10.01.2015 Views

Obrtničke novine broj 129 - Hrvatska obrtnička komora

Obrtničke novine broj 129 - Hrvatska obrtnička komora

Obrtničke novine broj 129 - Hrvatska obrtnička komora

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Sve<br />

se radi kao<br />

i prije stotinu<br />

godina, jedino što<br />

tijesto za medenjake<br />

ne mijesimo ručno<br />

nego imamo<br />

mikser<br />

PIXSELL<br />

•<br />

•<br />

Str. 10<br />

S t r . 1 1<br />

PULA<br />

Str. 12<br />

Paul Vandoren, šef delegacije EU u Hrvatskoj<br />

Koristi od jedinstvenog<br />

tržišta veće su od rizika<br />

Str. 4<br />

Izaslanstvo HOK-a kod predsjednika RH<br />

Ive Josipovića<br />

Zanimanje za obrtničke<br />

probleme<br />

Str. 3<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

•<br />

OBNOVLJENA 1994.<br />

UTE MELJENA 1852.<br />

•<br />

BROJ <strong>129</strong> • OŽUJAK 2011. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr<br />

uprava za obrt<br />

Novi ravnatelj Ivan<br />

Zvonimir Galić<br />

na inicijativu HOK-a VLADA UPUTILA SABORU ZAKON O SPRJEČAVANJU<br />

NEREGISTRIRANIH DJELATNOSTI<br />

Fušeri – postanite majstori!<br />

Str. 3<br />

Svaki rad za koji se uzima<br />

novac, a nije prijavljen je<br />

nelegalan rad, i kao takav<br />

predstavlja nelojalnu<br />

konkurenciju svima onima<br />

koji plaćaju svoje obveze,<br />

zaposlenike i isplaćuju plaće<br />

u saboru<br />

Ana Šerić<br />

Konjikovac o<br />

radnim i socijalnim<br />

pravima obrtnica<br />

Str. 2 – 3<br />

PIXSELL<br />

Str. 2<br />

prijevoznici<br />

Odgovornost<br />

i sankcije za<br />

pretovar vozila<br />

Str. 6<br />

PRILOZI<br />

Obrtnički savjetnik<br />

Županijska kronika<br />

Obrtnički savjetnik<br />

Zakonske obaveze<br />

ugostitelja<br />

<br />

Lenko Ugrinić, dipl. ecc.<br />

Z<br />

GODINA V I, BROJ 33 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA<br />

akon o ugostiteljskoj djelatnosti<br />

stupio je na snagu 28. 12. 2006. godine,<br />

a objavljen je u Narodnim novinama<br />

br. 138/ 2006. g. Izmjene i dopune<br />

Zakona objavljene su u NN 43/09 i NN<br />

88/10. U odnosu na stari Zakon donesene<br />

su odredbe koje bi trebale olakšati rad<br />

i ubrzati poslovanje, a ujedno u Zakon su<br />

inkorporirana rješenja koja su se pokazala<br />

pozitivnim u zemljama europske unije<br />

i koja predstavljaju pravnu stečevinu EU<br />

prema kojoj teži i <strong>Hrvatska</strong>. Uz temeljni<br />

Zakon o ugostiteljstvu ugostitelji su dužni<br />

poštivati i druge zakone koji su usko povezani<br />

i propisuju obaveze ugostitelja u<br />

svakodnevnom poslovanju. To su Zakon<br />

o ograničavanju uporabe duhanskih<br />

proizvoda (NN 125/09), Zakon o izmjenama<br />

i dopunama zakona o ograničavanju<br />

uporabe duhanskih proizvoda<br />

(NN 119/09) i Zakon o hrani (NN 46/07).<br />

U odnosu na stari zakon ukinute su neke<br />

obaveze koje su usporavale i otežavale<br />

poslovanje. Ukida se obveza ovjeravanja<br />

cjenika i normativa od strane Državnog<br />

inspektorata, već je dovoljno pridržavati<br />

se istaknutih cijena i gostu izdati račun<br />

sa svim obveznim elementima u pogledu<br />

vrste, količine i cijene pružene usluge, radno<br />

vrijeme je precizirano po kategorijama<br />

ugostiteljskih objekata. Tako ugostiteljski<br />

objekti iz skupine HOTELI i KAMPOVI obvezno<br />

rade od 0.00 do 24.00 h svaki dan,<br />

RESTORANI I BAROVI od 6.00 do 24.00<br />

sata, iz skupine BAROVI koji ispunjavaju<br />

uvjete za rad noću prema MTU samo u<br />

zatvorenim prostorima od 21.00 do 6.00<br />

sati, RESTORAN I BAROVI koji se nalaze<br />

izvan naseljenih područja naselja od 0.00<br />

do 24.00 sata. Predstavničko tijelo jedinice<br />

lokalne samouprave može svojom Odlukom<br />

produžiti propisano radno vrijeme<br />

ugostiteljskih objekata najduže za 2 sata,<br />

ali i Rješenjem po službenoj dužnosti skratiti<br />

radno vrijeme za 2 sata pojedinim ugostiteljskim<br />

objektima.<br />

OBNOVLJENA 1994.<br />

U T E M E L J E N A 1 8 5 2.<br />

U obavljanju ugostiteljske<br />

djelatnosti ugostitelj je dužan:<br />

•<br />

1<br />

•<br />

2<br />

•<br />

3<br />

•<br />

4<br />

vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski<br />

objekt, odnosno u ulazu<br />

ugostiteljskog objekta smještenog u<br />

građevini zaštićenoj kao kulturno dobro,<br />

na propisani način, natpis s oznakom<br />

vrste ugostiteljskog objekta, odnosno<br />

vrste i kategorije ugostiteljskog<br />

objekta, posebnog standarda, oznake<br />

kvalitete utvrđene rješenjem nadležnog<br />

ureda, odnosno ministarstva nadležnog<br />

za ugostiteljstvo (u daljnjem<br />

tekstu: Ministarstvo)<br />

vidno istaknuti na ulazu u objekt<br />

obavijest o radnom vremenu i radnim,<br />

odnosno neradnim danima i pridržavati<br />

se istaknutoga radnog vremena<br />

utvrditi kućni red u ugostiteljskim<br />

objektima za smještaj istaknuti ga<br />

na recepciji te izvadak iz kućnog reda<br />

istaknuti u svim sobama i apart manima<br />

utvrditi normative o utrošku namirnica<br />

za pojedino jelo, piće i<br />

napitak, pružiti usluge u količinama i<br />

kakvoći sukladno normativima te na<br />

zahtjev normativ predočiti gostu<br />

vidno istaknuti cijene usluga koje<br />

se nude, na način dostupan gostima<br />

i pridržavati se istaknutih cijena, a<br />

kod pružanja usluga smještaja u cjenicima<br />

istaknuti i iznos boravišne pristojbe,<br />

cjenike staviti na raspolaganje<br />

gostima u dovoljnom <strong>broj</strong>u primjeraka<br />

izdati gostu račun za svaku pruženu<br />

ugostiteljsku uslugu s naznakom<br />

vrste, količine i cijene pruženih<br />

usluga, odnosno odobrenog popusta, a<br />

kod pružanja usluga smještaja navesti<br />

u računu iznos boravišne pristojbe<br />

pridržavati se propisanoga radnog<br />

vremena<br />

onemogućiti iznošenje pića i napitaka<br />

radi konzumiranja izvan zatvorenih<br />

prostora ugostiteljskog objekta<br />

na propisani način voditi knjigu<br />

gostiju u ugostiteljskom objektu<br />

za smještaj<br />

voditi knjigu žalbi na propisani način<br />

u svakom objektu, u roku od<br />

pet dana izjavljen prigovor dostaviti<br />

Državnom inspektoratu te u roku od 15<br />

dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti<br />

na prigovor<br />

u ugostiteljskom objektu za smještaj<br />

osigurati goste od posljedica<br />

nesretnog slučaja<br />

pisanim putem obavijestiti nadležni<br />

ured odnosno Ministarstvo o<br />

prestanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom<br />

objektu, u roku od osam<br />

dana od nastale promjene.<br />

•<br />

5<br />

•<br />

6<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

7<br />

8<br />

9<br />

10<br />

ZAGREB<br />

Obilježen Dan OK Zagreb<br />

Uručene diplome majstorima, priznanja i zahvale<br />

obrtnicima, stipendije učenicima<br />

– Vrlo smo zadovoljni Sporazumom o poticanju<br />

istarskog obrtništva koji nam pruža veliki<br />

optimizam i vrlo je važan za obrtnike u ovim kriznim<br />

vremenima. Kao predsjednik OK na jednoj<br />

od sljedećih sjednica predložit ću usvajanje<br />

odluke o odstupanju od komorskog doprinosa<br />

i vjerujem da će biti prihvaćena, rekao je predsjednik<br />

OK Mario Paliska nakon potpisivanja<br />

Sporazuma o poticanju istarskog obrtništva s<br />

istarskim županom Ivanom Jakovčićem 15.<br />

veljače 2011. u Obrtničkom domu u Poreču.<br />

Prije toga održan je sastanak predstavnika<br />

županije i obrtnika o aktualnim problemima<br />

istarskog obrtništva.<br />

»Potpora istarskom obrtništvu za 2011.«,<br />

aktivnije informiranje obrtnika o mogućnostima<br />

uključivanja u kreditne programe županije<br />

te sufinanciranje i suorganiziranje Obrtničkog<br />

sajma Istre i ostalih obrtničkih sajamskih manifestacija<br />

na području Istre – neke su od najvažnijih<br />

aktivnosti uvrštene u tekstu Sporazuma.<br />

Također, županija se obvezala osigurati 180<br />

tisuća kuna za Program potpore istarskom obrtništvu,<br />

od čega sto tisuća za potpore otvaranju<br />

obrta i novom zapošljavanju. Računa se da će<br />

to pripomoći otvaranju oko 220 novih radnih<br />

mjesta. Isto tako, osamdeset tisuća kuna će<br />

se osigurati za održavanje istarskih obrtničkih<br />

U<br />

•<br />

•<br />

11<br />

12<br />

Županijska kronika<br />

www.hok.hr<br />

SLAVONSKI BROD<br />

Tehnička škola postaje elektrana<br />

OK Brodsko-posavske županije sudjeluje u EU<br />

projektu za unapređenje obrazovanja za obrtništvo<br />

DUGOGODIŠNJI KOPRIVNIČKI OBITELJSKI OBRT PREPOZNALI HOK I UNESCO<br />

<strong>broj</strong> 24<br />

Ožujak<br />

2011.<br />

45 godina pulskog Udruženja<br />

Rezultati dugogodišnjeg uspješnog rada očituju se<br />

i u nedavnoj izgradnji Obrtničkog doma<br />

Tradicija Medičarne Špičko<br />

SPORAZUMOM OBRTNIČKE KOMORE ISTARSKE ŽUPANIJE<br />

Poticaji istarskom obrtništvu<br />

Sporazum su potpisali predsjednik OK Istre Mario<br />

Paliska i istarski župan Ivan Jakovčić<br />

sajmova. OK se obvezuje provesti postupak da<br />

za prvu godinu poslovanja tim obrtnicima otpiše<br />

komorski doprinos, što znači da će obrtnik<br />

koji dobije tisuću kuna od županije dobiti i tisuću<br />

kuna od OK otpisom doprinosa. Istodobno,<br />

županija se obvezala sufinancirati kamate za<br />

kredite u sklopu kreditne linije koju provodi s<br />

nadležnim Ministarstvom RH.<br />

A. Čabaravdić<br />

KOPRIVNICA – Medičarski obrt<br />

Ljubice Špičko iz Koprivnice, nakon<br />

što mu je dodijeljena UNESCO-va<br />

potvrda da su licitari zaštićena nematerijalna<br />

baština, prvi je u Koprivničko-križevačkoj<br />

županiji koji će dobiti<br />

status tradicijskog obrta. Medičarnu<br />

Špičko posjetila je komisija za tradicijske<br />

obrte u čijem su sastavu predstavnici<br />

Hrvatske obrtničke komore i<br />

Etnografskog muzeja. Oni su se mogli<br />

uvjeriti kako se u Špičkovim radionicama<br />

sve radi na tradicijski način.<br />

Ljubica je nastavila tradiciju obitelji<br />

svojeg supruga, koja seže iz<br />

30-ih godina prošlog stoljeća, pa<br />

tako i danas izrađuje licitarska srca,<br />

medenjake, bombone, šule i gverc,<br />

Ljubica Špičko izrađuje licitare svih vrsta<br />

Groznica maturalne večeri<br />

druženje obrtnika grada Zagreba,<br />

već osmu godinu za<br />

redom, organiziralo je 24.<br />

ožujka 2011. godine humanitarnu<br />

akciju za štićenike domova za djecu<br />

bez roditeljske skrbi pod nazivom<br />

»Groznica maturalne večeri«.<br />

Cilj ovog modnog humanitarnog<br />

projekta je osigurati za štićenikematurante<br />

svečanu odjeću i obuću,<br />

kao i nakit, te ih urediti za svečanu<br />

maturalnu večeru.<br />

Zagrebački obrtnici darovali<br />

su svečane modele, obuću, nakit,<br />

cvjetne aranžmane te šminku<br />

i frizure za sve maturante dječjih<br />

domova za djecu bez roditeljske<br />

skrbi na području Grada Zagreba:<br />

Dom Antun Gustav Matoš, Selska<br />

132; Dom Ivan Goran Kova-<br />

su predsjednik Udruženja obrtninaest<br />

frizera, sedam kozmetičara,<br />

predstavnicama domova uručili Četrnaest obrtnika krojača, dvačić,<br />

Ulica I. G. Kovačića 23 i Dom ka grada Zagreba Vlado Crkvenac sedam postolara, osam zlatara<br />

Sv. Josipa, Leskovački brijeg i predsjednica revijskog odbora osigurat će da se pet djevojaka i<br />

15 i Karitasove kuće. Donaciju Branka Jengić.<br />

jedanaest mladića, na tako važan<br />

Ljubica Špičko kaže kako<br />

se nada da će sa statusom<br />

tradicijskog obrta moći lakše do<br />

sredstava iz fondova EU<br />

i to po nekadašnjim receptima. Taj<br />

je posao vrlo mukotrpan i zahtijeva<br />

mnogo ručnog rada.<br />

– Za licitarima je malena potražnja,<br />

a uloženi rad se ne može naplatiti<br />

– kaže Ljubica dok nakon pečenja<br />

i lijepljenja te bojanja, oslikava<br />

crvena srca, bebe, konjiće ili odnedavno<br />

pijevce. Izrađuje licitare svih<br />

veličina, a iako su pretežito crveni,<br />

kaže kako u posljednje vrijeme radi i<br />

u drugim bojama, primjerice, bijeloj.<br />

– Licitare ukrašavam kao što je<br />

to nekada radila moja svekrva, iako<br />

mislim da moja neće nikada biti tako<br />

lijepa kao njezina – otkriva Ljubica i<br />

dodaje kako svaki medičar ima svoj,<br />

prepoznatljivi način ukrašavanja po<br />

kojem ih se može razlikovati.<br />

– Sve se radi kao i prije stotinu godina,<br />

jedino što tijesto za medenjake<br />

ne mijesimo ručno nego imamo mikser<br />

– rekla je Ljubica Špičko.<br />

Iako je jedno vrijeme licitarski obrt<br />

bio zapostavljen, sada se interes<br />

pomalo vraća, a Ljubica kaže kako<br />

se nada da će sa statusom tradicijskog<br />

obrta moći lakše do sredstava<br />

iz fondova Europske unije. Dosad je<br />

koristila potpore Ministarstva gospodarstva<br />

i Ministarstva turizma za<br />

unapređenje proizvodnje od koje ne<br />

namjerava odustati, a ima i podršku<br />

cijele obitelji. Adela Sočev<br />

SKULPTURE ĐURĐEVAČKE OBRTNICE KRASE GALERIJU<br />

Ivana Hadžija izložila anđele<br />

ĐURĐEVAC – Keramičarka i đurđevačka – Ivana Hadžija izložila je svu ljubav prema<br />

obrtnica Ivana Hadžija u Galeriji Ex libris malim nestvarnim bićima, svu raskoš svog<br />

u Gradskoj knjižnici priredila je izložbu pod talenta, svu svoju desetgodišnju praksu u<br />

nazivom »Nebeski orkestar«, koju su činile<br />

bijele skulpture 12 anđela, te isto toliko nih oblika i linija nečujnog »Nebeskog orke-<br />

»igri« s glinom i u izvrsnosti čistih i jednostav-<br />

keramoploča s nebeskim sviračima. Mladi stra« pokazala je svoju umjetničku zrelost. A<br />

glazbenik Marko Širec uveličao je izložbu od malih glazbenika od tisuću jezika, ne bi se<br />

sviranjem na cimbulama, a otvorila ju je dogradonačelnica<br />

Marijana Markešić. nju književnica Božica Jelušić.<br />

posramila ni jedna galerija, rekla je na otvara-<br />

(as)<br />

dan u njihovim životima ne razlikuju<br />

od onih koji imaju punu roditeljsa<br />

Nera, Marry me, Yazz, Salon<br />

Formica, Stolnik, Dora, Kontesku<br />

skrb.<br />

Nada, Spoza, Ljiljana i Etno butik<br />

Mara. Priključili su se i <strong>broj</strong>ni fri-<br />

Donatori akcije su: Salon Elegance,<br />

Banovec, Salon Šabić, zeri, kozmetičari, zlatari i postolari.<br />

MINISTAR ČOBANKOVIĆ NA SJEDNICI<br />

CEHA RIBARA<br />

U travnju rješenje<br />

za problem<br />

opskrbe gorivom<br />

obrtnici<br />

na sajmu<br />

ihm u<br />

mÜnchenu<br />

Prilike<br />

za<br />

izvoz u<br />

Europu<br />

Str. 22<br />

Str. 5<br />

Nova Obrtnička kartica!


2 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. AKTUALNO<br />

UVODNIK<br />

Poštovani čitatelji,<br />

Nadamo se da ćete i u ovom <strong>broj</strong>u<br />

Obrtničkih novina naći zanimljive i<br />

korisne informacije. Proteklih mjesec<br />

dana bilo je dinamično, pratili smo<br />

puno aktivnosti, ali možemo reći da<br />

je ožujak bio obilježen sivom ekonomijom.<br />

Vlada je usvojila prijedlog<br />

Zakona o sprječavanju neregistrirane<br />

djelatnosti i uputila ga u saborsku proceduru,<br />

čime su privedena (priželjkivanom)<br />

kraju desetogodišnja nastojanja<br />

HOK-a da se zakonski riješi ovaj kronični<br />

problem obrtništva, ali i ukupnog<br />

gospodarstva. Unatoč tome što se u<br />

uskoro u solarisu<br />

U svom obiteljskom okruženju u<br />

Daruvaru 13. ožujka napustio nas je<br />

najstariji hrvatski obrtnik, doživotni<br />

počasni član Hrvatske obrtničke komore<br />

Miroslav Krivohlavek. Generacije<br />

hrvatskih obrtnika zahvalne su<br />

Miroslavu Krivohlaveku na njegovom<br />

63-godišnjem neprekinutim obrtničkom<br />

putu. Na životni i obrtnički put u<br />

svojoj karijeri izveo je, i tajnama zanata<br />

i obrtništva podučio, <strong>broj</strong>ne naučnike.<br />

Svima je služio kao uzor, čak i umjesto<br />

oca: krasila ga je velika energija, dosljednost<br />

i savjesnost.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> dodijelila<br />

je odlukom Skupštine Hrvatske<br />

obrtničke komore Miroslavu Krivo­<br />

dijelu javnosti pokušava obezvrijediti<br />

ovaj zakonski prijedlog i unaprijed ga<br />

osuditi na propast zbog, kako neki<br />

smatraju, teške provedivosti u praksi,<br />

ne valja smetnuti s uma njegovu pozitivnu<br />

intenciju – spriječiti nelojalnu<br />

konkurenciju onih koji rade bez registracije,<br />

koji za razliku od registriranih,<br />

ne plaćaju poreze i doprinose… Ožujak<br />

su obilježile i <strong>broj</strong>ne sjednice novokonstituiranih<br />

cehova i sekcija, iza nas<br />

je i najveći europski sajam obrtništva<br />

u Münchenu, na kojem je nastupilo 13<br />

naših izlagača. Dok ovaj <strong>broj</strong> Obrtničkih<br />

novina dođe na Vaše adrese, održat će<br />

se i 53. međunarodni obrtnički sajam<br />

u Zagrebu i Međunarodni gospodarski<br />

sajam u Mostaru. Održali smo i uspješnu<br />

EU konferenciju na kojoj su obrtnici<br />

mogli čuti preporuke šefa Delegacije<br />

EU u Hrvatskoj Paula Vandorena, kao i<br />

iskustva kolega iz Obrtno-podjetniške<br />

zbornice Slovenije. Pri kraju smo s velikim<br />

projektom Obrtnička kartica, koju<br />

ćete uskoro dobiti poštom. O tome<br />

ćemo detaljnije u sljedećem <strong>broj</strong>u. Do<br />

tada, čitajte Vaše <strong>novine</strong> i pratite novosti<br />

na www.hok.hr<br />

Srdačan pozdrav do novog <strong>broj</strong>a,<br />

glavna urednica Snježana Tomić<br />

4. obrtničke sportske igre<br />

Približavaju se 4. obrtničke sportske<br />

igre, a predviđeni termin je od<br />

19. do 22. svibnja 2011. godine u hotelskom<br />

kompleksu »Solaris« pokraj<br />

Šibenika. Troškove za svoje sudionike<br />

snose područne obrtničke komore, s tim<br />

da je Upravni odbor donio odluku da<br />

će sufinancirati POK-ove u iznosu od<br />

600 kuna po sudioniku. Broj sudionika<br />

po pojedinom POK-u koje sufinancira<br />

HOK ne može biti veći od 30. Podsjećamo<br />

POK-ove da je i ove godine suorganizator<br />

4. OSI 2011. turistička agencija<br />

Dubrovnik Sun d.o.o. iz Dubrovnika.<br />

Organizacijski Odbor za 4. OSI Vas<br />

moli da najkasnije do 18. travnja 2011.<br />

godine dostavite u HOK, uz obveznu naznaku<br />

»za Borisa Karduma« (tel. 01/4806<br />

623, 091/4806 623), podatke o ukupnom<br />

<strong>broj</strong>u sudionika i podatke o <strong>broj</strong>u sportova<br />

u kojima sudjeluje Vaš POK.<br />

B. Kardum<br />

Natjecatelji će se moći okušati u<br />

sljedećim sportovima:<br />

Mali nogomet (muškarci)<br />

Tenis (pojedinačno muškarci i žene)<br />

Stolni tenis (pojedinačno muškarci i<br />

žene)<br />

Kuglanje (ekipno muškarci i žene)<br />

Potezanje užeta (ekipu čine 6 muškaraca<br />

i 3 žene)<br />

Pikado (ekipu čine 2 žene i 1 muškarac)<br />

IN MEMORIAM<br />

Miroslav Krivohlavek<br />

hlaveku na njegov 90. rođendan 1999.<br />

godine počasno članstvo, za uspješan<br />

dugogodišnji rad u obrtu i za promicanje<br />

tradicionalnih vrijednosti hrvatskog<br />

obrtništva. Bio je omiljen obrtnik, volio<br />

je svoj obrt, širio je optimizam i vjeru<br />

u predan rad, život i ljude. Kada je kao<br />

počasni član HOK-a dolazio na svečane<br />

akademije HOK-a u Hrvatskom<br />

narodnom kazalištu u Zagrebu, nakon<br />

predstavljanja i pozdrava pratile su ga<br />

ovacije nazočnih i dugi pljesak.<br />

Školovao se u internatu u Pečuhu<br />

i u trogodišnjem naukovanju izučio<br />

je zanat krojača. Naporno je radio<br />

kao pomoćnik, a kad je završio naukovanje,<br />

položio je majstorski ispit.<br />

Godine 1936. godine unajmio je lokal<br />

i počeo raditi u vlastitom obrtu. Radio<br />

je isprva u Grubišnom Polju, a od<br />

1946. godine u Daruvaru.<br />

Njegova poruka mlađim naraštajima<br />

uvijek je bila da čista savjest i miran san<br />

vodi u dug život. Njegov optimističan<br />

duh i karakter, vitalnost i mudrost kao<br />

i skromnost i dostojanstvenost i iskrena<br />

briga za druge ljude, dugo će se pamtiti,<br />

podsjećajući da biti hrvatski obrtnik<br />

može biti teško, ali da jedino rad, trud i<br />

častan posao, zadužuje generacije koje<br />

dolaze.<br />

N. Klapčić<br />

NA INICIJATIVU HOK-a VLADA UPUTILA SABORU ZAKON O SPRJEČAVANJU<br />

Usporedno s<br />

donošenjem ovog<br />

propisa Komora se<br />

zalaže za porezne<br />

olakšice kod<br />

oporezivanja dohotka,<br />

odnosno dobiti za<br />

početne godine rada<br />

Na inicijativu Hrvatske obrtničke<br />

komore na sjednici Vlade 17.<br />

ožujka Saboru je upućen Prijedlog<br />

Zakona o zabrani i sprječavanju<br />

obavljanja neregistriranih djelatnosti.<br />

Nakon deset godina nastojanja Komore<br />

da se zakonski riješi problem neregistriranih<br />

djelatnosti koje su nelojalna<br />

konkurencija registriranim obrtnicima,<br />

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

prihvatilo je inicijativu HOK-a<br />

za donošenje posebnog zakona.<br />

Neregistrirane djelatnosti<br />

Ovaj prijedlog Zakona usredotočuje<br />

se na najznačajniji oblik sive ekonomije,<br />

a to je obavljanje neregistrirane djelatnosti,<br />

što podrazumijeva obavljanje<br />

djelatnosti bez upisa u odgovarajući<br />

registar (Obrtni registar, registar Trgovačkog<br />

suda i dr. ), odnosno bez prijave<br />

poreznim tijelima. Takvo obavljanje<br />

djelatnosti onemogućava provedbu inspekcijskog<br />

nadzora nad djelatnostima<br />

u kojima je pojava neregistriranog rada<br />

najzastupljenija, kao što su mehaničarske<br />

usluge, frizerske usluge, usluge<br />

popravaka raznih kućanskih aparata,<br />

ilegalna priprema i dostava hrane (catering),<br />

građevinske, stolarske usluge i<br />

slično.<br />

Zakon zabranjuje obavljanje neregistrirane<br />

djelatnosti, a pod takvima<br />

se smatraju slučajevi kada sudionik<br />

– pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost<br />

za koju nije registrirana i kada<br />

nema zakonom propisane akte o ispunjavanju<br />

uvjeta za obavljanje registriranih<br />

djelatnosti, kao i kada obavlja<br />

djelatnost unatoč zabrani obavljanja.<br />

www.hok.hr<br />

Fušeri – postanit<br />

Novost je da se sudionikom u obavljanju<br />

neregistrirane djelatnosti smatra<br />

fizička i pravna osoba koja naručuje,<br />

posreduje ili objavljuje oglas u tisku,<br />

putem televizije, radija i drugih medija,<br />

ili na neki drugi način dostupan javnosti,<br />

u kojem traži ili nudi uslugu koja<br />

nije registrirana.<br />

Iznimke<br />

U prijedlogu Zakona predviđene su<br />

i iznimke koje se ne smatraju obavljanjem<br />

neregistrirane djelatnosti. Riječ je<br />

o obavljanju rada za vlastite potrebe,<br />

rodbinskoj pomoći, susjedskoj pomoći,<br />

obavljanju nužnog rada za sprečavanje<br />

nesreće ili otklanjanje posljedica pri­<br />

HOK NA SJEDNICI SABORSKOG ODBORA ZA RAVnOPRAVNOST SPOLOVA<br />

Ana Šerić Konjikovac o radnim<br />

i socijalnim pravima žena<br />

Ana Šerić Konjikovac imala je izlaganje na sjednici<br />

Nenad Klapčić<br />

Povodom obilježavanja Međunarodnog<br />

dana žena 8. ožujka Odbor<br />

za ravnopravnost spolova Hrvatskog<br />

sabora organizirao je 4. ožujka<br />

tematsku sjednicu na temu »100 godina<br />

poslije: radna i socijalna prava žena u<br />

Republici Hrvatskoj«.<br />

HOK je na toj sjednici predstavljala<br />

Ana Šerić Konjikovac, predsjednica<br />

Odbora za ravnopravnost spolova<br />

Utjecaj na gospodarstvo<br />

Hrvatsko društvo kao cjelina treba brinuti zbog postojanja sive ekonomije,<br />

jer ona ima utjecaj na sve segmente društva – porezni obveznici snose veći<br />

porezni teret, poduzetnici doživljavaju nelojalnu konkurenciju, potrošačima<br />

