BUD 2012.pdf - Osnovna Å¡kola Budrovci

NAŠI ODLIKAŠI 

Kao i svake godine, predstavljamo Vam naše odlikaše. Ovaj put, samo su djevojke, 

i to njih tri, postigle taj uspjeh, te smo im postavili nekoliko pitanja... 

 

1. Koja je tajna tvog odličnog uspjeha tijekom 

školovanja 

2. Kakvi su tvoji dojmovi o dosadašnjem školovanju 

3. Koji ti je bio najteži predmet Zašto 

4. Jesi li išla na natjecanje i koje si uspjehe ostvarila 

5. Koji su ti bili najbolji učitelji/učiteljice 

6. Hoće li ti škola i učitelji ostati u dobrom sjećanju 

7. Tko će ti najviše nedostajati Zašto 

Helena Maljarić 

1. Nema tu tajne... samo puno učenja i slušanja na 

satu. 

2. Dosta dobri... Bilo je ponekad teško, no to nije ništa 

prema onome što me tek čeka. 

3. Nema ni jednog predmeta koji mi je bio najteži, ali 

s matematikom nisam baš uvijek bila na ti... he-he. 

4. Da, išla sam... No baš i nije bilo uspješno. 

5. Ima ih dosta... Učitelj Ivan Jukić, učiteljica Maja, 

učitelj Igor i učitelj Mato... a tu je naravno i razrednica 

Željka Milušić. 

6. Da, hoće i jako će mi nedostajati... 

7. Prijatelji iz razreda (Dominik, Tonka, Luka...). Zato 

što su oni uvijek bili uz mene, a i uvijek su nas sve nasmijavali. 

Helena Nemet 

1. Pažnja na satu, marljiv rad i marljivo učenje. 

2. Pa, dobri. 

3. Pa, nije ih bilo, svi predmeti su bili podjednako teški. 

4. Jesam, nekoliko puta. Završila sam na županijskom 

natjecanju iz tehničkog i LiDraNu. 

5. Svaki učitelj i učiteljica su bili dobri na svoj način, pa 

ne bih htjela nikoga izdvajati, ali bih htjela spomenuti 

svoju prvu učiteljicu Nadu Pavić jer sam uz njezinu 

upornost uspjela postati odlikašica.. 

6. Naravno da hoće. 

7. Prijatelji iz razreda. S njima sam provela devet godina 

u školi i puno toga smo prošli i učinili zajedno. 

2 

BUD ‘11./’12. 

Valentina Nemet 

1. Slušanje na satu i učenje kod kuće. 

2. Dobri... učitelji odlično rade svoj posao i može se od 

njih jako puno naučiti, samo tko hoće slušati... 

3. Nijedan, svi su bili podjednako teški i podjednako 

lagani. 

4. Išla sam na županijsko natjecanje LiDraNo. 

5. Mato Katalenić, Igor Barišić, Maja Vukadin, Ivan 

Jukić i Željka Milušić. 

6. Naravno da hoće. 

7. Nedostajat će mi moji prijatelji iz razreda i učitelji. 

Zato što se sa svojim prijateljima iz razreda družim 

devet godina, a učitelji će mi isto nedostajati jer kad 

odem u srednju tamo neće biti ovako ljubaznih i dobrih 

učitelja. 

Pripremila: Klaudija Šupuković

UVOD, SADRŽAJ, IMPRESSUM 

Zahvaljujemo g. Velimiru Slobođancu na dugogodišnjoj potpori i nesebičnoj 

pomoći u izdavanju i tiskanju našeg lista. 

Zahvalni učenici i djelatnici OŠ Budrovci 

Još jedna školska godina bliži se svom kraju 

i stigao nam je novi Bud. Dvanaesti po redu. 

Koncepcijski ove godine nismo puno mijenjali 

u odnosu na prošli broj, ali se svejedno 

dosta toga promijenilo. Naše višegodišnje 

tročlano uredništvo prošle je godine završilo 

svoje osnovnoškolsko obrazovanje, pa su ove 

godine na scenu stupile nove snage. Još su 

mladi i neiskusni, ali se trude i poletni su. I 

brzo uče. Sigurni smo da će svake godine posao 

koji obavljaju biti sve bolji i bolji, a time i 

naš Bud. 

I ove godine naši su učenici bili uspješni na 

natjecanjima. Plasmani na državna natjecanja 

već su nam postala uobičajeni, što nikako 

ne znači da ih ne cijenimo i da im se ne veselimo. 

Učenici naše škole također su uspješni 

na državnoj razini i u sportu, o čemu možete 

ponešto pročitati i na ovim stranicama. I na 

kraju, posjećujte našu internetsku stranicu 

koju nastojimo održavati aktualnom i informativnom, 

a planiramo ju i proširiti dodatnim 

sadržajima. 

Uredništvo 

Naši odlikaši ······························································ 2 

Uvod, sadržaj ····························································· 3 

Razgovor s povodom - učitelj Stanko Tišma ················ 4 

Naši djelatnici ···························································· 5 

U našoj školi i oko nje ··········································· 6-14 

Mala škola ······························································· 15 

Naši maturanti ···················································· 16-17 

Povijesni kutak ························································ 18 

Putujemo svijetom ··················································· 19 

1. razred ·································································· 20 

2. razred ·································································· 21 

3. razred ·································································· 22 

4. razred ·································································· 23 

PŠ Đurđanci ························································ 24-25 

5.-8. razred ························································· 26-28 

Svaštara ··································································· 29 

Sport ······································································· 30 

Učenička natjecanja ················································· 31 

Vremeplov ······························································· 32 

IMPRESSUM 

BUD - list učenika i djelatnika OŠ "Budrovci" - Godina XII - broj 12 - lipanj 2012. 

Izdavač: Osnovna škola “Budrovci”, Gupčev trg 8 

www.os-budrovci.skole.hr 

U izradi, prikupljanju i odabiru literarnih i likovnih materijala sudjelovali su učenici naše škole zajedno sa svojim 

učiteljicama, odnosno razrednicima/razrednicama; 

Glavni urednik: Igor Barišić, prof. 

Uredništvo: Antonela Jurić, Klara Maroši, Petar Maroši, Klaudija Šupuković, David Vladić (svi 5. r.), Katarina Kuric, 

prof., Tihana Moro-Vladić, prof., Ivan Jukić, prof., Željko Vurm 

Lektori: Tihana Moro-Vladić, prof., Vlado Markić, prof. 

Novinari: Ana Muhar, Matea Petrović (obje 7. r.), Barbara Kemec (6. r.), Antonela Jurić, Klara Maroši, Petar Maroši, 

Klaudija Šupuković, David Vladić, Petra Zetović (svi 5. r.), Ivan Maletić (4. r.) i drugi; 

Fotografije: Ivan Jukić, prof., Željko Vurm, Igor Barišić, prof. i drugi; 

Slika na naslovnici: “Šokac i šokica”, Helena Maljarić, 8. r. (linorez u boji) 

Računalna obrada i priprema za tisak: Igor Barišić, prof., Ivan Jukić, prof. 

Digitalna obrada fotografija u boji: Ivan Jukić, prof., Igor Barišić, prof. 

Naklada: 200 primjeraka 

Tisak: Tiskara Budrovci, Gupčev trg 21, Budrovci 

BUD ‘11./’12. 3

RAZGOVOR S POVODOM 

RAZGOVOR S NASTAVNIKOM STANKOM TIŠMOM 

Povodom skorašnjeg odlaska u zasluženu mirovinu, razgovarali smo s nastavnikom tjelesne kulture 

Stankom Tišmom koji je u našoj školi odgojio i pravilno usmjerio brojne generacije učenika. 

Zahvaljujemo mu ovim putem i u ime svih prošlih generacija učenika na svom uloženom trudu, 

predanosti i strpljenju, te posebice na znanju koje je učenicima prenio, te mu želimo puno zdravlja i 

dugu i sretnu mirovinu. 

BUD: Za početak, recite nam nešto o svom školovanju 

S.T.: Tijekom cijelog osnovnog školovanja i meni su 

moji roditelji neprestano govorili da trebam puno učiti, 

kako bih mogao upisati srednju školu i potom upisati 

fakultet, jer ću jedino tako uspjeti u životu. No svi 

znamo kako je teško zagrijati stolicu, kako mama i tata 

ne bi pali u nesvijest vidjevši moju završnu svjedodžbu. 

BUD: Kako ste se odlučili baviti baš ovim poslom, što 

Vas je najviše privuklo 

Ljubav prema sportu i djeci koja su zanimljiva i kreativna. 

BUD: Kakav odnos imate sa svojim učenicima 

S.T.: Autoritarni odnos u nastavi: red, rad i disciplina. 

Odgojiti mlade ljude i učiti ih pravim vrijednostima, te 

međusobnom uvažavanju i razumijevanju. 

BUD: Kakav je osjećaj dati učeniku jedinicu 

S.T.: U svojoj dugogodišnjoj praksi, nisam imao takav 

slučaj, ali ako je ocjena procjena znanja, a ne njena 

stvarna mjera onda će svi zdravi učenici na kraju postići 

željene ciljeve. 

BUD: Što mislite, jeste li bili strog učitelj 

S.T.: Uvažavajući sve pedagoške principe, jasno pravilo 

igre u procesu nastave bilo je; ja hoću, ja mogu i ja 

moram. 

BUD: Koja biste pozitivna iskustva istaknuli tijekom 

svog radnog vijeka 

S.T.: Živjeti život i uživati, bez obzira što Vas na tom 

putu čeka, te ostati pozitivan i vjerovati u sebe. 

BUD: Vjerojatno je bilo i negativnih, sjećate li se kojega 

S.T.: Dio negativnih iskustava vezana su za opće stanje 

u nastavnom procesu, gdje se od nastavnika traži da 

na satovima tolerira puno toga što do prije nekoliko 

godina u razredu nije bilo prihvatljivo. 

BUD: Da možete vratiti vrijeme i nešto promijeniti u 

svom radu, biste li to učinili Ako da, što 

S.T.: Kad se šalimo, godine života i zdravlje, a kada je 

škola u pitanju poštenje, pravednost, vrijednosti znanja 

i besplatno školovanje. 

BUD: Što će vam najviše nedostajati kada odete u 

mirovinu 

S.T.: Svako vrijeme ima svoje vrijednosti. Nedostajat 

će mi dobra suradnja s kolegama, ali i sa učenicima što 

mi je uvijek bilo jako važno. 

BUD: Kako planirate provoditi umirovljeničke dane 

S.T.: To će za mene biti novo razdoblje života, prostor 

za nova događanja. Što će odnijeti pobjedu, još ni sam 

ne znam. 

BUD: Koji ćete razred ili učenika najviše pamtiti 

S.T.: Dogodovština je bilo dosta puno; teško mi je bilo 

koju izdvojiti. Svaka generacija odnese i dio tebe koji si 

uložio u taj odnos. Volio sam svaki razred na poseban 

način i uvijek sam bio spreman na otvorenu suradnju 

sa svim učenicima. 

BUD: Imate li kakve poruke za učenike i učitelje naše 

škole 

S.T.: Stjecanje novih znanja bit će zajednički uspjeh 

Vas, vaših učitelja i roditelja, pa i šireg okruženja, jer 

svima je u interesu stvaranje pametnih, educiranih i 

svestranih osoba u koje se razvijate. 

Razgovarali: Antonela Jurić i Petar Maroši, 5. r. 

4 

BUD ‘11./’12.

NAŠI DJELATNICI 

ASISTENTICE U NASTAVI 

Ove školske godine djelatnicima naše škole u radu su se pridružile i tri asistentice u nastavi, koje pomažu 

učenicima, bilo onima s teškoćama u svladavanju gradiva, bilo onima s teškoćama u razvoju. 

