SELEKCIJA U SPORTU - Centar sportskih nauka
SELEKCIJA U SPORTU - Centar sportskih nauka SELEKCIJA U SPORTU - Centar sportskih nauka
3/2/2011 SELEKCIJA U SPORTU SELEKCIJA U SPORTU Kemal Idrizović CENTAR ZA ZDRAVLJE,VEŽBANJE I SPORTSKE NAUKE Center for Health, Exercise and Sport Sciences Deligradska 27, Beograd • Još 1939. godine u Sovjetskom Savezu je formirano 310 škola, u kojima se sprovodio stručno-pedagoški i istraživački rad, da bi 1960. bilo već 2000 takvih škola sa 620 000 polaznika i 11000 trenera. SELEKCIJA U SPORTU SELEKCIJA U SPORTU • Nasuprot SSSR pristupu, u USA je temelj selekcije u sportu ugrađen u obavezne sportske sadržaje u osnovnoj školi, kao i veoma kvalitetne programe školskog sporta i takmičarskih sistema. • U literaturi, na prelasku iz sedamdesetih u osamdesete godine dvadesetog vijeka, će se naći i mišljenja, da je izdvojeni život, odnosno internatski život i način školovanja Istočnih Njemaca upravo najhumaniji. Da li ćemo se danas sa tim složiti, neka ostane svakome od nas, da sudi na osnovu svojih kriterijuma, ali ne zaboravimo, u periodu od 1972. do 1984. godine, veliki broj osvajača olimpijskih medalja iz Istočne Njemačke je bio selekcioniran na prethodno navedeni način, uz primjenu naučnih metoda. SELEKCIJA U SPORTU SELEKCIJA U SPORTU • Zanimljiv je i primjer Bugarske, za koju je 1976. godine, 4/5 osvajača medalja bilo iz procesa opšte selekcije. • U Rumuniji je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, među 25000 i 30000 djevojčica selektirano između dvadeset i trideset veslačica, koje će u Los Anđelesu 1984. godine osvojiti 5 zlatnih i 1 srebrnu medalju, a četiri godine kasnije u Seulu ukupno 9 medalja. 1
- Page 2 and 3: 3/2/2011 BAZA IDENTIFIKACIJA IDENTI
- Page 4 and 5: 3/2/2011 SELEKCIJA U SPORTU HRONOLO
- Page 6: 3/2/2011 SELEKCIONI KRITERIJUMI za
3/2/2011<br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
Kemal Idrizović<br />
CENTAR ZA ZDRAVLJE,VEŽBANJE I SPORTSKE NAUKE<br />
Center for Health, Exercise and Sport Sciences<br />
Deligradska 27, Beograd<br />
• Još 1939. godine u Sovjetskom Savezu je formirano 310<br />
škola, u kojima se sprovodio stručno-pedagoški i<br />
istraživački rad, da bi 1960. bilo već 2000 takvih škola sa<br />
620 000 polaznika i 11000 trenera.<br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
• Nasuprot SSSR pristupu, u USA je temelj selekcije<br />
u sportu ugrađen u obavezne sportske sadržaje u<br />
osnovnoj školi, kao i veoma kvalitetne programe<br />
školskog sporta i takmičarskih sistema.<br />
• U literaturi, na prelasku iz sedamdesetih u osamdesete godine dvadesetog<br />
vijeka, će se naći i mišljenja, da je izdvojeni život, odnosno internatski život i<br />
način školovanja Istočnih Njemaca upravo najhumaniji. Da li ćemo se danas<br />
sa tim složiti, neka ostane svakome od nas, da sudi na osnovu svojih<br />
kriterijuma, ali ne zaboravimo, u periodu od 1972. do 1984. godine, veliki broj<br />
osvajača olimpijskih medalja iz Istočne Njemačke je bio selekcioniran na<br />
prethodno navedeni način, uz primjenu naučnih metoda.<br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