kupnja robe ili usluga iz sive ekonomije znači da ostaju bez zaštite, ako je<br />

roba neispravna ili usluga loša. Sve to zajedno dovodi do toga da je ukupno<br />

gospodarstvo manje produktivno, značajan dio gospodarskih aktivnosti nije<br />

uračunat u ukupno gospodarstvo, zbog čega se veći <strong>broj</strong> važnih ekonomskih<br />

pokazatelja, poput BDP-a čini manjim nego što jest.<br />

HOK-a. Sudjelujući u raspravi Ana<br />

Šerić Konjikovac je istaknula da je<br />

prošlogodišnja tematska sjednica ovog<br />

saborskog odbora bila poticaj da HOK<br />

osnuje Odbor za ravnopravnost spolova<br />

Hrvatske obrtničke komore kao stalno<br />

radno tijelo koje će se baviti rodnom<br />

ravnopravnošću.<br />

– Nakon ne samo proteklih 100 godina,<br />

već i više stoljeća hrvatskog obrtništva,<br />

danas ipak imamo institucionalne<br />

osnove da radimo na poboljšanju radnog<br />

i socijalnog statusa žena u obrtništvu<br />

– napomenula je Konjikovac. Ipak,<br />

preostalo je još mnogo posla u promjeni<br />

vrijednosnog sustava, kazala je Konjikovac,<br />

što je dugoročni cilj prošle godine<br />

usvojene Strategije razvoja ženskog<br />

poduzetništva, kojim bi se ženi olakšalo<br />

da poslovi koji se obavljaju u kućanstvu<br />

budu ravnomjernije raspoređeni ili barem<br />

društveno vrednovani i poduprti,<br />

čime bi se, pored ostalog, oslobodio poduzetnički<br />

potencijal žena.<br />

– Raduju nas postignuća naših partnerskih<br />

institucija – HZZ-a, HGK,<br />

udruga i drugih koji već ostvaruju raznovrsne<br />

programe, dijelom financirane<br />

iz EU-fondova, a namijenjene jačanju<br />

radnog i socijalnog statusa zaposlenica<br />

i poduzetnica – rekla je Konjikovac.<br />

Prije same sjednice Odbor za ravnopravnost<br />

spolova Hrvatskog sabora<br />

zatražio je od HOK-a kratku analizu<br />

položaja žena u obrtništvu i upravnim<br />

strukturama HOK-a, koja je pokazala<br />

da je udio žena kao vlasnica u obrtništvu<br />

i dalje 32 posto, i da je među zaposlenima<br />

u hrvatskim obrtima 50 posto<br />

žena, kao i prije godinu dana.<br />

Broj žena na čelu udruženja obrtnika<br />

porastao je od prošle godine s 12 na 16<br />

posto, a u cehovima HOK-a s 10 na 18<br />

posto. I dalje je najviše žena u Cehu frizera<br />

i kozmetičara 6 od 9 (67 posto), dok<br />

je žena od ove godine, nakon izbora i novih<br />

imenovanja značajno više i u Cehu<br />

trgovine HOK-a: 4 od 9 u (44 posto).


NEREGISTRIRANIH DJELATNOSTI<br />

e majstori!<br />

rodnih i drugih nesreća i volontiranje,<br />

pod uvjetom da nema novčane naknade<br />

za obavljeni posao.<br />

Neregistrirano obavljanje djelatnosti<br />

je nelojalna konkurencija registriranim<br />

gospodarstvenicima, posljedica koje je<br />

neravnopravan položaj na tržištu i ugroženost<br />

registriranih djelatnosti zbog gubitka<br />

tržišta i zbog opterećenja javnim<br />

davanjima koja registrirani moraju podnijeti<br />

za sebe i dodatno za neregistrirane<br />

koji ih ne plaćaju, stav je Hrvatske obrtničke<br />

komore. Stoga se kroz ovaj nacrt<br />

prijedloga Zakona o zabrani i sprječavanju<br />

obavljanja neregistrirane djelatnosti<br />

nastoji postići smanjenje udjela neregistriranih<br />

djelatnosti, odnosno neregistrirane<br />

navesti da se registriraju i posluju u<br />

jednakim uvjetima tržišta.<br />

– Želja nam je da »fuš-majstori«<br />

prestanu biti »fuš« i postanu »majstori«,<br />

da svoju djelatnost obavljaju<br />

u propisanim uvjetima sigurnosti i za<br />

sebe i za svoje korisnike, da izdaju račun<br />

na temelju kojega se proizvod ili<br />

usluga može reklamirati zbog nedostataka,<br />

da na temelju ostvarene zarade<br />

pridonose zajednici. Nitko nikoga ne<br />

sprječava da radi, da radi puno, da radi<br />

dodatno i poboljša svoju plaću. Jedino<br />

se želi da svatko tko zarađuje, jednako<br />

s drugima i pridonosi, a ne da za<br />

sebe zadržava sve i da zbog toga drugi<br />

za njega plaćaju više – kaže Dragutin<br />

Ranogajec, predsjednik Hrvatske<br />

obrtničke komore.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> se, usporedno<br />

s donošenjem ovog propisa,<br />

zalaže i za porezne olakšice kod oporezivanja<br />

dohotka, odnosno dobiti za<br />

početne godine rada.<br />

Ovlasti inspekcije<br />

Ovaj Prijedlog Zakona daje inspekciji<br />

šire ovlasti nego što je imala dosad,<br />

budući da na temelju naloga prekršajnog<br />

suda dobivaju mogućnost inspekcijskog<br />

nadzora prostorija u kojima se<br />

obavlja neregistrirana djelatnost (podrumi,<br />

stanovi, garaže…), što dosad<br />

nije bio slučaj, jer su dosad inspektori<br />

smjeli ulaziti samo u prostorije registriranih<br />

obrtnika ili poduzetnika.<br />

Što se tiče kažnjavanja, osim novčanih<br />

kazni, predviđene su i zaštitne mjere<br />

pečaćenja prostorija za rad i oduzimanja<br />

predmeta, postrojenja i druge<br />

opreme za rad, te oduzimanje imovinske<br />

koristi od nelegalnog rada.<br />

Prijedlog Zakona predviđa novčane<br />

kazne za pravne osobe koje obavljaju<br />

neregistriranu djelatnost u iznosu od 20<br />

do 50 tisuća kuna, a odgovorne osobe u<br />

pravnoj osobi od 5 do 20 tisuća kuna.<br />

Za fizičke osobe koje obavljaju neregistriranu<br />

djelatnost predviđene su kazne<br />

u iznosu od 10 do 30 tisuća kuna.<br />

Predviđene kazne za fizičke osobe<br />

– naručitelje nelegalnog rada kreću se<br />

od 3 do 10 tisuća kuna, a za fizičke i<br />

pravne osobe koje nude, odnosno reklamiraju<br />

obavljanje neregistriranih<br />

djelatnosti od 5 do 10 tisuća kuna za<br />

fizičke, te od 10 do 15 tisuća kuna za<br />

pravne osobe.<br />

vodstvo HOK-a kod predsjednika RH<br />

Josipovića<br />

Podrška obrtništvu<br />

Zajednička snimka čelnika HOK-a i predsjednika Josipovića<br />

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo<br />

Josipović primio je 3. ožujka novo<br />

vodstvo HOK-a koje ga je upoznalo<br />

s aktualnim stanjem u obrtništvu<br />

te s najznačajnijim aktivnostima i inicijativama<br />

HOK-a u ovoj godini i sljedećem<br />

razdoblju. U izaslanstvu HOK-a, uz<br />

predsjednika Dragutina Ranogajca bili<br />

su potpredsjednici Ivan Klarić, Stjepan<br />

Knežević, Ivan Obad i Igor Vojinović<br />

te glavna tajnica Mira Čegec i savjetnik<br />

predsjednika Krešimir Jušić.<br />

U razgovoru s izaslanstvom HOK-a<br />

predsjednik RH Josipović istaknuo je<br />

interes i potrebu rješavanja problema<br />

hrvatskog obrtništva, kao i ukupnog<br />

gospodarstva RH, u cilju što bržeg izlaska<br />

iz gospodarske i financijske krize<br />

te kvalitetnije prilagodbe europskim<br />

standardima.<br />

Govoreći o problemima obrtništva,<br />

predsjednik HOK-a Ranogajec naglasio<br />

je kako će se HOK u komunikaciji s resornim<br />

ministarstvima fokusirati na nekoliko<br />

tema važnih za poslovanje obrtnika<br />

i nastupati s jakim argumentima, kako<br />

bi pokazali da su respektabilan partner.<br />

Na jučerašnjem susretu, od <strong>broj</strong>nih<br />

tema, izdvojen je problem zaštite<br />

vjerovnika, uključivanje HOK-a u<br />

gospodarsku diplomaciju te jačanje<br />

strukovnog obrazovanja. Predsjednik<br />

Ranogajec ujedno je predsjedniku RH<br />

Josipoviću uputio zamolbu za pokroviteljstvo<br />

i sudjelovanje na ovogodišnjoj<br />

Akademiji u povodu Dana HOK-a. (st)<br />

Predsjednik Hrvatske obrtničke<br />

komore Dragutin Ranogajec sa<br />

suradnicima sastao se 23. ožujka<br />

u Ministarstvu gospodarstva, rada<br />

i poduzetništva s ministrom Đurom<br />

Popijačem, državnom tajnicom za<br />

malo gospodarstvo Tihanom Kraljić<br />

i ravnateljem Uprave za obrt Ivanom<br />

Zvonimirom Galićem. Teme razgovora<br />

bile su nelikvidnost, izmjene Zakona<br />

o obrtu, strukovno obrazovanje i Zakon<br />

o zabrani i sprečavanju neregistriranih<br />

djelatnosti, a sve s ciljem unaprjeđenja<br />

uvjeta poslovanja za obrtnike.<br />

Strukovno obrazovanje<br />

– Dobili smo potporu Ministarstva<br />

kada je riječ o učvršćivanju javnih<br />

ovlasti u strukovnom obrazovanju, s<br />

ciljem da kadrovi koji izlaze iz strukovnih<br />

obrtničkih škola budu spremni<br />

za tržište rada, i pritom je svejedno<br />

gdje će raditi – u obrtu ili trgovačkom<br />

društvu. Samo ulaganjem u obrazovanje<br />

možemo se oduprijeti konkurenciji<br />

www.hok.hr<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

Vlada RH imenovala je 3. veljače<br />

mr. sc. Ivana Zvonimira Galića<br />

novim ravnateljem Uprave<br />

za obrt u Ministarstvu gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva. Ivan Zvonimir<br />

Galić rođen je 1973. godine u Splitu.<br />

Po zanimanju dipl. ing. elektrotehnike,<br />

diplomirao je 1999. godine na<br />

Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i<br />

brodogradnje u Splitu, a 2009. godine<br />

magistrirao na Ekonomskom fakultetu<br />

u Zagrebu.<br />

Što se tiče profesionalne karijere, prije<br />

dolaska u MINGORP bio je direktor tvrtke<br />

za savjetovanje u poslovanju malih<br />

poduzeća. Prije toga, od 2000. do 2009.<br />

godine radio je na rukovodećim mjestima<br />

u Hrvatskom telekomu i Gramatu, na<br />

poslovima vezanim uz razvoj telekomunikacijskih<br />

usluga, prodaju usluga ključnim<br />

kupcima, organizaciju poslovanja,<br />

analizu odnosa s kupcima i dr.<br />

Kada je riječ o novoj funkciji, cilj<br />

mu je na čelu Uprave za obrt pripremiti<br />

male poduzetnike i obrtnike za ulazak u<br />

Europsku uniju – novo tržište u smislu<br />

prodaje, ali i novu konkurenciju.<br />

– Važno je da obrtnici budu pripremljeni<br />

i informirani o svim izazovima<br />

koji ih očekuju. Naravno, i da znaju izazovima<br />

odgovoriti. Stoga, planiramo<br />

edukacijske programa u cilju osvajanja<br />

novih kupaca, ali i dobivanja odgovarajućih<br />

certifikata nužnih za poslovanje<br />

u EU. Planiramo organiziranje i poduivan<br />

zvonimir galić novi RAVNATELJ<br />

UPRAVE ZA OBRT<br />

Cilj nam je pripremiti<br />

obrtnike za EU<br />

Ivan Zvonimir Galić<br />

piranje susreta, na kojima će se prezentirati<br />

hrvatski proizvodi. Jednako tako<br />

ćemo educirati naše poduzetnike o nastupu<br />

na tržištu, načinu dolaska do kupaca<br />

putem informacijskih tehnologija,<br />

načinu osiguranja poslovanja. Također<br />

ćemo na kvalitetan način informirati<br />

male poduzetnike o mogućnostima<br />

korištenja potpora iz EU fondova koji<br />

su nam na raspolaganju – kazao je za<br />

Obrtničke <strong>novine</strong> mr. sc. Ivan Zvonimir<br />

Galić.<br />

ožujak 2011.<br />

SASTANAK PREDSJEDNIKA HOK-a DRAGUTINA RANOGAJCA S MINISTROM<br />

GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA ĐUROM POPIJAČEM<br />

Želimo zaštititi one<br />

koji posluju legalno<br />

Svaki rad za koji<br />

se uzima novac, a<br />

nije prijavljen je<br />

nelegalan rad, i kao<br />

takav predstavlja<br />

konkurenciju svima<br />

onima koji plaćaju<br />

svoje obveze,<br />

zaposlenike i isplaćuju<br />

plaće, rekao je<br />

ministar Đuro Popijač<br />

Renata Puljiz<br />

Na konferenciji za tisak u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

koja obrtnike čeka ulaskom u EU. Također,<br />

zajedno ćemo pronaći modele<br />

povlačenja sredstava kroz tzv. grant<br />

sheme, koje su dostupni obrtnicima.<br />

Ustrajat ćemo na tome da uz kvalitetnu<br />

informaciju obrtnici mogu konkurirati<br />

za ta sredstva – kazao je na konferenciji<br />

za novinare neposredno nakon sastanka<br />

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske<br />

obrtničke komore.<br />

Ministar Đuro Popijač kazao je kako<br />

su se u razgovorima posebno dotaknuli<br />

Zakona o zabrani i sprečavanju neregistriranih<br />

djelatnosti, za čiju su provedbu<br />

obrtnici životno zainteresirani. Dodao<br />

je da je svaki rad za koji se uzima<br />

novac, a nije prijavljen – nelegalan rad,<br />

i kao takav predstavlja konkurenciju<br />

svima onima koji plaćaju svoje obveze,<br />

zaposlenike i isplaćuju plaće.<br />

– Svrha zakona je navesti one koji ne<br />

posluju legalno da prijave svoj rad, da<br />

posluju po zakonu i doprinose zajednici.<br />

Što se tiče ovlasti inspektora, oni dosad<br />

nisu mogli ulaziti u prostorije gdje<br />

3<br />

se obavlja nelegalna djelatnost, nego su<br />

samo kontrolirali registrirane obrtnike.<br />

Ovaj zakon omogućuje im ulazak i u<br />

takve prostore, poput podruma, garaža<br />

i slično – kazao je predsjednik HOK-a<br />

Ranogajec. Probleme imaju i oštećeni<br />

potrošači, koji kasnije ne mogu reklamirati<br />

loše obavljen posao. Novost<br />

Zakona su i kazne za naručitelje posla<br />

– dodao je Ranogajec.<br />

Tumačenja Zakona<br />

Što se tiče napisa u medijima o<br />

tome da se ni berba grožđa neće smjeti<br />

obavljati uz pomoć prijatelja, Popijač<br />

je pojasnio da je riječ o nakaradnim<br />

tumačenjima zakona, kojima se omalovažavaju<br />

svi oni koji rade legalno.<br />

– Ako netko zasadi 2-3 tisuće čokota,<br />

to ne predstavlja ekonomsku kategoriju,<br />

ali ako zasadi 10 hektara vinograda,<br />

morat će zaposliti radnike, a to više nije<br />

hobi. Ovim zakonom omogućit će se i<br />

sprečavanje oglašavanja usluga koje<br />

nisu registrirane – dodao je Popijač.<br />

15. nacionalno<br />

savjetovanje o<br />

gospodarstvu i<br />

poduzetništvu<br />

Ministarstvo gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva ove godine<br />

organizator je jubilarnog XV.<br />

nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu<br />

i poduzetništvu koje<br />

se održava pod pokroviteljstvom<br />

Vlade Republike Hrvatske. Savjetovanje<br />

će, kao i dosadašnjih<br />

godina, biti održano u Šibeniku u<br />

hotelskom naselju »Solaris« krajem<br />

svibnja. I ove godine bit će<br />

održane mnogo<strong>broj</strong>ne radionice<br />

za obrtnike i poduzetnike i dodijeljene<br />

nagrade najuspješnijim<br />

poduzetnicima u 2011. godini,<br />

kao i poduzetničkim potpornim<br />

institucijama. Više informacija<br />

uskoro na<br />

www.hok.hr i www.mingorp.hr


4 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. MEĐUNARODNA SURADNJA<br />

DELEGACIJA HOK-a NA SAJMU IHM 2011. U<br />

MÜNCHENU<br />

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O OBRTNIŠTVU U EUROPSKOJ UNIJI<br />

Prilike će zgrabiti oni<br />

koji se već pripremaju<br />

<strong>Hrvatska</strong> i bavarska delegacija na okupu<br />

Širenje gospodarske<br />

suradnje s Bavarskom<br />

Boris Kardum<br />

okviru posjeta 63. međunarodnom<br />

U sajmu obrtništva u Münchenu<br />

(IHM), predstavnici Hrvatske obrtničke<br />

komore na čelu s predsjednikom HOK-a<br />

Dragutinom Ranogajcem, sudjelovali<br />

su 16. ožujka na službenom otvaranju<br />

sajma i na radnom sastanku s partnerima<br />

iz Obrtničke komore za München i<br />

Gornju Bavarsku (HWK).<br />

U hrvatskoj delegaciji bili su potpredsjednici<br />

Ivan Obad i Igor Vojinović,<br />

predsjednik Odbora za sajmove<br />

Mario Paliska, glavna tajnica HOK-a<br />

Mira Čegec, državna tajnica za poduzetništvo<br />

iz Ministarstva gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva Tihana Kraljić i<br />

generalni konzul RH u Münchenu Vladimir<br />

Duvnjak. Bavarsku delegaciju<br />

činili su predsjednik HWK Heinrich<br />

Traublinger, glavni tajnici dr. Lothar<br />

Semper i dr. Frank Hüpers te državna<br />

tajnica iz bavarskog Ministarstva<br />

gospodarstva, infrastrukture, prometa<br />

i tehnologije Katja Hessel. Na radnom<br />

sastanku hrvatske i bavarske delegacije<br />

razgovaralo se o stanju u gospodarstvu<br />

ODBOR ZA EU<br />

U planu proširenje Radne<br />

grupe za EU fondove<br />

Odbor za koordinaciju i stručno<br />

praćenje pregovora RH s EU i realizaciju<br />

europskih projekata HOK-a zasjedao<br />

je 21. ožujka. Osim prihvaćanja<br />

izvještaja o radu u proteklom mandatu,<br />

Odbor je primio na znanje informacije o<br />

novim EU projektima koji su odobreni ili<br />

upravo kandidirani. Tako će se iz programa<br />

IPA (EU fond pretpristupne pomoći)<br />

financirati projekt energetske učinkovitosti,<br />

kojega će HOK provesti u suradnji<br />

s Obrtnom zbornicom Slovenije, dok se<br />

za projekt kandidiran za sredstva u sklopu<br />

IPA 2010 FFRAC-a tek očekuje završetak<br />

selekcijskog postupka.<br />

Odbor je zadužio Stručnu službu<br />

HOK-a da sastavi anketu, kojom će se<br />

već postojeća radna grupa pod nazivom<br />

Sa sjednice Odbora za EU<br />

i obrtništvu te o međunarodnim računovodstvenim<br />

standardima. Posebno<br />

značajna tema bila je vertikalna prohodnost<br />

u strukovnom obrazovanju<br />

koja majstorima u Bavarskoj omogućuje<br />

upis studija na državnim fakultetima<br />

i sveučilištima. Obrtnička <strong>komora</strong> za<br />

München i Gornju Bavarsku je 2009.<br />

godine uvođenjem ovog inovativnog<br />

modela u pokrajinsko zakonodavstvo<br />

ponovno dokazala da i u ovom području<br />

prednjači pred drugim nacionalnim<br />

i europskim <strong>komora</strong>ma. Pored toga,<br />

najavljeno je delegacijsko putovanje<br />

bavarskog ministra gospodarstva Martina<br />

Zeila u Zagreb od 31. svibnja do<br />

1. lipnja 2011. godine. Cilj putovanja je<br />

kroz razgovore s predstavnicima Vlade,<br />

gospodarstva, <strong>komora</strong> i gospodarskih<br />

udruga pridonijeti jačanju gospodarskih<br />

odnosa između Bavarske i Hrvatske. Za<br />

gospodarsku delegaciju organizirat će<br />

se okrugli stol o temama iz područja<br />

energetike, strojarstva i izgradnje postrojenja,<br />

tehnologije zaštite okoliša<br />

te prometne infrastrukture/logistike.<br />

Osim toga, predviđeni su individualni<br />

razgovori s predstavnicima hrvatskih<br />

poduzeća.<br />

Radna grupa za EU fondove i projekte<br />

popuniti zainteresiranim osobama koje<br />

bi se bavile europskim fondovima i projektima.<br />

Anketa će se proslijediti na sve područne<br />

obrtničke komore i udruženja<br />

obrtnika, nakon čega će Odbor biti izviješten<br />

o zanimanju zaposlenika komorskog<br />

sustava za edukaciju o pripremi i<br />

upravljanju EU projektima.<br />

Odbor je primio na znanje povratnu<br />

informaciju Ministarstva gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva o statusu obrtnika<br />

u pripremi grant shema za strukturne<br />

fondove EU, te je prihvatio informaciju<br />

o stanju pregovaračkog postupka između<br />

RH i EU.<br />

N. Klapčić<br />

Mogućnost korištenja<br />

strukturnih fondova,<br />

jeftiniji i brži pristup<br />

novim tehnologijama<br />

i znanjima, ukidanje<br />

carina, više platne<br />

discipline i poslovne<br />

etike, prednosti su<br />

ulaska u EU, naglašeno<br />

je na konferenciji<br />

Renata Puljiz<br />

– Jedinstveno tržište Europske unije<br />

izvrsna je prilika za Hrvatsku, koja se<br />

već sada nalazi na visokoj razini integracije.<br />

Koristi od jedinstvenog tržišta<br />

veće su od rizika koje ono nosi, a prilike<br />

će moći zgrabiti oni koji se već sada<br />

pripremaju za budućnost. Država mora<br />

nastaviti s nužnim reformama i osigurati<br />

stabilan zakonski okvir – poručio<br />

je obrtnicima veleposlanik Paul Vandoren,<br />

šef Delegacije Europske unije u<br />

Hrvatskoj na konferenciji »Obrtništvo<br />

u Europskoj uniji«, održanoj 21. ožujka<br />

u Hrvatskoj obrtničkoj komori.<br />

Vandoren je kazao kako država mora<br />

otvoriti prostor za izravna strana ulaganja<br />

te poboljšati ukupnu investicijsku<br />

klimu u zemlji, a obrtnicima i poduzetnicima<br />

je poručio da ulože više napora<br />

u istraživanje svojih mogućnosti i analizu<br />

tržišta EU, kako bi definirali specijalizirane<br />

segmente tržišta u kojima<br />

imaju komparativne prednosti.<br />

Slovenska iskustva<br />

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore<br />

Dragutin Ranogajec je istak­<br />

Predstavnici Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Makedonije zainteresirana<br />