Na taj način i same stječu potrebno iskustvo u radu s djecom koje će im dobro doći kada same stupe 

u učionicu. U našoj školi trenutno kao asistentice u nastavi rade učiteljice razredne nastave Tajana 

Bakula i Ena Dujmović, te profesorica hrvatskog jezika i književnosti Valentina Kedačić. Kako bismo 

ih malo bolje upoznali, razgovarali smo s njima i postavili im nekoliko pitanja: 

1. Za početak recite nam nešto o sebi 

2. Koju ste školu završili i zašto baš nju 

3. Kako vam se sviđa raditi u našoj školi 

4. Kakav imate odnos s učenicima 

5. Kako vam je raditi s drugim učiteljima 

6. Hoće li vam biti žao kad odete iz naše škole 

Tajana Bakula 

1. Zovem se Tajana Bakula. 

Imam 24 godine i živim ovdje u 

Budrovcima. 

2. Završila sam gimnaziju u Đakovu. 

Zato što sam htjela ići na 

fakultet. 

3. Super. Škola je mala, nema 

puno učenika, i svi učenici su 

dobri kao i njihovi učitelji. Baš 

je lijepo. 

4. Pa, dobar. Učenici su dobri, 

nisu zločesti, pa je odnos baš 

dobar. 

5. Dobro, kolektiv je baš dobar, 

ljubazan i super smo se uklopili. 

6. Hoće. Iako je ovo malo vremena 

što smo proveli ovdje, bit 

će mi jako žao. 

Ena Dujmović 

1. Zovem se Ena Dujmović. Završila 

sam gimnaziju i učiteljski fakultet u 

Osijeku. Prošle godine sam diplomirala 

i jesenas sam počela raditi u 

vašoj školi. 

2. Opću gimnaziju. Zato što sam 

planirala upisati učiteljski fakultet 

ali nisam mogla ni s jednom drugom 

školom. 

3. Pa jako mi se sviđa raditi u ovoj 

školi. Svi su dobri, i učenici i cijeli 

kolektiv, stvarno je lijepo raditi s 

njima. 

4. Mislim da imam dobar odnos s 

učenicima. Meni se sviđa raditi s 

njima, a sad ne znam kako je njima. 

5. Jako lijepo, mala je škola, svi se 

lijepo slažu i to mi se jako sviđa. 

6. Naravno da hoće, ali ipak, valjda 

ću vas još nekad posjetiti u vašoj 

školi. 

Valentina Kedačić 

1. Zovem se Valentina Kedačić. 

Radim u OŠ Budrovci, na stručnom 

osposobljavanju sam. 

2. Opću gimnaziju u Đakovu. 

Zato što sam htjela upisati fakultet, 

hrvatski jezik i književnost, 

pa sam se odlučila na gimnaziju. 

3. Jako mi se sviđa i lijepo mi je. 

Kolektiv je odličan, učenici su 

odlični... 

4. Izvrstan. Ja mislim da je izvrstan. 

5. Jako lijepo. 

6. Da, jako. 

Razgovarale: 

Antonela Jurić i 

Klaudija Šupuković, 5. r. 


U NAŠOJ ŠKOLI I OKO NJE 

Na sljedećim stranicama donosimo Vam rubriku “U našoj školi i oko nje”. U njoj radimo presjek 

događanja tijekom protekle školske godine i izdvajamo najzanimljivije vijesti objavljene na školskoj 

internetskoj stranici (na adresi www.os-budrovci.skole.hr). Ona donosi vijesti o događanjima 

u školi i vezano uz nju, kao i o događanjima u široj zajednici. Svakako Vas pozivamo da ukoliko 

ste u mogućnosti posjećujete našu internetsku stranicu koja se redovito osvježava i nadopunjuje, 

te sadrži i one vijesti koje nisu mogle stati u ovu rubriku. 

RUJAN 

Početak nove nastavne godine 

U ponedjeljak 5. rujna 2011. počela je nova nastavna godina u OŠ Budrovci, 

kao i u većini škola u Republici Hrvatskoj. Učenike su prvo dočekali njihovi razrednici koji su im zaželjeli dobrodošlicu, 

i dali im daljnje upute. Zatim je sve učenike naše škole pozdravio ravnatelj, upoznao ih s kućnim redom škole 

i zaželio im puno uspjeha u predstojećoj nastavnoj godini. 

Od ove godine, organiziran je prijevoz autobusom za učenike iz Đurđanaca i Budrovačkog Brda. 

Također, odmah od prvog dana krenula je s radom i školska prometna patrola koja na taj način pomaže svim 

učenicima, a naročito prvašima, da se lakše snađu i budu sigurniji u prometu. 

Terenska nastava na sportskom igralištu 

Učenici i učitelji Područne škole Đurđanci, 28. rujna 2011. boravili su u prirodi. Baveći se promjenama u prirodi, 

uočavanjem karakteristika novopristigle jeseni, prikupljanjem utisaka za govorne i pismene vježbe te za likovno i 

glazbeno stvaralaštvo, ali i natjecanjima i sportskim igrama, učenici 

razredne nastave 

Područne škole 

Đurđanci koje su 

predvodili učiteljica 

Martina Sraga 

i učitelj Željko 

Vurm, realizirali 

su sadržaje terenske 

nastave na 

igralištu Nogometnog 

kluba 

„Slavonac“ Đurđanci. 

6 



LISTOPAD 

Dan zahvalnosti za plodove 

zemlje - Dan kruha 

Dana 18. listopada 2011. u našu školu stigli su Dani kruha. Veseli 

učenici su u školu donijeli kifle, kruh, perece... U velikom iščekivanju 

priredba je počela u 11 sati. Učenici od prvog do petog razreda 

nastupali su na priredbi, kao i polaznici Male škole. Posjetio nas je 

i naš župnik vlč. Šimo Domazet. Bio je tako dobar i svi smo izmolili 

jedan "Oče naš". Poslije toga umorni učenici krenuli su svojim kućama. 

(Klara Maroši, 5. r.) 

Boravak naših učenika 

u Orahovici 

Krajem listopada, učenici trećih i četvrtih razreda 

naše škole iz Budrovaca i Đurđanaca, zajedno 

sa svojim učiteljicama, boravili su u Dječjem 

odmaralištu Crvenog križa u Orahovici. 

Ondje su sudjelovali u školi u prirodi i obuci 

neplivača, pod nadzorom stručnog osoblja. 

Ruke mijem, brašno sijem... 

Povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje – Dana kruha, 

učenici razredne nastave PŠ Đurđanci 20. listopada 2011. upoznali 

su se s pripremanjem i pečenjem kruha u krušnoj peći. Učenici 

su saznali što je sve potrebno za pravi domaći kruh, te kako 

se on mijesi i peče u krušnoj peći. Postupak im je objasnila gospođa 

Marija Barbarić u čijem se domaćinstvu nalazi krušna peć 

koja je u stalnoj uporabi. Svaki učenik je dobio komad tijesta od 

kojega je umijesio svoj kolač a nakon pečenja je i isprobao svoj 

krušni proizvod. Uz svježe pečeni kruh domaćini su sudionike 

projektne nastave poslužili i pitom s krumpirom i mljevenim 

mesom, te sokom, kavom i jabukama (jer je i Dan jabuka). Dok 

su čekali da se kruh ispeče učenici su zapjevali. Čuvši pjesmu o 

kruhu i veseli dječji žamor pojavili su se susjedi i roditelji nekih 

učenika a među njima i jedna stara baka. Pridružili su se veseloj 

družini i dali doprinos projektu iznošenjem svojih iskustava a 

počastili su se i svježim krušnim proizvodima. 

Projekt su vodili učiteljica Martina Sraga i učitelj Željko Vurm, te 

vjeroučiteljica 

Željka Milušić 

i pedagoginja 

Maja Škalić. 


STUDENI 


2. manifestacija "Majstor" 

Dana 11. studenoga, u nastavno-športskoj dvorani u Đakovu održana je druga 

po redu manifestacija „Danas mali, sutra veliki majstor“. Osnovna škola 

Budrovci bila je jedan od domaćina. Profesor tehničke kulture Ivan Jukić bio 

je autor projektnog zadatka, te se zbog toga učenici OŠ Budrovci nisu natjecali. 

Generalni sponzor ove manifestacije bio je grad Đakovo. Natjecalo se 53 

tima iz 47 osnovnih škola i klubova mladih tehničara. Iako van natjecateljske 

konkurencije, izloženi rad Kluba mladih tehničara naše škole zapazili su i novinari 

Radio Đakova koji su nas (prof. Ivana Jukića i moju malenkost, op. a.) 

pozvali da gostujemo u njihovu studiju u emisiji „Bio eko energija“, gdje smo 

slušateljima pokušali dočarati izgled našeg rada. (Domagoj Kolić, naš bivši 

učenik i član uredništva školskog lista Bud) 

Obilježen Dan sjećanja na Vukovar 

U petak, 18. studenoga, jednosatnim programom kojeg su pripremili učenici 8. razreda obilježen je u našoj školi 

Dan sjećanja na Vukovar. Program je započeo kratkim uvodnim govorom, nakon čega je uslijedilo prikazivanje 

dokumentarnog filma "Vukovar 1991". Po završetku filma, učenici i djelatnici škole uputili su se na prostor ispred 

nastavničkog ulaza u školu, gdje je održana zajednička molitva za sve stradale u Domovinskom ratu, te zapaljeno 

20 svijeća u spomen na 20. godišnjicu herojskog pada Vukovara. Ondje su izloženi i radovi koje su prošle godine 

izradili članovi Kluba mladih tehničara Budrovci - makete vukovarskog vodotornja, spomenika na Ovčari, te Bijelog 

Križa (spomenika hrvatskim braniteljima na rijeci Vuki). Zajedno s osmašima, program je organizirao profesor 

povijesti Mato Katalenić. 

Svečano otvorenje novog 

društvenog doma u Đurđancima 

Učenici Područne škole Đurđanci nastupali su 25. studenoga 2011. 

prilikom otvorenja novog društvenog doma. Učenici drugoga i četvrtog 

razreda Područne škole Đurđanci, Anamarija Tadić, Ines Jakšić, 

Manuela Bibković, Magdalena Karajko, Anamarija Živković, 

Pavo Marinović, Emanuel Florijan i Luka Erdeljić, nastupali su s pjesmom 

„Naše selo“ na otvorenju Društvenog doma u Đurđancima. 

Stihove i glazbu napisao je njihov učitelj Željko Vurm. Novoizgrađeni 

Društveni dom u Đurđancima otvorio je gradonačelnik Grada 

Đakova Zoran Vinković. Ukupna vrijednost radova na izgradnji novoga 

Doma iznosi oko dva milijuna kuna a objekt je veličine 350 

kvadrata. 

8 


Sveti Nikola 

posjetio našu školu... 

I ove godine, uoči seoskog blagdana, našu školu 

posjetio je Sveti Nikola. 

Učenici od 1. do 5. razreda, kao i polaznici male 

škole, u sklopu 

svečane priredbe 

pokazali su 

djelić onoga što 

mogu i znaju. 

Na samom kraju 

priredbe pojavili 

su se Sveti 

Nikola i njegov 

pratitelj Krampus, 

te su darivali 

brojnu okupljenu 

djecu 

prigodnim poklonima. 


PROSINAC 

Klara Maroši 

osvojila zlato! 

Prošli vikend u organizaciji aerokluba Osijek i županijske zajednice 

tehničke kulture Osijek u dvorani Jug održan je prvi 

Božićni kup zrakoplovnih modelara u kategoriji mini klizač 

SIKI13. Na natjecanju je 

sudjelovalo 105 djece iz 

17 osnovnih škola sa područja 

Osječko-baranjske 

županije. Natjecali su se u 

tri kategorije po sistemu 

tri leta tko će dalje baciti 

model i za plasman su se 

uzimala dva bolja rezultata. 

Zlatnu medalju zaslužila 

je Klara Maroši. Valja 

istaknuti da su se uz Klaru, 

iz naše škole natjecale još 

i Ines Martinović i Klaudija 

Antunović. 

