13 kljestari raci kukci

CHELICERATA - klještari

Phylum: ARTHROPODA
Subphyllum: CHELICERATA (O-Rec.)
Vrlo raznolika skupina.
U morima, slatkoj vodi i na kopnu.
Predatori, strvinari ili paraziti na
drugim organizmima – hrane se krvi,
kožom ili dlakom i mogu prenesti
zarazne bolesti.
Druga naraširenija skupina
člankonožaca.

Građa tijela:
PROSOMA (cefalotoraks) – glava i oprsje
OPISTOSOMA (abdomen) – zadak

Prosoma
6 pari člankovitih ekstremiteta.
Prvi par – helicere, klješta ; specijalizirani dio usta za drobljenje
plijena.
Drugi par – pedipalpi; dio usta ili povećani, modificirani u
hvataljke za lov plijena.
Četiri para ekstremiteta za hodanje .
Jedini člankonošci koji nemaju antene.

TAKSONOMIJA CHELICERATA
Class: MEROSTOMATA –praklještari (Cm-Rec.)
Subclass: EURYPTERIDA – euripteridi (O-P)
Subclass: XIPHOSURIDA - ksifosurida (S-Rec.)
Class: ARACHNIDA – paučnjaci (S-Rec.)

Class: MEROSTOMATA –praklještari (Cm-Rec.)
Subclass: EURYPTERIDA – euripteridi (O-P)
Naizgled slični škorpionima –
“vodeni škorpioni”.
Najveći člankonošci koji su ikad
živjeli na Zemlji – mogli narasti do
2 m u duljinu.
U morima, močvarnim predjelima,
te u brakičnim i slatkim vodama.
Odlični plivači i veliki grabežljivci.
Najveci predatori S mora.

Skelet od 3 dijela.
Prosoma – spojeni segmenti glave i
trupa.
Par sitnih očiju – oceli i par velikih
složenih latelarnih očiju.
Helicere - hvatanje i drobljenje
pljena; 5 pari jednogranatih nogu za
hodanje ; zadnje proširene u
lopataste nastavke za plivanje.
Opistostoma – zadak. 12 segmenata.
Na prednjim segmenatima nastavci
- škrge.
Telzon - rep. Može završavati u
obliku bodlje, lepezasto ili s više
bodlji.

Eurypterus (O-P1)
Sitne helicere, šiljast telzon i
veliki ekstremiteti za veslanje.
Pterygotus (O-D)
Duge helicere.
Telzon u obliku okruglaste
pločice. Najveći artropod koji je
ikad živio.

Class: MEROSTOMATA –praklještari (Cm-Rec.)
Subclass: XIPHOSURIDA – ksifosurida (S-Rec.)
Nešto više zastupljeni u Pz; danas žive
samo 3 roda.
Velika i široka prosoma; na donjim
rubovima može biti proširena u bodlje.
Ocele i oči; usta, helicere i 5 pari
ekstremiteta za hodanje i/ili plivanje.
Kratka opistostoma s djelomično
spojenim segmentima. Nastavci u obliku
pločica za plivanje i disanje.
Telzon – jako izdužen u obliku bodlje.
Lat. xiphos – mač; ura – rep.

Limulus - potkovičasta rakovica (S-Rec.)
Recentni prakliještar.
Živi i danas u Pacifiku i Atlantiku uz
američku obalu.
Plitkovodni okoliši do 50m dubine.
Tolerira različite raspone slainiteta, živi i
u estuarima.
Pliva leđno, a često se ukopava u podlogu.
Predator – školjkaši, crvi i sl.
Lijepi fosilni primjerci nađeni u J
sedimentima Solnhofena.

Class: ARACHNIDA – paučnjaci (S-Rec.)
Helicerati prilagođeni životu na kopnu.
Dišu lepezastim uzdušnicama.
Obuhvaćaju različite redove od kojih
su najznačajniji pauci, škorpioni,
krpelji, grinje itd.
Fosilni nalazi su rijetki, no poznati su
od S.
Najbolje se sačuvaju u jantaru.