je za uspostavljanje konkretne<br />

suradnje s Hrvatskom obrtničkom<br />

komorom, prije svega u području<br />

zakonodavstva koje regulira organizaciju<br />

komorskog sustava i strukovno obrazovanje,<br />

istaknuto je na sastanku predsjednika<br />

HOK-a Dragutina Ranogajca<br />

i potpredsjednika Ivana Obada i suradnika<br />

s predstavnicima Obrtničke komore<br />

Makedonije 8. ožujka u HOK-u.<br />

Predsjednik Ranogajec kazao je kako<br />

će HOK kolegama iz Makedonije pružiti<br />

svu potrebnu stručnu pomoć i prenijeti<br />

iskustva vezana za Zakon o obrtu,<br />

koji je u Hrvatskoj u postupku izrade<br />

izmjena i dopuna, dok se u Makedoniji<br />

priprema novi zakonski tekst.<br />

Članica Upravnog odbora Obrtničke<br />

komore Makedonije Marija Gaceva<br />

naglasila je kako OKM želi surađivati<br />

s HOK-om i na konkretnim projektima,<br />

www.hok.hr<br />

Veleposlanik Paul Vandoren<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> makedonije<br />

nuo kako je u ovom trenutku hrvatsko<br />

obrtništvo na pola puta, kada je riječ o<br />

spremnosti za ulazak u EU. Najavio je<br />

i novi projekt odobren Hrvatskoj obrtničkoj<br />

komori, vrijedan 4 milijuna kuna<br />

u okviru programa IPA. Riječ je o projektu<br />

prekogranične suradnje Hrvatske<br />

i Slovenije u kojem će hrvatski i slovenski<br />

obrtnici razmjenjivati poslovna<br />

iskustva i tehnologiju u području obnovljivih<br />

izvora energije.<br />

– Da bi mogli dobro iskoristiti sredstva<br />

koja Unija usmjerava za regionalni<br />

razvoj i konkurentnost gospodarstva,<br />

grant sheme trebaju biti programirane<br />

po mjeri potreba lokalnog gospodarstva<br />

i za to ćemo se zalagati u našim kontaktima<br />

s relevantnim ministarstvima –<br />

kazao je Ranogajec.<br />

O iskustvima slovenskih obrtnika na<br />

konferenciji je govorio Štefan Pavlinjek,<br />

predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice<br />

Slovenije. Kao neke od prednosti članstva<br />

u EU izdvojio je mogućnost korištenja<br />

strukturnih fondova, jeftiniji i brži<br />

pristup novim tehnologijama i znanjima,<br />

ukidanje carinskih i ostalih troškova na<br />

granicama, lakšu trgovinu i promet, više<br />

platne discipline i poslovne etike.<br />

<strong>Hrvatska</strong> iskustva<br />

O poduzetim mjerama Slovenije za<br />

pripremu malog gospodarstva za uvjete<br />

u EU i korištenje sredstava EU fondova<br />

izlaganje je održala mag. Edita<br />

Granatir Lapuh, direktorica Uprave<br />

za poduzetništvo i konkurentnost u<br />

Ministarstvu za gospodarstvo Republike<br />

Slovenije. Mag. Vinka Soljačić iz<br />

Uprave za unutrašnje tržište Slovenije<br />

govorila je o harmonizaciji tehničkog<br />

zakonodavstva, s posebnim naglaskom<br />

na slobodan protok roba.<br />

Tihana Kraljić, državna tajnica u<br />

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

RH, govorila je o mjerama<br />

Vlade RH za prilagodbu gospodarstva<br />

poslovanju u EU i korištenju raspoloživih<br />

fondova.<br />

– Vlada RH i Ministarstvo gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva ne zaostaju u<br />

ničemu, kada je riječ o poticanju malog<br />

i srednjeg gospodarstva, a kada je riječ<br />

o prilagodbi propisa s EU, hrvatsko zakonodavstvo<br />

u potpunosti je usklađeno<br />

s regulativom Europske unije – dodala<br />

je Kraljić. Što se tiče pretpristupnih<br />

fondova, napomenula je da je najvažnije<br />

osposobiti kadrove koji će raditi<br />

na provedbi projekata za povlačenje<br />

sredstava. Pozvala je Hrvatsku obrtničku<br />

komoru da se na razini udruženja<br />

obrtnika i područnih obrtničkih <strong>komora</strong><br />

uključi u provedbu Operativnog programa<br />

razvoja regionalne konkurentnosti.<br />

Korisna hrvatska iskustva<br />

Snježana Tomić<br />

posebice u povezivanju obrtnika na domaćim<br />

i inozemnim sajmovima te poslovnim<br />

razgovorima.<br />

U izaslanstvu OKM bili su i predstavnik<br />

Ministarstva ekonomije Makedonije<br />

Imerali Baftijari, lokalni ekspert<br />

Dimitar Georgievski te predstavnica<br />

Obrtničke komore Koblenz iz Njemačke<br />

Olivija Sterjova, s kojom OKM surađuje<br />

posljednjih deset godina.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> pružit će stručnu pomoć kolegama iz Makedonije


CEHOVI<br />

SAVJETOVANJE O PROVEDBI POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA<br />

Na dvodnevnom savjetovanju<br />

održanom 10. i 11. ožujka<br />

2011. godine u središtu pozornosti<br />

bila je edukacija i informiranje<br />

potrošača i trgovaca.<br />

Prvoga dana na konferenciji u Ministarstvu<br />

gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

naglasak je stavljen na važnost<br />

provođenja edukacije i informiranja<br />

potrošača, kako na nacionalnoj, tako<br />

www.hok.hr<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

I potrošači i trgovci moraju<br />

znati svoja prava i obveze<br />

Ministarstvo<br />

gospodarstva, rada i<br />

poduzetništva, HGK<br />

i HOK dvodnevnim<br />

savjetovanjem<br />

o edukaciji i<br />

informiranju<br />

potrošača i trgovaca<br />

obilježili su Dan<br />

potrošača<br />

Zaključci Savjetovanja<br />

Sa savjetovanja u Hrvatskoj gospodarskoj komori<br />

I na ovom dijelu Savjetovanja donijeti su određeni zaključci, koji će biti predmet<br />

razmatranja Udruženja trgovine i Ceha trgovaca:<br />

HGK i HOK će se svojim djelovanjem zalagati za stvaranje ravnoteže između<br />

interesa gospodarskih subjekata i potrošača na tržištu, kao i za djelotvornu<br />

zaštitu potrošača kao osnovnu stečevinu civilizacijskog i demokratskog društva.<br />

HGK i HOK će, uz pomoć MINGORP-a, nastaviti s isticanjem primjera dobre<br />

prakse, jer je razmjena iskustava najbolji put da se nađu pravi standardi i<br />

mjerila zaštite potrošača.<br />

Ciljevi politike zaštite potrošača vezani su uz osiguranje racionalne zaštite,<br />

kako bi potrošači dobili pravedan udio u tržišnom gospodarstvu, ali ne na<br />

korist drugih.<br />

Predlažu se promjene u pojednostavnjivanju postupka reklamacije u okviru<br />

poslovne prakse trgovaca, s ciljem pružanje jasnih uputa potrošačima vezano<br />

uz reklamacije uz kontinuiranu edukaciju potrošača i trgovaca.<br />

HGK i HOK će u suradnji za MINGORP-om kontinuirano raditi na unapređe-<br />

zakonodavstva, vodeći se potrebom za uravnoteženjem interesa trgo-<br />

nju<br />

vaca i potrošača te poštujući ekonomske interese obiju strana.<br />

CEH UGOSTITELJA i turističkih djelatnika<br />

i regionalnoj odnosno lokalnoj razini.<br />

Drugoga dana savjetovanje je održano<br />

u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a<br />

suorganizator je bila i <strong>Hrvatska</strong> obrtnička<br />

<strong>komora</strong>. Na konferenciji se pokušalo<br />

ukazati na važnost edukacije<br />

i informiranja trgovaca i potrošača, s<br />

posebnim naglaskom na reklamacijski<br />

postupak i primjere dobre prakse<br />

trgovaca.<br />

Potrebna ravnoteža<br />

Dragutin Ranogajec, predsjednik<br />

Hrvatske obrtničke komore, naglasio<br />

je dvojnost u kojoj se nalazi: ujutro<br />

razmišlja kao trgovac, a poslijepodne<br />

kao potrošač. Po njemu, važno je<br />

pronaći potrebnu ravnotežu, kako taj<br />

odnos ne bi bio konfliktan nego zadovoljavajući<br />

za obje strane. Ovakva<br />

savjetovanja predstavljaju konkretan<br />

doprinos unapređivanju odnosa trgovaca<br />

i potrošača, pri čemu podržava<br />

ideju da se planski afirmira hrvatske<br />

proizvode, što izravno utječe na stabilizaciju<br />

tržišta.<br />

Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske<br />

gospodarske komore, istaknuo<br />

je značajnu ulogu ponašanja potrošača,<br />

posebno kad je riječ o izboru proizvoda<br />

koji se nude na trgovačkim policama.<br />

Naznačio je kako je upravo potrošač<br />

onaj koji velikim dijelom opredjeljuje i<br />

kretanja u domaćoj proizvodnji.<br />

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva Krešimir<br />

Rožman naglasio je da zaštita<br />

potrošača znači odgovornost u prodaji<br />

roba i usluga, odgovornost u sigurnosti<br />

proizvoda, odgovornost u načinu formiranja<br />

i isticanja cijena i proizvoda,<br />

odgovornost pri prodaji proizvoda na<br />

potrošački kredit i odgovornost u oglašavanju.<br />

Govoreći o mjestu i položaju malih<br />

trgovaca – obrtnika Boris Vukelić,<br />

predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u,<br />

naglasio je teškoće s kojima se mali<br />

trgovci susreću u primjeni zakonskih<br />

odredbi, koje su često krute i nejasne.<br />

Šuma propisa i šuma nadležnosti uzrokuju<br />

pravnu nesigurnost malih trgovaca,<br />

koji su ispali prave žrtve prilagođivanja<br />

zakonskim odredbama – kazao je<br />

Vukelić.<br />

Primjeri iz prakse<br />

Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja<br />

trgovine pri HGK, ukazala je na<br />

mjesto i ulogu trgovine u našem gospodarskom<br />

životu. Kako je kazala, izazov<br />

domaćoj trgovini predstavljaju strani<br />

trgovački lanci, koji imaju najmanje<br />

marže i najučinkovitije sustave.<br />

O zakonskim odredbama reklamacijskog<br />

postupka govorio je dr. Marko<br />

Baretić s Pravnog fakulteta Sveučilišta<br />

u Zagrebu.<br />

U nastavku savjetovanja iznijeti su<br />

konkretni primjeri dobre prakse trgovaca<br />

u reklamacijskom postupku. Nenad<br />

Kurtović, predsjednik Saveza udruga<br />

za zaštitu potrošača iz Splita iznio je<br />

najčešće probleme potrošača na području<br />

koje pokriva njegov Savez, a<br />

Sanja Želinski Matunec iz Hrvatske<br />

obrtničke komore primjere reklamacijskog<br />

postupka trgovaca obrtnika.<br />

Medijski pokrovitelj ovih skupova<br />

bila je Suvremena trgovina.<br />

HOK/Suvremena trgovina<br />

Problemi i aktivnosti u novom mandatu<br />

Članovi Ceha<br />

razmotrili su inicijativu<br />

za izmjenu i dopunu<br />

popisa jednostavnih<br />

jela<br />

Nenad Klapčić<br />

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika<br />

Hrvatske obrtničke<br />

komore održao je 10. ožujka<br />

svoju konstituirajuću sjednicu, na kojoj<br />

je utvrđena aktualna ugostiteljska<br />

problematika, a članovi Ceha dali su<br />

svoje mišljenje o aktivnostima Ceha u<br />

proteklom mandatu, kao i prijedloge za<br />

iduće razdoblje.<br />

Pozdravljajući članove Ceha, predsjednik<br />

HOK-a Dragutin Ranogajec<br />

istaknuo je da pojedine zakonodavne<br />

aktivnosti HOK-a, posebice u vezi<br />

suzbijanja rada na crno ili reguliranja<br />

radnoga vremena itd. – idu u prilog i<br />

obrtnicima-ugostiteljima te da će svi<br />

obrtnici također imati nove mogućnosti<br />

za informiranje koje će HOK pružiti<br />

svome članstvu, posebno o novim zakonima<br />

i propisima.<br />

Smanjenje PDV-a<br />

– Radi rješavanja problema ugostitelja<br />

nedavno je održana i tematska<br />

sjednica Odbora za turizam Hrvatskog<br />

sabora, a u tijeku je realizacija i dijela<br />

zaključaka sa 23. kongresa ugostitelja i<br />

turističkih djelatnika HOK-a, održanog<br />

prije nekoliko mjeseci – u studenom<br />

2010. u Zagrebu. Za pojedine zahtjeve,<br />

poput smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu<br />

– potrebno je i više vremena,<br />

osobito u situaciji u kojoj javni prihodi<br />

opadaju – kazao je predsjednik Ceha<br />

Ante Mihić.<br />

Pizza – jednostavno jelo<br />

Članovi Ceha razmotrili su inicijativu<br />

za izmjenu i dopunu popisa jednostavnih<br />

jela, na temelju Pravilnika o<br />

razvrstavanju i minimalnim uvjetima<br />

ugostiteljskih objekata, kako bi i pizza<br />

bila uvrštena kao jednostavno jelo, no<br />

upravo o ovom pravilniku, bit će još<br />

govora nakon što se očituju cehovi područnih<br />

<strong>komora</strong>, zaključili su članovi<br />

Ceha.<br />

Ugostitelje muči i porezno opterećenje,<br />

prodaja poslovnih prostora u<br />

vlasništvu države, odnosno lokalne samouprave,<br />

ograničeni ili ukinuti izdaci<br />

za reprezentaciju, ograničeni kapaciteti<br />

i nedovoljna energičnost inspekcijskih<br />

službi u pojedinim slučajevima,<br />

kao što su nelojalna konkurencija kroz<br />

organizaciju ugostiteljskih usluga od<br />

strane udruga, kušaonica i drugih koji<br />

za to nisu registrirani, problemi u tumačenju<br />

i primjeni propisa na razini<br />

lokalne samouprave ili onih koji reguliraju<br />

buku i sl.<br />

O pojedinim problemima, poput<br />

plaćanja devizama u ugostiteljskim<br />

objektima ili brendiranja hrvatske<br />

ugostiteljske ponude (kao odgovora<br />

Novi sastav Ceha<br />

Novi članovi Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a u mandatu<br />

2011. – 2014. su: predsjednik Ante Mihić (OK Šibensko-kninske županije),<br />

potpredsjednik Branko Greblički (OK Krapinsko-zagorske županije),<br />

članovi su Kata Kapelac (OK Bjelovarsko-bilogorske županije), Marko<br />

Sokolić (OK Ličko-senjske županije), Željko Pojer (OK Požeško-slavonske<br />

županije), Dragica Horvat (OK Međimurske županije), Dušan Černjul (OK<br />

Istarske županije), Zlatko Puntijar (OK Zagreb) i Tomislav Škarica (OK<br />

Splitsko-dalmatinske županije).<br />

na globalizacijske procese), upravo se<br />

nastoje pronaći optimalna rješenja koja<br />

će zadovoljiti ugostitelje, spremne da<br />

u postizanju ciljeva surađuju s javnim<br />

sektorom, sličnim profesionalnim asocijacijama<br />

(poput hotelijera) i drugima.<br />

ožujak 2011.<br />

5<br />

CEH TRGOVINE<br />

O problematici<br />

obrtničke trgovine<br />

Ceh trgovine u novom sazivu<br />

razmatrao je na prvoj sjednici 10.<br />

ožujka <strong>broj</strong>ne probleme obrtničke<br />

trgovine, među kojima je istaknut<br />

negativan odnos TDR-a spram malih<br />

trgovaca u pogledu smanjenja<br />

rabata i nametanja drugih nepovoljnih<br />

uvjeta. Stoga će se zatražiti<br />

sastanak s vodstvom TDR-a, kako<br />

bi se pokušalo naći rješenje koje<br />

će odgovarati objema stranama.<br />

Predsjednik Ceha Boris Vukelić<br />

istaknuo je kako su mali trgovci<br />

obrtnici u nezavidnoj situaciji<br />

zbog gospodarske i financijske<br />

krize i sve nepovoljnijeg udjela na<br />

tržištu u korist velike trgovine, ali<br />

da se takav negativni trend može<br />

zaustaviti ukoliko država pokaže<br />

interes za spas male trgovine i osigura<br />

poticajne mjere.<br />

Ceh i dalje traži da se preko<br />

HBOR-a i HAMAG-a omogući ulaganje<br />

u trgovačke objekte i znanje<br />

za opstanak i povećanje konkurentnosti<br />

male obrtničke trgovine te da<br />

se smanji stopa PDV-a na prehrambene<br />

proizvode na razinu stope u<br />

zemljama u okruženju. Također,<br />

traže da se kroz reprogramiranje<br />

financijskih obaveza olakša daljnje<br />

funkcioniranje ili zatvaranje obrta<br />

i da se razmotri mogućnost smanjivanja<br />

fiskalnih i parafiskalnih<br />

davanja do izlaska iz krize. Nadalje,<br />

traže da se mjerama gospodarske<br />

politike potiče obrtnička trgovina<br />

na otocima, u brdsko-planinskim i<br />

ruralnim krajevima, te slabo naseljenim<br />

područjima.<br />

(st)<br />

CEH ZA RIBARSTVO<br />

I AKVAKULTURU<br />

U travnju rješavanje<br />

problema goriva<br />

Potpredsjednik Vlade i ministar<br />

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />

razvoja Petar Čobanković na sjednici<br />

Ceha za ribarstvo i akvakulturu<br />

Hrvatske obrtničke komore 1. travnja<br />

najavio je da će tijekom travnja,<br />

uz sudjelovanje Ministarstva financija<br />

biti odlučeno koji će sustav opskrbe<br />

sektora ribarstva biti na snazi.<br />

Pritom postoje dvije mogućnosti u<br />

skladu s direktivama EU – kao do<br />

sada, distribucija obojenog, »plavog<br />

dizela« po povlaštenoj cijeni ili<br />

opskrba neobojenim dizelom koji<br />

bi bio naknadno subvencioniran,<br />

najavio je Čobanković.<br />

Predstavnici INE najavili su da će<br />

tijekom travnja biti osposobljeno<br />

još jedno mjesto za isporuku »plavog<br />

dizela« – na Malom Lošinju u<br />

planu je ponovo stavljanje u funkciju<br />

opskrbnog mjesta na Lastovu, a<br />

o dodatnim mjestima po prijedlogu<br />

Ceha posebno će se razgovarati.<br />

Predsjednik Ceha Vladan Bojić,<br />

kao i članovi Ceha, izrazili su zadovoljstvo<br />

mjerama koje je poduzelo<br />

Ministarstvo na rješavanju ribarske<br />

problematike.<br />

Zaključak je Ceha po pitanju<br />

promjene Pravilnika o ribolovnim<br />

alatima, o čemu će se povesti posebna<br />

rasprava uz uključivanje<br />

županijskih savjetodavnih tijela,<br />

znanosti i struke, da prihvaća ukidanje<br />

namjene pojedinih alata<br />

uz uvjet da se definiraju tehničke<br />

karakteristike alata i postave vremenska<br />

i prostorna ograničenja za<br />

njihovu upotrebu.<br />

(nk)