Lutkarska predstava za 

mlade Budrovčane 

U suradnji s udrugom ANKH iz Osijeka, u našoj školi organizirana 

je lutkarska predstava za učenike od 1. do 4. razreda. Ovom 

predstavom učenicima (ali i učiteljima) na pristupačan i neposredan 

način prikazane su osnovne značajke nastajanja i funkcioniranja 

lutkarske kazališne predstave. Voditelj projekta, ujedno i 

glumac, g. Miki Bunčić na duhovit i zanimljiv način upoznao je 

učenike s vrstama lutaka koje se koriste, kako nastaju, i objasnio 

im različite pojmove vezane uz kazalište (scenografija, kostimografija, 

osvjetljenje, redatelj...). Na kraju su sami učenici uz vodstvo g. Bunčića organizirali kratku lutkarsku predstavu. 

Prisutni učenici i učitelji bili su na kraju vrlo zadovoljni i pljeskom su nagradili trud i izvedbu glumaca. 

Predbožićna priredba 

u Đurđancima 

Povodom nadolazećega Božića 22. 12. 2011. održana je predbožićna 

priredba u PŠ Đurđanci. Prigodnim recitacijama, scenskim nastupima 

i božićnim pjesmama predstavili su se učenici razredne 

nastave Područne škole Đurđanci i polaznici male škole, a program, 

uz ravnatelja Darka Špehara, pedagoginju Maju Škalić i vjeroučiteljicu 

Željku Milušić, pratili su roditelji učenika, župnik iz Vrbice 

velečasni Krešimir Jukić, predsjednik VMO Đurđanci Tomislav Mitar 

i predsjednik KUD-a „Slavonija“ Đurđanci Stjepan Stojaković. 

Na kraju programa Djed Božićnjak je podijelio darove svim učenicima, predškolcima i djeci koja još ne idu u školu, 

pa su svi sretni i veseli dočekali završetak prvoga polugodišta i početak božićnih blagdana i zimskih praznika. 


10 

SIJEČANJ 



Škola otvorenih vrata 

U novoj godini, djelatnici naše škole ponovno su organizirali Školu otvorenih 

vrata, omogućivši učenicima koji su to željeli da i tijekom praznika dođu 

u školu, nešto nauče i zabave se. 

Iako je to trajalo cijeli tjedan, izdvojit ćemo aktivnosti koje su se odvijale 

posljednjeg dana, u petak. Kako je to izgledalo saznajemo iz sastava kojeg 

je napisao David Vladić, učenik 5. razreda i naš novinar: 

"Posljednjeg dana Škole otvorenih vrata, 13.1.2012., učiteljice i učenici su u 

školi organizirali razne radionice. Radionicu likovne kulture su vodile učiteljice 

Marija Mikić i Katarina Kuric sa svojim učenicima. Pravili su velikog 

snjegovića od starih novina i kutija. 

Našlo se tamo svašta, od kolaža, ubrusa pa do posuda za cvijeće. Svi su 

imali svoje zaduženje i bili su jako vrijedni. 

Za vrijeme marljivog izrađivanja snjegovića, viši razredi su imali radionicu 

iz geografije. Učenici 5. i 6. razreda su vježbali geografiju sa svojom učiteljicom 

Tihanom Moro-Vladić za nadolazeće natjecanje. 

Dok su jedni pravili snjegovića, a drugi vježbali geografiju, naše su vrijedne 

učiteljice imale sat domaćinstva i napravile pitu krumpirušu. Učiteljice su 

častile učenike i učenice i moramo reći da je bilo vrlo ukusno. 

David Vladić, 5. razred" 

Pokladne aktivnosti 

Povodom „Đakovačkih bušara“ u predškoli Područne 

škole Đurđanci 25. siječnja 2012. organizirana je radionica 

pokladne opreme za predškolce. Odgojiteljica Monika 

Martinović, zajedno s majkama polaznika predškole, 

organizirala je radionicu za izradu pokladne opreme 

za najmlađe Đurđančane koji će sudjelovati na ovogodišnjim 

„Đakovačkim bušarima“. Što su vrijedne ruke 

izradile, pokazat će djeca u bušarskoj povorci 5. veljače 

u Đakovu. 

Robotika 

Već neko vrijeme učenici 5. razreda naše škole marljivo 

vježbaju i stječu nova znanja iz područja robotike, 

pod vodstvom mentora prof. Ivana Jukića. Nekoliko 

rečenica i slika koje slijede reći će nam kako to izgleda... 

"Moji prijatelji Tomislav, David, Matej, Klara, moj brat 

Filip i ja bavimo se robotikom. Sve je počelo prije pola 

godine kada su nam pažnju privukle razne žice, elektromotori 

itd. Od tada, dva puta tjedno sastajemo se u 

informatičkoj učionici, gdje sastavljamo razne oblike. 

Do sada smo izradili nekoliko automobila, aviona, različitih 

tornjeva, dizalica i sl. Koristimo se kockicama te 

mnogim drugim dijelovima. Na njih sve kasnije spajamo 

elektromotore i programiramo ih uz pomoć računala 

te tako postižemo njihovo kretanje u prostoru. U 

ovom periodu od pola godine shvatili smo da je robotika 

prilično zahtjevna i skupa, ali zanimljiva pa ju preporučamo 

svim učenicima 

naše škole.” 

(Petar 

Maroši, 5. r.)


Nastup na 18. 

"Đakovačkim bušarima" 

Predškolci iz Budrovaca i Đurđanaca predstavili 

su se 5. veljače u Đakovu kao "Vesele jagodice". 

Pod vodstvom odgojiteljice Monike Martinović i 

uz pomoć svojih roditelja, najmlađi Budrovčani i 

Đurđančani nastupali su na ovogodišnjim Đakovačkim 

bušarima. Nisu se bojali hladnoće i hrabro 

su se držali u bušarskoj povorci kroz centar 

grada unatoč jako hladnom vremenu. Za to su 

dobili zasluženi pljesak mnogobrojnih posjetitelja 

najveće bušarske priredbe u istočnoj Hrvatskoj. 

VELJAČA 

Kazališna predstava u našoj školi 

Dana 3. veljače 2012. godine u našoj školi nastupila je Kulturno-umjetnička 

udruga "Mosor" iz mjesta Gata pored Omiša. 

Domaćini su bili članovi KUD-a "Šokadija" Budrovci. Gosti su 

nam izveli dramsku predstavu "Nosi nas rijeka". Predstava je 

trajala gotovo dva sata i usprkos snježnoj mećavi gledalo ju je 

dosta naših mještana. 

Po završetku 

predstave, 

gostujući glumci 

počašćeni su 

večerom, a vrijedni 

domaćini su 

na kraju sve počistili. 

Maškare... 

Na čast Svetom Valentinu 

U Područnoj školi Đurđanci 14. veljače 2012. 

učenici razredne nastave su proslavili Valentinovo. 

Pridružujući se obilježavanju blagdana 

Svetoga Valentina, učenici razredne nastave 

Područne škole Đurđanci organizirali su nagradni 

ples. Podijelili su se u plesne parove i zaplesali 

uz glazbu s CD-a, a kao najbolji plesni par 

izabrani su Josipa Topić (3. razred) i Pavo Marinović 

(2. razred), pa su za nagradu dobili školski 

pribor. 

I ove godine učenici nižih razreda naše škole, kao i predškolci, 

odlučili su sa svojim učiteljicama 

obilježiti pokladni utorak i 

pritom se zabaviti. 

Zabava je održana 

21. veljače 

u školskoj 

sportskoj dvorani, 

a pritom 

su odabrane i 

najbolje maske 

u nekoliko 

kategorija, te 

su iste i nagrađene. 


OŽUJAK 


Održano 54. Državno natjecanje mladih 

tehničara 

Državno natjecanje mladih tehničara ove godine održano je u 

Primoštenu od 27. do 29. ožujka. Nakon niza godina i niza uspješnih 

nastupa na državnim natjecanjima mladih tehničara, nastupili 

smo i ove godine. Našu školu i klub mladih tehničara naše škole 

predstavljao je učenik osmog razreda Mislav Tadić. Naravno, uspješno 

- treće mjesto!!! 

Mislav je na natjecanju prezentirao projekt kojeg je izradio uz 

pomoć starijeg kolege, Domagoja Kolića. Zajednička tema projektnog 

zadatka za ovu godinu je "Tehnička rješenja racionalnog korištenja 

energije". Domagoj i Mislav izradili su HHO-generator koji električnom energijom tj. postupkom hidrolize 

razdvaja vodu na kisik i vodik, odnosno nastaje plin praskavac. Taj plin se tada koristi za pokretanje motora s 

unutarnjim sagorijevanjem pri čemu se uštedi 40-60 posto klasičnih fosilnih goriva. Osim uštede goriva, ovaj uređaj 

čuva prirodu samim time što se smanjuje potrošnja fosilnih goriva za jednaki pređeni put. 

Ovakve uređaje ugrađuju u svoje automobile ekološki osviješteni zaljubljenici u tehniku i energetski entuzijasti 

držeći se načela kako i najduži put počinje malim koracima. 

Ovaj njihov projekt zasigurno je jedan od onih malih koraka na putu čišće i energetski neovisnije, nadamo se, 

bliske budućnosti. 

Likovno stvaralaštvo 

Povodom nadolazećeg najvećeg kršćanskog blagdana 

- Uskrsa, 21. ožujka 2012. u Područnoj školi Đurđanci 

organizirana je preduskrsna likovna radionica. 

Učenici 2. i 4. razreda Područne škole Đurđanci i 

njihovi roditelji sudjelovali su u radu preduskrsne 

likovne radionice. Izrađivali su različite ukrase prigodne 

za ukrašavanje učionice i prostorija u svojim 

domovima kako bi što radosnije dočekali najveći 

kršćanski blagdan Uskrs i u zajedništvu sa svojim 

ukućanima podijelili radost kršćanske nade i slavu 

Isusova uskrsnuća. Zajedničke radionice roditelja i 

učenika prilika su za međusobno ugodno druženje, 

opuštanje i razvijanje kreativnosti te mjesto dogovora 

novih aktivnosti. 

Snimanje priloga za HRT 

Učenice naše škole, Valentina Nemet i Valentina Sito, 

članice Kulturno-umjetničkoga društva „Šokadija“ Budrovci, 

30. ožujka 2012. sudjelovale su u snimanju uskrsnih 

običaja i pjesama. 

Prilog je snimala ekipa urednice Hrvatske radiotelevizije 

Stele Sep u dvorištu kuće obitelji Mihaljević, nedaleko od 

naše škole. Sudjelovale su članice Kulturno-umjetničkog 

društva „Šokadija“ Budrovci Marica Vladić i Ruža Zetović 

te Marija Vuković (domaćica kuće u kojoj je obavljeno 

snimanje) koje su govorile o uskrsnim običajima, a članice 

Ženske pjevačke skupine KUD-a pjevale su prigodne 

uskrsne pjesme. Prilog je bio emitiran u programima Hrvatske 

radiotelevizije „Hrvatska uživo“ i „Dobro jutro, 

Hrvatska“ 5. i 6. travnja. 

12 



Veliki uspjeh braće Maroši! 

TRAVANJ 

Dva brata Maroši, koje iz školskih učionica poznajemo kao odlične učenike, pristojne, vesele i vrijedne dječake, 

moramo upoznati i u aktivnostima kojima se bave izvan škole. Naime, njih su se dvojica ovih dana okitili zlatnom 

i srebrnom medaljom na prvenstvu Hrvatske u karateu. Nije li to za svaku pohvalu i čestitke! 

Na prvenstvu Hrvatske koje se odvijalo 14.04.2012. Filip Maroši postao je viceprvak Hrvatske u kategoriji mlađih 

učenika u konkurenciji 40 natjecatelja. Finale je izgubio vrlo tijesnom odlukom sudaca što ni malo ne umanjuje 

njegov rezultat. Petar Maroši postao je prvak Hrvatske u ekipnom natjecanju u katama sa svojom dvojicom kolega 

i tako su samo potvrdili i obranili naslov prvaka iz 2011. godine. 

Ovaj uspjeh se pročuo te je o braći Maroši objavljen i članak u Glasu Slavonije. Više o tome pročitajte na adresi 

goo.gl/bK7uM ili na školskoj web stranici. 

