odaberite jednu od pet
mogućnosti i zacrnite na formularu za rješavanje kružić koji se odnosi
na ono što ste odabrali kao točan odgovor (npr. ako ste odabrali c.
onda:
Prilikom rješavanja zadataka zacrnite kružić slova kojeg smatrate
točnim. Na svako pitanje se mora odgovoriti i to uvijek samo jednim
odgovorom, odnosno smije se zacrniti samo jedan kružić.
II UPUTA
2. U stanicama sabirnih cijevi bubrežnih nefrona
vazopresin (antidiuretski hormon) povećava izražaj:
1. GLUT1
2. akvaporina 1
3. GLUT4
4. akvaporina 2
Za svaku od navedenih nepotpunih tvrdnji ili pitanja zadana je
jedna ili više točnih dopuna ili odgovora. Ako smatrate točnim
ponuđene dopune zacrnite na formularu kružić slova:
1,2 i 3 a
1 i 3 b
2 i 4 c
4 d
1,2,3,4 e
U ovom slučaju točna je kombinacija 4. Stoga zaokružujemo:
III UPUTA
Navedenoj bolesti pridružite njezin odgovarajući patofiziološki
poremećaj:
3. Cistična fibroza
4. Gaucherova bolest
5. Chediak-Higashiev sindrom
6. Nasljedna sferocitoza
7. Sinovitis
U ovoj skupini pitanja su prvo popisane riječi ili rečenice
označeni brojevima pitanja a zatim pojmovi označeni slovima od
a do d ili do e. U formularu za rješavanje zadataka treba zacrniti
kružić slova koje označava riječ ili rečenicu. Ako npr. smatrate
da uz riječ pod brojem 3. ide pojam pod slovom c. zacrnit ćete
kružić slova c. Prema tome, rješenja za pitanja, primjerice, od 3
do 7 izgledaju ovako:
a) manjak ili nepravilna građe spektrina u eritrocitima
b) taloženje kristala mokraćne kiseline
c) mutacije u epitelnom kloridnom kanalu
d) nemogućnost spajanja fagosoma s lizosomom
e) nedostatak metaboličkog enzima glukozilceramidaze
IV UPUTA
Kemijski sastav izvanstanične tekućine. Svakoj od navedenih tvari
odredite odgovarajuću koncentraciju u stanici i izvanstaničnoj tekućini.
0,5 mmol/L ----- 5,0 mmol/L a
10 mmol/L ----- 142 mmol/L b
Na zadatku su neki pojmovi izostavljeni a na njihova mjesta su
postavljena slova od a do e. Zatim su popisani pojmovi koji su u
zadatku izostavljeni a svaki pojam je označen brojem. Na
formularu za rješavanje zadataka treba zacrniti uz broj koji
označava pojam kružić slova za koji mislite da u zadatku
zamjenjuje taj pojam. Stoga su rješenja za zadatke, primjerice,
od 8 do 12 sljedeća:
0,5 μmol/L ----- 1,2 mmol/L c
140 mmol/L ----- 4,0 mmol/L d
4,0 mmol/L ----- 103 mmol/L e
8. Na +
9. K +
10. Ca ++
11. Cl -
12. glukoza
5

V UPUTA
13. Iz lumena tankog crijeva u crijevne epitelne stanice glukoza
se prenosi sekundarnim aktivnim transportom
jer
koncentracije glukoze u lumenu tankog crijeva veća je od
koncentracije glukoze u crijevnoj epitelnoj stanici
Navedena je tvrdnja i uz nju razlog. Tvrdnja kao takva može biti točna
ili netočna. Isto tako, i navedeni razlog može biti sam za sebe točan ili
netočan. Ako je razlog točan on može, ali ne mora, biti ispravno
tumačenje tvrdnje. Ako je točna i tvrdnja i razlog, a uz to navedeni
razlog služi zaista kao ispravno tumačenje tvrdnje, treba uz broj
zadatka zacrniti kružić slova a. Ako je točna i tvrdnja i razlog, ali razlog
nije tumačenje tvrdnje, onda uz broj zadatka treba zacrniti kružić slova
b. itd, prema ovoj uputi:
VI UPUTA
14. cAMP
protein kinaza C
Svaki zadatak sastoji se od dva pojma koji se odnose na neko
stanje ili neke kvantitativne veličine koje mogu, ali ne moraju, biti
međusobno povezane. Na formularu za rješavanje zadataka
treba zacrniti kružić:
a– ako porast prvog prati porast drugog ili pad prvog prati
pad drugog;
b – ako porast prvog prati smanjenje drugog ili ako
smanjenje prvog prati porast drugoga;
c – ako se promjene jednog ne odražavaju na drugom.