6 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. CEHOVI<br />

CEH PRIJEVOZNIKA<br />

Niska cijena<br />

prijevoza opterećuje<br />

poslovanje<br />

Ceh prijevoznika HOK-a na konstituirajućoj<br />

sjednici 24. ožujka<br />

osvrnuo se na cehovske aktivnosti<br />

i prijevozničku problematiku u<br />

proteklom mandatnom razdoblju<br />

(2007. – 2010. godine), kao i na aktualne<br />

probleme prijevoznika. Ceh<br />

je upoznat sa zaključcima koji su<br />

doneseni na nedavno održanim sastancima<br />

u Ministarstvu mora prometa<br />

i infrastrukture, Ministarstvu<br />

financija i Carinskoj upravi. Donesena<br />

je tako odluka o smanjenju<br />

visine naknade za strane dozvole<br />

i visini naknade za trošak postupka<br />

raspodjele stranih dozvola, a<br />

ovih dana očekuje se objava Pravilnika<br />

o visini godišnje naknade za<br />

uporabu javnih cesta koja se plaća<br />

pri registraciji motornih i priključnih<br />

vozila. Donošenjem novog pravilnika<br />

ujednačit će se iznos naknade<br />

za tegljače i za teretno vozilo, te će<br />

se riješiti problem dvostrukog plaćanja<br />

naknade za vozila s crvenim<br />

registarskim pločicama.<br />

Radi se na rješavanju problema<br />

plaćanja carinskog parkiranja, a pokušat<br />

će se pronaći model i sredstva<br />

da se i u 2011. omogući prijevoznicima<br />

dobivanje subvencija za nabavku<br />

EURO 5 vozila. Poradit će se i<br />

na jasnijem zakonskom definiranju<br />

svih sudionika u prijevoznom procesu<br />

za pretovar vozila (prijevoznik<br />

i utovaritelj tereta), kao i nastojati<br />

iznaći model smanjenja trošarina<br />

za gorivo za prijevoznike i revizije<br />

važećih licencija za unutarnji i međunarodni<br />

cestovni prijevoz uz uspostavu<br />

registra prijevoznika.<br />

Niske cijene prijevoza, problemi<br />

s naplatom, nelojalna konkurencija,<br />

prava iz radnog odnosa, pretovarivanje<br />

vozila, postupanje osiguravatelja<br />

itd., problemi su koje<br />

ističu niže razine strukovnog organiziranja<br />

hrvatskih prijevoznika, a<br />

koje će Ceh prijevoznika nastojati<br />

riješiti u suradnji s relevantnim institucijama.<br />

(nk)<br />

NAJAVLJUJEMO<br />

Stručna predavanja<br />

za prijevoznike i<br />

vozače<br />

U organizaciji Obrtničke komore<br />

Splitsko-dalmatinske županije predavanje<br />

za prijevoznike i vozače o<br />

vođenju evidencije radnog vremena<br />

mobilnih radnika održat će se u<br />

Splitu 29. travnja 2011. godine (petak),<br />

s početkom u 11.00 sati u prostorijama<br />

Komore, Ruđera Boškovića<br />

28-30, 21000 Split. U organizaciji<br />

POK Brodsko-posavske županije i<br />

Udruženja obrtnika Požega predavanja<br />

su održana početkom travnja<br />

u Slavonskom Brodu i Požegi.<br />

Na dosadašnjim predavanjima<br />

održanim širom zemlje prisustvovalo<br />

je više od 500 prijevoznika i<br />

vozača, kojima su pružene informacije<br />

oko načina vođenja evidencije<br />

radnog vremena mobilnih radnika.<br />

Predavanja su obuhvatila očitavanje<br />

i analiziranje tahografskih listića,<br />

prijenos i analiza podataka s kartice<br />

vozača, prijenos i analiza podataka<br />

iz digitalnog tahografa vozila, arhiviranje<br />

očitanih ili prenesenih podataka,<br />

te izrada izvješća koje obuhvaća<br />

detaljan prikaz vremena vožnje,<br />

ostalih poslova, razdoblja raspoloživosti<br />

i odmora. Zakon o radnom vremenu,<br />

obveznim odmorima mobilnih<br />

radnika i uređajima za bilježenje<br />

u cestovnom prijevozu (NN 60/08 i<br />

124/10) i Pravilnik o prijenosu podataka<br />

o radnom vremenu mobilnih<br />

radnika i o vođenju evidencije (NN<br />

43/09) propisuju da je svaki prijevoznik<br />

dužan voditi evidenciju radnog<br />

vremena vozača i evidenciju eventualnih<br />

prekršaja.<br />

(mj)<br />

NAKON SASTANKA S DRŽAVNIM TAJNIKOM ZA MORE<br />

MARIJEM BABIĆEM<br />

Brodari uskoro u<br />

upravnim vijećima<br />

lučkih uprava!<br />

Sekcija brodara pri<br />

HOK-u traži i da se<br />

male brodare oslobodi<br />

od plaćanja trošarina<br />

na energente koji<br />

se koriste za pogon<br />

brodova, kao što je to<br />

u zemljama EU<br />

Matija Justament<br />

Valter Grubica, predsjednik<br />

Sekcije brodara HOK-a sastao<br />

se 2. ožujka u Ministarstvu<br />

mora, prometa i infrastrukture s Marijem<br />

Babićem, državnim tajnikom za<br />

more, a tema razgovora bio je ulazak<br />

ODGOVORNOSTI I SANKCIJE ZA PRETOVAR VOZILA U CESTOVNOM PROMETU<br />

U<br />

organizaciji Ceha prijevoznika<br />

Hrvatske obrtničke komore<br />

1. ožujka 2011. godine održan<br />

je sastanak na temu »Pretovar vozila<br />

u cestovnom prometu, odgovornost i<br />

sankcije«.<br />

U raspravi uz predstavnike Ceha<br />

prijevoznika HOK-a, sudjelovali su<br />

predstavnici Ministarstva unutarnjih<br />

poslova, Ministarstva mora, prometa i<br />

infrastrukture, Ministarstva financija –<br />

Carinska Uprava, Hrvatske gospodarske<br />

komore, Hrvatskih cesta, Hrvatskih<br />

autocesta, Centra za vozila i Udruge<br />

prijevoznika.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> u više<br />

je navrata predlagala da se za prekršaj<br />

opterećenja vozila iznad najveće dopuštene<br />

mase ili dopuštenog osovinskog<br />

www.hok.hr<br />

Valter Grubica, predsjednik Sekcije brodara pri HOK-u<br />

Od naručitelja preko<br />

posrednika do prijevoznika<br />

U vremenima kada je<br />

svaki odrađeni posao<br />

bitan za opstanak na<br />

tržištu, prijevoznici su<br />

»prisiljeni« voziti u<br />

prekršaju, a naručitelj<br />

prijevoza ne snosi<br />

nikakvu odgovornost<br />

Matija Justament<br />

predstavnika brodara u upravna vijeća<br />

lučkih uprava.<br />

– S obzirom na to da je u pripremi<br />

donošenje novog Zakona o pomorskom<br />

dobru i morskim lukama, te s obzirom<br />

da je HOK u više navrata ukazivao na<br />

potrebu ulaska brodara u upravna vijeća<br />

lučkih uprava, potrebno je reagirati<br />

sada i ugraditi tražene izmjene u navedeni<br />

Zakon – naglasio je tom prigodom<br />

Valter Grubica. Dodao je kako će se<br />

ulaskom u upravna vijeća lakše štititi<br />

interesi brodara u lukama, koji će svojim<br />

savjetima temeljenim na iskustvu<br />

uvelike moći pomoći u upravljanju i<br />

boljem funkcioniranju luka.<br />

– S obzirom na odluku Vlade RH i<br />

namjeru da predstavnici u nadzornim<br />

odborima budu isključivo stručni ljudi,<br />

smatramo da bi se isti model morao<br />

primijeniti na upravna vijeća lučkih<br />

opterećenja, uz vozača učini odgovornim<br />

i izvršitelja utovara.<br />

Trenutno su prijevoznici u velikom<br />

<strong>broj</strong>u slučajeva ucijenjeni od naručitelja<br />

prijevoza tako da im se uvjetuje<br />

dobivanje određenog posla samo u<br />

slučaju ako su spremni voziti u pretovaru.<br />

Na žalost, u vremenima kada je svaki<br />

odrađeni posao bitan za opstanak na<br />

tržištu, prijevoznici su prisiljeni (»ucijenjeni«)<br />

voziti u prekršaju, a naručitelj<br />

prijevoza ne snosi nikakvu odgovornost.<br />

Na sastanku je zaključeno kako je<br />

potrebno pronaći adekvatan model donošenja<br />

zakonskih odredbi, u kojima će<br />

za pretovar biti definirana odgovornost<br />

svih nositelja djelatnosti iz kojih proizlazi<br />

potreba izvršenja prijevoza, a to<br />

su naručitelj robe, isporučitelj robe, posrednik<br />

i prijevoznik.<br />

Crvene pločice<br />

Za vozila koja ne udovoljavaju<br />

propisanim uvjetima glede dimenzija<br />

(duljina, širina, visina), odnosno čija<br />

je najveća dopuštena masa veća od<br />

propisane i koja premašuju dopuštena<br />

osovinska opterećenja (koriste crvene<br />

registarske pločice), konstatirana su tri<br />

osnovna problema:<br />

• Za vozilo koje koristi crvene registarske<br />

pločice nepotrebno se dva puta<br />

plaća naknada. Prvi put kod registracije<br />

uprava, što, nažalost,<br />

do sada nije bio slučaj,<br />

kazao je Grubica.<br />

Državni tajnik Mario<br />

Babić podržao je<br />

inicijativu HOK-a te<br />

je istaknuo kako će u<br />

prijedlog Zakona o pomorskom<br />

dobru i morskim lukama biti<br />

ugrađena odredba, kojom se predviđa<br />

ulazak predstavnika broda u upravna<br />

vijeća lučkih uprava.<br />

Valter Grubica ujedno je istaknuo kako<br />

je HOK još uvijek ustrajan oko prijedloga<br />

da se male brodare oslobodi od plaćanja<br />

trošarina na energente koji se koriste<br />

za pogon brodova (plinsko ulje – plavi<br />

dizel) za prijevoz putnika na kružnim putovanjima<br />

ili višednevnim putovanjima,<br />

te za prijevoz tereta u unutarnjim morskim<br />

vodama i teritorijalnom moru RH.<br />

vozila, a zatim kod obavljanja svakog<br />

izvanrednog prijevoza.<br />

• Nepotrebno je dodatno označavanje<br />

navedenih vozila posebnim (crvenim)<br />

registarskim pločicama. Predloženo<br />

je da se takva vozila označavaju<br />

normalnim (crnim) registarskim pločicama.<br />

• Pogrešno je uvjerenje pojedinih<br />

prijevoznika da vozilom koje posjeduje<br />

crvene registarske pločice mogu<br />

prevoziti veće mase tereta od propisane,<br />

iako nemaju prijavljen izvanredni<br />

prijevoz, te uz to još i prevoze djeljivi<br />

teret.<br />

Oštećenje cesta<br />

Rješavanje problema pretovara u<br />

cestovnom prijevozu dovelo bi do smanjenja<br />

oštećenja javnih i nerazvrstanih<br />

cesta.<br />

Zbog učestalog obavljanja prijevoza<br />

u prekršaju – opterećenja vozila iznad<br />

najveće dopuštene mase ili dopuštenog<br />

osovinskog opterećenja, dolazi do znatnog<br />

oštećenja svih javnih cesta, a tako i<br />

svih nerazvrstanih cesta.<br />

Zbog svega navedenog ulažu se<br />

znatna financijska sredstva u sanaciju<br />

oštećenja.<br />

Na svim institucijama je odgovornost<br />

da se sve sudionike u prijevozničkom<br />

lancu isporučitelj robe – prijevoznik<br />

– naručitelj robe, educira o svim<br />

zakonskim odredbama i obvezama<br />

propisanim u zakonskoj regulativi vezanoj<br />

uz prijevozništvo, zaključak je<br />

sastanka.<br />

Sa sastanka u HOK-u<br />

Ulaskom u EU, brodarima iz EU bit će<br />

dopušten ulazak i poslovanje u Republici<br />

Hrvatskoj. S obzirom na to da su mali<br />

brodari nama susjednih zemalja (Grčka,<br />

Italija, Slovenija, Turska...) oslobođeni<br />

plaćanja trošarina na naftne derivate, hrvatski<br />

mali brodari bit će u neravnopravnom<br />

položaju, jer će plaćati gorivo i do<br />

60 posto skuplje. Sa startnom cijenom<br />

goriva većom i do 60 posto od brodara iz<br />

EU, hrvatskim brodarima bit će nemoguće<br />

opstati na tržištu, te će s vremenom i<br />

nestati, smatra Valter Grubica.<br />

Odstupanja od<br />

dopuštene mase<br />

Zakon o sigurnosti prometa na<br />

cestama (članak 154., stavak 3.) propisuje<br />

da je dopušteno odstupanje<br />

do 3 posto najveće dopuštene mase<br />

i dopuštenog osovinskog opterećenja<br />

utvrđenih posebnim propisom,<br />

odnosno preko najveće dopuštene<br />

mase i dopuštenog osovinskog<br />

opterećenja upisanih u prometnu<br />

dozvolu. Također, odstupanje je dopušteno<br />

preko mogućnosti koje dopuštaju<br />

osobine ceste utvrđene prometnim<br />

znakom, uz uvjet da, zbog<br />

karakteristika tereta i drugih opravdanih<br />

okolnosti, na mjestu utovara<br />

nije bilo moguće utvrditi točnu<br />

masu tereta. Navedena tolerancija<br />

je dopuštena samo ako zbog karakteristika<br />

tereta i drugih opravdanih<br />

okolnosti, na mjestu utovara nije bilo<br />

moguće utvrditi točnu masu tereta,<br />

a tolerancija se podrazumijeva pri<br />

izvršenju kontrolnih vaganja. Ako je<br />

u teretnom listu nakon vaganja pri<br />

utovaru upisano i utvrđeno odstupanje<br />

do 3 posto najveće dopuštene<br />

mase i dopuštenog osovinskog<br />

opterećenja utvrđenog posebnim<br />

propisom, za navedeno vozilo će se<br />

smatrati da je u prekršaju.


Obrtničke <strong>novine</strong><br />

ožujak 2011.<br />

7<br />

www.hok.hr


8 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. CEHOVI<br />

OBAVLJANJE AGENCIJSKE DJELATNOSTI U CESTOVNOM PROMETU<br />

Obavezno licenciranje do 31. srpnja<br />

Matija Justament<br />

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju agencijsku<br />

djelatnost dužne su svoje poslovanje uskladiti<br />

s odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom<br />

prometu (NN br. 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08,<br />

124/09, 91/10 i 112/10 članak 86.a) do 31. srpnja 2011.<br />

godine. Agencijska djelatnost u cestovnom prometu su<br />

poslovi posredovanja kod zapošljavanja prijevoznih<br />

kapaciteta prijevoznika, u ime i za račun prijevoznika.<br />

Agencijsku djelatnost u cestovnom prijevozu može<br />

obavljati pravna i fizička osoba koja je registrirana za<br />

obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu<br />

i ima licenciju za tu djelatnost (posrednik u cestovnom<br />

prijevozu). Ured državne uprave u županiji,<br />

odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove<br />

prometa, izdat će licenciju za početak obavljanja<br />

agencijske djelatnosti u cestovnom prometu:<br />

• osobi koja ima dobar ugled. Dobar ugled<br />

mora imati: pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj<br />

osobi, te fizička osoba koja želi obavljati agencijsku dje­<br />

Pravne i fizičke<br />

osobe koje<br />

obavljaju agencijsku<br />

djelatnost dužne su<br />

svoje poslovanje<br />

uskladiti s<br />

odredbama Zakona<br />

o prijevozu u<br />

cestovnom prometu<br />

latnost u cestovnom prometu. Dobar ugled nema osoba:<br />

1) koja je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela<br />

protiv imovine, službene dužnosti, sigurnosti i povrede<br />

prava na rad i drugih prava iz rada i prava na zdravstvenu<br />

zaštitu, platnog prometa i poslovanja, i sigurnosti prometa,<br />

okoliša, prostora i prirod nih dobara, 2) kojoj je izrečena<br />

zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti cestovnog<br />

prijevoza, 3) koja je osuđena za druga kaznena djela<br />

na kaznu zatvora dužu od godinu dana. Dobar ugled<br />

nema osoba koja je u zadnje dvije godine više od dva<br />

puta, pravomoćnom odlukom suda za prekršaje, bila kažnjena<br />

za teži prekršaj povezan s obav ljanjem djelatnosti<br />

cestovnog prijevoza putnika ili tereta, u skladu s ovim<br />

Zakonom ili propisima iz područja sigurnosti cestovnog<br />

prometa, prijevoza opasnog tereta, rada i zapošljavanja<br />

na crno, javnih cesta, nelojalne konkurencije ili je obavljala<br />

prijevoze bez odgovarajuće licencije, odnosno u suprotnosti<br />

s odredbama međunarodnih ugovora.<br />

• osobi odgovornoj za prijevoze koja ima<br />

odgovarajuću struč nu osposobljenost.<br />

Posrednik u cestovnom prijevozu mora biti stručno<br />

osposobljen ili imati zaposlenu osobu, odgovornu za<br />

prijevoz koja je stručno osposobljena. Stručno osposobljena<br />

osoba je osoba koja ima višu ili visoku stručnu<br />

spremu cestovnog smjera (VŠS/VSS) ili položen ispit o<br />

stručnoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti javnoga<br />

cestovnog prijevoza (osobe koje imaju najmanje pet<br />

godina radnog iskustva u organizaciji prijevoza dužne<br />

su položiti dio ispita) (http://www.hok.hr/cro/cehovi/<br />

ispit_za_prijevoznike ili Odjel za organizaciju rada cehova,<br />

Matija Justament – 01/4806-681)<br />

• osobi koja ima poslovni prostor s istaknutom<br />

tvrtkom na ulazu, koji je primjeren za poslovanje,<br />

potpuno odvojen od stambenog prostora i omogućava<br />

povjerljive razgovore sa strankama<br />

• osobi koja ima sklopljen ugovor o<br />

osiguranju od odgovornosti. Posrednik u cestovnom<br />

prijevozu je dužan kod osiguravatelja u Republici<br />

Hrvatskoj ili kod osiguravatelja u državi članici<br />

Europske unije osigurati i obnavljati osiguranje od<br />

odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem agencijske<br />

djelatnosti mogao prouzročiti prijevozniku, naručitelju<br />

prijevoza ili trećoj osobi. Najniža osigurana svota za<br />

štetu ne može biti manja od 150.000 kuna po jednom<br />

štetnom događaju, odnosno 350.000 kuna za sve odštetne<br />

zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.<br />

Posrednik u cestovnom prijevozu u obavljanju<br />

agencijske djelatnosti mora postupati s povećanom pažnjom,<br />

sukladno pravilima struke i običajima. Izdavatelj<br />

licencije rješenjem će oduzeti licenciju posredniku<br />

u cestovnom prijevozu ako agencijsku djelatnost obavlja<br />

suprotno propisima i pravilima struke ili poslovnim<br />

običajima, ili ako prestane ispunjavati neki od uvjeta<br />

propisanih za izdavanje licencije, ili ako se utvrdi da je<br />

licencija izdana na temelju netočnih podataka. Izdavatelj<br />

licencije vodi evidenciju o izdanim licencijama za<br />

obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu.<br />

Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju posrednika<br />

u cestovnom prijevozu. Na prava i obveze posrednika<br />

u cestovnom prijevozu koje nastanu u obavljanju<br />

agencijske djelatnosti na odgovarajući način se primjenjuju<br />

odredbe Zakona o obveznim odnosima.<br />

SEKCIJA DIMNJAČARA<br />

www.hok.hr<br />

Nastavljaju se aktivnosti<br />

oko jedinstvene regulative<br />

Na prvoj sjednici<br />

Sekcije dimnjačara<br />

u novom sazivu<br />

11. ožujka predsjednik<br />

Sekcije Želimir<br />

Jakobović izvijestio<br />

je članove Sekcije o<br />

postignutim i iniciranim<br />

aktivnostima<br />

Sekcije u proteklom<br />

mandatu. Poseban<br />

naglasak stavio je na<br />

aktivnosti oko donošenja<br />

jedinstvene<br />

zakonske regulative<br />

u dimnjačarskoj djelatnosti, kao što su jedinstveni<br />

cjenik dimnjačarskih usluga, iznosi koncesija, pravila<br />

struke, način obavljanja dimnjačarske službe i sl.<br />

Usvojen je i plan rada za ovu godinu koji podrazumijeva<br />

realizaciju sljedećih aktivnosti: donošenje<br />

propisa na razini RH o dimnjačarskoj službi umjesto<br />

dosadašnjih odluka o dimnjačarskoj službi gradova i<br />

lokalnih uprava/samouprava; jedinstveni cjenik dimnjačarskih<br />

usluga na razini RH; izdavanja koncesije za<br />

obavljanje dimnjačarske službi na razini Ministarstva;<br />

usklađivanje svih zakonskih i podzakonskih akata;<br />

donošenje jedinstvenih pravila struke na razini RH.<br />

Nakon sjednice vodstva Sekcije održan je radni<br />

sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore,<br />

Hrvatske dimnjačarske udruge, Udruge Clustera<br />

majstora dimnjačara Hrvatske i Hrvatske stručne<br />

dimnjačarske udruge Slavonije i Baranje. Usuglašeno<br />

je da će svi sudionici svojim prijedlozima i suradnjom<br />

pridonijeti rješavanju problematike i zaključaka usvojenih<br />

na nedavnom okruglom stolu »Dimnjačarstvo –<br />

problematika i razvoj«.<br />

Krešimir Tomić


Županijska kronika<br />

<strong>broj</strong><br />

24<br />

Ožujak<br />

2011.<br />

zagreb<br />

Obilježen Dan OK Zagreb<br />

Uručene diplome majstorima, priznanja i zahvale<br />

obrtnicima, stipendije učenicima<br />

Str. 10<br />

slavonski brod<br />

Tehnička škola postaje elektrana<br />

OK Brodsko-posavske županije sudjeluje u EU<br />

projektu za unapređenje obrazovanja za obrtništvo<br />

Str. 11<br />

pula<br />

45 godina pulskog Udruženja<br />

Rezultati dugogodišnjeg uspješnog rada očituju se<br />

i u nedavnoj izgradnji Obrtničkog doma<br />

Str. 12<br />

DUGOGODIŠNJI KOPRIVNIČKI OBITELJSKI OBRT prepoznali hok i unesco<br />

Tradicija Medičarne Špičko<br />

Sve<br />

se radi kao<br />

i prije stotinu<br />

godina, jedino što<br />

tijesto za medenjake<br />

ne mijesimo ručno<br />

nego imamo<br />

mikser<br />

KOPRIVNICA – Medičarski obrt<br />

Ljubice Špičko iz Koprivnice, nakon<br />

što mu je dodijeljena UNESCO-va<br />

potvrda da su licitari zaštićena nematerijalna<br />

baština, prvi je u Koprivničko-križevačkoj<br />

županiji koji će dobiti<br />

status tradicijskog obrta. Medičarnu<br />

Špičko posjetila je komisija za tradicijske<br />

obrte u čijem su sastavu predstavnici<br />

Hrvatske obrtničke komore i<br />

Etnografskog muzeja. Oni su se mogli<br />

uvjeriti kako se u Špičkovim radionicama<br />

sve radi na tradicijski način.<br />

Ljubica je nastavila tradiciju obitelji<br />

svojeg supruga, koja seže iz<br />

30-ih godina prošlog stoljeća, pa<br />

tako i danas izrađuje licitarska srca,<br />

medenjake, bombone, šule i gverc,<br />

Ljubica Špičko izrađuje licitare svih vrsta<br />

Ljubica Špičko kaže kako<br />

se nada da će sa statusom<br />

tradicijskog obrta moći lakše do<br />

sredstava iz fondova EU<br />

i to po nekadašnjim receptima. Taj<br />

je posao vrlo mukotrpan i zahtijeva<br />

mnogo ručnog rada.<br />

– Za licitarima je malena potražnja,<br />

a uloženi rad se ne može naplatiti<br />

– kaže Ljubica dok nakon pečenja<br />

i lijepljenja te bojanja, oslikava<br />

crvena srca, bebe, konjiće ili odnedavno<br />

pijevce. Izrađuje licitare svih<br />

veličina, a iako su pretežito crveni,<br />

kaže kako u posljednje vrijeme radi i<br />

u drugim bojama, primjerice, bijeloj.<br />

– Licitare ukrašavam kao što je<br />

to nekada radila moja svekrva, iako<br />

mislim da moja neće nikada biti tako<br />

lijepa kao njezina – otkriva Ljubica i<br />

dodaje kako svaki medičar ima svoj,<br />

prepoznatljivi način ukrašavanja po<br />

kojem ih se može razlikovati.<br />

– Sve se radi kao i prije stotinu godina,<br />

jedino što tijesto za medenjake<br />

ne mijesimo ručno nego imamo mikser<br />

– rekla je Ljubica Špičko.<br />

Iako je jedno vrijeme licitarski obrt<br />

bio zapostavljen, sada se interes<br />

pomalo vraća, a Ljubica kaže kako<br />

se nada da će sa statusom tradicijskog<br />

obrta moći lakše do sredstava<br />

iz fondova Europske unije. Dosad je<br />

koristila potpore Ministarstva gospodarstva<br />

i Ministarstva turizma za<br />

unapređenje proizvodnje od koje ne<br />

namjerava odustati, a ima i podršku<br />

cijele obitelji. Adela Sočev<br />

SPORAZUMOM OBRTNIČKE KOMORE I ISTARSKE ŽUPANIJE<br />

Poticaji istarskom obrtništvu<br />

– Vrlo smo zadovoljni Sporazumom o poticanju<br />

istarskog obrtništva koji nam pruža veliki<br />

optimizam i vrlo je važan za obrtnike u ovim kriznim<br />

vremenima. Kao predsjednik OK na jednoj<br />

od sljedećih sjednica predložit ću usvajanje<br />

odluke o odstupanju od komorskog doprinosa<br />

i vjerujem da će biti prihvaćena, rekao je predsjednik<br />

OK Mario Paliska nakon potpisivanja<br />

Sporazuma o poticanju istarskog obrtništva s<br />

istarskim županom Ivanom Jakovčićem 15.<br />

veljače 2011. u Obrtničkom domu u Poreču.<br />

Prije toga održan je sastanak predstavnika<br />

županije i obrtnika o aktualnim problemima<br />

istarskog obrtništva.<br />

»Potpora istarskom obrtništvu za 2011.«,<br />

aktivnije informiranje obrtnika o mogućnostima<br />

uključivanja u kreditne programe županije<br />

te sufinanciranje i suorganiziranje Obrtničkog<br />

sajma Istre i ostalih obrtničkih sajamskih manifestacija<br />

na području Istre – neke su od najvažnijih<br />

aktivnosti uvrštene u tekstu Sporazuma.<br />

Također, županija se obvezala osigurati 180<br />

tisuća kuna za Program potpore istarskom obrtništvu,<br />

od čega sto tisuća za potpore otvaranju<br />

obrta i novom zapošljavanju. Računa se da će<br />

to pripomoći otvaranju oko 220 novih radnih<br />

mjesta. Isto tako, osamdeset tisuća kuna će<br />

se osigurati za održavanje istarskih obrtničkih<br />

Sporazum su potpisali predsjednik OK Istre Mario<br />

Paliska i istarski župan Ivan Jakovčić<br />

sajmova. OK se obvezuje provesti postupak da<br />

za prvu godinu poslovanja tim obrtnicima otpiše<br />

komorski doprinos, što znači da će obrtnik<br />

koji dobije tisuću kuna od županije dobiti i tisuću<br />

kuna od OK otpisom doprinosa. Istodobno,<br />

županija se obvezala sufinancirati kamate za<br />

kredite u sklopu kreditne linije koju provodi s<br />

nadležnim Ministarstvom RH.<br />

A. Čabaravdić<br />

SKULPTURE ĐURĐEVAČKE OBRTNICE KRASE GALERIJU<br />

Ivana Hadžija izložila anđele<br />

ĐURĐEVAC – Keramičarka i đurđevačka<br />

obrtnica Ivana Hadžija u Galeriji Ex libris<br />

u Gradskoj knjižnici priredila je izložbu pod<br />

nazivom »Nebeski orkestar«, koju su činile<br />

bijele skulpture 12 anđela, te isto toliko<br />

keramoploča s nebeskim sviračima. Mladi<br />

glazbenik Marko Širec uveličao je izložbu<br />

sviranjem na cimbulama, a otvorila ju je dogradonačelnica<br />

Marijana Markešić.<br />

– Ivana Hadžija izložila je svu ljubav prema<br />

malim nestvarnim bićima, svu raskoš svog<br />

talenta, svu svoju desetgodišnju praksu u<br />

»igri« s glinom i u izvrsnosti čistih i jednostavnih<br />

oblika i linija nečujnog »Nebeskog orkestra«<br />

pokazala je svoju umjetničku zrelost. A<br />

od malih glazbenika od tisuću jezika, ne bi se<br />

posramila ni jedna galerija, rekla je na otvaranju<br />

književnica Božica Jelušić. (as)<br />

Udruženje obrtnika grada Zagreba,<br />

već osmu godinu za<br />

redom, organiziralo je 24.<br />

ožujka 2011. godine humanitarnu<br />

akciju za štićenike domova za djecu<br />

bez roditeljske skrbi pod nazivom<br />

»Groznica maturalne večeri«.<br />

Cilj ovog modnog humanitarnog<br />

projekta je osigurati za štićenikematurante<br />

svečanu odjeću i obuću,<br />

kao i nakit, te ih urediti za svečanu<br />

maturalnu večeru.<br />

Zagrebački obrtnici darovali<br />

su svečane modele, obuću, nakit,<br />

cvjetne aranžmane te šminku<br />

i frizure za sve maturante dječjih<br />

domova za djecu bez roditeljske<br />

skrbi na području Grada Zagreba:<br />

Dom Antun Gustav Matoš, Selska<br />

132; Dom Ivan Goran Kovačić,<br />

Ulica I. G. Kovačića 23 i Dom<br />

Sv. Josipa, Leskovački brijeg<br />

15 i Karitasove kuće. Donaciju<br />

Groznica maturalne večeri<br />

predstavnicama domova uručili<br />

su predsjednik Udruženja obrtnika<br />

grada Zagreba Vlado Crkvenac<br />

i predsjednica revijskog odbora<br />

Branka Jengić.<br />

Četrnaest obrtnika krojača, dvanaest<br />

frizera, sedam kozmetičara,<br />

sedam postolara, osam zlatara<br />

osigurat će da se pet djevojaka i<br />

jedanaest mladića, na tako važan<br />

www.hok.hr<br />

dan u njihovim životima ne razlikuju<br />

od onih koji imaju punu roditeljsku<br />

skrb.<br />

Donatori akcije su: Salon Elegance,<br />

Banovec, Salon Šabić,<br />

Formica, Stolnik, Dora, Kontesa<br />

Nera, Marry me, Yazz, Salon<br />

Nada, Spoza, Ljiljana i Etno butik<br />

Mara. Priključili su se i <strong>broj</strong>ni frizeri,<br />

kozmetičari, zlatari i postolari.