• Zanimljiv je i primjer Bugarske, za koju je 1976.<br />
godine, 4/5 osvajača medalja bilo iz procesa opšte<br />
selekcije.<br />
• U Rumuniji je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, među 25000 i<br />
30000 djevojčica selektirano između dvadeset i trideset veslačica, koje će u<br />
Los Anđelesu 1984. godine osvojiti 5 zlatnih i 1 srebrnu medalju, a četiri<br />
godine kasnije u Seulu ukupno 9 medalja.<br />
1
3/2/2011<br />
BAZA<br />
IDENTIFIKACIJA<br />
IDENTIFIKACIJA<br />
SPORTSKA<br />
BAZA<br />
KARAKTERIZACIJA<br />
SPECIFIČNO<br />
SPORTSKO<br />
USAVRŠAVANJE<br />
• Selekcija u sportu podrazumijeva višestepeni proces koji započinje<br />
identifikacijom sportskog talenta (odabir, rani izbor), a nastavlja se<br />
karakterizacijom sportskog talenta (usmjeravanje, određivanje sportske<br />
osobenosti).<br />
• Prvi, ili primarni vid selekcije, koji se naziva identifikacija<br />
talenata, ima za cilj, prepoznavanje <strong>sportskih</strong> talenata iz što je<br />
moguće veće početne grupacije nesportske populacije. Pod<br />
nesportskom populacijom se podrazumijavaju djeca koja još<br />
uvijek nisu pod uticajem, planski i programski određenog<br />
trenažnog procesa, dakle djeca starijeg predškolskog i<br />
najmlađeg školskog uzrasta. Brojnost početne grupacije (baze)<br />
je pitanje sa kojim se suočava svaka sredina i zajedno sa<br />
kvalitetnim stručnim kadrom je najveći problem cjelokupnog<br />
procesa selekcije. Na ovom nivou, problemom selekcije, se u<br />
posljednje vrijeme bave tzv. sportske škole, sportski kampovi,<br />
višestrane dječije sportske škole, itd.<br />
KARAKTERIZACIJA<br />
• Drugi, ili sekundarni nivo selekcije,<br />
karakterizacija, ima za cilj prepoznavanje<br />
sportske osobenosti (visokospecifičnih<br />
potencijala) talenta, na osnovu kojih se<br />
sprovodi usmjeravanje prema konkretnim<br />
sportskim disciplinama, ili njihovim<br />
grupacijama. Na ovom nivou, selekcija se<br />
sprovodi u specijalizovanim sportskim<br />
školama, koje se nalaze pri određenim<br />
sportskim društvima, ili klubovima.<br />
PROLONGIRANA <strong>SELEKCIJA</strong><br />
• Selekcija u sportu ima uslovno treći i<br />
uslovno finalni korak (tercijarni nivo), koji<br />
nije dat u šemi, a najčešće se naziva<br />
prolongirana selekcija. Njen zadatak je, za<br />
razliku od prva dva koraka, u kojima se<br />
talenat prepoznaje, otkriva i karakteriše,<br />
usmjerava, da svakom već selektiranom<br />
pojedincu, odredi punu specifičnost,<br />
posebno u ekipnim sportovima.<br />
Sistem realizacije selekcije u<br />
sportu<br />
• Naučnim metodama, precizno utvrđena, jednačina<br />
specifikacije sportske discipline,<br />
• Takođe naučnim metodama utvrđene modelne<br />
karakteristike, vrhunskog sportiste u toj sportskoj<br />
disciplini,<br />
• Baterija mjernih instrumenata, izuzetno visoke<br />
pouzdanosti i faktorske valjanosti, za procjenu<br />
relevantnih antropoloških obilježja djece, koja su<br />
potencijalni kandidati za ostvarenje vrhunskih <strong>sportskih</strong><br />
dostignuća u toj sportskoj disciplini.<br />
• Izvršiti prognozu, odnosno utvrditi očekivani trend<br />