CRUSTACEA - raci

Phylum: ARTHROPODA
Subphyllum: CRUSTACEA – raci (Cm–Rec.)
Najčešće morske ili
slatkovodne životinje, neki su
se prilagodili i životu na
kopnu.
Od dubokomorskih prostora
do jezera i potoka koji se
povremeno isušuju.
Rijetko se fosilno sačuvaju.
Ostrakoda i vitičari -
vapnenački skeleti, dekapoda
-kalcificirani oklopi.
Razmnožava nje spolno -
larvalni stadij (nauplius).

Građa skeleta
Glava – cephalon. Pet pari ekstremiteta: dva para ticala –osjetilni
organi (antennae i antenullae), par mandibula i dva para maksila –
hranidbeni aparat.
Oprsje – torax. Često sraste s glavom u cephalothorax.
Zadak – abdomen. Završava telzonom u obliku bodlje, rašlja ili
lepeze.
Svaki segment oprsja i zatka - par dvogranatih člankovitih
ekstremiteta za kretanje, plivanje, disanje, pridržavanje plijena
ili nošenje jaja. Neki na prvim toraksnim nogama imaju razvijena
klješta.

TAKSONOMIJA CRUSTACEA
Za paleontologiju su važne skupine:
Class: MALACOSTRACA - viši raci (Cm-Rec.)
Class: MAXILLOPODA (Cm-Rec.)
Subclass: CIRRIPEDIA – vitičari (O-Rec.)
Subclass: OSTRACODA (Cm-Rec.)

Class: MALACOSTRACA - viši raci (Cm-Rec.)
Decapoda - od D.
More, od litorala do abisala, rjeđe u slatkoj
vodi.
Bentos ili plankton, a ponekad su i paraziti.
Predatori ili strvinari.
Do 50 cm.
Čvrsti oklop – cefalotoraks.
20 segmenata na tijelu i 5 pari nogu za
pokretanje – dekapoda.

Rakovi i rakovice.
Rakovi dugorepi (Eryma). Fosilno
najčešće klješta.
Rakovice kratkorepe – rep malen,
plosnat i podvijen pod široki skelet
cefalotoraksa.
Kod nas u primorskom pojasu u bazi
eocenskog fliša tzv. sloj s rakovicama.
Harpactocarcinus (E)
Široki oklop.
Ranina (E)
Nešto dulji oklop. Površina ukrašena
nizovima sitnih čvorića.

Class: MAXILLOPODA (Cm-Rec.)
Subclass: CIRRIPEDIA – vitičari (O-Rec.)
Morski sesilni raci.
Meko tijelo: segmentacija slabo
vidljiva. 6 pari nečlankovitih nožica -
spiralno savijene dlakave vitice.
Suspenzojedi.
Skelet od vapnenačkih pločica:
rostrum, carina i lateralia, a odozgo
pomične pločice terga i scuta.

Pričvršćivanje za podlogu pomoću
drške ili direktno mekim tijelom.
Plitkovodni okoliši s visokom
energijom vode.
Važni tvorci sedimenata – na
šelfu američkog dijela Atlantika
doprinose više od 50 %
karbonatnoj sedimentaciji.
Balanus – brumbuljak (E-Rec.)
Facijesni fosil za obalnu zonu.
Pyrgoma (M-Rec.)
Koraljni grebeni.
Konvergentna koraljima samcima
i rudistima.

Class: MAXILLOPODA (Cm-Rec.)
Subclass: OSTRACODA (Cm-Rec.)
Mikroskopski račići – proučavaju se u
okviru mikropaleontologije.
Veličina 0.15 - 2 mm, najveće Pz
jedinke 80 mm.
Istraživanje nafte i plina.
Odlični provodni fosili.
Osobine: brza evolucija, mnogobrojni,
sitni.
Primjena: Biostratigrafija
Paleoekologija
Paleooceanologija

Slabo izražena segmentacija, no ipak
se razlikuju glava i oprsje, abdomen
rudimentaran.
Glava: 5 pari člankovitih nožica (dva
para antene).
Oprsje: 5 -7 pari člankovitih nožica
za kretanje i hranjenje.
Spolni dimorfizam – muške : ženske
jedinke.
Žive do 3 godine (morski, slatkovodni
par mjeseci). Presvlače karapks 4 – 5
(max. 8) puta tijekom života.