10 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

ŽUPANIJE<br />

XXI.<br />

I. ZAGREB<br />

ZAGREBAČKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK ZAGREB<br />

10000 ZAGREB<br />

Ilica 49/II<br />

Telefon:<br />

01/48 46 741<br />

Telefaks:<br />

01/48 46 615<br />

E-mail:<br />

ok.zagreb@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Ivan Obad<br />

Tajnik:<br />

Miran Šoić<br />

stranicu pripremiLA:<br />

Fedora Zoković<br />

SVEČANO OBILJEŽEN DAN OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB<br />

Majstori su elita obrtništva<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Zagreb obilježila<br />

je 23. ožujka Dan komore,<br />

16. godišnjicu obnoviteljskog<br />

rada prigodnom svečanošću, na kojoj<br />

su zaslužnim obrtnicima dodijeljena<br />

priznanja i nagrade te uručene<br />

diplome kandidatima koji su položili<br />

majstorske ispite. Predsjednik OKZ-a<br />

Ivan Obad rekao je da Komora mora<br />

svoje aktivnosti prilagoditi potrebama<br />

obrtnika za upoznavanjem s europskim<br />

propisima. Obad je istaknuo<br />

kako je Vlada u programu gospodarskog<br />

oporavka prihvatila inicijative komorskog<br />

sustava pa je tako u saborskoj<br />

proceduri novi Zakon o zakupu<br />

i prodaji poslovnih prostora, izrađene<br />

su izmjene i dopune Zakona o obrtu,<br />

a Vlada je prihvatila i prijedlog Zakona<br />

o zabrani i sprječavanju obavljanja<br />

neregistrirane djelatnosti. Istaknuo je<br />

i dobru suradnju s Gradom Zagrebom,<br />

a kao dobre primjere naveo je<br />

smanjenje spomeničke rente i snižavanje<br />

zakupnina za tradicijske i<br />

deficitarne djelatnosti. Predsjednik<br />

HOK-a Dragutin Ranogajec kazao je<br />

da se OKZ proteklih godina profilirala<br />

kao institucija koja kvalitetno zastupa<br />

interese svojih članova na lokalnoj i<br />

regionalnoj razini, te ulaže značajne<br />

napore u promociju i edukaciju obrtnika.<br />

Majstorima je poručio da od<br />

danas, nakon promocije postaju elita<br />

obrtništva. – To je vrhunac obrazovanja<br />

u obrtništvu, a vi ste lideri svoje<br />

struke i zbog vas smo danas ponosni<br />

– kazao je Ranogajec.<br />

Priznanja i plakete<br />

Najviše priznanje Komore Zlatnu statuu s pisanim priznanjem dobili<br />

su: • Dragutin Škrlec – za dugogodišnji uspješan rad u tijelima komorskog<br />

sustava i osobni doprinos na zaštiti i razvoju obrtništva • Josip<br />

Rajaković – za postignute poslovne rezultate, inovacije i promidžbu obrtništva<br />

• Vlado Crkvenac – za doprinos u razvoju komorskog sustava i<br />

za očuvanje zlatarske struke • Vladimir Križek – za postignute poslovne<br />

rezultate te za očuvanje tradicije i promociju zlatarske struke. Zlatna plaketa<br />

s pisanim priznanjem dodijeljena je uglednim i časnim obrtnicima<br />

za dugogodišnji rad u tijelima, odborima, cehovima i komisijama Komore<br />

te osobama zaslužnim za razvoj obrtništva: • Marijanu Špoljaru, obrtniku<br />

iz Zaprešića, • Franju Brozu, obrtniku iz Sesveta • Josipu Grubešiću,<br />

obrtniku iz Vrbovca • Darku Belušiću-Belom, dugogodišnjem<br />

obrtniku iz Zagreba • Spomenki Krebsz, obrtnici iz Zagreba.<br />

Novčane nagrade<br />

Na prijedlog Odbora za strukovnu<br />

izobrazbu, Upravni odbor OK<br />

Zagreb dodjeljuje novčane nagrade<br />

u iznosu od 5.000,00 kuna<br />

za pomoć u radu i školovanje<br />

učenika za strukovna zanimanja.<br />

Ove godine novčane nagrade<br />

primili su: • Srednja škola Jastrebarsko<br />

• Đurđica Lončarić,<br />

ravnateljica škole • Obrtnička i<br />

industrijska graditeljska škola<br />

iz Zagreba, Anto Vidović.<br />

Zlatni krug i diplome<br />

ZLATNI KRUG OK Zagreb s pisanim priznanjem dodijeljen je udruženjima<br />

obrtnika za ostvarene posebne rezultate u zaštiti i promicanju obrtništva, obrtničkog<br />

obrazovanja i drugih aktivnosti: • Udruženje prijevoznika Zagreb • Udruženje<br />

auto taxi prijevoznika Zagreb • Udruženje obrtnika Samobor • Udruženje<br />

obrtnika Jastrebarsko • Udruženje obrtnika Vrbovec. Zlatna diploma Obrtničke<br />

komore Zagreb dodijeljena je za dugogodišnji uspješni rad na promidžbi<br />

obrtništva, sudjelovanju na sajmovima i revijama, te osobama koje su svojim radom<br />

pridonijele razvoju obrtništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije: • Valentu<br />

Pukšecu • Ivanu Masnjaku • Josipu Kajbi. Srebrna diploma Obrtničke komore<br />

Zagreb dodijeljena za osobni doprinos u realizaciji programa očuvanja i poticanja<br />

obrtništva: • Stjepanu Bukovini iz Zaprešića, • Mirzi Šabiću iz Zagreba,<br />

• Stjepanu Kelčecu iz Ivanić Grada, • Čedomiru Klasniću iz Ivanić Grada.<br />

DUBROVNIK<br />

XIX.<br />

DUBROVAČKO-NERETVANSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK DUBROVAČKO-<br />

NERETVANSKE ŽUPANIJE<br />

20000 DUBROVNIK<br />

Široka 4/2<br />

Telefon:<br />

020/323 550<br />

Telefaks:<br />

020/323 560<br />

E-mail:<br />

ok.dubrovnik@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Svetan Pejić<br />

Tajnik:<br />

Nikola Kalafatović<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Nikola Kalafatović<br />

Na nedavno održanom Festivalu<br />

vina i gastronomije u Dubrovniku,<br />

predstavilo se četrdeset<br />

vinara i više od trideset ugostitelja i<br />

hotelijera iz Dubrovnika i okolice.<br />

Svrha ovog festivala je predstaviti<br />

gastronomsku ponudu Dubrovnika,<br />

ali i razmijeniti znanja, iskustva i vještine<br />

kako bi se ugostiteljska usluga<br />

u Dubrovniku podigla na najvišu moguću<br />

razinu, pa tako ovaj događaj<br />

pokušava objediniti funkcije festivala<br />

i seminara. Prvi dan festivala održano<br />

je petnaest predavanja i radionica<br />

za turističke i ugostiteljske djelatnike<br />

gdje su prezentirana umijeća prigotovljavanja<br />

i posluživanja jela i pića<br />

te umijeće pripremanja koktela. Drugog<br />

dana Festivala održana je Gastro<br />

izložba na kojoj su kuhari dubrovačkih<br />

restorana i hotela pokazali svoja najuspjelija<br />

slana i slatka jela, a stručni<br />

žiri nagradio je najbolje među njima.<br />

U zaista jakoj konkurenciji, drugu<br />

nagradu stručnog žirija za hladnu pli-<br />

FestivaL vina i gastronomije u Dubrovniku<br />

Nagrada za morsku rapsodiju<br />

ticu s morskim plodovima, osvojio je<br />

restoran »Vila Koruna« Svetana Pejića,<br />

koji je prvog dana imao izlaganje o<br />

malostonskoj kamenici kao gurmanskom<br />

specijalitetu našeg podneblja<br />

a svoja zapažena izlaganja imali su<br />

i ugledni vinar Frano Miloš na temu<br />

sljubljivanja vina i hrane te Nikola<br />

Kalafatović koji je predstavio projekt<br />

»Dubrovačke gastro kvalitete«. Nakon<br />

što se dobiju povratne informacije<br />

od sudionika festivala, razmotrit<br />

će se mogućnost sudjelovanja naše<br />

komore na sljedećem festivalu.<br />

»FineWine&GoodFood – II. međunarodni salon okusa« u Sarajevu<br />

Zanimljivo tržište regije<br />

Obrti »Likeri Antunović« i »Natura Dalmatia« s Pelješca i »Fanito«<br />

iz Vele Luke, sudjelovali su na »FineWine&GoodFood<br />

– međunarodnom salonu okusa, održanom od 22. do 24. 3.<br />

2011. u Sarajevu. Domaći likeri i suveniri te djevičansko maslinovo<br />

ulje, posjetitelje nisu ostavili ravnodušnim.<br />

Ovi obrti nositelji su oznake »Hrvatski otočni proizvod«, a<br />

zlatnu plaketu u kategoriji jakih alkoholnih pića dobili su Likeri<br />

Antunović iz Orebića. Manifestacija je održana u okviru Sajma<br />

lokalne samouprave.<br />

www.hok.hr<br />

8. Mediteranski sajam zdrave prehrane,<br />

ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva<br />

Sajam ispunio očekivanja<br />

osmi Mediteranski sajam zdrave<br />

prehrane, ljekovitog bilja i<br />

I<br />

zelenog poduzetništva ispunio je<br />

očekivanja poduzetnika iz cijele<br />

Hrvatske, koji su se okupili u Dubrovniku<br />

od 24. do 27. 3. 2011.<br />

Sajam je okupio oko tri stotine<br />

izlagača s područja Hrvatske, ali<br />

od ove godine i s područja susjednih<br />

nam država, Italije, Crne<br />

Gore te Bosne i Hercegovine, pod<br />

motom »Iz gospodarske krize u<br />

poduzetničku agresiju«. U sklopu<br />

sajma održani su i »Treći dani<br />

meda Dubrovačko-neretvanske<br />

županije« te zanimljiva predavanja<br />

o suvremenom načinu pčelarenja<br />

u Dalmaciji te novostima u<br />

zdravstvenoj zaštiti pčela.<br />

Posebnu pozornost<br />

okupljenih na<br />

otvorenju sajma ove<br />

je godine zaokupio<br />

nastup folklorne grupe<br />

iz općine Monteroni<br />

di Lecce. Gosti<br />

Dubrovačko-neretvanske<br />

županije iz<br />

Italije prvi put su se<br />

predstavili na Sajmu<br />

s <strong>broj</strong>nim proizvodima,<br />

predstavljajući<br />

regiju Puglia. I na ovogodišnjem<br />

sajmu bilo je šarolike ponude ekohrane,<br />

prirodne kozmetike, raznih<br />

vrsta likera i meda, preko vina, zatim<br />

običnih i neobičnih kombinacija<br />

sireva (začinjenih ružmarinom, lavandom),<br />

suhomesnatih proizvoda<br />

daleko čuvenog drniškog pršuta,<br />

slavonskog kulena i njegove paprenije<br />

seke. Mnogi izlagači su<br />

svoje proizvode prodali već prvog<br />

dana sajma pa je bilo potrebno naručivati<br />

dodatne pošiljke.<br />

Raduje nas što je Obrtnička<br />

<strong>komora</strong> Dubrovačko-neretvanske<br />

županije od početka suorganizator<br />

ove manifestacije, koja je<br />

pokazala i dokazala punu opravdanost<br />

svoga postojanja.<br />

SUDJELUJTE NA 4. OBRTNIČKIM SPORTSKIM IGRAMA<br />

Obavještavamo vas da će se 4. obrtničke sportske igre, kako je<br />

predviđeno, održati od 19. do 22. svibnja u hotelskom naselju Solaris<br />

kraj Šibenika. Prijavite se u POK i sudjelujte!


ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

11<br />

BJELOVAR<br />

VII.<br />

BJELOVARSKO-BILOGORSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK BJELOVARSKO-<br />

BILOGORSKE ŽUPANIJE<br />

43000 BJELOVAR<br />

Preradovićeva 4/I<br />

Telefon:<br />

043/242 242<br />

Telefaks:<br />

043/241 280<br />

E-mail:<br />

ok.bjelovar@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Franjo Pal<br />

Tajnik:<br />

Davorin Vezmarović<br />

stranicu pripremio:<br />

Davorin Velmarović<br />

IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE UO DARUVAR<br />

Novi predsjednik Josip Krajcer<br />

U<br />

Na izvanrednoj sjednici Skupštine<br />

UO Daruvar 4. ožujka dosadašnja<br />

predsjednica Udruženja Dubravka<br />

Leš razriješena je dužnosti zbog<br />

odjave obrta. Za novog predsjednika<br />

u mandatu 2010.- 2014. godina<br />

izabran je dosadašnji potpredsjednik<br />

udruženja Josip Krajcer, dugogodišnji<br />

ugledni<br />

obrtnik<br />

– autoprijevoznik<br />

iz<br />

Sirača, koji<br />

po automatizmu<br />

postaje članom Upravnog<br />

odbora OK BBŽ. Svjestan odgovornosti<br />

koju preuzima, Krajcer kao prioritet<br />

traži ravnomjeran osobni angažman<br />

svih kolega u radu sekcija,<br />

zatim hitan i stalan kontakt s gradonačelnicima<br />

i općinskim načelnicima<br />

u cilju unapređenja part nerstva<br />

na konkretnim projektima, u kojima<br />

domaći obrtnici moraju sudjelovati.<br />

Kako je najavio, nositelj ove aktivnosti<br />

bit će on osobno.<br />

Svaki obrtnik i njegovi prijedlozi<br />

i pitanja moraju biti evidentirani u<br />

Udruženju, a od tajnika se očekuje<br />

odgovoran rad, uz potporu vodstva<br />

OK BBŽ i Komorskog ureda, najavio<br />

je novi predsjednik. Skupština je<br />

za novu potpredsjednicu Udruženja<br />

imenovala Vesnu Santo, a umjesto<br />

nje u Nadzorni je odbor imenovana<br />

Dubravka Klubičko.<br />

Nova radna tijela<br />

POK-u Bjelovar u tijeku je održavanje sjednica cehova i odbora.<br />

Pored konstituiranja vodstava u mandatu 2011. – 2014. radna tijela<br />

Komore usvajaju i operativne programe rada za 2011. godinu. Od<br />

delegiranih članova u ovim tijelima članstvo s pravom očekuje artikuliranje<br />

prijedloga i dosljednost u njihovoj vertikalnoj prohodnosti prema<br />

HOK-u, odnosno izravno prema lokalnim vlastima kao partnerima.<br />

Informatika nije bauk<br />

Predsjednik OK Bjelovarsko-bilogorske<br />

županije Franjo Pal 9.<br />

ožujka promovirao je treću generaciju<br />

obrtnika sudionika informatičkog<br />

tečaja. Njih 25 od ukupno 100 po-<br />

laznika u ove tri godine, usvojilo je<br />

praktična znanja, svjesni kako je to<br />

svakodnevna potreba. Troškove edukacije<br />

snosio je MINGORP u iznosu<br />

od 70 posto, a ostatak kandidati.<br />

Kada je 20. veljače premijerka<br />

Jadranka Kosor u Banskim<br />

dvorima u Zagrebu uručivala<br />

povelje UNESCO-a za nematerijalnu<br />

kulturnu baštinu čovječanstva<br />

licitarskim obrtima Sjeverne Hrvatske,<br />

među nagrađenima se u pratnji<br />

bjelovarsko-bilogorskog dožupana<br />

Kreše Jelavića nalazio i Božidar<br />

Horvat, posljednji bjelovarski licitar.<br />

Sjetio se tada Božidar svoje majke<br />

Ljubice koja je obrt vodila do 1980.<br />

godine i djeda Ladislava Boka koji je<br />

obrt pokrenuo u mađarskom Szigetvaru<br />

krajem 19. stoljeća i vodio ga do<br />

1955. godine. Sjetio se i svoga školovanja<br />

i majstora Novaka, kod kojeg<br />

je u Zagrebu položio majstorski ispit<br />

1980. godine, a iznad svega sjetio se<br />

svoje supruge Marije, bez koje ništa<br />

od ovoga ne bi bilo moguće, i svojih<br />

sinova Dubravka, Pavla i Antuna koji<br />

su budućnost obitelji Horvat.<br />

Razgovarali smo dugo u njihovoj<br />

obiteljskoj kući u Bjelovaru, a<br />

fotografijama ih ovjekovječili u novoobnovljenoj<br />

radionici u prizemlju<br />

punom starih alata, kojima se Horvatovi<br />

sve rjeđe služe. Došlo je novo<br />

doba u kojem licitarske »bebe« i<br />

konjići, medenjaci i medica više nisu<br />

slastice za svačiji ukus i poklon koji<br />

raduje djecu i voljenu osobu na proštenjima,<br />

koja su nakon mise uz pje-<br />

UNESCO PREPOZNAJE HRVATSKU TRADICIJU<br />

Posljednji bjelovarski licitar<br />

Obitelj Božidara Horvata,<br />

posljednjeg bjelovarskog licitara,<br />

nastavlja tradiciju licitarskog<br />

obrta, koji je pokrenuo njegov<br />

djed krajem 19. stoljeća<br />

Horvatovi u svojoj radionici<br />

smu i ples trajala i do sutrašnje zore.<br />

Kupuju ih danas ponajviše stariji ljudi<br />

sa sjetom u očima i sjećanjima na<br />

mladost davnu, davnu…<br />

Obitelj Horvat koja nekoć nije<br />

mogla proizvesti robe koliko se<br />

tražilo, danas se žilavo i uporno<br />

prilagođava surovom tržištu i bori<br />

za opstanak uglavnom proizvodeći<br />

svijeće, a tek potom onu robu po<br />

kojoj je nadaleko poznata. Pa i tu se<br />

dokazuju kvalitetom koju na čuđenje<br />

Božidarevo malo tko cijeni, jer<br />

njihov lampaš koji je za malo skuplji<br />

od onog iz hipermarketa pouzdano<br />

gori trostruko duže!<br />

– Samo ljubav prema ovom poslu<br />

daje nam onu snagu bez koje ne<br />

bismo opstali, u više navrata mi je<br />

ponovio Božidar, a njegova Marija<br />

potvrdila.<br />

Svaka zemlja čuva svoja blaga,<br />

a tradicija starih zanata je jedno<br />

od njih – i djelatno pomaže takvim<br />

obrtima. Čini to i Grad Bjelovar, i<br />

Županija najavljuje pomoć, Komora<br />

pomaže koliko može – zahvalni su<br />

Horvatovi na tome i ne gube nadu u<br />

budućnost. Drži ih vjera i ljubav prema<br />

domovini, i fotografija sa Svetim<br />

ocem Ivanom Pavlom II. sa hodočašća<br />

u Rimu kada su svi bili jako<br />

mladi, a dok mi to govore i pokazuju<br />

sliku, lica im blistaju!<br />

Razgovor smo u predvečerje privodili<br />

kraju, jer Božidar je već žurio<br />

u HORKUD »Golub« u čijem zboru<br />

pjeva već 40 godina. Marija se pak<br />

zaželjela vidjeti unuka, dečki su dovršavali<br />

obnovu radionice, a ja sam<br />

im mahnuo na odlasku svjestan da<br />

ih nikad neću zaboraviti.<br />

XII.<br />

SLAVONSKI BROD<br />

BRODSKO-POSAVSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK BRODSKO-<br />

POSAVSKE ŽUPANIJE<br />

35000 SLAVONSKI BROD<br />

Petra Krešimira IV. 46/1<br />

Telefon:<br />

035/447 017<br />

Telefaks:<br />

035/407 441<br />

E-mail:<br />

ok.slavonski.brod@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Zvonimir Ćirić<br />

Tajnica:<br />

Željka Pergl<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Marijan Vrkljan<br />

TRAGOM UČESTALIH UPITA OBRTNIKA<br />

Kako do stručne<br />

osposobljenosti<br />

Posljednjih tjedana pojačani su upiti obrtnika vezani<br />

uz zadovoljenje zakonske obaveze o stručnoj<br />

osposobljenosti pri otvaranju novih obrta i zakonitom<br />

radu postojećih obrta. Povećani <strong>broj</strong> upita prvenstveno<br />

je rezultat inspekcijskog nadzora na terenu. Inspekcije<br />

provode nadzor prema odredbama Zakona<br />

o obrtu i Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i<br />

načinu izdavanja povlastica (NN br. 42/08).<br />

Problemi nastaju u obrtima koji nemaju zaposlenog<br />

djelatnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava<br />

posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajuće<br />

srednje stručne spreme ili položenog majstorskog<br />

ispita, a sukladno čl. 5. stavak 3. Zakona o obrtu. Zato<br />

podsjećamo da su u Zakonu o obrtu (NN 77/93, 90/96,<br />

64/01, 49/03, 68/07 i 79/07) propisani opći i posebni<br />

uvjeti, kojima je potrebno udovoljiti da bi se dobilo odobrenje<br />

za obavljanje obrta odnosno obrtnica. Tako je<br />

člankom 5. u stavcima 1. i 3. Zakona o obrtu propisano<br />

da fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće<br />

uvjete iz čl. 3. ovog zakona ispunjava i poseban uvjet<br />

stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne<br />

spreme ili položenog majstorskog ispita.<br />

Nadalje, fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz<br />

članka 3. stavka 1. ovoga Zakona i poseban uvjet iz<br />

stavka 2. ovoga članka, a ne ispunjava poseban uvjet<br />

stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne<br />

spreme ili položenog majstorskog ispita, može<br />

obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli<br />

djelatnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava<br />

ovim uvjetima.<br />

Obrtnici koji imaju poteškoća oko zadovoljenja gore<br />

navedenih zakonskih odredbi sve dodatne informacije<br />

vezane uz stručnu osposobljenost ili majstorske ispite<br />

mogu dobiti u Obrtničkoj komori Brodsko-posavske<br />

županije, Petra Krešimira IV 46/1, Slavonski Brod, putem<br />

E- maila: obrazovanje-sb@hok.hr ili na telefon:<br />

442-356.<br />

NOVI EU PROJEKTI ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ZA OBRTNIŠTVO<br />

Tehnička škola<br />

postaje mini elektrana<br />

Obrazovni sustav u Hrvatskoj<br />

još uvijek nije<br />

dovoljno prilagođen<br />

potrebama domaćeg gospodarstva.<br />

Zato veseli svaki<br />

konkretan korak koji ima za<br />

cilj da promijeni trenutnu situaciju.<br />

U kojem smjeru treba<br />

ići suradnja škola i gospodarstva<br />

pokazuje i projekt »SB<br />

Solarni demonstracijski centar«.<br />

Nositelj projekta je Tehnička<br />

škola Slavonski Brod,<br />

a partneri su Tehnička škola<br />

Daruvar, Hrvatski zavod za<br />

zapošljavanje Područna služba<br />

Slavonski Brod i Obrtnička<br />

<strong>komora</strong> Brodsko-posavske<br />

županije.<br />

– Projektom će se osigurati<br />

unapređivanje tehničkih, materijalnih<br />

i profesionalnih uvjeta<br />

u Tehničkoj školi Slavonski<br />

Brod kroz razvoj i implementaciju<br />

novog kurikuluma »Upravljanje<br />

solarnim sustavima«, te<br />

kroz razvoj Solarnog demonstracijskog<br />

centra u sklopu<br />

škole, kaže Vikica Lukić, voditeljica<br />

projekta.<br />

www.hok.hr<br />

Lukić ističe kako su u školi<br />

svjesni da je tržište rada usmjereno<br />

ekonomskim uvjetima<br />

i njegovim razvojem tako da<br />

strukovno obrazovanje mora<br />

kontinuirano raditi na usavršavanju<br />

obrazovnih programa,<br />

kako bi se osigurale adekvatne<br />

kompetencije. Vrijednost cijelog<br />

projekta je 264 tisuće eura, od<br />

toga 215,6 tisuća eura osigurava<br />

Europska komisija, a 48,3 tisuće<br />

kuna osiguravaju partneri<br />

u projektu svojim radom.<br />

– Kao ravnateljica na ovaj<br />

projekt gledam pozitivno, jer<br />

sve što nam kroz njega dolazi je<br />

novo i motivirajuće za učenike<br />

i profesore. Ipak treba istaknuti<br />

da je projekt i velika poteškoća<br />

za profesore koji su uključeni u<br />

njegovu realizaciju, jer njihov<br />

rad nije adekvatno vrednovan.<br />

Nadam se da će se to kroz<br />

neko vrijeme promijeniti. Nema<br />

poticaja, profesori odrađuju cijelu<br />

normu i još jednu polovicu<br />

ili cijelu dodatnu normu. Ljudi<br />

moraju jako puno raditi i učiti.<br />

Ono što je sigurno je to da škola<br />

dobiva puno. Na ovaj način<br />

mi se pripremamo za vrijeme<br />

kada će se ljudi kroz radni vijek<br />

morati prilagođavati novim tehnologijama.<br />

Moramo pratiti što<br />

se događa na tržištu rada, tako<br />

pomažemo gospodarstvu, ali i<br />

Obrtnička <strong>komora</strong><br />

Brodsko-posavske<br />

županije partner je u<br />

projektu uvođenja novog<br />

obrazovnog programa<br />

»Upravljanje solarnim<br />

sustavima«<br />

našim učenicima, ističe Janja<br />

Brekalo, ravnateljica Tehničke<br />

škole Slavonski Brod.<br />

Voditeljica projekta Vikica<br />

Lukić unatoč poteškoćama<br />

odlučna je u nakani da projekt<br />

do jeseni uspješno privede<br />

kraju. Jedan od rezultata ovog<br />

projekta je da će Tehnička<br />

škola Slavonski Brod biti prvi<br />

povlašteni potrošač električne<br />

energije na distributivnom području<br />

Elektre Slavonski Brod.<br />

Solarni sustav koji će biti postavljen<br />

u školi proizvodit će<br />

električnu energiju koju će<br />

škola po povlaštenim uvjetima<br />

prodavati HEP-u.<br />

V. Lukić dodaje da uz solarnu<br />

centralu koju škola gradi,<br />

najveću vrijednost ima praktikum,<br />

u kojem će učenici imati<br />

priliku raditi na novoj opremi.<br />

Razvoj projekta solarnog demonstracijskog<br />

centra možete<br />

pratiti i na web stranici<br />

www.ipa-sb-solar.hr.