Prema tome, točan odgovor na, primjerice, pitanje 14. je:
Tvrdnja
Razlog
a
Točna Točan Razlog je točno
tumačenje tvrdnje
b
Točna Točan Razlog nije ispravno
tumačenje tvrdnje
c Točna Netočan
d Netočna Točan
e Netočna Netočan
Prema tome, točan odgovor na, primjerice, pitanje 13. je:
15. Nadopuni rečenicu:
VII UPUTA
Na neuromuskularnoj spojnici luči se neurotransmiter
__________________________________________.
Na obrascu za rješavanje točan odgovor treba upisati na liniju.
Dakle. točan odgovor glasi:
Acetil kolin___________________________________.
Pitanja za usmeni ispit (ukoliko ih Katedra želi imati objavljene na mrežnim stranicama):
Ostale napomene (vezane uz kolegij) važne za studente:
1 ECTS bod predstavlja radno opterećenje studenta od 25 sati potrebnih za ostvarivanje predviđenih ishoda učenja. Od toga
1/3 u aktivnoj nastavi (predavanjima, seminarima, vježbama) a 2/3 u samostalnom radu i učenju.
Nastavne sadržaje i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na portalu za internu komunikaciju Zavoda za fiziologiju i
imunologiju:
http://sp.medri.hr/Studenti/
Ispitni rokovi:
Parcijala I –Fiziologija 16.10.2012
Parcijala II – Fiziologija 23.10.2012
Kolegij
Ispitni termin
Anatomija s fiziologijom 26.10.12. 17.12.12. 05.04.13. 27.06.13.
6

II
Izvedbeni nastavni plan
Akademska godina: 2012./2013.
Anatomija i fiziologija
Kolegij:
Studij: Stručni studij sestrinstva (redovni)
Voditelj : Prof. dr. sc. Biserka Mulac Jeričević, dipl. ing. kemije
Prof. dr. sc. Sanja Zoričić Cvek, dr. med.
Datum Predavanja Seminar i vježbe Nastavnik
1.10.2012. P1 (8:15-10:0 0) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
1.10.2012. P2 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
2.10.2012. P3 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
2.10.2012. P4 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
3.10.2012. P5 (13:15-15:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
3.10.2012. S1 (15:15-17:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
4.10.2012. P6 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
4.10.2012. S2 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
5.10.2012. P7 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
5.10.2012. P8 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
9.10.2012. P9 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
9.10.2012. P10 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
10.10.2012. P11 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
10.10.2012. S3 (12:15-14:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
11.10.2012. P12 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
11.10.2012. S4 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. S. Zoričić Cvek, dr.med.
12.10.2012. P13 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. B. Mulac Jeričević, dipl.ing.kemije
12.10.2012. P14 (10:15-12:00) Doc.dr.sc. Hana Mahmutefendić, dipl.ing.biol.
15.10.2012. P15 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. B. Mulac Jeričević, dipl.ing.kemije
15.10.2012. P16 (12:15-14:00) Prof.dr.sc. B. Mulac Jeričević, dipl.ing.kemije
15.10.2012. V1A (14:15-16:00) Marin Dominović, dipl.sanit.ing.
15.10.2012. V1B (16:15-18:00) Marin Dominović, dipl.sanit.ing.
16.10.2012. P17(8:15-10:00) Doc.dr.sc. Gordana Blagojević Zagorac,
dr.med.
16.10.2012. P18(10:15-12:00) Doc.dr.sc. Hrvoje Jakovac, dr. med.
17.10.2012. P19(10:15-12,00) Prof.dr.sc. B. Mulac Jeričević, dipl.ing.kemije
17.10.2012. P20(12:15-14:00) Doc.dr.sc. Gordana Blagojević Zagorac dr.
med.