TRACHEATA (UNIRAMIA) – uzdušnjaci

Phylum: ARTHROPODA
Subphyllum: TRACHEATA – uzdušnjaci (D–Rec.)
Kopneni člankonošci, neki vodeni
tijekom čitavog života ili samo u
određenim životnim periodima.
Jednogranati ekstremiteti –
uniramia.
Traheje ili uzdušnice. Na površini
tijela otvaraju se oduškom (stigma).
Smatra se da su se razvili iz
kolutićavaca prijelazom na kopneni
način života.

TAKSONOMIJA TRACHEATA
Podjela:
Class: MYRIAPODA – stonoge (D-Rec.)
Rijetki fosilni nalazi. Male, kopnene crvolike životinje; na
svakom segmentu (11-170) je 1 ili 2 para ekstremiteta.
Class: INSECTA - kukci (D-Rec.)

Class: INSECTA - kukci (D- Rec.)
Najbrojnija skupina bezkralježnjaka.
Oko milijun različitih vrsta.
Uglavnom na kopnu, rjeđe u
slatkovodnim i morskim okolišima.
Mnogi se prilagodili letenju,
preobrazba (metamorfoza).
Veličina: današnji uglavnom 1mm-2cm;
Lat. insectare – urezati, zarezati

Tijelo: glava - caput, oprsje -toraks i
zadak - abdomen.
Jednostavne ili facetirane oči,
antene i tri para čeljusti (maksila i
mandibula).
Čeljusti različito modificirane : za
griženje (hrušt), lizanje (pčela),
sisanje (leptir), bodenje (komarac) i
sl.
Toraks od tri segmenta s
ekstremitetima za kretanje – nožice.
Jedan ili 2 para krila, ili bez krila.
Abdomen od 11 segmenata s cirima
na kraju.

V ećinom odijeljena spola i često imaju
spolni dimorfizam.
Hitinskim ovoj s brojnim žlijezdama,
mogu izlučivati vosak, svilu, otrove i sl.
Teško se fosilno sačuvaju – specijalni
uvjeti očuvanja.
Najbolje sačuvani fosili kukaca u jantaru.
Uglavnom dobri pokazatelji paleoklime –
facijesni fosili.
U miocenskim naslagama Radoboja brojni
mravi i termiti - tropske šume i topla
klima.

TAKSONOMIJA INSECTA
Kriterij: posjedovanje krila:
APTERYGOTA (D-Rec.) – beskrilci
PTERYGOTA (C-Rec.) – krilati kukci
APTERYGOTA (D-Rec.) - beskrilci
Bez krila, najčešće s jednostavnim očima
i razvojem bez metamorfoze.
Najstarija skupina Collembola.
Najprimitivniji kukci, dugi do 1mm.

PTERYGOTA (C-Rec.) – krilati kukci
Stenodictya (C)
Ishodišni za razvoj svih ostalih kukaca.
Krila se nisu mogla skupiti uz tijelo; imaju
jednostavnu nervaturu.
Primitivan habitus; jednaki jasno odjeljeni
članci na zatku, 3 podjednaka segmenta na
oprsju .
Promjer krila do 10 cm.
Meganeura - golemo vretence (C)
Najveći kukac svih vremena; raspon krila
oko 70 cm.
Karbonske prašume.

Burgess Shale fauna iz srednjeg kambrija
Jedna od najznačajnijih
fosilno sačuvanih
zajednica na Zemlji – oko
60 000 fosilnih jedinki.
Otkrivena na području
Britanske Kolumbije,
Kanada 1909.g.

Crv
Anomalocaris
najveći organizam iz
srednjeg kambrija -
člankonožac
oko pola metra dug,
veliki grabežljivac