12 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

ŽUPANIJE<br />

KARLOVAC<br />

IV.<br />

KARLOVAČKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK KARLOVAČKE<br />

ŽUPANIJE<br />

47000 KARLOVAC<br />

J. Haulika 14<br />

Telefon:<br />

047/612 058<br />

Telefaks:<br />

047/611 742<br />

E-mail: ok.karlovac@hok.hr<br />

Web: www.obrtnicka--<strong>komora</strong>-karlovac.hr<br />

Predsjednik:<br />

Darko Stanković<br />

Tajnik:<br />

mr. Vlado Jelkovac<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Zdenko Živčić<br />

OBRTNIČKA INICIJATIVA ZA PRODAJU POSLOVNIH PROSTORA U<br />

VLASNIŠTVU GRADA KARLOVCA<br />

Kočnica u regulativi<br />

Prodaja bi pomogla i obrtnicima<br />

i Gradu, jer bi se novac dobiven<br />

od prodaje mogao uložiti u<br />

druge prostore, a obrtnici koji<br />

su u zakupu, ako postanu<br />

vlasnici lokala, više bi ulagali u<br />

njih, smatraju u UO Karlovca<br />

Već duži niz godina Udruženje<br />

obrtnika grada Karlovca<br />

apelira prema karlovačkoj<br />

Gradskoj upravi da se karlovačkim<br />

obrtnicima dozvoli otkup poslovnih<br />

prostora u vlasništvu Grada. Dodatni<br />

poticaj ovoj njihovoj inicijativi je<br />

činjenica da su prostore u državnom<br />

vlasništvu obrtnici mogli otkupiti.<br />

Darko Kišić, poznati karlovački<br />

frizer, koji je obrtnik već duže od<br />

trideset godina i koji se zalaže za<br />

prodaju gradskih poslovnih prostora<br />

kaže da bi prodaja pomogla i<br />

obrtnicima i Gradu, jer bi se novac<br />

dobiven od prodaje mogao uložiti<br />

u druge prostore, a obrtnici koji<br />

su u zakupu, ako postanu vlasnici<br />

lokala, više bi ulagali u njih. Također,<br />

smatra da bi obrtnici s dugom<br />

tradicijom trebali imati kod prodaje<br />

pravo prvokupa.<br />

Na drugoj strani, u karlovačkom<br />

Gradskom redu za opće i imovinsko<br />

pravne poslove, odgovaraju da<br />

se Zakon o zakupu i prodaji odnosi<br />

samo na prostore u državnom<br />

vlasništvu, te je tu argument protiv<br />

prodaje gradskih prostora. U slučaju<br />

Darko Kišić, poznati karlovački frizer, već godinama se zauzima za otkup gradskih<br />

poslovnih prostora<br />

pak da se ide u prodaju, išao bi javni<br />

natječaj koji sadašnjim najmoprimcima<br />

ne bi davao pravo prvokupa.<br />

Inače, Grad Karlovac je vlasnik<br />

95 poslovnih prostora, od kojih dva<br />

trenutno nisu u zakupu. Gradonačelnik<br />

određuje koje se djelatnosti<br />

mogu obavljati u pojedinim poslovnim<br />

prostorima, a natječaj za zakup<br />

poslovnih prostora raspisuje Povjerenstvo<br />

za poslovni prostor.<br />

Zakonom o izmjenama i dopunama<br />

Zakona o zakupu poslovnog<br />

prostora iz 2004. godine ovaj zakon<br />

mijenja naziv u Zakon o zakupu i<br />

prodaji poslovnog prostora, a odnosi<br />

se samo na zakup i prodaju<br />

poslovnih prostora u vlasništvu Republike<br />

Hrvatske. U slučaju prodaje<br />

poslovnog prostora u vlasništvu<br />

općina, gradova, županija i Grada<br />

Zagreba morao bi se raspisati javni<br />

natječaj s početnom kupoprodajnom<br />

cijenom, na koji ponudu mogu<br />

dati i svi drugi subjekti, a ne samo<br />

aktualni zakupnici, pojašnjavaju iz<br />

karlovačke gradske uprave, tako da<br />

za sada obrtnici koji djeluju u najmu<br />

imaju »svezane« ruke što se tiče otkupa<br />

prostora.<br />

ODGOĐENA ODLUKA O PRODUŽENOM RADNOM<br />

VREMENU KARLOVAČKIH KAFIĆA<br />

I dalje vikendom do jedan<br />

poslije ponoći<br />

Produženo radno vrijeme karlovačkih<br />

kafića vikendom bilo<br />

je na dnevnom redu karlovačkog<br />

Gradskog vijeća na prošloj sjednici,<br />

no na traženje dijela vijećnika ova<br />

je točka skinuta s dnevnog reda.<br />

Naime, prijedlog je da se izmijeni<br />

Odluka o obavljanju ugostiteljske<br />

djelatnosti u gradu Karlovcu te da<br />

se restoranima i barovima omogući<br />

vikendom rad do dva sata iza ponoći,<br />

odnosno sat vremena duže.<br />

Vijećnici koji su bili za to da se točka<br />

skine s dnevnog reda istaknuli<br />

su kako im je rečeno u obrazloženju<br />

da je prijedlog stigao od »nekih<br />

ugostitelja«, dakle, formalno ne na<br />

prijedlog Ceha ugostitelja, pa se postavlja<br />

pitanje pogoduje li se nekome.<br />

Također su zatražili da svoj sud<br />

o produženom vremenu rada kafića<br />

da i Vijeće za prevenciju.<br />

– Produženje rada za sat vremena<br />

zapravo je namijenjeno odraslim<br />

ljudima, a ne maloljetnicima,<br />

dakle, ne radi se zbog populacije<br />

kojom se Vijeće za prevenciju bavi,<br />

jer poznato je da maloljetne osobe<br />

imaju ograničen izlaz do 23 sata,<br />

pojašnjavaju iz karlovačke gradske<br />

uprave.<br />

Miro Prugovečki iz Ceha ugostitelja<br />

županijske Obrtničke komore<br />

pohvalio je inicijativu o produženju<br />

radnog vremena.<br />

– Produženje radnog vremena,<br />

kako smo mogli čuti, omogućava<br />

veću zaradu ugostiteljima, a rekao<br />

bih da u sadašnjim uvjetima to<br />

nama znači preživljavanje, jer se<br />

borimo za opstanak. U svakom slučaju<br />

pozdravljamo ovu odluku te se<br />

nadamo da će što prije biti usvojena,<br />

kazao je Prugovečki.<br />

Bal obrtnika 2. travnja<br />

Karlovačko Udruženje obrtnika i ove godine nastavlja tradiciju organiziranja<br />

Bala obrtnika. Jubilarni 10. bal obrtnika održat će se<br />

2. travnja u Hotelu Korana Srakovčić, a očekuje se da će uz obrtnike<br />

iz svih dijelova Karlovačke županije druženju nazočiti i gosti iz Zagreba,<br />

Rijeke, Šibenika i drugih gradova. Voditelj programa bit će Davor<br />

Dretar Drele, a goste će zabavljati glazbeni sastavi »Bolja vremena« i<br />

»Grofovi«. Pripremljena je i bogata tombola, a središnji događaj Bala<br />

bit će humanitarna aukcija cvjetnih aranžmana koje će izraditi članice<br />

Sekcije cvjećara, a prikupljeni prihod bit će namijenjen Domu za djecu<br />

i mladež iz Karlovca.<br />

XVIII.<br />

PAZIN<br />

Prije 45 godina utemeljeno je<br />

pulsko Udruženje obrtnika,<br />

a inicijativu o udruživanju u<br />

okviru Kluba samostalnih zanatlija<br />

svesrdno su prihvatili čelnici bivše<br />

Skupštine općine Pula i među njima<br />

predsjednik općine pok. Anton<br />

Bubić. Općina je Klubu za njegovo<br />

sjedište dala na korištenje lijepo<br />

uređene prostorije, u Ribarskoj ulici<br />

na <strong>broj</strong>u 23 (danas Maksimilijanova<br />

ulica). Osnivačka skupština Kluba<br />

održana je 25. travnja 1965. godine<br />

u dvorani Skupštine općine Pula, a<br />

utemeljitelji Kluba su bili: pok. Aleksandar<br />

Mitrović, fotograf, pok. Matija<br />

Mijavec, tapetar, pok. Anton Rugole,<br />

urar, pok. Aliriza Ismaili, slastičar,<br />

pok. Jozef Kiš, frizer, pok. Anton<br />

ISTARSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK ISTARSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

52100 PULA<br />

Mletačka 12/1<br />

ČETRDESET I PET GODINA PULSKOG UDRUŽENJA OBRTNIKA<br />

Bogata povijest i<br />

uspješna sadašnjost<br />

Široka, zlatar-filigran, pok. Borislav<br />

Stojkov, frizer, pok. Rikard Kurti, fotograf,<br />

pok. Đemal Šehu, kožar, pok.<br />

Ladislav Žbulj, krojač te Ankica Penić,<br />

frizerka i Ladislav Santo, krojač.<br />

Pula je tada imala 2.676 obrtnika.<br />

Prvi predsjednik je bio Aleksandar<br />

Mitrović, a otvaranje Kluba zabilježio<br />

je i Glas Istre: »Skromna,<br />

ali lijepa svečanost obilježila je u<br />

nedjelju otvaranje Kluba samostalnih<br />

zanatlija u Puli. Preko stotinu<br />

pulskih zanatlija, polovica od ukupnog<br />

<strong>broj</strong>a registriranih radnika ovog<br />

zanimanja u komuni, dobilo je lijepo<br />

uređene prostorije u kojima će<br />

razvijati svoju društvenu aktivnost.<br />

Klub će biti mjesto koje će okupljati<br />

zanatlije i u njemu će oni održavati<br />

Prigodom obilježavanja 45.<br />

obljetnice Udruženja dodijeljene<br />

su 24 zahvalnice za potporu i<br />

osobito istaknutu aktivnost te<br />

26 priznanja obrtnicima koji<br />

neprekidno rade 30 i više godina<br />

sastanke, seminare i savjetovanja,<br />

dok će drugarske večeri značiti aktiviranje<br />

društvenog života među<br />

članovima«.<br />

Prigodom obilježavanja 45. obljetnice<br />

Udruženja dodijeljene su 24<br />

zahvalnice za potporu i osobito istaknutu<br />

aktivnost te 26 priznanja obrtnicima<br />

koji neprekidno rade 30 i više<br />

godina. O 45. godišnjici uspješnog<br />

rada govorio je predsjednik Vitomir<br />

Pap, dugogodišnji obrtnik, vlasnik<br />

Brodograđevnog obrta »Portić« iz<br />

Banjola kraj Pule koji je sagradio čak<br />

210 drvenih brodica. Kao čelni čovjek<br />

pulskih obrtnika osobito je zaslužan<br />

– zajedno s cjelokupnim rukovodećim<br />

timom – za realizaciju projekta<br />

izgradnje lijepog Obrtničkog doma u<br />

Puli. Ove godine pulsko Udruženje<br />

ima 2.659 obrtnika s oko 4 tisuće<br />

zaposlenih radnika. Godine 2008.<br />

imalo je najveći <strong>broj</strong> obrtnika – 3.068,<br />

koji su zapošljavali oko 4.700 radnika.<br />

Na žalost, kriza je smanjila <strong>broj</strong><br />

obrtnika i zaposlenih za više od 10<br />

posto, a pogodila je sve djelatnosti s<br />

tim da se najviše osjeća u proizvodnim<br />

djelatnostima i graditeljstvu.<br />

www.hok.hr<br />

Telefon:<br />

052/216 153<br />

Telefaks:<br />

052/383 744<br />

E-mail:<br />

ok-istre@hok.hr<br />

Web: www.ok-istre.hr<br />

Predsjednik:<br />

Mario Paliska<br />

Tajnik:<br />

Eros Sorić<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Asim Čabaravdić<br />

<br />

OBRTNICI BUJŠTINE POVODOM DANA ŽENA<br />

Darivali umirovljenike<br />

povodu Međunarodnog dana žena UO Bujštine je i ove godine organiziralo<br />

zabavu za štićenike Doma za starije i nemoćne u Novigradu. Ti-<br />

U<br />

jekom dana frizerke su pružale svoje usluge besplatno, a u kuhinji je ekipa<br />

pripremila ribarsku večeru, poklon Sekcije ribara Udruženja. Frizerke su<br />

dobile niz pohvala za lijepo pripremljene frizure. U gurmanskoj ekipi bili su<br />

konobari i kuhari<br />

– učenici Gospodarske<br />

škole<br />

Buje, a band Bukaleta<br />

predstavio<br />

se romantičnim<br />

hitovima i nastup<br />

zaključio s<br />

pjesmom »Ruža<br />

crvena«, kada je<br />

Robert Buzdakin<br />

ženama poklanjao<br />

ruže, dar<br />

Vlaste Kraljević. Ribarska večera za štićenike<br />

Stručno usavršavanje<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Istarske županije u suradnji s pulskim Sveučilištem<br />

Jurja Dobrile u porečkom Domu obrtnika organizirala je tijekom<br />

ožujka seminar stručnog usavršavanja za dvadesetak obrtnika.<br />

Seminar je bio usmjeren na stjecanje osnovnih znanja o podučavanju<br />

naučnika, a financiralo ga je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

u sklopu projekta »Obrazovanje u obrtništvu«. Predstavljene<br />

su teme s područja obrazovanja i izobrazbe, mladi u obrazovanju i izobrazbi,<br />

osnove komunikacije te provjera uspjeha izobrazbe naučnika.<br />

Dani otvorene nastave u Poreču<br />

Deveti Dani otvorene nastave u<br />

Turističko-ugostiteljskoj školi<br />

Antona Štifanića u Poreču, protekli<br />

su u ozračju tolerancije s porukom<br />

»Razvijajmo toleranciju – poštujmo<br />

različitosti«. Riječ je o projektu koji<br />

su porečki učenici i nastavnici proveli<br />

u suradnji s partnerskom školom<br />

iz Subotice. Gosti predavači<br />

su učenicima prenijeli svoja bogata<br />

znanja, životna iskustva i vrhunske<br />

profesionalne vještine.


ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

13<br />

KOPRIVNICA<br />

VI.<br />

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA<br />

ŽUPANIJA<br />

Polaganje prve pomoći<br />

Sukladno propisima iz područja zaštite<br />

na radu, UO Đurđevac organiziralo<br />

je za obrtnike polaganje ispita<br />

prve pomoći. Nakon dvije uspješne<br />

grupe polaznika, tečaj se nastavlja<br />

te se upisuje i treća grupa. Ispit,<br />

koji je obvezan za sve poslodavce,<br />

Udruženje organizira u suradnji s dr.<br />

med. Dubravkom Imbriovčan, speci-<br />

Pozitivno poslovanje<br />

Nadzorni odbor Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije<br />

razmatrao je financijsko poslovanje i izvješće o lanjskom radu.<br />

Izvješće je prihvaćeno, rad Komore je pohvaljen, a posebno veseli što<br />

je u teškim uvjetima Komora 2010. godinu završila s plusom od nešto<br />

više od 15 tisuća kuna. Komora je raspolagala s proračunom od 1,7<br />

milijuna kuna, s time da je nešto manje od pola milijuna kuna prihoda<br />

ostvareno od komorskog doprinosa, a ostali prihodi ostvareni su od<br />

različitih projektnih aktivnosti.<br />

Autoprijevoznica otvorila<br />

turističku agenciju<br />

Silvija Porić-Smolek i Božo<br />

Barać ispred Silvija turista<br />

jalistom Medicine rada. U suradnji s<br />

Vatrogasnom postrojbom Grada Đurđevca<br />

planiraju organizirati i polaganje<br />

ispita protupožarne zaštite za što<br />

se upisuju polaznici. Svi obrtnici koji<br />

nemaju položene navedene ispite, a<br />

žele to učiniti, mogu se javiti u Udruženje<br />

obrtnika Đurđevac, pozvala je<br />

Ivana Majetić, tajnica Udruženja.<br />

Obrtnica Silvija Porić iz Đelekovca, članica<br />

Ceha autoprijevoznika HOK-a<br />

otvorila je turističku agenciju. Ova obrtnica<br />

ima 15 godina iskustva kao autobusni prijevoznik<br />

čime se bavi cijela njezina obitelj.<br />

– Otvaranje agencije omogućit će nam<br />

da sadašnjim i budućim klijentima pružimo<br />

kompletnu uslugu, od vlastitog prijevoza do<br />

organizacije cjelokupnog putovanja – rekla<br />

je Silvija Porić-Smolek. Turističku agenciju<br />

otvorio je zamjenik koprivničkog gradonačelnika<br />

Dražen Pros koji je izrazio zadovoljstvo<br />

činjenicom što u vrijeme krize poduzetnici<br />

razvijaju svoje poslovanje. Na otvaranju je<br />

bio i Božo Barać, tajnik Obrtničke komore.<br />

OK KOPRIVNIČKO-<br />

KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE<br />

48000 KOPRIVNICA<br />

Duga ulica 23<br />

Telefon:<br />

048/623 408<br />

Telefaks:<br />

048/623 408<br />

E-mail:<br />

ok.koprivnica@hok.hr<br />

Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-koprivnica.hr<br />

Predsjednik:<br />

Zvonko Pecikozić<br />

MINGORP PREDSTAVIO NOVE MJERE<br />

Tajnik:<br />

Božo Barać<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Adela Sočev<br />

Osigurano 407,9<br />

milijuna kuna potpora<br />

Obrtnici na predstavljanju<br />

operativnog plana poticanja<br />

malog i srednjeg poduzetništva<br />

Operativni plan poticanja malog<br />

i srednjeg poduzetništva<br />

za 2011. godinu u Koprivnici<br />

je predstavila Tihana Kraljić, državna<br />

tajnica Ministarstva gospodarstva.<br />

Ove godine osigurano je ukupno<br />

407,9 milijuna kuna, a s mogućnostima<br />

prijave na javne pozive upoznato<br />

je stotinjak obrtnika, poduzetnika,<br />

institucija i jedinica lokalne<br />

samouprave.<br />

Jedan od organizatora prezentacije<br />

bila je i Obrtnička <strong>komora</strong> Koprivničko-križevačke<br />

županije, uz Razvojnu<br />

agenciju Podravine i Prigorja,<br />

HGK Županijsku komoru Koprivnica.<br />

Tihana Kraljić podsjetila je na 145<br />

potpora u iznosu od nešto većem od<br />

13 milijuna kuna koje su dodijeljene<br />

prošle godine te je istaknula kako je<br />

ove godine novost za sve projekte<br />

da za njih poduzetnici mogu prijaviti<br />

Mikrokreditiranje poduzetnika<br />

zahtjeve koji uključuju troškove nastale<br />

nakon objave prošlogodišnjih<br />

javnih poziva, te da je rok za prijavu<br />

ove godine produžen na 60 dana.<br />

Povjerenstvo za kreditiranje poduzetnika po programima<br />

Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva<br />

i Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje, od osam<br />

zaprimljenih zahtjeva s planiranom investicijom u iznosu<br />

od 12,9 milijuna kuna, prihvatilo je subvencioniranje<br />

kamatne stope za šest zahtjeva u vrijednosti od 6,7 milijuna<br />

kuna. Dosad su realizirana 23 kredita u vrijednosti<br />

od oko 30 milijuna kuna. Obrtnici i poduzetnici, kojima<br />

je kredit odobren, u svojim su poslovnim planovima<br />

predvidjeli zapošljavanje 381 radnika. Ukupni kreditni<br />

potencijal je blizu 40 milijuna kuna, a u subvencioniranju<br />

kamate sudjeluju Županija s jedan posto i Ministarstvo<br />

s dva posto tako da kamata za ove kredite iznosi<br />

4,5 posto.<br />

KRAPINA<br />

II.<br />

KRAPINSKO-ZAGORSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />

Povoljnije oglašavanje<br />

za obrtnike<br />

Budući da oglašavanje predstavlja<br />

vrlo važan segment<br />

uspješnog poslovanja, Obrtnička<br />

<strong>komora</strong> Krapinsko-zagorske županije<br />

sklopila je Ugovor o poslovnoj<br />

suradnji za 2011. godinu s vodećim<br />

medijima Krapinsko-zagorske<br />

županije.<br />

Temeljem ove poslovne suradnje<br />

Komora je omogućila obrtnicima,<br />

koji uredno podmiruju obaveze komorskog<br />

doprinosa, značajan popust<br />

pri oglašavanju u sljedećim<br />

medijima:<br />

• Radio Kaj d.o.o., Krapina – 25<br />

posto popusta;<br />

• Radio Hrvatsko-zagorje Krapina<br />

d.o.o., Krapina – 10 posto popusta;<br />

Devet delegata<br />

u tijelima HOK-a<br />

U mandatnom razdoblju<br />

2011.–2014. u radnim tijelima<br />

Hrvatske obrtničke komore<br />

(odborima, komisijama, cehovima<br />

i sekcijama) nalazi se 9 delegata<br />

iz Obrtničke komore Krapinsko-<br />

zagorske županije.<br />

Zdravko Presečki član je<br />

Odbora za informiranje, Darko<br />

Varga potpredsjednik Odbora<br />

za obrte s tradicijom i umjetničke<br />

obrte, Stjepan Mužek član<br />

• Radio Stubica d.o.o., Donja<br />

Stubica – 20 posto popusta;<br />

• Radio Zabok d.o.o., Zabok –<br />

25 posto popusta;<br />

• Zagorski list d.o.o., Zabok odobravat<br />

će obrtnicima dodatno 25 posto<br />

popusta na jednokratne objave,<br />

odnosno 50 posto na kontinuirane<br />

objave oglasa, uz minimalno polugodišnji<br />

ugovor. Objavljeni oglasi, odlukom<br />

ugovorenih strana ne mogu biti<br />

veći od 1/4 stranice, a niti manji od<br />

1/8 stranice.<br />

• RHZK – Regionalni informativno-politički<br />

glasnik Glas Zagorja -<br />

Krapinski vjesnik odobravat će obrtnicima<br />

dodatno 10 posto popusta<br />

na sve ugovorene usluge objave<br />

oglasa.<br />

je Komisije za dodjelu priznanja<br />

Upravnog odbora HOK-a,<br />

Branko Greblički potpredsjednik<br />

je Ceha ugostitelja i turističkih<br />

djelatnika, Mladen Županić, član<br />

Ceha trgovine, Ivan Štahan, član<br />

Ceha proizvodnog obrta, Milan<br />

Burić, član Ceha graditeljstva,<br />

Marijan Raček, predsjednik Sekcije<br />

Njega tekstilija, a Dragutin<br />

Škreblin član je Sekcije fotografa<br />

Hrvatske obrtničke komore.<br />

OK KRAPINSKO-<br />

ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />

49000 KRAPINA<br />

Magistratska 2<br />

www.hok.hr<br />

Telefon:<br />

049/300 545<br />

Telefaks:<br />

049/370 616<br />

E-mail:<br />

ok.krapina@hok.hr<br />

Web: www.okkzz.hr<br />

Predsjednik:<br />

Davor Pleško<br />

Tajnica:<br />

Renata Vranić<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Renata Vranić<br />

DAVOR PLEŠKO NOVI PREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE KRAPINSKO-<br />

ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />

Uspješan u poslu, aktivan<br />

u komorskom sustavu<br />

Davor Pleško dugogodišnji<br />

je uspješni obrtnik metalske<br />

struke, koji 95 posto proizvoda<br />

izvozi na vanjska tržišta<br />

Davor Pleško, potpredsjednik<br />

Obrtničke komore Krapinsko-zagorske<br />

županije<br />

i predsjednik Udruženja obrtnika<br />

grada Zaboka jednoglasnom odlukom<br />

članova Skupštine Obrtničke<br />

komore Krapinsko-zagorske županije<br />

na izbornoj sjednici Skupštine,<br />

održanoj 10. ožujka, izabran je za<br />

predsjednika Obrtničke komore<br />

Krapinsko-zagorske županije u četverogodišnjem<br />

mandatu 2011. –<br />

2014. godina.<br />

Davora Pleška za predsjednika<br />

Obrtničke komore Krapinsko-zagorske<br />

županije kandidiralo je njegovo<br />

matično Udruženje obrtnika grada<br />

Zaboka, kao i Upravni odbor OK<br />

Krapinsko-zagorske županije.<br />

Aktivan u komorskim<br />

tijelima<br />

Davor Pleško svoja prva radna<br />

iskustva stječe u obiteljskom obrtu<br />

koji djeluje od 1979. godine, a<br />

1984. godine otvara vlastiti obrt<br />

pod nazivom »Josip Pleško«,<br />

Obrada metala i trgovina. Trenutno<br />

zapošljava 19 djelatnika, a svoj<br />

kvalitetan i konkurentan nastup na<br />

tržištu osigurava stalnim ulaganjima<br />

u modernizaciju strojeva, te 95<br />

posto svojih proizvoda izvozi na<br />

vanjsko tržište. Od samih početaka<br />

bavljenja obrtom zainteresiran je<br />

za razvoj obrtništva te se 1987. godine<br />

aktivno uključuje u rad Udruženja.<br />

Dugogodišnji je član Upravnog<br />

odbora Udruženja obrtnika grada<br />

Zaboka, a 1997. godine postaje<br />

član Skupštine OK Krapinsko-zagorske<br />

županije i predsjednik Ceha<br />

proizvodnog obrta u područnoj komori.<br />

Od 2002. godine obnaša dužnost<br />

predsjednika Udruženja obrtnika<br />

grada Zaboka, a ujedno je i član<br />

Upravnog odbora OK KZŽ. Bio je<br />

član Skupštine Hrvatske obrtničke<br />

komore u mandatnom razdoblju<br />

2007. – 2010. godine te je ujedno<br />

i član Odbora za gospodarstvo<br />

HOK-a u mandatnom razdoblju<br />

2006.-2010. godine.<br />

Dobitnik je mnogo<strong>broj</strong>nih priznanja,<br />

od kojih ističemo Zlatnu plaketu<br />

OKKZŽ 2004. godine, priznanja<br />

OKKZŽ za 25 godina uspješnog<br />

vođenja obrta 2009. godine, a<br />

2010. godine za izuzetne zasluge<br />

i rezultate koji pridonose razvoju<br />

grada Zaboka, dodijeljena mu je<br />

kao predsjedniku Udruženja Povelja<br />

grada Zaboka. Osim rada vezanog<br />

za obrtništvo, aktivno sudjeluje<br />

u radu lokalne samouprave, a u<br />

mandatnom razdoblju 2005.-2009.<br />

godine bio je i član Gradskoga vijeća<br />

grada Zaboka. Kao predsjednik<br />

Udruženja inicirao je niz zapaženih<br />

i uspješno završenih humanitarnih<br />

akcija.<br />

Potpredsjednici<br />

Na izbornoj sjednici Skupštine na<br />

prijedlog predsjednika Davora Pleška<br />

članovi Skupštine jednoglasno<br />

su imenovali i dva potpredsjednika,<br />

a to su Marijan Raček, predsjednik<br />

Udruženja obrtnika gradova Donja<br />

Stubica, Oroslavje i općina Marija<br />

Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke<br />

Toplice i Darko Varga, potpredsjednik<br />

Udruženja obrtnika Zlatar.