Klara održala obećanje 

Učenica 5. razreda naše škole Klara Maroši održala je obećanje dano prošle godine. Pobijedila je na županijskom 

natjecanju iz prometa i predstavljat će ekipu naše županije na državnom natjecanju krajem svibnja u Slavonskom 

Brodu. Prisjetimo se, prošle godine Klara je također ostvarila plasman na županijsko natjecanje, gdje je usprkos 

tome što je bila najmlađa ostvarila vrlo dobar rezultat plasiravši se u gornjem dijelu poretka. Tada je izjavila: 

"..ove sam godine došla vidjeti kako to izgleda a slijedeće godine idem na Državno natjecanje a možda i na Europsko". 

Ovim putem čestitamo Klari na ostvarenom rezultatu i plasmanu na državno natjecanje, te joj želimo 

puno uspjeha i u budućnosti. Također čestitke upućujemo i njenom mentoru prof. Ivanu Jukiću. 

Uz Klaru u županijskoj ekipi su još i jedan učenik iz 

OŠ “Vladimir Nazor” iz Đakova i dvoje učenika iz OŠ 

“Josip Kozarac” iz Josipovca Punitovačkog. 


SVIBANJ 


Izlet u Slavonski Brod 

Učenici razredne nastave 15. svibnja otišli su na jednodnevni izlet u Slavonski 

Brod. Što su vidjeli i koji su njihovi dojmovi saznajmo iz sastavka koji je napisao učenik 4. razreda Ivan Maletić: 

“15. svibnja smo moj razred, prvi, drugi i treći, te razredi od prvog do četvrtog iz Đurđanaca išli na ekskurziju u 

Slavonski Brod. Krenuli smo u 7:30 autobusom na kat. Bilo je lijepo u autobusu, a ja sam sjedio na katu. Za 45 

minuta stigli smo u Slavonski Brod. Tamo smo upoznali svoga vodiča koji se zvao Goran. Ispričao nam je što su 

Vodena vrata, gdje se nalaze i kako se Slavonski Brod prije zvao Brod jer ga je tako nazvao Bela IV. i proglasio ga 

tim imenom. Na ulazu tvrđe bio je pisar koji nam je napisao propusnicu. pogledali smo i most na Savi, te nam je 

vodič rekao mnogo toga o ratu. Poslije toga smo otišli do jedne kućice koju je čuvao vojnik. Razgovarali smo i s 

njim, ušli smo u tvrđu te vidjeli kartu tvrđe, na kojoj je bio nacrtan i princ Eugen Savojski. Onda smo otišli do vođe 

vojnika koji je jahao na konju. I ja sam zajahao konja. Zatim smo otišli do tamnice gdje su prije držali zatvorenike, 

no sada su bile lutke. Pokraj zatvora je bio liječnik kojega smo također posjetili, a i on nam je nešto ispričao. Naš 

vodič nas je odveo na bastion svetoga Mihovila. Zatim smo otišli do najveće 3D slike. Još smo malo pješačili i došli 

do samostana. Tamo smo mogli kupiti suvenire, a posjetili smo i crkvu. U crkvi smo vidjeli orgulje i govornicu koji 

su bili baš lijepi. Posjetili smo i trg Ivane Brlić-Mažuranić, spomenik Dragutinu Tadijanoviću, te zoološki vrt. Otišli 

smo na ručak, a zatim na sladoled u Supernovu. Vozili smo se i došli doma oko pet sati. Ja sam bio vrlo umoran. I 

tako je bilo na ekskurziji. Meni je bilo divno i lijepo te bih to htio još jedanput ponoviti.” (Ivan Maletić, 4. r.) 

Državno natjecanje "Sigurno u prometu" 

Kako smo već izvijestili, naša učenica Klara Maroši plasirala se na državno natjecanje iz prometa. Koji je uspjeh 

ostvarila i koji su njeni dojmovi 

"I ove godine sam se plasirala na županijsko natjecanje "SIGURNO U PROMETU". Na natjecanju nas je bilo oko 

40 djece. 1. i 2. mjesto natjecatelja iz grupe dječaka i djevojčica plasiralo se na državno natjecanje. Među njima 

sam bila i ja. Uz puno truda i muke uz pomoć mentora Ivana Jukića, održala sam obećanje dano prošle godine i 

osvojila 1. mjesto. Sreći nije bilo kraja. Kasnije sam saznala da će se državno natjecanje održavati u Slavonskom 

Brodu. Na državno natjecanje se plasirala još jedna djevojčica i dvoje dječaka. Lea, Petar i Luka su svake subote 

dolazili u Budrovce kako bismo se zajedno pripremali za državno 

natjecanje koje se održavalo u od 22. - 25. svibnja. Lea, Petar, Luka i 

ja smo na državnom natjecanju činili ekipu Osječko-baranjske županije. 

Ondje smo se natjecali protiv drugih ekipa. Naime, nas četvero 

smo se natjecali sami za sebe, ali i za svoju ekipu. Kada bi netko iz 

ekipe pogriješio ili loše riješio test, drugi član ekipe bi trebao što 

bolje napisati test ili odvoziti dobro vožnju. Na državnom natjecanju 

nastupala je 21 županija odnosno 84 učenika i učenica. Kada smo 

došli u Slavonski Brod podijelili su nam razne poklone. Sljedeći dan 

se održalo natjecanje, ja sam osvojila 21. mjesto, a ekipno smo osvojili 

7. mjesto. U četvrtak smo išli posjetiti brodsku tvrđu, zoološki 

vrt i na imanje. U petak ujutro smo se vratili kući prepuni dojmova." 

(Klara Maroši, 5. r.) 

14 


MALA ŠKOLA 

Gabrijel Bošnjaković, Đurđanci 

“Moja kuća” (kolaž) 

Borna Jona, Budrovci 

“Poklade” (vodene boje) 

Ana Ručević, Budrovci 

“Božić” (kolaž) 

Tena Kristek, Budrovci 

“Maslačci” (kolaž) 

Gabrijel Florijan, Đurđanci 

“Suho lišće” (prirodni materijal) 

Dora Jurić, Budrovci 

“Uskrs” (vodene boje) 


NAŠI MATURANTI 

Razred koji odlazi... 

Predstavljamo vam naše maturante, koji broje svoje posljednje 

osnovnoškolske dane i pripremaju se na nove izazove. Poželimo im puno 

uspjeha i sreće... 

PITANJA: 

1. Koju srednju školu planiraš upisati 

2. Kakvo ti je bilo ovo osmogodišnje školovanje Je li ti žao što odlaziš 

3. Bi li išta htio/htjela ponoviti 

4. Što će ti najviše nedostajati 

5. Kako zamišljaš svoj život za 15-ak godina 

Dominik Carević 

1. Za elektroinstalatera. 

2. Dobro. Ne. 

3. Ne. 

4. Prijatelji. 

5. Zadovoljan i sretan. 

Ivan Kretonić 

1. Obrtničku - za stolara. 

2. Bilo mi je dobro. Možda malo. 

3. Ne bih htio ponavljati. 

4. Nedostajat će mi razred, prijatelji i 

neki učitelji. 

5. Još ne razmišljam o tome. 

Helena Maljarić 

1. Opću gimnaziju. 

2. Većinom zabavno, a ponekad i 

dosadno… he-he… Iskreno, isprva mi 

nije bilo, ali kako se bliži kraj sve mi je 

više žao što odlazim. 

3. Da. Naravno… 7. i 8. razred. To je 

razdoblje nezaboravno. 

4. Ekipa iz zadnje i predzadnje klupe 

(Luka, Dominik, Antonija)… he-he… 

5. Uh… malo daleko… he-he… pa zamišljam 

ga boljeg nego što je trenutno, 

mislim prvenstveno na bolja radna 

mjesta koja ljudi sada teško nalaze… 

nadam se da će se puno toga 

promijeniti dok ja dođem na red… 

Luka Đuđik 

1. Strukovnu školu, ekonomsku ili 

komercijalnu. 

2. Ma sve u svemu odlično. Pa moglo 

bi se reći. 

3. Da. Htio bih ponoviti predškolu i 

obavezno osmi razred. 

4. Prijatelji iz razreda, neki učitelji i 

učiteljice, pogotovo profesor Stanko 

Tišma. 

5. Pa baš se i ne zamišljam. 

Martin Maletić 

1. Za računalnog tehničara. 

2. Vrlo dobro, ali i moglo je biti bolje. 

3. Ljetne praznike. 

4. Ništa. 

5. Ne znam. 

Antonija Martinović 

1. Frizersku. 

2. Auf…hah, točno da čovjek poludi :p 

Hah, a nije bilo, a sad, iskreno ne bi ni 

išla u srednju! 

3. Bih, samo 7. i 8. razred. 

4. Ekipa u srednjem redu (Luka, Dominik 

i Helena. M.), provale pod satom, 

smijanje s Helenom pod geografijom 

itd. 

5. Paaa, definitivno bolje nego što je 

sada. Znači dobro zaposlena, zadovoljna, 

uspješna u životu itd. 

16 


NAŠI MATURANTI 

Helena Nemet 

Benjamin Pavić 

Antonio Sito 

Mislav Tadić 

1. Medicinsku školu 

(medicinska sestra) 

2. Zabavno i poučno. Na neki 

način je, a i nije. 

3. Od predškole sve do četvrtog 

razreda. 

4. Društvo, prijatelji i nekoliko 

učitelja. 

5. Zamišljam se kao uspješna 

medicinska sestra zaposlena 

u bolnici koja pomaže ljudima. 

1. Medicinsku školu. 

2. Dobro. Naravno da mi je 

žao! 

3. Osmi razred. 

4. Društvo. 

5. Da imam obitelj i stalan 

posao. 

1. Možda računalni tehničar 

za strojarstvo. 

2. Bilo mi je dobro. Možda 

malo. 

3. Da, sedmi i osmi razred. 

4. Moj razred i neki učitelji. 

5. Još ne razmišljam o tome. 

1. Za elektroinstalatera. 

2. Bilo je dobro, moglo je i 

bolje. Pa baš i nije. 

3. Ma ni čuti, ne, jedino ako 

„propadnem“ ha-ha-ha… 

4. Ekipa iz razreda, par učitelja 

i radionice tehničke kulture. 

5. Tigrica i ja na Novom Zelandu. 

Valentina Nemet 

Tomislav Ručević 

Valentina Sito 

Željko Tunuković 

1. Medicinsku školu 

(medicinska sestra). 

2. Ovo osmogodišnje školovanje 

bilo mi je lagano, uzbudljivo 

i nezaboravno… 

Jako mi je žao što završavam 

školovanje u ovoj školi. 

3. Naravno… predškolu i 

osmi razred… 

4. Najviše će mi nedostajati 

prijatelji i učitelji. 

5. Zamišljam ga kako radim 

u nekoj stranoj zemlji u bolnici. 

1. Možda za stolara. 

2. Bilo mi je super, želio bih 

ponoviti sedmi i osmi razred 

i žao mi je što odlazim. 

3. Cijelo školovanje, pogotovo 

sedmi i osmi razred. 

4. Prijatelji i učitelji. 

5. Vidjet ćemo hoće li se 

stanje u državi promijeniti. 

1. Za frizerku. 

2. Bilo je zabavno. Nekad je 

bilo i dosadno… Sada mi je 

sve više žao što odlazim. 

3. Da… htjela bih ponoviti 7. 

i 8. razred. 

4. Društvo, poneki učitelj: 

Maja Vukadin, Ivan Jukić, 

Igor Barišić, Mato Katalenić… 

5. Zamišljam da radim i 

imam svoju obitelj… 

1. Za zidara. 

2. Bilo je ludo. Žao mi je. 

3. Htio bih ponoviti sat hrvatskog. 

4. Ekipa iz razreda, profesor 

hrvatskog, profesorica njemačkog, 

učitelj Jukić i učiteljica 

Željka. 

5. Uspješan u poslu s osmero 

djece i jednom ženom, 

dobrom kućom i najbržim 

autom. 

Pripremile: Ana Muhar i Matea Petrović (obje 7. r.) 

i Petra Zetović, 5. r. 