17.10.2012. V2A (14:15-16:00) Marin Dominović, dipl.sanit.ing.
17.10.2012. V2B (16:15-18,00) Marin Dominović, dipl.sanit.ing.
18.10.2012. P21 (8:15-10:00) Prof.dr.sc. M. Ćuk, dr. med.
18.10.2012. P22 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. B. Mulac Jeričević, dipl.ing.kemije
18.10.2012. V3A (14:15-16:00) Ljerka Karleuša, dipl.ing.biol.
18.10.2012. V3B (16:15-18,00) Ljerka Karleuša, dipl.ing.biol.
19.10.2012. P2 23 (10:15-12:00) Prof.dr.sc. D. Muhvić, dr. med.
19.10.2012. V4A (14:15-16:00) Ljerka Karleuša, dipl.ing.biol.
19.10.2012. V4B (16:15-18,00) Ljerka Karleuša, dipl.ing.biol.
7

Tema predavanja
Predavanja
Broj sati
nastave
Mjesto održavanja
P1 Uvod u anatomiju - plan građe ljudskog tijela, tjelesna konstitucija 2 Predavaonica br. 8
P2 Anatomija lokomotornog aparata; osteologija 2 Predavaonica br. 8
P3 Sindezmologija, miologija 2 Predavaonica br. 8
P4 Opća angiologija, građa srca, srčane šupljine i ušća 2 Predavaonica br. 8
P5 Krvne žile i krvni optok 2 Predavaonica br. 8
P6 Anatomija respiratornog sustava 2 Predavaonica br. 8
P7 Anatomija probavnog sustava 2 Predavaonica br. 8
P8 Anatomija uropoetskog sustava 2 Predavaonica br. 8
P9 Anatomija spolnog sustava žene i muškarca, endokrini sustav 2 Predavaonica br. 8
P10 Opća neurologija, živčano tkivo, refleksni luk, putevi 2 Predavaonica br. 8
P11 Opis organa središnjeg živčanog sustava 2 Predavaonica br. 8
P12 Ovojnice mozga i leđne moždine, cerebrospinalni likvor, osjetila 2 Predavaonica br. 8
P13 Hematopoeza, uloga krvi i krvnih stanica 2 Predavaonica br. 8
P14 Hemostaza i zgrušavanje 2 Predavaonica br. 8
P15 Imunološka reakcija: uloga limfatičkog tkiva u obrani organizma 2 Predavaonica br. 8
P16 Membranski i akcijski potencijal, kontrakcija skeletnog i glatkog mišića 2 Predavaonica br. 8
P17 Srce, građa srčanog mišića, regulacija srčanog rada, provođenje impulsa 2 Predavaonica br. 8
P18 Fiziologija cirkulacije, krvne žile i regulacija arterijskog tlaka 2 Predavaonica br. 8
P19 Uloga bubrega u stvaranju urina i održavanju sastava tjelesnih tekućina 2 Predavaonica br. 8
P20 Fiziologija respiracije, plućna ventilacija, regulacija respiracije 2 Predavaonica br. 8
P21 Probava, metabolizam i regulacija tjelesne temperature 2 Predavaonica br. 8
P22 Endokrini sustav, žlijezde i hormoni 2 Predavaonica br. 8
P23 Osnovna organizacija živčanog sustava 2 Predavaonica br. 8
Ukupan broj sati predavanja 46 Predavaonica br. 8
V1
V2
Seminari
Tema seminara Broj sati nastave Mjesto održavanja
S1 Lokomotorni aparat 2 Predavaonica br. 8
S2 Srce i respiracija 2 Predavaonica br. 8
S3 Probavni, uropoetski i spolni organi 2 Predavaonica br. 8
S4 Neuroanatomija, oko, uho 2 Predavaonica br. 8
Ukupan broj sati seminara 8
Tema vježbe
Vježbe
Eritrociti, hematološki indeksi, priprema razmaza, leukociti, DKS,
testovi zgrušavanja
Osnovni imunološki laboratorijski postupci, određivanje krvnih
grupa
Broj sati Mjesto održavanja
nastave
2 Vježbaonica Zavoda za
fiziologiju
2 Vježbaonica Zavoda za
fiziologiju
V3 EKG na čovjeku 2 Vježbaonica Zavoda za
fiziologiju
V4 Plućne i bubrežne funkcije 2 Vježbaonica Zavoda za
fiziologiju
Ukupan broj sati vježbe 8
8

Parcijala I –Fiziologija 16.10.2012.
Parcijala II-Fiziologija 23.10.2012.
Kolegij
Ispitni termin
Anatomija s fiziologijom 26.10.12. 17.12.12. 05.04.13. 27. 06.13.
III
Izved beni nastavni plan po nastavnim jedinicama - Akademska godina: 2012./2013.
Kolegij: Anatomija i fiziologija
Studij: S tručni studij Sestrinstvo (redovni)
Voditelji: Prof. dr. sc. Sanja Zoričić Cvek, dr. med.