<strong>sportskih</strong> rezultata, koje mladi sportista može ostvariti<br />
u budućnosti.<br />
Jednačina specifikacije<br />
(jednačina predviđanja) sportske<br />
discipline je hijerarhijski uređen<br />
skup bazičnih i specifičnih<br />
antroploških sposobnosti i<br />
karakteristika od kojih zavisi<br />
vrhunski sportski rezultat u toj<br />
sportskoj disciplini.<br />
2
3/2/2011<br />
Modelne karakteristike, vrijednosti (model<br />
šampiona, uzor, ideal, genije) se dobijaju na<br />
osnovu analize sposobnosti i karakteristika<br />
znatnog broja najuspješnijih pojedinaca<br />
određene sportske discipline Model<br />
predstavlja rezultate vrhunskih sportista<br />
svjetskog nivoa u toj sportskoj disciplini,<br />
izrežene u numeričkim vrijednostima, koje<br />
su rezultati dijagnostikovanja antropoloških<br />
segmenata, bazične i specifične orijentacije.<br />
Modelne vrijednosti rukometaša i rukometašica<br />
različitog uzrasta u motoričkim testovima<br />
T P Naziv testa 13 14 15 16 17 18 19<br />
1 M 50MVS(sec) 7,6 7,1 6,9 6,7 6,7 6,6 6,5<br />
Ž 50MVS(sec) 8,0 7,8 7,7 7,6 7,5 7,4 7,4<br />
2 M DALJSM(cm) 200 215 225 235 245 255 265<br />
Ž DALJSM(cm) 186 190 192 195 203 207 210<br />
3 M 1000M(min) 3,45 3,35 3,25 3,20 3,15 3,10 3,05<br />
Ž 800M(min) 3,20 3,18 3,15 3,10 3,05 3,00 3,00<br />
4 M Zgibovi(broj) 6 7 9 10 10 11 12<br />
Ž Fleksibilnost(cm) 58 59 60 62 64 65 66<br />
5 M TRB30SEK(broj) 21 21 22 23 23 24 24<br />
Ž TRB30SEK(broj) 19 20 21 21 22 23 23<br />
6 M Bac. lop. iz mjesta(m)<br />
41,60 45,50 51,80 53,80 57,60 65,50 66,7<br />
Ž Bac. lop. iz mjesta(m)<br />
27,60 31,50 35,00 43,20 46,88 50,00 51,0<br />
Baterija testova odstupa od jedne do<br />
druge sportske discipline, iako pojedini<br />
mjerni instrumenti, veoma često, mogu<br />
biti upotrijebljeni, u selekciji za različite<br />
sportske discipline. Posljednjih se<br />
godina nastoji doći do što preziznijih i<br />
specifičnijih mjernih instrumenata koji<br />
će i proces selekcije učiniti pouzdanijim.<br />
Prognoza se zasniva na standardima koji se oslanjaju<br />
na kvalitativnosti pokazatelja, koji su dobijeni mjerenjima<br />
početnog stepena sposobnosti i karakteristika i<br />
mogućnosti razvijanja istih.<br />
Preciznije, u zavisnosti od početnog stepena,<br />
koji se uslovno označava kao nizak srednji i visok,<br />
kao i razvijanja, koje se takođe može odvijati u tri<br />
nivoa kvaliteta (nizak, srednji i visok), samo<br />
pojedinac sa visokim početnim nivoom svojih<br />
kvaliteta (potencijala) i visokim stepenom<br />
usavršavanja svojih sposobnosti, može doći do<br />
vrhunskog sportskog nivoa. Sve ostale strukture<br />
sportskog razvitka (početni nivoi i kvalitet<br />
usavršavanja) ne mogu dovesti do formiranja<br />
vrhunskog sportiste.<br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U INDIVIDUALNIM I<br />
EKIPNIM SPORTOVIMA<br />
• Većina individualnih sportova, prema standardu<br />
složenosti kretnih struktura, bazičnog je tipa (atletika,<br />
plivanje, gimnastika, skijanje). Zbog toga postaje<br />
razumljivo isticanje bazičnih motoričkih i morfoloških<br />