GRCI I MAKEDONCI 

POVIJESNI KUTAK 

Grci su se počeli naseljavati na jug Balkanskog poluotoka 

krajem III. stoljeća prije Krista. Prvi su se doselili 

Ahejci, Dorani i Jonjani. Grčka je bila najciviliziranija 

država u Europi. Razdoblje od 1600. do 110. godine 

pr. Kr. je doba Mikenske Grčke. Njen najpoznatiji vladar 

je Agamemnon koji je ratovao protiv Troje. Grci 

su prisvojili pismo: Feničanski alfabet. Pošto Grčka 

ima planinski reljef morali su se podijeliti po polisima 

koji su bili gradovi-države. Grci su 750. godine pr. Kr. 

počeli kolonizaciju u svim smjerovima i to je trajalo 

250 godina. Kolonizirali su: zapadnu obalu Male Azije, 

obalu Crnog mora, mali dio sjeverne Afrike, Siciliju, 

južnu Italiju, južnu Francunsku i istočnu obalu Jadranskog 

mora. Zbog kolonija na obalama Male Azije Perzija 

je napala Grčku 499. godine pr. Kr. Najveće bitke 

su se dogodile na polju Maraton, u klancu Termopili 

Karta antičke Grčke 

na otoku 

Salamina. Grčko-Perzijski ratovi su trajali 50 godina. U tim ratovima 

je najviše stradala Atena, pa je ona počela trošiti sav novac na obnovu 

grada. Zbog rasta moći Atene i nekih unutarnjih razmirica između 

grčkih polisa došlo je do rata između Atene i njenih saveznica 

i Sparte i njenih saveznica. Peloponeski rat je trajao od 431.-404. 

godine pr. Kr. Rat je trajao 27 godina jer je Atena imala premoć na 

moru, a Sparta na kopnu. Glad i neimaština su natjerali Atenu na 

predaju. To je jako oslabilo Grčku, pa je ona bila uništena. U Grčkoj 

su se prvi put održale Olimpijske igre 776. godine pr. Kr. Od tada su 

Partenon - glavni hram u Atenskoj akropoli Grci počeli računati godine. 

Kraljevstvo Makedonaca stvoreno je 700. godine pr. Kr., a prvi kralj je bio Perdika I. 

Grci su Makedonce smatrali barbarima, ali oni su od 5. stoljeća govorili grčki i bili 

dio grčke kulture. Filip II. je potkupio neke države na sjeveru Grčke dok je s drugima 

morao ratovati. Filip II. je pokušao napasti Perzijsko carstvo, ali prije toga je ubijen 

336. godine pr. 

Kr. Njegov plan je 

nastavio njegov 

nasljednik Aleksandar 

koji je 

Makedonsko carstvo na svom vrhuncu 323. g. pr. Krista 

(za vladavine Aleksandra Makedonskog) 

imao samo 20 

godina. Godine Kovanica s likom 

334. pr. Kr. Aleksandar 

je krenuo 

Filipa II. Makedonskog 

u Aziju. Tamo je i porazio Perzijskog vladara 

Darija III. Nakon toga je osvojio i Egipat. Darije 

III. je htio sklopiti mir, ali Aleksandar je odlučio 

osvojiti Perzijsko carstvo. Njegova se vojska 

umorila od stalnih osvajanja pa su se 326. godine 

pr. Kr. vratili u Babilon gdje je Aleksandar 

Veliki umro 323. godine pr. Kr. 

Pripremio: David Vladić, 5. r. 

18 


PUTUJEMO SVIJETOM 

KINA 

Narodna Republika Kina, često zvana samo Kina je država 

u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija 

zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu 

(iza Rusije i Kanade) i obuhvaća 9.596.960 km2. Pruža 

se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira 

na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura na 

sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km). Kina 

je uz Indiju i Iran zemlja s najstarijom neprekidnom 

civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od više od 4000 

godina. Od 211. pr. Kr. do 1911. godine, bila je ujedinjena 

u golemo Carstvo kojim su vladali svemoćni vladari. 

Tijekom tog razdoblja mijenjale su se granice, 

glavni gradovi, a zemlju su napadala divlja plemena, 

među njima i Mongoli. Unatoč svojoj golemoj veličini, jedinstven sustav vladanja i snažan osjećaj nacionalnog 

identiteta pridonijeli su da Kina ostane ujedinjena. Kinesko vodstvo nije bilo svjesno nužnosti unutarnjih promjena. 

Devedesetih godina 19. stoljeća započele su temeljite reforme prema zapadnjačkom modelu i nakon 2000 

godina vladanja srušen je stari dinastički sustav. No, već je bilo kasno. Godine 1900. skupina zvana Pravedne složne 

šake ustala je protiv europskog uplitanja u Kini (Bokserski ustanak). Ustanak 

je ubrzo ugušen kad su međunarodne snage zauzele Peking, no to je oslabilo 

kinesku vlast. Godine 1911. mala vojna pobuna kod Wuhanga prerasla je 

u narodnu revoluciju u kojoj su svrgnuti onemoćali Mandžurci. Tijekom 19. 

stoljeća Kina je proživljavala krizu sustava, uzrokovanu brojnim ustancima i 

poniženjima od vanjskih sila (Opijumski rat). Godine 1839. Kinezi su pokušali 

zaustaviti britansku trgovinu opijumom. Britanci su pokrenuli rat i natjerali 

Kineze da otvore luke strancima za trgovanje i Britancima prepuste Hong 

Kong. Slične zahtjeve postavljali su i Francuska, Rusija i kasnije Japan. 

Zastava NR Kine (crveno-žuta) 

Jezik i religija 

Službeni je jezik kineski. Službeno narječje je mandarinsko. Tradicionalna su kineska 

vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: daoizam (taoizam), 

konfucijanizam i budizam. Ta su se tri filozofsko-religijska sustava kroz povijest 

međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam. 

Prema procjeni iz 1997. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 

20% taoisti i pripadnici 

kineskih tradicionalnih 

vjerovanja, 8,4% 

budisti, 5,6% kršćani, 

1,5% muslimani i 1,1% Prvi car ujedinjene KIne 

ostali. 

Zastava Kine sastoji se od crvenog polja, sa velikom 

žutom zvijezdom gornjem lijevom kutu, te sa četiri manje 

zvijezde oko nje. To je službena zastava Kine, Hong 

Konga i Macaua. Zastava se koristi od 1949. godine. 

Pripremila: Klara Maroši 5. r. 

Veliki kineski zid 


1. RAZRED 

Moj pas 

Moj pas se voli igrati. Voli 

se maziti. On me sluša. 

Moj pas se zove Sokol. 

On je smeđe boje. Voli 

trčati. Voli kada ga vodim 

u šetnju. 

Lea Zetović, 1. r. 

Domagoj Gjalić, 1. r. Iva Kretonić, 1. r. 

Mačak Miki 

Moj mačak se zove Miki. Crne je boje i ima bijele šape. Voli kad 

mu donesem mlijeka u njegovu zdjelicu. Vrlo je umiljat. Miki voli 

loviti miševe. Svaki dan me prati kad idem u školu i zato je on 

moj najdraži kućni ljubimac. 

Moj prijatelj 

Moj prijatelj se zove Dominik. On 

živi u Njemačkoj. Dolazi svako ljeto 

i proljeće. Igramo se skrivača, klackamo 

se. 

Domagoj Gjalić, 1 . r. 

Moj pas 

Gabrijel Kristek, 1. r. 

Moja sestra 

Moja sestra se zove Helena. Seka me voli. 

Moja sestra je dobra. Ja volim svoju sestru. 

Volim se igrati sa sestrom. Volimo zajedno 

pisati zadaću. 

Mislav Maljarić, 1. r. 

Moja prijateljica 

Ja imam prijateljicu Ivu. Mi se igramo. 

Ona ide sa mnom u razred. 

Ona se lijepo ponaša prema meni. 

I ja se lijepo ponašam prema njoj. 

Ona ima lijepu torbu. Ne svađamo 

se. 

Moj se pas zove Besi. Ona me sluša 

i voli se igrati sa mnom. Kada joj 

bacim štapić ona mi ga donese. 

Marko Dorić, 1. r. 

Luka Gomboš, 1. r. 

Tri medvjeda traže hranu 

Tri medvjeda tražili su hranu po 

šumi. Tražili su i napokon su našli 

med. 

Mia Kristek, 1. r. 

Moj pas 

Martina Tilli, 1. r. 

Moj pas se zove Balto. Voli trčati i 

igrati se. Voli ići u šumu. Rep mu je 

kao praško, i sladak je. Jako je brz. 

Voli trgati hlače. 

Luka Gomboš, 1. r. 

Proljeće 

Ja volim proljeće zato što mogu 

trčati po livadi, brati lijepo cvijeće i 

puštati balone. Ja volim na travu 

sjesti. 

20 

Mia Kristek, 1. r. 


Iva Kretonić, 1. r. 

Mislav Maljarić, 1. r.

Karlo Zetović, 2. r. 

Zaštita okoliša 

Da sam ja životinja, neka ptica, skakavac 

ili riba i da znam govoriti, svaki 

dan bih govorio ljudima da čuvaju 

prirodu od zagađenja i uništenja. 

Kada bih mogao nagovorio bih ljude 

da više sade stabala i cvijeća i da 

bude što manje smeća. Ako mi nitko 

ne vjeruje neka i sam proba živjeti u 

smeću. 

Petar Rebić, 2. r. 

2. RAZRED 

Moj pas 

Moj pas zove se Dodo. Ima trinaest 

godina i ima smeđu i bijelu dlaku. 

Jako je dobar. Dajem mu vode 

i dragam ga. Ja imam još tri psa. 

Svi su jako dobri. Ja volim svoje 

pse. Jednom smo ih šišali. Moja 

sestra Melani im pere kućice i nekad 

i njih pošprica. 

Luka Petrović, 2. r. 

Branka Mijić, 2. r. 

Moji konji 

Moji konji su dobri i lijepi. Puno 

jedu zobi, sijeno i piju čistu vodu. 

Kupamo ih, čistimo i vozimo se u 

kolima. Sara ima dvije godine, Dora 

ima šest godina, a Lara sedam 

mjeseci. Čak ih jašemo, šećemo i 

puštamo ih van. Oni imaju veliki 

rep. Imamo za njih oglavine, sedla, 

fijaker i ular. Stavljamo žigove na 

njih. Ja jako volim konje. 

Magdalena Vuković, 2. r. 

Da sam zmaj 

Lana Perković, 2. r. 

Jednoga dana krenuo sam u šetnju. 

Izgledao sam strašno, ali sam bio 

jako dobar. Bio sam golem, velikog 

repa, glave i krila, rogova i dlaka. Svi 

su bježali od mene i bio sam jako 

usamljen. Odjednom je naišla vjeverica 

i rekla da će mi pomoći. Upitao 

sam je kako će mi pomoći. Vjeverica 

je rekla da će me obojati u nekoliko 

boja, ošišati dlake, nacrtati cvjetiće 

na tijelu i smanjiti pandže. Bio sam 

sretan što sam izgledao drugačije i 

počeli su se svi moji prijatelji igrati sa 

mnom. 

Mateo Kovačević, 2. r. 

Nikolina Ručević, 2. r. 

Melita Gomboš, 2. r. 

Zaštita okoliša 

Na jednoj blistavoj rijeci, pokraj zelene šume dogodilo se čudo. Došao je jedan 

veliki kamion pun smeća koji je istresao smeće u rijeku. od tada rijeka više nije 

lijepa, čista i bistra. Pošle su se okupljati šumske životinje plačući. Dogovorio se 

šumski zbor: Mi ćemo ju očistiti. Super, samo ako drugi put budu bacali smeće 

mi ćemo ga vratiti njima u grad, da se bar malo posrame. Počeli su ga skupljati 

svatko po nešto i sve počistili. Rijeka je bila opet blistava, lijepa, bistra i čista, a i 

životinje su bile vesele. 

Sanja Gomboš, 2. r. 

Petra Sivak, 2. r. 