14 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

ŽUPANIJE<br />

IX.<br />

GOSPIĆ<br />

LIČKO-SENJSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK LIČKO-SENJSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

53000 GOSPIĆ<br />

Ulica Ante Starčevića 17<br />

Telefon:<br />

053/573 012<br />

Telefaks:<br />

053/573 012<br />

E-mail:<br />

ok.gospic@hok.hr<br />

Predsjednica:<br />

Ana Šerić-Konjikovac<br />

Tajnica:<br />

Ankica Šubarić<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Željko Mataija<br />

Pred <strong>broj</strong>nim predstavnicima poduzeća,<br />

obrtnika, javnih ustanova,<br />

financijskih i trgovačkih<br />

kuća, strukovnih i ugostiteljskih škola,<br />

čelnika gradova i općina, ličko-senjski<br />

župan Milan Jurković otvorio je<br />

polovicom ožujka 4. sajam poslova.<br />

Sajam je s partnerima, među kojima<br />

je i OK LSŽ, organizirala podružnica<br />

HZZO-a u Gospiću.<br />

ODRŽAN TRADICIONALNI SAJAM POSLOVA<br />

Doprinos usklađivanju<br />

ponude i potražnje<br />

Predstavnici UO Gospića, Novalje te OK Ličko-senjske<br />

županije na poziv HOK-a nazočili su seminaru o poticanju<br />

malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu,<br />

primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti kao temelja poboljšanja<br />

kvalitete poslovanja te značaja planiranja i primjene<br />

Uredbe o neprofitnim organizacijama.<br />

U otežanim uvjetima ovakve<br />

sajmove držimo dobrima upravo<br />

zbog povezivanja onih koji nude i<br />

traže posao, istaknuo je ličkosenjski<br />

župan Milan Jurković<br />

Kako je istaknula Milka Rukavina,<br />

pročelnica podružnice HZZO-a<br />

iz Gospića, cilj projekta i smotre je<br />

usklađivanje ponude i potražnje na<br />

tržištu rada te doprinos dostupnosti<br />

i izmjeni informacija, pri čemu Ličkosenjska<br />

županija i Grad Gospić kao<br />

pokrovitelji imaju posebno mjesto.<br />

Punih pet sati bilo je rezervirano za<br />

multimedijske projekcije poslodavaca,<br />

okrugli stol o poticajnim gospodarskim<br />

mjerama Vlade RH, profesionalnom<br />

usmjeravanju HZZO,<br />

radionici na temu povećavanja mogućnosti<br />

za zapošljavanje i drugo.<br />

– U otežanim uvjetima ovakve<br />

sajmove držimo dobrima upravo<br />

zbog povezivanja onih koji nude i<br />

traže posao, jer nema zadovoljstva<br />

dok je nezaposlenih na burzi rada<br />

i dok nezaposlene ne pretvorimo u<br />

zaposlene. Upravo zbog ovakvog<br />

razmišljanja u našoj regiji osjeti se<br />

optimizam, a i kako ne bi, kada nam<br />

slijedi zapošljavanje kroz natječaj<br />

za plinofikaciju i najavu otvaranja<br />

oko 300 radnih mjesta u poslovnim<br />

zonama Gospić i Perušić, istaknuo<br />

je župan Jurković.<br />

Upoznati s poticajnim mjerama za obrtništvo<br />

Kako je uz ostalo rečeno, natječaji za poticanje malog<br />

i srednjeg poduzetništva objavljeni su u Vjesniku, traju do<br />

kraja travnja te se zainteresirani mogu javiti u HOK, matičnim<br />

udruženjima ili na besplatni telefon 0800 234 505<br />

pod uvjetom da pozitivno posluju, bez dugovanja prema<br />

državi i zaposlenima.<br />

Besplatna edukacija prijevoznika<br />

Udruženje obrtnika Otočac i OK Ličko-senjske županije organizirali su<br />

u Otočcu stručno predavanje o vođenju evidencije radnog vremena,<br />

kojemu su osim otočkih prisustvovali i prijevoznici s područja Senja.<br />

Predavanje su održali predstavnici tvrtke Tahograf i Urar Denis Špac te<br />

Robert Štefanac, koji su govorili o očitavanju i analiziranju tahografskih<br />

listića, prijenosu podataka s kartice vozača, arhiviranju očitanih podataka<br />

te izradi izvješća s prikazom vremena vožnje, odmora i drugo. Ovom<br />

besplatnom seminaru u otočkoj srednjoj školi prisustvovalo je četrdesetak<br />

prijevoznika.<br />

UPRAVNI ODBOR Područne komore<br />

Pozitivno o izvršenju proračuna<br />

Upravni odbor Obrtničke komore<br />

Ličko-senjske županije uputit će<br />

Skupštini na usvajanje izvršenje financijskog<br />

proračuna koji je oko 5,5<br />

posto manji od planiranoga. Analizirajući<br />

obrađene podatke predsjednica<br />

Komore Ana Šerić Konjikovac,<br />

istaknula je da je zabilježen manji<br />

<strong>broj</strong> obrta u 2010. godini u odnosu<br />

na 2009. za 5,1 posto ili njih 67, te<br />

je Komora godinu završila s 1.238<br />

obrtnika. Iznoseći izvješće o radu,<br />

tajnica Ankica Šubarić je istaknula<br />

nastupe ličko-senjskih obrtnika na<br />

sajmovima, poslove oko stručnog<br />

usavršavanja, sporazum s OK Unsko-sanskog<br />

kantona, izbore po<br />

udruženjima te samoj Komori, i formiranje<br />

cehova i drugo. Donesena<br />

je odluka o nastupanju na Riječkom<br />

sajmu obrtnika kao najbližem obrtnicima<br />

ličko-senjske komore.<br />

Obrtnički bal održat će se tradicionalno<br />

prvog vikenda poslije Uskrsa,<br />

30. travnja u hotelu Ana. Upravni<br />

odbor je donio odluku da se na svečanoj<br />

sjednici Skupštine<br />

uruče plakete i<br />

priznanja zaslužnim<br />

obrtnicima i institucijama.<br />

Na taj način će se<br />

prigodno obilježiti i 15<br />

godina obnoviteljskog<br />

rada Komore.<br />

Na sjednici je bilo<br />

govora i o Zakonu o<br />

zabrani i sprječavanju<br />

neregistrirane djelatnosti,<br />

kojega je smisao<br />

spriječiti rad na crno.<br />

ČAKOVEC<br />

XX.<br />

MEĐIMURSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK MEĐIMURSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

40000 ČAKOVEC<br />

Park R. Kropeka 1<br />

Telefon:<br />

040/312 643<br />

Telefaks:<br />

040/312 643<br />

E-mail:<br />

ok.cakovec@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Slavko Faltak<br />

Tajnik:<br />

Anđelko Crnčec<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Robert Varga<br />

OBRTNICIMA PREDSTAVLJEN PROJEKT<br />

Žene u muškim zanimanjima<br />

Ovim konceptom želi se<br />

naglasiti da žene mogu raditi i<br />

biti uspješne u tipično muškim<br />

zanimanjima<br />

Žene u rodno netradicionalnim<br />

zanimanjima naziv je projekta<br />

koji je 31. siječnja predstavljen<br />

međimurskim obrtnicima. Projektom<br />

vrijednim 124.046 eura, od<br />

čega Europska komisija sufinancira<br />

104.944 eura, želi se povećati zapošljavanje<br />

žena koje su u nepovoljnijem<br />

položaju na tržištu rada<br />

promicanjem rodno osviještene politike<br />

zapošljavanja, i zapošljavanje<br />

žena u rodno netradicionalnim zanimanjima.<br />

Radi se o ženama koje<br />

su dugotrajno nezaposlene, radno<br />

neaktivne, bilo da su starije životne<br />

dobi ili su pripadnice nacionalnih<br />

manjina. Projektni partneri su HZZ,<br />

Područna služba Čakovec i Područna<br />

služba Varaždin, Međimurska<br />

županija, REDEA, HGK ŽK Čakovec<br />

i OK Međimurske županije.<br />

Kako je na sastanku s međimurskim<br />

obrtnicima istaknula projekt<br />

menadžerica Marina Kodba iz HZZ-<br />

Predstavljanje projekta »Žene u rodno netradicionalnim zanimanjima«<br />

Majstorski ispiti<br />

Područne službe Čakovec, ovim<br />

novim i hrabrim konceptom želi se<br />

naglasiti da žene koje tradicionalno<br />

najviše rade u tekstilnoj i trgovačkoj<br />

djelatnosti, mogu raditi i biti uspješne<br />

u tipično muškim zanimanjima.<br />

– Promjena percepcije nastojat<br />

će se ostvariti kroz projektne aktivnosti<br />

koje obuhvaćaju sudjelovanje<br />

u programima osobnog razvoja,<br />

edukaciju prilagođenu pojedinačnim<br />

potrebama, jačanje motivacije<br />

za sudjelovanje u obrazovnim aktivnostima<br />

i programima zapošljavanja,<br />

kao i pružanje psihosocijalne<br />

pomoći – dodala je Marina Kodba.<br />

Predsjednik OK Međimurske županije<br />

Slavko Faltak dao je punu podršku<br />

ovom projektu, te je istaknuo<br />

da se nada da će i država odraditi<br />

svoj dio posla stimuliranjem zapošljavanja<br />

ovog profila radne snage.<br />

Svi zainteresirani za polaganje majstorskih ispita u<br />

sljedećem, jesenskom roku koji će se održati u<br />

rujnu ove godine, trebaju se javiti najkasnije 45 dana<br />

prije početka roka, odnosno do 1. kolovoza 2011. godine.<br />

Cijena ispita iznosi 2.600 kuna, a novim majstorima<br />

se kroz javljanje na javni poziv »Dokvalifikacije i<br />

prekvalifikacije u obrtništvu« MINGORP-a pruža mogućnost<br />

povrata 70 posto utrošenih sredstava.<br />

POTICANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA<br />

Predstavljen Operativni<br />

plan za 2011. godinu<br />

Regionalna razvojna agencija<br />

Međimurje (REDEA), OK<br />

Međimurske županije, Međimurska<br />

županija i HGK-Županijska<br />

<strong>komora</strong> Čakovec, 9. ožujka su<br />

u dvorani Tehnološko-inovacijskog<br />

centra u Čakovcu organizirali<br />

predstavljanje Operativnog<br />

plana poticanja malog i srednjeg<br />

poduzetništva za 2011. godinu<br />

Ministarstva gospodarstva, rada<br />

i poduzetništva.<br />

Operativni plan velikom <strong>broj</strong>u<br />

zainteresiranih poduzetnika i<br />

predstavnika lokalne samouprave<br />

predstavila je državna tajnica<br />

Ministarstva gospodarstva, rada<br />

i poduzetništva Tihana Kraljić sa<br />

suradnicima. Naglašeno je da su<br />

bespovratne potpore male vrijed-<br />

Predstavljanje OP u Čakovcu<br />

nosti namijenjene poduzetnicima<br />

koji posluju pozitivno i nemaju<br />

dugovanja prema državi i zaposlenicima.<br />

Osim što je rok za prijavu<br />

produljen na 60 dana od objave<br />

javnog poziva, novost u pojedinim<br />

ovogodišnjim projektima je<br />

priznavanje računa retrogradno<br />

od gotovo godinu dana, te mogućnost<br />

sufinanciranja postupka<br />

licenciranja obrtničkih radionica.<br />

Prema podacima objavljenima<br />

na web stranici Ministarstva gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva,<br />

od traženih 319 zahtjeva iz Međimurske<br />

županije u vrijednosti od<br />

66,596.211 kuna, u 2010. godini<br />

odobreno je 180 potpora u vrijednosti<br />

od 15,687.041.<br />

Od toga bespovratna<br />

sredstva u<br />

ukupnom iznosu<br />

od 1,071.368,24<br />

kune, odobrena su<br />

51 zahtjevu međimurskih<br />

obrtnika<br />

koji su konkurirali<br />

u 7 projekata.<br />

Najviši iznos je<br />

150.000 kuna (jačanje<br />

konkurentnosti),<br />

a najniži<br />

693 kune (dokvalifikacija<br />

i prekvalifikacija<br />

u obrtništvu).<br />

www.hok.hr


ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

15<br />

OSIJEK<br />

XIV.<br />

OSJEČKO-BARANJSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

Obrtnička krabuljna zabava<br />

Ekipa Debeli i spori i njihova maska<br />

Indijansko pleme najbolja je<br />

grupna maska Obrtničke krabuljne<br />

zabave u Osijeku. Drugo je mjesto<br />

osvojila grupna maska Remetinec,<br />

a treće Sultani. U pojedinačnoj je<br />

konkurenciji Bumabara pobijedila<br />

Hokejaša te Gargamela i Štrumfetu.<br />

Tako je, nakon samo jedne pauze<br />

lani, 4. ožujka u restoranu Kopika<br />

ponovno održana najbolja zabava<br />

pod maskama u gradu na Dravi, i<br />

to čak 106. put! Osječke je obrtnike,<br />

na čelu s njihovom predsjednicom<br />

Marijom Volinek Štrekelj, zabavljala<br />

grupa Prva liga, a voditelj programa<br />

bio je Dražen Dragušica.<br />

UGOVOR O SURADNJI SA ZAGREBAČKOM BANKOM<br />

Osigurani povoljniji krediti<br />

Potpisivanjem ugovora o suradnji<br />

Zagrebačke banke s<br />

OK Osječko-baranjske županije,<br />

obrtnicima su osigurani povoljniji<br />

kratkoročni krediti za financiranje<br />

povremenih potreba u obrtnim<br />

sredstvima te dugoročni krediti za<br />

financiranje trajnih obrtnih sredstava<br />

uz nižu kamatu i naknadu<br />

za obradu kreditnog zahtjeva do<br />

1. svibnja 2011. godine.<br />

Ugovor su potpisali predsjednik<br />

Obrtničke komore Osječkobaranjske<br />

županije Dragutin Grabrović<br />

i Slaven Rukavina, direktor<br />

obiteljskog, osobnog i poduzetničkog<br />

bankarstva Zagrebačke<br />

banke za regiju Slavonija.<br />

Iznos kredita nije ograničen,<br />

već ovisi o kreditnoj sposobnosti<br />

pojedinog obrtnika, a rok otplate<br />

je do 12 mjeseci za kratkoročne<br />

te do tri godine, uz mogućnost<br />

korištenja počeka od šest mjeseci,<br />

za dugoročne kredite.<br />

OK OSJEČKO-<br />

BARANJSKE ŽUPANIJE<br />

31000 OSIJEK<br />

Svilajska 35/2<br />

– Prilikom<br />

koncipiranja<br />

programa rada<br />

Udruženja vodila<br />

sam računa<br />

o racionalnosti i<br />

učinkovitosti,<br />

s obzirom na<br />

gospodarsko<br />

stanje u Hrvatskoj.<br />

Nastavit<br />

ćemo provoditi<br />

politiku razumnog<br />

i racionalnog<br />

gospodarenja<br />

bez<br />

ugrožavanja<br />

redovitog rada Udruženja na korist<br />

i dobrobit članstva, ističe Marija Volinek-Štrekelj,<br />

novoizabrana predsjednica<br />

Udruženja obrtnika Osijek.<br />

Predsjednica, između ostaloga,<br />

namjerava nastaviti i unaprijediti<br />

suradnju s gradskom upravom, posebice<br />

s odjelima za gospodarstvo i<br />

komunalnu djelatnost. Udruženje će<br />

uspostaviti kontakte s drugim općinama<br />

radi zajedničkih projekata.<br />

Nastavit će se edukacija članstva te<br />

praćenje rada školstva.<br />

– U planu je izrada novog vizualnog<br />

identiteta Udruženja, te izrada<br />

imenika s e-mail adresama svakog<br />

člana, istaknula je Volinek-Štrekelj.<br />

– Jedna od dobrih okolnosti prilikom<br />

mog izbora je da novi sastav<br />

Upravnog odbora i članova Skupštine<br />

čine mladi obrtnici iz Baranje<br />

koji će svoju energiju iskoristiti na<br />

poboljšanju statusa obrtnika. Nadamo<br />

se da će i novi predsjednik<br />

Telefon:<br />

031/310 160<br />

Telefaks:<br />

031/310 161<br />

E-mail:<br />

ok.osijek@hok.hr<br />

Web: www.okobz.hr<br />

Predsjednik:<br />

Dragutin Grabrović<br />

Tajnica:<br />

Blaženka Bogdan<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Ivana Rab-Guljaš<br />

ŠTO je u PLANu VOLINEK-ŠTREKELJ, LOZANČIĆa I KNEŽEVIĆa<br />

Priprema obrtnika za EU<br />

– Posebnu<br />

Darko Knežević Dario Lozančić Marija Volinek-Štrekelj<br />

Unapređenje suradnje s<br />

gradskom upravom, edukacija<br />

članstva, priprema obrtništva<br />

u EU samo su neki od ciljeva<br />

novih predsjednika udruženja<br />

obrtnika Osijeka, Baranje i<br />

Našica<br />

OK Osječko-baranjske županije i<br />

novi predsjednik HOK-a pridonijeti<br />

rješavanju problema koji se uoče<br />

u samom Udruženju obrtnika, kaže<br />

Dario Lozančić, novoizabrani predsjednik<br />

UO Baranje.<br />

Udruženje obrtnika Baranje i dalje<br />

će zastupati interese obrtništva<br />

pred tijelima jedinica lokalne uprave<br />

i samouprave, ministarstava i<br />

drugim partnerima te će aktivnim<br />

djelovanjem pomoći pri oblikovanju<br />

zakona, propisa i javnog mijenja u<br />

odnosu prema obrtništvu.<br />

pažnju poklonit<br />

ćemo pripremi<br />

obrtnika za<br />

ulazak u EU.<br />

Obrtnici će se,<br />

naime, nedvojbeno<br />

naći pred<br />

velikim promjenama<br />

u poslovanju,<br />

s obzirom<br />

na to da će<br />

se morati prilagoditi<br />

europskim<br />

standardima<br />

i normama,<br />

a naš će zadatak<br />

biti pripremiti ih za te promjene,<br />

kroz informiranje i edukaciju. Jedna<br />

od najvažnijih programskih stavaka<br />

je borba protiv sive ekonomije i rada<br />

na crno, naglašava Lozančić.<br />

Darko Knežević, novoizabrani<br />

predsjednik UO Našice, misijom<br />

Udruženja smatra pružanje savjetodavnih<br />

usluga za otvaranje obrta,<br />

informiranje obrtnika o izmjenama<br />

zakona i propisa, edukaciju obrtnika<br />

o svim temama bitnih za njihovo<br />

poslovanje, posebno za korištenje<br />

poticajnih mjera i strategija Vlade<br />

RH i sredstava iz fondova EU.<br />

– Vizija UO Našice je biti najbolje<br />

udruženje obrtnika u Osječkobaranjskoj<br />

županiji. Razvit ćemo<br />

sustav informiranja obrtnika, putem<br />

kojeg će se moći ostvarivati dnevna<br />

komunikacija sa svim obrtnicima<br />

putem interneta. S gradovima i<br />

općinama stvorit ćemo partnerstvo,<br />

ističe Knežević.<br />

RIJEKA<br />

VIII.<br />

PRIMORSKO-GORANSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK PRIMORSKO-<br />

GORANSKE ŽUPANIJE<br />

51000 RIJEKA<br />

Zanonova 1/III<br />

Telefon:<br />

051/325 599<br />

Telefaks:<br />

051/325 590<br />

E-mail:<br />

ok.rijeka@hok.hr<br />

Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-rijeka.hr<br />

Predsjednik:<br />

Boris Vukelić<br />

Tajnik:<br />

Željko Dimitrić<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Željko Dimitrić<br />

NEPOVRATNE SUBVENCIJE GRADA RIJEKE MALIM<br />

PODUZETNICIMA<br />

Raspisan javni poziv<br />

Odjel za poduzetništvo Grada<br />

Rijeke raspisao je Javni<br />

poziv za podnošenje zahtjeva za<br />

dodjelu nepovratnih subvencija<br />

subjektima malog gospodarstva.<br />

Nepovratne subvencije dodjeljuju<br />

se za troškove u visini od 30 posto,<br />

odnosno 50 posto troškova, i<br />

to za šest područja navedenih u<br />

Općem programu mjera poticanja<br />

razvoja poduzetništva na području<br />

Grada Rijeke. Javni poziv bit će<br />

otvoren do iskorištenja sredstava<br />

ili do 1. rujna 2011. godine.<br />

Zahtjevi se mogu podnijeti za<br />

šest mjera iz Općeg programa<br />

mjera poticanja razvoja poduzetništva:<br />

• subvencioniranje certificiranja<br />

proizvoda i procesa – 30<br />

posto troškova ili najviše 15 tisuća<br />

kuna; • subvencioniranje izrade<br />

marketinških planova i/ili istraživanja<br />

tržišta – 50 posto troškova ili<br />

najviše 15 tisuća kuna; • poticanje<br />

udruživanja gospodarskih subjekata<br />

– 100 posto troškova ili najviše<br />

15 tisuća kuna; • subvencioniranje<br />

uvođenja sustava podrške<br />

pri odlučivanju, upravljanju i elektronskom<br />

poslovanju – 50 posto<br />

troškova ili najviše 20 tisuća kuna;<br />

• subvencioniranje troškova implementacije<br />

industrijskog dizajna<br />

– 50 posto troškova ili najviše 30<br />

tisuća kuna; • subvencioniranje<br />

troškova obrazovanja, stručnog<br />

osposobljavanja i usavršavanja<br />

zaposlenika – 30 posto troškova ili<br />

najviše 15 tisuća kuna.<br />

Javni poziv s navedenom<br />

svom dokumentacijom te potrebnim<br />

obrascima objavljen je<br />

na web stranicama Grada Rijeke<br />

www.rijeka.hr, a dodatne informacije<br />

mogu se dobiti u Poduzetničkom<br />

informativnom centru, Trg<br />

sv. Barbare 2/I ili putem telefona<br />

209-214, 209-619, 209-592.<br />

2. susret otočnih trgovaca<br />

Udruženje obrtnika Cres – Lošinj i<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Primorsko-goranske<br />

županije organiziraju »2. susret<br />

otočnih trgovaca HOK-a« koji će<br />

se održati od 8. do 10. travnja 2011.<br />

godine u hotelu »Aurora«, Sunčana<br />

uvala, u Malom Lošinju.<br />

Pozivamo sve zainteresirane trgovce<br />

da svoje sudjelovanje na susretu<br />

prijave u Udruženje obrtnika Cres –<br />

Lošinj na kontakte tel./fax 051/231-<br />

658 ili e-mail: ou.cres-losinj@hok.<br />

HUMANITARNA MAŠKARANA JOTA RIJEČKIH UGOSTITELJA<br />

Daj ča daš protiv raka<br />

Sav prihod od prodaje jote i vina u<br />

iznosu od 9.605,55 kuna namijenjen<br />

je Udruzi žena operiranih od raka dojki<br />

»Nada« iz Rijeke<br />

Udruženje obrtnika Rijeka i ove je godine<br />

tradicionalnom pripremom »Humanitarne<br />

maškarane jote« dalo svoj<br />

doprinos Riječkom karnevalu. U realizaciji<br />

Sekcije ugostitelja i turističkih djelatnika,<br />

te uz pomoć drugih aktivista Udruženja, u<br />

subotu 5. ožujka na riječkom je Korzu za<br />

građane pripremljeno i podijeljeno više od<br />

sedamsto porcija jote, izvornog jela ovoga<br />

kraja, po cijeni od 10 kuna ili »daj ča daš«.<br />

Uz maškarani i zabavni dio programa realizirana<br />

je i njegova humanitarna namjena,<br />

jer je sav prihod od prodaje jote i vina u iznosu<br />

od 9.605,55 kuna namijenjen Udruzi žena<br />

operiranih od raka dojki »Nada« iz Rijeke.<br />

<strong>Hrvatska</strong> udruga poslodavaca Regionalni ured Rijeka,<br />

Primorsko-goranska županija i Sveučilište u<br />

Rijeci su 10. ožujka 2011. svečanom dodjelom diploma<br />

okončali četvrti ciklus projekta Poslovne škole za<br />

studente. Projekt je osmislila <strong>Hrvatska</strong> udruga poslodavaca<br />

Regionalni ured Rijeka i u suradnji s Primorskogoranskom<br />

županijom i Sveučilištem u Rijeci pokrenula<br />

2008. godine, na tragu rastuće potrebe za kompetentnim<br />

mladim ljudima, a istovremeno nedovoljne povezanosti<br />

studenata i obrazovnih institucija s gospodarstvom<br />

i potrebama poslovnog sektora.<br />

Ideja vodilja ovog projekta je da se akademski stečena<br />

znanja najboljih studenata završnih godina studija<br />

www.hok.hr<br />

Humani riječki ugostitelji<br />

OBRTNIČKA KOMORA<br />

Suradnik poslovne škole za studente<br />

upotpune s osnovnim poslovnim znanjima, fokusirajući<br />

nastavni program na primjenjiva znanja i programe.<br />

Odnosno, povezivanjem osnovnih dionika u razvoju<br />

ljudskih resursa – gospodarstva, sveučilišta i lokalne<br />

uprave i institucija – usmjerilo bi se kvalitetne studente<br />

na praktična znanja i što brži ulazak i valoriziranje njihovog<br />

potencijala u najboljim i najuspješnijim tvrtkama<br />

regije. Uspjeh ovog modela jamči sinergija i zajednički<br />

interes svih sudionika: »gospodarski razvoj – bogatije<br />

društvo«. Najbolji studenti riječkih fakulteta tijekom seminara<br />

su se upoznali i s obrtništvom, kao jednim od<br />

načina realizacije poduzetničke ideje, te sa sustavom<br />

organizacije Hrvatske obrtničke komore.