Prof. dr. sc. Biserka Mulac-Jeričević, dipl. ing. kemije
Predavanja: Fiziologija
Predavanje 13. Hematopoeza / uloga krvi i krvnih stanica
Predavanje 14. Hemostaza i zgrušavanje krvi
Predavanje 15. Imunološka reakcija: uloga limfatičkog tkiva u obrani organizma
Predavanje 16. Membranski i akcijski potencijali, kontrakcija skeletnog i glatkog mišića
Predavanje 17. Srce; građa srčanog mišića, regulacija srčanog rada, provođenje impul sa
Predavanje 18. Fiziologija cirkulacije; krvne žile i regulacija arterijskog tlaka
Predavanje 19. Uloga bubrega u stvaranju urina i održanju sastava tjelesnih tekućina
Predavanje 20. Fiziologija respiracije; plućna ventilacija, regulacija respiracije
Predavanje 21. Probava, metabolizam i regulacija tjelesne temperature
Predavanje 23.Osnovna organizacija živčanog sustava
Seminari i vježbe: anatomija i fiziologija
1. seminar: LOKOMOTORNI APARAT
Sadržaj seminara: opći pregled organa lokomotornog su stava. Građa i oblici kostiju, funkcija kostiju, pregled skeleta i opći
opis dugih kostiju ekstremiteta, skelet kralježnice i lubanjske kosti, rebra i koštani toraks. Oblici i vrsta spojeva među kostima,
građa i vrste zglobova. Građa velikih zglobova (art. coxae, genus, talocruralis, humeri, cubiti et radiocarpea). Mišići
ekstremiteta i trupa. Mimičn i mišići. Mastikatorni mišići.
2. seminar: SRCE I CIRKULACIJA
Sa držaj seminara: Građa srca i srčane šupljine. Srčana ušća i zalisci. Ulazišta i izlazišta velikih krv nih žila u srce. Smjer toka
krvi kroz srce. Provodna muskulatura srca. Krvne žile malog i velikog optoka krvi.
3. seminar: PROBAVNI I RESPIRATORNI SUSTAV
Sa držaj seminara: Vrste organa: šuplji i parenhimatozni organi. Opis i smještaj organa probavnog sustava: usna šupljina,
ždrijelo, jednjak, želudac, dijelovi tankog i debelog crijeva, jetra i gušterača. Disanje i ustroj organa za disanje: opis i smještaj
nosne šupljine, ždrijela, grkljana, dušnika i dušnica, pluća. Uloga pleure u disanju i mišići za respiraciju.
4. seminar: UROGENITALNI I ŽIVČANI SUSTAV
Sadržaj seminara: Opis organa uropoetskog sustava: bubrezi, ureter, mokraćni mjehur i uretra. Opisi vanjskih i unutrašnjih
spolnih organa žene i muškarca. Opisi organa središnjeg (veliki, mali mozak i moždano deblo, leđna moždina) i perifernog
živčanog sustava (gangliji i živci).
1.vježba: ERITROCITI, HEMATOLOŠKI INDEKSI, PRIPREMA RAZMAZA, LEUKOCITI, DKS, TESTOVI ZGRUŠAVANJA
Za pristupanje i izvođenju vježbi, student obvezno treba pripremiti gradivo obrađeno na predavanju i sadržano u udžbeniku:
1. Medicinska fiziologija, A.C.Guyton & Hall, Medicinska naklada Zagreb, 2012 (32. Pog lavlje (str. 413-421) 36. Poglavlje
(str.451-461),
2. Priručnika za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije“, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju,
Rijeka, 2001. (Vježbe: 1,3,5,6,8,10-13).
2.vježba: OSNOVNI IMUNOLOŠKI LABORATORIJSKI POSTUPCI, ODREĐIVANJE KRVNIH GRUPA
Z a pristupanje i izvođenju vježbi, student obvezno treba pripremiti gradivo obrađeno na predavanju i sadržano u udžbeniku:
1. Priručnika za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije“, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju,
9

Rijeka, 2001. (vj.14, 21);
2.Imunologija (Andreis i suradnici), Medicinska naklada, Zagreb, 2010, ,8 Poglavlje (str.146-155.) i Dodatak 3. ( Imunološke
laboratorijske metode, str. 411-430).
3.vježba: EKG NA ČOVJEKU
Potrebno je pripremiti gradivo obrađeno na predavanju obuhvaćeno odabranim poglavljima iz, udžbenika:
1. Medicinska fiziologija, A.C.Guyton & Hall, Medicinska naklada Zagreb, 2012., Poglavlje 9. -11. (str 101-124),
2.Priručnika Priručnika za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije“, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku
fiziologiju, Rijeka, 2001. (vj. 39, dodatak 2).
4.vježba: PLUĆNE I BUBREŽNE FUNKCIJE
Potrebno je pripremiti gradivo obrađeno na predavanju,obuhvaćeno odabranim poglavljima iz udžbenika:
1. Medicinska fiziologija, A.C.Guyton & Hall, Medicinska naklada Zagreb, 2012. Poglavlje 25 i Poglavlje 27. (str. 285-294,
323-340); Poglavlja 37-41. (str. 465-512).
2. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju,
Rijeka, 2001. (vj. 44, 45, 46).
10