3. RAZRED 

Priča o pahuljicama 

Ljeto 

Radosno sam gledao kroz prozor 

dok su padale prekrasne bijele 

pahuljice. Gledao sam i gledao i 

pomislio kako su čarobne. Njihove 

prekrasne haljinice prekrivale su 

zemlju koja je izgledala veoma 

čarobno. Bijele pahulje obradovale 

su svu djecu, jer će sad moći 

praviti snjegovića i igrati se čarobnim 

bijelim pahuljama. 

Patrick Lucić, 3. r. 

Nikola Tadić, 3. r. 

Kada dođe ljeto počinju ljetni praznici. 

To je pravi dugi odmor od 

škole. Prava uživancija. Moji roditelji, 

sestra i ja idemo na more. 

Ostanemo deset dana i bude mi 

jako lijepo. Ljeti se po cijele dane 

igram s prijateljima. Pred kraj ljetnih 

praznika poželim se i mojih 

školskih prijatelja a pomalo i škole. 

Šimo Zetović, 3. r. 

Denis Blažević, 3. r. Luka Dorić, 3. r. 

Patrik Bačani, 3. r. 

Nogomet 

Ja volim nogomet. Svaki ga dan igram s 

prijateljima na nogometnom igralištu. 

Volim gledati i nogometne utakmice jer 

su zabavne. Uživam u nogometu jer je 

baš zakon. Vikendom igramo utakmice s 

drugim klubovima. Volio bih postati veliki 

nogometaš. 

Josip Zetović, 3. r. 

Zima 

Zima ima jedan 

kaput bijeli, 

svako dijete 

zimi se veseli. 

Sanjke, kape, 

rukavice tople, 

snjegovića mi 

pravimo opet. 

Moj hobi 

Moj hobi je pecanje. Brat i ja imamo 

dvije kederke s kojima idemo na 

pecanje. Uglavnom idemo pecati na 

Kaznicu. U njoj ima babuški, šarana, 

štuka i somova. Ja sam upecao jednom 

malog šarana i bio sam jako 

veseo. Donio sam ga kući i stavio u 

kantu s vodom. Pozvao sam svoje 

prijatelje da se pohvalim ulovom. 

Bili su oduševljeni. 

Uskrs u mom domu 

Uskrs je najveći kršćanski blagdan. U mom domu su velike pripreme za Uskrs. 

Mama peče kolače, šara jaja i kuha šunku. Na Uskrs kad se brat i ja ustanemo, 

prvo pogledamo u gnijezdo. Poslije doručka se pripremamo za svetu misu. 

Jako se radujem Uskrsu, jer tada imamo i proljetne praznike. 

Darko Pavlović, 3. r. 

Tomislav Antunović, 3. r. 

Moj najdraži ljubimac 

Moj najdraži ljubimac je mala 

maca koja se zove Lora. Ona je 

crna i voli se igrati, grebati, lizati 

i skakati. Zna brzo trčati i jesti. 

Uvijek kada dođem iz škole moram 

ju nahraniti i igrati se s lopticom. 

Dobra je, malo nespretna 

i nestašna, voli se skrivati, pa ju 

moram tražiti. 

Sofija Slobođanac Zetović, 3. r. 

U školi 

Škola je počela, 

đaka kao pčela. 

Kad se zvono čuje, 

svi u razred hrle. 

A kad odmor prođe, 

učiteljica nam dođe. 

Svi đaci iz klupe, 

pozdrav joj upute. 

Đaci naše škole, 

svoje učiteljice vole. 

Filip Maroši, 3. r. 

22 


Matea Sivak, 3. r. 

Barbara Vuković, 3. r. 

Mia Slobođanac, 3. r.

Odlazak zime 

Ne volim zimu stoga sam sretna kada 

zima odlazi, a proljeće dolazi. 

Proljeće je lijepo godišnje doba, igram 

se s prijateljima, idem na igralište... 

U proljeće raste lijepo cvijeće: 

visibabe, jaglaci, ljubičice... U proljeće 

se igram sa svojim psom Donom i 

Bobijem, šećem ih, igram nogomet… 

Baš sada kada ovo pišem žurim se 

igrati se s prijateljima. 

Martina Slobođanac, 4. r. 

Martina Kedačić, 4. r. 

Ema Erdeljić, 4. r. 

Pahuljice 

Pahuljice snježne vrlo su nježne. 

Čim s neba na zemlju spuze, 

Pretvore se u malene suze. 

Vani su sve zabijelile svojom bjelinom. 

Samo ptičica mala pjevati je stala. 

Pjevala je s ostalim ptičicama, 

A ja sam je gledala, 

I divila se njenoj ljepoti. 

Ja sam bila sretna 

Što je napadao bijeli snijeg 

i zatrpao naš brijeg. 

Marija Ručević, 4. r. 

4. RAZRED 

Ivan Labak, 4. r. 

Jesen u selu 

Nebo je sivo i namršteno. Kiša pere krovove 

kuća. Šareni kišobrani šeću po selu. Jesen je 

lišću darovala šarene boje. Čuje se šum vjetra. 

Ptice su otišle na jug. Osjećam miris jesenske 

tuge. 

San jedne kućice 

Ivan Andrić 4. r. 

Jedne tmurne noći uz pustu cestu i tri jablana 

stajala je mala osamljena kućica zatrpana snijegom. 

U toj je kućici stajala mala obitelj. Kad 

je obitelj zaspala mala kućica je bila tužna i 

razmišljala je o svojoj samoći. Ubrzo tada mala 

kućica je zaspala i počela sanjati lijep san. 

Jednoga jutra mala kućica se probudila i vidjela 

zubato sunce i nebo. Vedrog raspoloženja, 

djeca su se igrala na hladnom i bijelom 

snijegu, no kućica se razveselila jer je znala 

da više nije sama. Mnoštvo kuća su bile 

poredane uz cestu. A i ljudi su se bili šetali. 

Djeca su se grudala, smijala, pravila snjegovića 

i sanjkala se. To je kućicu jako razveselilo 

i još to što je znala da više nije sama. 

No to je samo lijepi san male kućice. 

Zima 

Jesen je o'šla 

A zima veselo došla. 

Zima je radost, 

A nekima žalost. 

Snijeg je na stazu napadao 

I krovove na kućama zatrpao. 

Snijeg je napadao na brijeg, 

I eto takav nam je snijeg. 

Zima će opet doći, 

i lijepo i snježno proći. 

Došla je zima, 

I ona je radost svima. 

Valentina Batori, 4. r. 

Ana Labak, 4. r. 

Kako sam provela zimske praznike 

Moja sestra Lana i ja provele smo 

praznike kod bake, djeda i tete. Na 

Novu godinu sam išla u centar. Tamo 

su bili mnogi ljudi iz Ivankova. 

Plesali smo, veselili se, pjevali… Kada 

smo se vratili kući otvorili smo 

šampanjac i onda smo gledali vatromet, 

bilo je jako lijepo. Nakon nekog 

vremena već je bio mrak pa su roditelji 

došli po mene i sestru. Bila 

sam sretna što sam opet kod 

kuće, jer kod kuće je najljepše. 

Marina Perković, 4. r. 

Zima 

Jesenje doba 

Mateo Sito, 4. r. 

Ide zima zube ima! 

Peći se pale, 

oblače se rukavice 

i kapice male. 

Životinje sanjaju zimski san 

i tek u proljeće će vidjeti dan. 

Kristijan Kemec, 4. r. 

Prepoznat ćeš jesen po čarobnom kistu, 

po lasti što ode i otpalom listu. 

Prepoznat ćeš još je po pozdravu kiše, 

po vjetru što grane ogoljele njiše. 

Obići će redom sva polja i kuće, 

podarit ti grožđe i kestenje vruće. 

I mirisom dunja odisat će soba, 

jer jesen je najljepše doba. 

Ivan Maletić, 4. r. 


PŠ ĐURĐANCI 

“Snjegović”, Andrijana Birkić, 1. r. 

“Čipka”, Filip Bošnjaković, 1. r. 

“Pahuljica”, Ivana Bošnjaković, 3. r. 

Proljetnice 

Ja sam jaglac. Žute sam boje. Imam 

pet latica. U proljeće ukrašavam svako 

dvorište. Vole me djeca i bake. 

Filip Bošnjaković, 1. r. 

Ja sam visibaba. U proljeće sam se našao 

blizu jedne kuće. U kući je živjela 

djevojčica koja me preko noći prekrila 

dekicom. Ugrijala je moje bijele latice. 

Ujutro me otkrila i grijalo me proljetno 

sunce. 

Filip Markić, 1.r. 

Ja sam jaglac. Žute sam boje kao Sunce. 

Njišem se na vjetru. Dozivam djevojčicu 

da se divi mojim laticama. 

Gabriel Markić, 1.r. 

Žutim se kao Sunce. Cvjetam u proljeće. 

Njišem se na vjetru. Svi mi se dive 

jer ja sam jaglac. 

Andrijana Birkić, 1.r 

“Maslačak”, Filip Bibković, 3. r. 

“Automobil budućnosti”, 

Josipa Topić, 3. r. 

“Čipka”, Filip Markić, 1. r. 

Izlet u Osijek i Vukovar 

“Čipka”, Gabriel Markić, 1. r. 

Dan planeta Zemlje 

U nedjelju – 22. travnja obilježava 

se Dan planeta Zemlje. Za taj 

dan moramo čuvati naš planet, 

jer je dio nas. Zemlju ne smijemo 

zagađivati i onečišćivati. 

Emanuel Florijan, 2. r. 

U Đurđancima imamo dobrog svećenika. Jedne nedjelje je rekao: „Djeco, u 

srijedu idemo na izlet u Osijek i Vukovar. Moja sestra, brat i ja smo se prijavili. 

Ujutro sam se probudila i obukla a onda sam u torbu stavila sok i sendviče. 

Usred sela smo čekali autobus. Na izlet je išlo još mnogo djece iz Đurđanaca, 

Vrbice i Mrzovića. Autobus je bio na kat. Neka djeca su sjedila a neka stajala 

ili sjedila na podu. U Osijeku smo išli u kino i gledali film. Kada smo došli u 

Vukovar, prošli smo Trpinjsku cestu. Došli smo u centar grada. Tamo smo 

vidjeli puno djece koja se skližu. Kada smo mi došli na red, najprije smo rekli 

broj koji nosimo. Bilo je lijepo i sklisko. Bili smo na Ovčari i gledali stara nosila. 

Zanimljivo sam se provela i voljela bih da opet idemo i druge godine. 

Magdalena Karajko, 4. r. 

24 


PŠ ĐURĐANCI 

Pozdrav proljeću 

“Trava”, Emanuel Florijan, 2. r. 

Kako smo išli na izlet, vidjeli smo kako 

se priroda budi. Žbunje i grmlje se 

zazelenjelo, trava je počela rasti a sve 

okolo dobilo je boju. Drveće je počelo 

listati a ptice selice su se počele vraćati. 

Na izletu smo skakali u vrećama. 

Ja sam pobijedila. Sunce je grijalo a 

nama je bilo vruće. 

“Rođenje Isusovo”, Ines Jakšić, 2. r. 

Radionica 

Učitelj je rekao: „Djeco, iduće srijede u deset sati bit će ovdje 

preduskrsna radionica. Pozovite roditelje i vi dođite s njima.“ 

Bilo je lijepo jutro, prvoga dana proljeća. Skupili smo se u školi. 

Donijeli puno različitog materijala i pribora za rad. Bilo je lijepo 

šarati jaja za Uskrs. Osim bojanja jaja pravili smo košarice, ukrase 

i čestitke. Lijepo sam se provela u školi na radionici. 

Magdalena Karajko, 4. r. 

Manuela Bibković, 4. r. 

Dan planeta Zemlje 

Na Dan planeta Zemlje, a ni jedan drugi, ne 

smije se bacati smeće. Moramo ga kupiti u 

kantu za smeće. Naša kanta za smeće nalazi se 

u hodniku. U nju bacamo najlonske vrećice, 

bočice od soka, papire i drugo. Svakog četvrtka 

dolaze smetlari i odvoze smeće iz našega 

sela. 