testova u selekciji talenata za te sportove (Aule i Loko,<br />
1982; Henson i sar. 1989; Schroter i Voss, 1990;<br />
Johnes, 1989, 1993 i 1997; Suslov i Kulakov, 2003).<br />
Nasuprot tome, genetski određeni potencijali<br />
morfološkog i funkcionalnog karaktera, nisu značajno<br />
doprinijeli pronalaženju talenata za sportske igre<br />
(Pienar i sar., 1998; Hoare i Warr, 2000; Reilly i sar.<br />
2000).<br />
3
3/2/2011<br />
<strong>SELEKCIJA</strong> U <strong>SPORTU</strong><br />
HRONOLOŠKA DOB<br />
• Hronološka dob<br />
• Biološka dob<br />
• Sportska dob<br />
• Relativna dob<br />
BIOLOŠKA DOB<br />
BIOLOŠKA DOB<br />
SPORTSKA DOB<br />
4
3/2/2011<br />
RELATIVNA DOB<br />
relativno godište<br />
Ekipa<br />
Relativna dob selekcija U15, U16, U17 i U18;<br />
Helsen, Van Winckel i Williams (2005)<br />
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII<br />
Belgija 15 10 12 13 9 10 9 6 5 3 3 4<br />
Danska 14 10 9 4 15 10 7 7 6 6 0 2<br />
Engleska 21 15 11 5 5 3 4 6 8 8 5 3<br />
Francuska 9 3 6 5 5 3 4 0 0 4 1 1<br />
Njemačka 18 17 17 6 13 7 9 7 5 2 2 0<br />
Italija 14 12 10 7 6 5 6 9 5 1 0 2<br />
Holandija 14 15 11 6 8 7 1 12 14 6 5 2<br />
Portugal 8 15 10 13 9 3 1 5 3 2 3 0<br />
Španija 8 4 6 11 7 4 4 1 0 2 2 1<br />
Švedska 6 8 3 5 3 3 1 3 3 1 0 0<br />
Relativna dob seniorske i mladih selekcija<br />
FK Atletiko Bilbao (Mujika, 2007)<br />
RELATIVNA DOB<br />
januar-februar oktobar-decembar<br />
Selekcija<br />
Seniori 79,20% 8,30%<br />
Mlade selekcije 85,20% 9,90%<br />
RELATIVNA DOB<br />
RELATIVNA DOB<br />
5
3/2/2011<br />
SELEKCIONI KRITERIJUMI za sprintere<br />
Alabin i sar. (1980)<br />
Dob<br />
Visina<br />
/cm<br />
Masa/<br />
kg<br />
60m 100m 300m Dalj<br />
mj.<br />
Petos<br />
kok<br />
Leđa/<br />
din<br />
11 148,5 37,9 9,8 15,9 58,4 180 9,25 73,5<br />
12 153,8 41,4 9,3 15,0 54,2 191 9,84 87,6<br />
13 160,3 47,0 8,8 13,9 49,9 209 10,74 112,2<br />
14 168,2 55,6 8,1 12,9 49,2 233 12,00 135,6<br />
15 172,8 60,7 7,7 12,3 42,8 249 12,75 148,7<br />
16 176,7 65,6 7,2 11,9 40,4 261 13,70 157,6<br />
Dob/Pol<br />
Dječaci<br />
Selekcioni kriterijum za bacače i<br />
skakače Ruderman i Komarova (1985)<br />
Visina/<br />
cm<br />
Masa/kg<br />
30m/lete<br />
ći/s<br />
60m/viso<br />
ki/s<br />
Dalj<br />
mjesto<br />
Troskok<br />
mj.<br />
Bac.<br />
kugle<br />
11 165 50-55 4,3 9,4 210 600 10,50<br />
12 170 55-60 4,1 9,2 220 630 11,50<br />
13 175 60-65 3,8 8,9 230 680 13,00<br />
Djevojčice<br />
11 160 45-50 4,5 9,8 200 520 10,50<br />
12 168 50-55 4,2 9,4 210 650 11,40<br />
13 170 55-60 3,9 9,0 215 680 12,50<br />
SELEKCIONI KRITERIJUMI<br />
• Parry O'Brien: 190cm, 111kg, 100m=10,8s,<br />
• Brian Oldfield 196cm, 125kg, (365cm, Dalj Mjesto)<br />
• Alexander Baryschnikow: 198cm, 130kg,<br />
• Udo Beyer: 195cm, 135kg, bench press: 305kg, d. čučanj:<br />
450kg,<br />
• Alessandro Andrei: 191cm, 118kg,<br />
• Ulf Timmermann: 194cm, 118kg, bench press: 190kg, d. čučanj:<br />
330kg, trzaj: 160kg,<br />
• Randy Barnes: 195cm, 132kg,<br />
• John Godina: 193cm, 129kg, bench press: 215kg, d. čučanj:<br />
340kg,<br />
6