Pavo Marinović, 2. r. 

“Vukovarski vodotoranj”, 

Pavo Marinović, 2. r. “Jež”, Magdalena Karajko, 4. r. “Plesni par”, Manuela Bibković, 4. r. 

Moj posjet Vukovaru 

U posjet Vukovaru vodio nas je naš župnik Krešo. Organizirao je 

prijevoz autobusom na kat. Išli su još i Vrbičani i Mrzovićani. Na 

početku putovanja smo izmolili Očenaš za sretan put i povratak. 

Najprije smo išli u Osijek. Tamo smo gledali film Johnny English i svi 

smo se smijali. Zatim smo se u uputili u Vukovar. To je jako lijep 

grad, ali je u ratu puno stradao. U njemu ima puno lijepih stvari za 

vidjeti. Vidio sam top, mine i puno oružja kojim su ljudi pucali. Vidjeli 

smo i vozilo kojim su prevozili ranjenike. Bilo mi je lijepo ali i 

zastrašujuće čime su se sve ljudi morali boriti da bi ostali živi. Poslije 

toga župnik nas je odveo na klizanje. Nisam se znao klizati, pa 

sam više puta pao. Moj posjet Vukovaru je za mene veliki doživljaj 

koji nikada neću zaboraviti. 

Luka Erdeljić, 4. r. 

“U parku”, Anamarija Živković, 4. r. 


“Šokac”, Antonio Sito, 8. r. 

26 


Republika Hrvatska 

5. - 8. RAZRED 

Ja živim u Republici Hrvatskoj. Hrvatska graniči s Bosnom, Crnom Gorom, Srbijom, 

Mađarskom i Slovenijom, a preko Jadranskog mora i s Italijom. U Hrvatskoj 

ima četiri zavičaja, a to su gorski, primorski, brežuljkasti i nizinski. Sava, 

Drava i Dunav su glavne tri rijeke Hrvatske. Ja živim u nizinskom zavičaju. U 

nizinama prevladava zemlja crnica i listopadne šume. Ljudi u nizinskom zavičaju 

bave se stočarstvom, ratarstvom, vinogradarstvom, cvjećarstvom i mnogim 

drugim zanimanjima. Ja volim svoju Republiku Hrvatsku, svoj nizinski zavičaj i 

svoje Jadransko more. 

Odrastanje 

Pepeljuga nisam, 

Ali živim u bajci. 

Zahvaliti za to, 

Mogu svojoj majci. 

Haljinicu novu, 

Poljubac u kosi, 

Svu ljubav na svijetu, 

Samo meni nosi. 

Tata me obožava, 

O tom nema zbora, 

K meni uvijek žuri, 

Iza sedam gora. 

Da ne bude zabune, 

Princ je ipak tu. 

Ako ne po danu, 

Onda u snu. 

Ipak nešto nedostaje, 

Vještice tu nema. 

Ja odrasla, ova stara, 

U sjećanju drijema. 

Ines Martinović, 6. r. 

Sokol - simbol slobode 

Sokole, sokole, kralju 

visina, tvojim imenom 

smo obranili domovinu. 

Ti klikćeš pred 

zvijezdama i letiš 

među oblacima. 

Kralju ptica, visina 

i nebesa, svi se divimo 

tvojoj slobodi! 

“Leptir”, Matej Tadić, 5. r. 

David Vladić, 5. r. 

Ptica 

Josipa Zdunić, 5. r. 

Jednog dana ptica Slavujka pjevala je 

na grani bora. Čuvši taj predivan glas k 

njoj doleti Vrapka. Nedugo nakon 

Vrapke okupilo ih se još mnogo koji su 

htjeli slušati taj božanstveni glas. Tako 

su je slušali dok nije došla večer. Dok 

se nije pojavio Lovac kojega su se svi 

bojali. Jednog dana i Lovac je čuo Slavujku 

kako krasno pjeva te joj je dozvolio 

da i po noći ostane na njegovoj 

grani bora. 

“Crkva”, Tomislav Sito, 6. r. 

Ljubav 

Ljubav, što je to 

Je l' se to jede 

Ili je to neki miris, 

od kojeg imaš grčeve 

Je l' se ljubav pije 

Meni ljubav znači više 

nego što na dlanu piše. 

Meni ljubav znači više 

nego zemlji žednoj kiše. 

Ja u ljubav vjerujem. 

Ružica Maletić, 5. r. 

Moja domovina 

Moja domovina 

k'o sunca sjaj. 

Moja domovina k'o 

medvjeda dva. 

U mojoj domovini 

žive Hrvati 

što su od Turaka 

domovinu branili. 

U mojoj domovini 

umrijet ću sretno. 

Domovino moja 

svaka ti čast. 

Klara Maroši, 5.r. 

Antonela Jurić, 5. r. “Kola”, Martin Maletić, 8. r.


Deutschland 

Deutschland besteht aus 16 Bundesländern. Die Hauptstadt von 

Deutschland ist Berlin. Ich kenne noch folgende deutsche Städte: 

München, Hamburg, Kiel, Köln, Heidelberg und Frankfurt. Acht Millionen 

Ausländer leben in Deutschland. Rund 100 Millionen 

Menschen sprechen Deutsch als Muttersprache. Fußball ist in Deutschland 

die beliebteste Sportart. Brüder Grimm sammelten die 

schönsten deutschen Märchen. Johannes Gutenberg hat den Buchdruck 

erfunden. Ich habe Freunde in Deutschland. 

Barbara Kemec, Klasse 6 

“Tin Ujević”, 

Mislav Tadić, 8. r. 

“Traktor”, Tihomir Ručević, 6. r. 

Domovina Hrvatska 

Ljubav prema mojoj mami 

Moja mama je kao cvijet, 

kad smo mi sretni i ona je, 

kad nam je teško, 

ona shvati i zna 

reći što treba. 

Ona je naša svijeća u mraku, 

ona je naša ptica u zraku, 

ona je sve dobro, 

najbolje, ja znam, 

Ona je uvijek tu 

kad si sam! 

Snježana Živić, 5. r. 

“Čovjek na konju”, Valentin Sito, 6. r. 

Hrvatska je najljepši i najveći dragulj na svijetu. U njoj sam se rodila i u 

njoj živim. Moje srce kuca za Hrvatsku, za plavo more, za planine… Tamo 

su moji prijatelji i moja rodbina. Hrvatska je najveće blago koje nosim 

u svom srcu. Najviše me veseli veliko plavo Jadransko more i prelijepi 

gradovi: Split, Dubrovnik, Zagreb, Pula, Osijek… Kad odrastem željela 

bih studirati u Zagrebu. Hrvatska je moj ponos i moja radost. Hrvatski 

jezik je melodija za uši. Svoju domovinu trebamo čuvati i trebamo ju 

voljeti i čistiti. Za svoju domovinu treba dati dio sebe i svog poštovanja 

jer ju jedino tako možemo očuvati. Zahvaljujem Bogu što pripadam tako 

posebnoj i prelijepoj domovini. 

London 

Antonela Jurić, 5. r. 

“Leptir”, 

Klara Maroši, 

5. r. 

London is a big city in Great Britain. The Houses of Parliament 

are the centre of the British government. The oldest 

royal residence is Westminster Abbey. The most famous 

bridge is Tower Bridge. It opens for the big ships to pass. 

Trafalgar Square is the main square of central London. It is 

the most popular square with tourists. Hyde Park is most 

famous park in London. The biggest church in London is St. 

Paul’s Cathedral. The Tower of London used to be a prison, 

and it is a museum now. London Eye is a big wheel on the 

River Thames. Big Ben is the name of the big bell in the 

clock tower. 

Barbara Kemec, 6th grade 



Bach und Einstein 

Johann Sebastian Bach war Komponist. Er lebte und arbeitete 

in Leipzig. Er spielte sehr gut Orgel. Bach komponierte vor 

allem Kirchenmusik. Er hatte eine große Familie. Mehr als 

100 Verwandte in seiner Familie waren Musiker. Er hatte 20 

Kinder, 9 Töchter und 11 Söhne. Alle spielten ein Instrument. 

Seine Söhne waren auch Komponisten. 

Albert Einstein war ein großer Physiker. Er war kein besonders 

guter Schuler. Er lernte nur das, was ihn interessierte. 

Er studierte in Zürich. Später arbeitete er in Zürich, Berlin 

und New York. Im Jahre 1905 entdeckte er die 

Relativitätstheorie. 

Anita Sabolski, Klasse 7 

“Kuća”, Valentina Sivak, 7. r. 

Sreća i nesreća u ljudskom životu 

Ima mnogo sretnih ljudi, koji se smiju svaki dan i imaju 

prijatelje s kojima mogu razgovarati. Nesretni ljudi su 

usamljeni, nemaju prijatelja i jako su povučeni, pa nemaju 

kontakt s drugim ljudima. Ljudi na ulicama i bez 

hrane, znaju biti sretniji od bogatih iako nemaju sve što 

bogati imaju. Ja mislim da se ljudi ne trebaju svađati i 

trebaju si pomagati. Neka se vole i poštuju, a ne svađaju 

i vrijeđaju. Neka žive mirnim i sretnim životom. 

Eva Kretonić, 5. r. 

Mislav Tadić, 8. r. 

Malo o ljubavi… 

Ljubav je nešto najljepše što se može dogoditi. Kada 

se čovjek zaljubi, cijeli svijet se vrti oko te osobe koja 

mu se toliko sviđa. Iako ljudi kažu da se ne živi od ljubavi, 

neki to ne shvaćaju ozbiljno, pa na primjer ne 

žele jesti, ne mogu spavati… Jeste li znali da ljubav 

čini čuda i zato ako još nemate voljenu osobu, hitno 

je potražite jer 'ko nema srodnu dušu, nema ni previše 

osmijeha na licu. 

28 


Petar Maroši, 5. r. 

“Čovjek na 

konju”, 

Klaudija 

Antunović, 

6. r. 

“Crkva”, Anita Sabolski, 7. r. 

Ljubav u našem životu 

Ljubav je lijepa i nekad vječno traje. 

Bez ljubavi ne možemo živjeti. 

Ona nam je sve. 

Donosi nam sreću i tugu. 

Kada je nađemo budemo sretni. 

Ljubav je naš ponos. 

Ljubav je ljubav! 

Ona je nešto najljepše na svijetu. 

Nikolina Kovačević, 5. r.

SVAŠTARA 

Kako smo već izvijestili na ovim stranicama, 

učenici 2. i 4. razreda PŠ Đurđanci otpjevali su i 

snimili pjesmu “Naše selo”, 

za koju je glazbu i stihove 

napisao njihov učitelj 

Željko Vurm. Pjesmu možete 

poslušati i pogledati 

video na internetskoj adresi 

goo.gl/5OKhz ili tako 

da uslikate kôd pametnim 

telefonom. 

Biblija 

Zašto bakica čita bibliju 

Sprema se za prijemni! 

Podmornica 

Kako potopiti podmornicu 

punu plavuša 

Pokucaš im na vrata! 

Vitamini 

Kojeg vitamina ovca ima najviše 

u sebi - Beeeee! 

Dimnjak 

Što radi Chuck Norris na dimnjaku 

Štipa dim za oči! 

Pripremio: 


Esperanto 

Esperanto je međunarodni jezik i pokret. Pokrenuo 

ga je Poljski liječnik Ludwig Zamenhof u 19. 

stoljeću. La espero je sastavljen od riječi iz 

mnogih svjetskih jezika i još uvijek se razvija. To 

znači da svatko tko se njime bavi može stvoriti 

neku novu riječ koju će drugi razumjeti. Esperanto 

kao jezik se koristi u cijelom svijetu, a njime 

se bave razni ljudi u preko 40 000 klubova 

na svijetu od Amerike do Australije. Esperanto 

je moguće lako i brzo naučiti jer se čita onako 

kako se piše i ima 16 pravila gramatike. Esperanto 

kao pokret ima ideju da svi ljudi trebaju 

imati najprije svoj materinji jezik, a onda jedan 

zajednički kojega će svi razumjeti. Svijet nije 

samo ono što je sada nego ono što još može 

biti, pa se esperantisti nadaju da će svijet u budućnosti 

biti drugačiji i bolji za sve ljude. Esperanto 

znači onaj koji se nada, espero je nada, a 

esperanto onaj koji se nada. 

David Vladić i Klara Maroši, 5. r. 

Zanimljivosti 

Zašto duga ima sedam boja Svjetlost Sunca čini nam se bijelom, žutom ili možda ružičastom u zoru i u suton. 

No, ona je sastavljena od 7 duginih boja: crvene, narančaste, žute, zelene, plave, indigo plave i ljubičaste. Kad je 

na nebu duga, Sunčeva se svjetlost u susretu s kapljicama vlage razlaže na sedam duginih boja, pa tako možemo 

vidjeti od čega je sastavljena. 

Zašto krijesnice svijetle Za ljetnih noći često se na livadama mogu vidjeti sitna svjetalca koja se pale i gase stvarajući 

čarobno ozračje. To su znakovi koje odašilju krijesnice, prilično rasprostranjeni kukci. Svjetlost koju proizvode 

ovi kornjaši nastaje zbog svjetlosne tvari koja zasvijetli u dodiru s kisikom. Čini se da u vrijeme parenja mužjaci 

svjetlucaju radi privlačenja ženki, a one im odgovaraju svojim svjetlucanjem. 

Zašto tjelesna aktivnost povećava obujam mišića Vježbanjem mišići jačaju i povećavaju se te postaju otporniji 

na napore. Porast mišićne mase odgovara povećanju promjera mišićnih vlakana. Tjelovježba uvodi mnoge promjene 

u metabolizam mišićnih stanica kao, npr. porast energetskih zaliha te brojnih enzima koji pospješuju važne 

reakcije za stvaranje energije. Najaktivniji mišići utječu na izgled tijela i čine ga skladnijim, što je osobito uočljivo 

u športaša. Vježbanje širi prsni koš poboljšavajući disanje, a djeluje i na ishranu jer povećava tek, ubrzava probavu 

i asimilaciju. Djeluje i na srce tako što pospješuje krvotok. 



SPORT 

Razgovor s bivšim nogometašem 

Ivanom Petrovićem 

BUD: Kada i gdje ste počeli igrati nogomet 

I. P.: Počeo sam u Budrovcima 1980. godine u pionirima 

NK Slavonija, a prva registracija mi je u Đakovu, 

znači tu sam počeo, ali nisam bio registriran. 

BUD: U kojoj ste ligi nastupali 

I. P.: Nastupao sam u trećoj, drugoj i prvoj i jednu polusezonu 

u Budrovcima kad su se borili za ulazak u viši 

rang, to je bila općinska liga 1994. g. 

BUD: Koji su vaši najuspješniji rezultati u karijeri 

I. P.: Najuspješniji su dva ulaska u prvu ligu s Kamen 

Ingradom i Istrom iz Pule, i Kup UEFA - igranje sa Schalkeom 

iz Njemačke i Spartakom iz Moskve. 

BUD: S kojim ste suigračima nastupali i tko vam je bio 

trener 

I. P.: Nastupao sam s puno suigrača, jedino možemo 

reći da je među njima od poznatijih Joško Popović koji 

je u povijesti najviše golova dao u prvoj hrvatskoj nogometnoj 

ligi, zatim Mario Galinović koji je otišao u 

Panathinaikos, pa Rendulić, niz poznatih igrača kao što 

je Saša Bjelanović u Istri, Kristijan Polovanec… i tako, 

bilo je dosta igrača. Treniralo me dosta trenera od njih 

recimo Nenad Gračan, Hrvoje Bravolić, Rajko Magić i 

drugi, da ne nabrajam sve njih. 

BUD: Što mislite o današnjem nogometu 

I. P.: Danas se nogomet srozao na najniže grane zbog 

neulaganja u sport, a infrastruktura je na razini koja je 

bila prije trideset godina. Rad s mlađim kategorijama u 

klubovima je sveden na minimum, uvjeti su znači loši, 

ništa ne mislim dobro o današnjem nogometu. 

BUD: Idete li na nogometne utakmice 

I. P.: Da, obavezno, svakako. 

BUD: Imate li nekakav savjet za mlade sportaše 

I. P.: Da, da se okrenu što više sportu, nije bitno 

da li je to sada nogomet, ali što manje na kompjutor 

i što više sport, da si nađu koji im odgovara 

i da se drže toga. 

Razgovor vodili: 

Klara Maroši i David Vladić, 5. r. 

Sportske aktivnosti učenika OŠ Budrovci u školskoj godini 2011./12. 

MEĐUOPĆINSKA NATJECANJA OSNOVNIH ŠKOLA ĐAKOVŠTINE (14 osnovnih škola) 

KROS: Učenici 1200m – sudjelovalo 9 škola, održano u Semeljcima 30.9.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentin 

Sito (3. mjesto) i Ivan Bala (9. mjesto). 

Učenice 1000m - sudjelovalo 9 škola, održano u Semeljcima 30.9.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Barbara Kemec (6. 

mjesto) i Valentina Sito (8. mjesto) 

ATLETIKA: Učenici - sudjelovalo 6 škola, održano u Semeljcima 17.10.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentin Sito 

(7. mjesto) i Mislav Tadić (10. mjesto) na 100m, Valentin Sito (4. mjesto) i Ivan Bala (6. mjesto) na 300m, Ivan Bala (9. mjesto) 

i Benjamin Pavić (10. mjesto) na 1000m, Mislav Tadić (3. mjesto) u bacanju kugle, štafeta 4×100m u sastavu Valentin 

Sito, Ivan Bala, Benjamin Pavić i Mislav Tadić (6. mjesto) 

Učenice - sudjelovalo 6 škola, održano u Semeljcima 17.10.2011. Naša ekipa nastupila je u sastavu: Valentina Nemet (7. 

mjesto) i Barbara Kemec (12. mjesto) na 100m, Barbara Kemec (10. mjesto) i Anamarija Vladić (11. mjesto) na 300m, Valentina 

Nemet (7. mjesto) i Valentina Sivak (10. mjesto) na 600m, štafeta 4×100m u sastavu Valentina Nemet, Barbara Kemec, 

Anamarija Vladić i Valentina Sivak (5. mjesto) 

MALI NOGOMET za učenike 7. i 8. razreda, sudjelovalo 14 osnovnih škola, održano u Đakovu 2.11.2011. 

Rezultati B skupine: OŠ Budrovci – OŠ V. Nazor, Đakovo 3:0 

OŠ Budrovci – OŠ S.S.Kranjčević, L. Varoš 5:4 

Finale: OŠ Budrovci – OŠ I.G.Kovačić, Đakovo 1:2 

OŠ Budrovci – OŠ Đakovački Selci 4:1 

OŠ Budrovci – OŠ J.A.Čolnića, Đakovo 0:6 

30 


ŠKOLSKA NATJECANJA 

Rezultati školskih natjecanja za školsku godinu 2011./12. 

Školska natjecanja održana su iz slijedećih predmeta: njemački jezik, biologija, kemija, matematika, povijest, geografija, 

i tehnička kultura (te iz prometa u sklopu tehničke kulture). 

Međuopćinska razina: 

Hrvatski jezik (LiDraNo) - dramska sekcija naše škole pod vodstvom prof. Vlade Markića nastupila je na međuopćinskom 

natjecanju LiDraNo 2012 - školskoj smotri literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva. 

Županijska i državna razina: 

Matematika - na županijsko natjecanje plasiralo se troje naših učenika: Valentin Sito (6. r.), Klaudija Šupuković (5. 

r.) i Ivan Maletić (4. r.). Mentori su bili učitelj matematike Ivan Basa i učiteljica razredne nastave Ružica Sučić. 

Geografija - na županijsko natjecanje plasiralo se troje naših učenika: Barbara Kemec (6. r.), Klaudija Šupuković 

(5. r.) i David Vladić (5. r.). Mentorica je bila prof. Tihana Moro-Vladić. 

Tehnička kultura 

Mladi tehničari - na županijskom natjecanju mladih tehničara nastupilo je čak sedam učenika naše škole: 

Petar Maroši (5. r.), u kategoriji 5H-promet (27. mjesto), David Vladić (5. r.), Robotika (4. mjesto), Klaudija Antunović 

(6. r.), 6H-graditeljstvo (14. mjesto), Ines Martinović (6. r.), Zrakoplovno modelarstvo (7. mjesto), Valentin 

Sito (6. r.), Raketno modelarstvo (2. mjesto), Martin Maletić (8. r.), Elektrotehnika (5. mjesto). Mislav Tadić (8. 

r.), predstavljao je HHO generator koji je skupa s kolegom i bivšim učenikom naše škole Domagojem Kolićem napravio 

radeći u svoje slobodno vrijeme u Klubu mladih tehničara OŠ Budrovci. Naravno, proglašen je najboljim 

radom na smotri i predložen za izlaganje na Državnom natjecanju i smotri radova mladih tehničara. Na 54. Državnom 

natjecanju mladih tehničara održanom u Primoštenu Mislav je ostvario izvrstan uspjeh osvojivši 3. mjesto. 

Sigurno u prometu - na županijskom natjecanju iz prometa učenica Klara Maroši osvojila je 1. mjesto i plasman 

na državnu razinu natjecanja. Na državnom natjecanju u Slavonskom Brodu Klara je pojedinačno osvojila vrlo 

dobro 21. mjesto (od 84 natjecatelja), a ekipno u sklopu ekipe naše županije 7. mjesto (od 21 županijske ekipe). 

Svim navedenim učenicima mentor je bio prof. tehničke kulture Ivan Jukić. 

Izvanškolske aktivnosti: 

Učenici Petar Maroši (5. r.) i Filip Maroši (3. r.) nastupili su na prvenstvu Hrvatske u karateu. Petar je postao prvak 

Hrvatske u ekipnom natjecanju u katama, a Filip viceprvak Hrvatske u pojedinačnom natjecanju u kategoriji 

mlađih učenika. Također, učenik David Vladić (5. r.) s ekipom RK Đakovo (2000. godište) ostvario je plasman na 

Državno prvenstvo Hrvatske u rukometu koje će se održati u Slavonskom Brodu od 1. do 3. lipnja 2012. godine. 

Svim učenicima i njihovim mentorima upućujemo čestitke i želimo im još i više uspjeha u budućnosti. 

Konačni redoslijed: Naša ekipa osvojila je vrlo dobro 3. mjesto, a 

nastupili su: Tomislav Ručević, Benjamin Pavić, Stjepan Kolić, Karlo 

Rebić, Luka Đuđik, Valentin Sito, Ivan Bala, Tihomir Ručević i Mateo 

Andrić. Voditelj natjecanja Stanko Tišma (nastavnik TZK). 

MALI NOGOMET za učenike 5. i 6. razreda, sudjelovalo 5 osnovnih 

škola, održano u Đakovu 25.5.2012. 

Rezultati: OŠ Budrovci – OŠ J. Kozarac, Josipovac P. 5:0 

OŠ Budrovci – OŠ J.A.Čolnića, Đakovo 4:0 

Finale: OŠ Budrovci – OŠ I.G.Kovačić, Đakovo 0:5 

Konačni redoslijed: Naša ekipa osvojila je odlično 2. mjesto, a nastupili 

su: Jakov Sito, Valentin Sito, Tomislav Sito, Tihomir Ručević, 

Ivan Bala, Mateo Andrić i Tomislav Brataljenović. Voditelj natjecanja 

Stanko Tišma (nastavnik TZK). 

STOLNI TENIS: Za učenike, održano u Viškovcima 15.12.2011. Ekipa 

u sastavu: Benjamin Pavić i Luka Đuđik. 

Rezultati: OŠ Budrovci – OŠ S.S.Kranjčević, L. Varoš 2:0 

OŠ Budrovci – OŠ Đakovački Selci 1:2 

Klara Maroši na državnom natjecanju iz prometa

BUD 2012.pdf - Osnovna Å¡kola Budrovci

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?