16 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

ŽUPANIJE<br />

XI.<br />

POŽEGA<br />

POŽEŠKO-SLAVONSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK POŽEŠKO-<br />

SLAVONSKE ŽUPANIJE<br />

34000 POŽEGA<br />

Dr. Franje Tuđmana 9<br />

Telefon:<br />

034/272 457<br />

Telefaks:<br />

034/272 457<br />

E-mail:<br />

ok.pozega@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Stipo Barukčić<br />

Tajnik:<br />

Zvonko Martinović<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Zvonko Martinović<br />

UPRAVNI ODBOR OBRTNIČKE KOMORE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE<br />

Podrška sprečavanju<br />

neregistriranog rada<br />

Na sjednici Upravnog odbora<br />

OK Požeško-slavonske županije<br />

28. veljače, između ostaloga<br />

održana je rasprava o aktualnom<br />

stanju u obrtništvu. Zbog golemog i<br />

nekontroliranog povećanja rada na<br />

crno Upravni odbor daje punu podrš-<br />

Obrtnici Pakraca i Lipika 7. veljače prisustvovali su<br />

u Poduzetničkom centru Pakrac prezentaciji Operativnog<br />

plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva,<br />

koju je održala Tihana Kraljić, državna tajnica u<br />

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Nakon<br />

prezentacije predstavnica Požeškog područnog<br />

PIXSELL<br />

Imenovani članovi cehova<br />

Obrtničke komore te dana puna<br />

podrška Nacrtu Prijedloga<br />

Zakona o zabrani i sprečavanju<br />

obavljanja neregistrirane<br />

djelatnosti<br />

ku Nacrtu Prijedloga Zakona o zabrani<br />

i sprečavanju obavljanja neregistrirane<br />

djelatnosti. Uz podršku tom<br />

Zakonu, daju se i određeni prijedlozi<br />

koji se odnose na pojačanu kontrolu<br />

udruga građana i njihovih članova,<br />

Imenovani cehovi<br />

Na sjednici su imenovani predsjednici cehova: Tomislav Batori – Ceh<br />

proizvodnog obrta; Danka Tolić – Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne<br />

usluge gospodarskog karaktera; Željko Pojer – Ceh ugostitelja i<br />

turističkih djelatnika; Zoran Horvat – Ceh trgovine; Slavko Rich – Ceh<br />

prijevoznika, Mile Pavičić – Ceh za vinogradarstvo i poljodjelstvo, te<br />

Davor Lepka – Ceh frizera.<br />

UO PAKRACA I LIPIKA<br />

Predstavljene potpore<br />

koji su često sudionici gospodarskih<br />

djelatnosti, prigodnih prodaja, pružanja<br />

ugostiteljskih usluga i slično, a da<br />

nemaju potrebna odobrenja.<br />

Nadalje se predlaže povećanje<br />

ovlasti nadležnim inspektorima,<br />

da mogu u provedbi inspekcijskog<br />

nadzora ući i u privatni prostor bez<br />

prethodne najave. Predloženim dopunama<br />

Zakona predlaže se objedinjavanje<br />

prijava rada na crno putem<br />

udruženja obrtnika i područnih obrtničkih<br />

<strong>komora</strong>, te obavezna povratna<br />

informacija nadležne inspekcije<br />

o kontrolama rada na crno.<br />

ureda HZZ upoznala je nazočne s Vladinim mjerama i<br />

mjerama Zavoda za zapošljavanje, s ciljem poticanja<br />

zapošljavanja. U obje prezentacije naglašene su <strong>novine</strong><br />

u odnosu na prethodnu godinu, rokovi, programi<br />

koji su sveobuhvatni, ali i zahtjevni, a istovremeno i<br />

dostižni.<br />

KRITERIJI HZZO-a ZA DOBIVANJE POTPORA ZA<br />

ZAPOŠLJAVANJE I USAVRŠAVANJE<br />

Nelogični i diskriminirajući<br />

za obrtnike<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Požeškoslavonske<br />

županije putem<br />

HOK-a predložit će hitnu izmjenu<br />

donesenih Kriterija i uvjeta za primjenu<br />

mjera koje se odnose na<br />

potpore za zapošljavanje i usavršavanje<br />

poslodavaca, koje je<br />

donio Hrvatski zavod za zapošljavanje.<br />

Kriteriji su proizašli iz Nacionalnog<br />

plana za poticanje zapošljavanja<br />

za 2011. i 2012. godinu.<br />

U njima je propisano da poslodavac<br />

mora unazad tri mjeseca<br />

imati najmanje jednog zaposlenog,<br />

a istodobno obrtnik se ne<br />

smatra zaposlenikom u svom<br />

obrtu. Kako na našem području<br />

oko 45 posto obrtnika sami rade u<br />

svom obrtu, ove mjere za njih su<br />

diskriminirajuće.<br />

Druga skupina obrtnika je oko<br />

15 posto njih koji imaju radni odnos<br />

kod drugog poslodavca i nemaju<br />

zaposlenika u svom obrtu.<br />

Treća skupina obrtnika su oni koji<br />

su proteklih 12 mjeseci zbog recesije<br />

i pomanjkanja posla morali<br />

otpuštati radnike.<br />

Te tri kategorije obrtnika predstavljaju<br />

najveći potencijal mogućeg<br />

novog zapošljavanja, a ne<br />

mogu se ni kandidirati za poticajne<br />

mjere. Kako turizam postaje<br />

nacionalna djelatnost, a za tu djelatnost<br />

je usko vezana djelatnost<br />

ugostiteljstva i trgovine, također<br />

će se predložiti da se mjere i kriteriji<br />

prošire i na poticajne mjere za<br />

samozapošljavanje u tim djelatnostima.<br />

Stipendiranje učenika<br />

u turizmu<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Požeško-slavonske<br />

županije prijavila se na<br />

natječaj Ministarstva turizma za sudjelovanje<br />

u stipendiranju učenika u<br />

turizmu.<br />

Nakon provedene ankete prijavio<br />

se 21 učenik iz Obrtničke škole Požega<br />

i Srednje škole Daruvar, koji<br />

se obrazuju za konobara i kuhara,<br />

a koji imaju mjesto prebivališta na<br />

području Požeško-slavonske županije.<br />

Nakon udruživanja sredstava s<br />

Obrtničkom komorom stipendije će<br />

iznositi od minimalno 600 kuna do<br />

maksimalno 1.000 kuna mjesečno.<br />

Do 25. ožujka slijedi realizacija i potpisivanje<br />

Ugovora o stipendiranju.<br />

SPLIT<br />

XVII.<br />

SPLITSKO-DALMATINSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK SPLITSKO-<br />

DALMATINSKE ŽUPANIJE<br />

21000 SPLIT<br />

Ruđera Boškovića 28-30<br />

Telefon:<br />

021/470 114<br />

Telefaks:<br />

021/470 115<br />

E-mail:<br />

ok.split@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Miljenko Kardum<br />

Tajnica:<br />

Katija Šabić<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Nada Brezec<br />

SAJAMSKE AKTIVNOSTI<br />

Obrtnici posjetili IHM<br />

Obrtnici Splitsko-dalmatinske županije na okupu<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Splitskodalmatinske<br />

županije organizirala<br />

je posjet obrtnika na<br />

nastupite na sajmovima u organizaciji pok-a<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> Splitsko-dalmatinske županije poslala je<br />

udruženjima obrtnika dopise da se prijave za organizirani<br />

nastup obrtnika s našeg područja na sljedećim sajmovima:<br />

• 53. međunarodni obrtnički sajam (MOS), 5. – 9. travnja<br />

2011., Zagreb; • 14. međunarodni sajam gospodarstva,<br />

5. – 9. travnja 2011., Mostar; • 8. sajam suvenira Kvarner<br />

EXPO 11, 20. – 23. travnja 2011., Opatija; • 55. međunarodni<br />

sajam tehnike, Beograd 2011., 9. – 13. svibnja 2011.,<br />

Beograd.<br />

Svi zainteresirani obrtnici moraju se što hitnije javiti svojim<br />

matičnim udruženjima obrtnika, kako bi im osigurali mjesto na<br />

gore spomenutim sajmovima.<br />

Napomena: Obrtnici koji imaju dugovanje komorskog doprinosa ne<br />

mogu nastupiti, niti biti sufinancirani od strane HOK-a, POK-a ili Udruženja<br />

obrtnika. U nastavku detalji o cijenama nastupa.<br />

ovogodišnji Sajam obrtništva IHM<br />

u Münchenu. Putovanje obrtnika financirala<br />

je Obrtnička <strong>komora</strong> Splitsko-dalmatinske<br />

županije u iznosu<br />

od 65 posto cijene, a Udruženje<br />

obrtnika Split 35 posto. Posjet svojih<br />

obrtnika financirala su i udruženja<br />

obrtnika Sinj i Kaštela.<br />

Na sajam je otišlo 80 obrtnika,<br />

koji su posjetili štand Hrvatske<br />

obrtničke komore u paviljonu A5.<br />

Obrtnici iz Hrvatske nastupili su na<br />

40 m 2 .<br />

Ovogodišnji IHM pokazao je<br />

zavidan napredak u odnosu na<br />

prošlogodišnji po <strong>broj</strong>u izlagača i<br />

posjetitelja. Uvijek poslovični Nijemci<br />

pokazali su da izlaze iz krize<br />

i ponovno se okreću predstavljanju<br />

kroz sajmove. U praksi se pokazalo<br />

da kvalitetan nastup i samo<br />

jedan kontakt s potencijalnim kupcem,<br />

ulagačem ili možda partnerom,<br />

zaista može obrtniku promijeniti<br />

život.<br />

www.hok.hr<br />

Opatija<br />

8. sajam suvenira Kvarner<br />

EXPO 11, 20. – 23. travnja 2011.<br />

Cijena nastupa je 400 kn/m 2 +<br />

23% PDV.<br />

Ovaj Sajam nije sufinanciran od<br />

strane HOK-a.<br />

Zagreb<br />

53. međunarodni obrtnički sajam<br />

(MOS), 5. – 9. travnja 2011.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> sufinancira<br />

50 posto cijene nastupa<br />

za članove HOK-a: za standardno<br />

uređen unutrašnji prostor puna cijena<br />

nastupa iznosi 594,60 kn/m 2 , a<br />

obrtnici plaćaju 297,30 kn/m 2 (sufinancira<br />

se 9,1 m 2 , iznad toga plaća<br />

se puna cijena izlaganja); za vanjski<br />

prostor puna cijena nastupa iznosi<br />

243,54 kn/m 2 , a obrtnici plaćaju<br />

121,77 kn/m 2 .<br />

Mostar<br />

14. međunarodni sajam gospodarstva,<br />

5. – 9. travnja 2011.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> sufinancira<br />

nastupe za članove HOK-a,<br />

i to: za prva dva nastupa 50 posto<br />

pa sufinancirana cijena iznosi<br />

122,44 €/m 2 ; za treći i četvrti nastup<br />

40 posto pa sufinancirana cijena<br />

iznosi 146,92 €/m 2 ; za svaki sljedeći<br />

nastup 30 posto pa sufinancirana<br />

cijena iznosi 171,41 €/m 2 .<br />

Cijena je po principu »ključ u<br />

ruke«. Puna cijena izlaganja iznosi<br />

244,88 €/m 2 .<br />

Beograd<br />

55. međunarodni sajam tehnike<br />

Beograd 2011., 9. – 13. svibnja<br />

2011.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> sufinancira<br />

nastup za članove HOK-a,<br />

i to: za prva dva nastupa 50 posto,<br />

pa sufinancirana cijena iznosi<br />

121,94 €/m 2 ; za treći i četvrti nastup<br />

40 posto, pa sufinancirana cijena<br />

iznosi 146,33 €/m 2 ; za svaki idući<br />

nastup 30 posto, pa sufinancirana<br />

cijena iznosi 170,71 €/m 2 .<br />

Cijena je po principu »ključ u<br />

ruke«. Puna cijena izlaganja iznosi<br />

243,88 €/m 2 .


ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

17<br />

SISAK<br />

III.<br />

SISAČKO-MOSLAVAČKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK SISAČKO-<br />

MOSLAVAČKE ŽUPANIJE<br />

44000 SISAK<br />

Ulica Ante Starčevića 13<br />

Telefon:<br />

044/521 134<br />

Telefaks:<br />

044/522 487<br />

E-mail:<br />

ok.sisak@hok.hr<br />

Web: www.ok-smz.hr<br />

Predsjednik:<br />

Željko Vrbanus<br />

Tajnik:<br />

Violeta Jelić<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Violeta Jelić<br />

HACCP sustav u malim<br />

ugostiteljskim objektima<br />

Predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije<br />

1. ožujka 2011. godine u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke<br />

županije održali su edukaciju pod naslovom:<br />

HACCP sustav u malim ugostiteljskim objektima (caffe barovi, bistroi,<br />

fast foodovi, pečenjarnice, zalogajnice, restorani,...). Putem<br />

prezentacije željelo se pojasniti što se očekuje od malih ugostiteljskih<br />

objekata kroz HACCP sustav, koji su potrebni preduvjeti, kao i plan i<br />

program čišćenja te liste koje se moraju voditi. Prezentaciji se odazvalo<br />

pedesetak ugostitelja.<br />

Na sajmu drva u Pragu<br />

Od 24. do 27. veljače 2011. obrtnici<br />

naše županije boravili su<br />

Pragu i posjetili Međunarodni sajam<br />

drvene građe i konstrukcija, u sklopu<br />

kojega je izloženo moderno grijanje<br />

i ušteda energije, bazeni, saune,<br />

kupaonice, sanitarije, oprema i<br />

materijal za prozore i vrata, kamini,<br />

pećnice i dizajnersko grijanje, vrtni<br />

namještaj i ukrasi.<br />

Odlazak na stručni posjet ovom<br />

sajmu organizirala je Obrtnička <strong>komora</strong><br />

Sisačko-moslavačke županije<br />

u suradnji sa Sisačko-moslavačkom<br />

županijom, a odaziv je bio izuzetan<br />

iz razloga što obrtnike zanimaju<br />

nova tržišta i potencijali sajmova<br />

na kojima još nisu izlagali. Razgledavanju<br />

sajma, razmjeni iskustava,<br />

znanja i upoznavanja s novitetima,<br />

slijedilo je ugodno druženje i prilika<br />

za razgledavanje grada.<br />

Obrtnička <strong>komora</strong> ima namjeru<br />

i u buduće organizirati odlazak na<br />

sajmove međunarodnog karaktera,<br />

za koje obrtnici iskažu zanimanje.<br />

obrtu promes-cvanciger dodijeljen znak izvorno hrvatsko<br />

Izvorna hrvatska salama<br />

Adolfu Cvancigeru nagradu uručuje<br />

predsjednik HGK Nadan Vidošević<br />

Obrtu Promes-Cvanciger 23.<br />

veljače u Vijećnici Hrvatske<br />

gospodarske komore svečano<br />

je uručeno pravo uporabe znaka<br />

»Izvorno hrvatsko« za proizvod<br />

»Sisačka salama«. Predsjednik Hrvatske<br />

gospodarske komore Nadan<br />

U<br />

Popovača i Sisak<br />

Sajmovi poslova<br />

Adolf Cvanciger i predsjednik RH Ivo<br />

Josipović<br />

Vidošević istaknuo je da su upravo<br />

ovakvi proizvođači oni koji stvaraju<br />

novu vrijednost i na kojima je budućnost<br />

hrvatskog gospodarstva.<br />

– Na nacionalnoj razini razradili<br />

smo sustav vrednovanja i osiguravanja<br />

kvalitete koji je međunarodno<br />

Popovači 15., a u Sisku 17. ožujka Hrvatski zavod za zapošljavanje<br />

organizirao je sajmove poslova, manifestacije koje bi trebale<br />

pomoći ublažavanju negativnog trenda porasta nezaposlenosti.<br />

Prilikom sajmova organizirani su susreti poslodavaca, nezaposlenih,<br />

učenika i studenata. Organizirane su i radionice za nezaposlene te<br />

okrugli stolovi. Predsjednik OK SMŽ Željko Vrbanus je prilikom okruglog<br />

stola na temu »Poticajne mjere lokalne uprave i samouprave u cilju<br />

gospodarskog razvoja i zapošljavanja« istaknuo važnost svih mjera koje<br />

se provode u našoj županiji i zahvalio svim gradonačelnicima i načelnicima<br />

na doprinosu i suradnji u cilju rješavanja problema u obrtništvu.<br />

Marija Kundek<br />

Predsjednik HGK Nadan<br />

Vidošević istaknuo je da su<br />

upravo ovakvi proizvođači oni<br />

koji stvaraju novu vrijednost<br />

priznat. Kvaliteta je nematerijalnog<br />

karaktera i relativno ju je teško mjeriti,<br />

ali je to nužno jer većina kupaca<br />

prije svega vodi računa o kvaliteti, a<br />

tek nakon toga o cijeni. Akcijom »Kupujmo<br />

hrvatsko«, koja je prije svega<br />

komunikacijska, nastojali smo povećati<br />

kupovinu naših proizvoda koji pri<br />

tome moraju biti što kvalitetniji te inovativni<br />

jer se tako stvara dodana vrijednost,<br />

rekao je Nadan Vidošević.<br />

Važnost ovakvih gospodarstvenika<br />

potvrdio je i predsjednik Josipović<br />

koji je za predstavnike tvrtki, kojima<br />

je tijekom 2010. i 2011. godine dodijeljen<br />

znak »Izvorno hrvatsko« i<br />

»<strong>Hrvatska</strong> kvaliteta« 3. ožujka organizirao<br />

svečani prijem.<br />

Predstavnici obrtničke komore na sajmu poslova<br />

XV.<br />

ŠIBENIK<br />

ŠIBENSKO-KNINSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK ŠIBENSKO-KNINSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

22000 ŠIBENIK<br />

Ulica Stjepana Radića 77 a<br />

Telefon:<br />

022/311 715<br />

Telefaks:<br />

022/336 641<br />

E-mail:<br />

ok.sibenik@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Ante Mihić<br />

Tajnik:<br />

Slaven Jakelić<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Nikola Urukalo<br />

U ORGANIZACIJI UO MURTER, TISNO, PIROVAC<br />

Prvi murterski gastrosajam<br />

Udruženje obrtnika Murter, Tisno,<br />

Pirovac, u suradnji s Turističkom<br />

zajednicom i Općinom<br />

Murter-Kornati, organiziralo je u<br />

Murteru prvi gastronomski sajam<br />

na kojem su sudjelovala 22<br />

izlagača iz Šibensko-kninske županije.<br />

Sajam je organiziran radi<br />

uspostave veze proizvođača iz<br />

zaleđa županije s ugostiteljima uz<br />

obalu, kako bi zajednički ponudili<br />

izvorne prehrambene proizvode<br />

gostima u turističkoj sezoni. Posjetitelji<br />

su imali prigodu kušati<br />

primoštenskom hotelu Zora održano<br />

je 4. kolo Hrvatskog ku-<br />

U<br />

harskog kupa u sezoni 2010./2011.<br />

Uz <strong>broj</strong>ne sponzore među kojima je<br />

bila i Obrtnička <strong>komora</strong> Šibenskokninske<br />

županije, natjecanje je pod<br />

nazivom »Zlatno sunce Dalmacije«<br />

organizirala Udruga kuhara Šibensko-kninske<br />

županije. Natjecanje je<br />

okupilo 14 kuhara iz cijele Hrvatske<br />

koji su se ogledali u tri kategorije – u<br />

pripremi hladnog predjela od povrća,<br />

glavnog jela od orade i vina, te<br />

deserta od suhih smokava, badema<br />

i prošeka.<br />

Prvo mjesto u kategoriji hladnog<br />

predjela osvojio je Frane Soža iz<br />

hotela Zora iz Primoštena. Najbolji<br />

u pripremi glavnog toplog jela bio je<br />

različite vrste maslinova ulja, sira,<br />

vina, rakije, pršuta, likera... Predstavili<br />

su se i proizvođači suvenira<br />

i raznih uporabnih predmeta motiviranih<br />

narodnom baštinom.<br />

Prvi murterski gastrosajam<br />

otvorio je šibensko-kninski župan<br />

Goran Pauk, a izlagače i <strong>broj</strong>ne<br />

posjetitelje pozdravili su načelnik<br />

Općine Murter-Kornati Ivan Božikov,<br />

predsjednik Udruženja Milan<br />

Jadrešić, predsjednik POK–a<br />

Ante Mihić i savjetnik ministra turizma<br />

Ivo Bašić.<br />

KUHARSKI KUP U PRIMOŠTENU<br />

Najbolja Slađana Herman<br />

Paolo Šverko iz restorana Fančita<br />

iz Vrsara, dok je u kategoriji deserta<br />

pobjedu odnio Tomislav Karamarko<br />

iz hotela Fanimation iz Zadra. Ukupna<br />

pobjednica natjecanja je Slađana<br />

Herman iz restorana Herman na<br />

Graničnom prijelazu Goričan, koja<br />

je u sve tri kategorije osvojila druga<br />

mjesta.<br />

– Svi natjecatelji pokazali su veliko<br />

kuharsko znanje, no ono što<br />

posebno raduje jest ogroman napredak<br />

kuharske struke u odnosu<br />

na prethodne godine – istaknuo<br />

je Slaven Stegić, potpredsjednik<br />

Udruge kuhara Šibensko-kninske<br />

županije i član Ceha ugostitelja i<br />

turističkih djelatnika Obrtničke komore.<br />

ŠIBENSKI UZGAJIVAČI ŠKOLJAKA ODLUČNI U NAMJERI DA POSLUJU NA<br />

EUROPSKOM TRŽIŠTU<br />

Najvažniji korak je<br />

izgradnja laboratorija<br />

Budući otpremno-purifikacijski<br />

centar trebao bi biti jedan od tri<br />

u Hrvatskoj<br />

Postignut je dogovor između<br />

Šibensko-kninske županije,<br />

Grada šibenika i Ceha za<br />

marikulturu Obrtničke komore da se<br />

unaprijede aktivnosti oko pribavljanja<br />

vrlo složene dokumentacije za<br />

konačnu izgradnju otpremno-purifikacijskog<br />

centra na Martinskoj kod<br />

Šibenika.<br />

Potrebna lokacijska<br />

– Ako do kraja ove godine uspijemo<br />

ishodovati lokacijsku dozvolu,<br />

bit ćemo vrlo zadovoljni, rekao nam<br />

je predsjednik Ceha za marikulturu<br />

Siniša Pauk, koji se sa svojim kolegama<br />

uzgajivačima školjaka već<br />

gotovo cijelo desetljeće zalaže za<br />

izgradnju takvog centra u Šibeniku.<br />

Budući otpremno-purifikacijski<br />

centar trebao bi biti jedan od tri u<br />

Hrvatskoj. Takav laboratorij involviran<br />

je i u Prostorni plan Grada Šibenika.<br />

Dio šibenske stručne javnosti,<br />

a riječ je o skupini arhitekata, ne<br />

slaže se s izgradnjom laboratorija<br />

na Martinskoj uz obrazloženje da<br />

će se time narušiti tamošnje prirodne<br />

vizure.<br />

Ceh za marikulturu takve primjedbe<br />

smatra politikantskim, a<br />

www.hok.hr<br />

predsjednik Siniša Pauk, štoviše,<br />

ističe da će se izgradnjom laboratorija<br />

na bivšem gradskom kupalištu i<br />

tik uz sama uzgajališta školjaka, taj<br />

prostor dodatno oplemeniti.<br />

O potrebi izgradnje otpremno<br />

purifikacijskog centra u Šibeniku<br />

govori i podatak da se na području<br />

uzgojne zone u estuariju rijeke<br />

Krke godišnje može uzgojiti (proizvesti)<br />

tri i pol tisuće tona školjaka.<br />

Cjelokupni resurs je koncesioniran,<br />

no trenutno se proizvodi tek oko 20<br />

posto stvarnih mogućnosti. Razlog<br />

tako slabe iskoristivosti leži upravo<br />

u nedostatku otpremno-purifikacijskog<br />

centra bez kojeg nije moguće<br />

zadovoljiti europske kriterije, odnosno<br />

izvozne količine.<br />

Interes ulagača<br />

Tome valja pridodati i nesređene<br />

odnose i na domaćem tržištu.<br />

– Ako želimo napraviti iskorak<br />

prema europskom tržištu, onda je<br />

izgradnja laboratorija u Šibeniku<br />

nužnost – ističe Siniša Pauk uz dodatak<br />

da novac neće biti problem,<br />

jer postoje ulagači zainteresirani za<br />

ovaj projekt.


18 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

ŽUPANIJE<br />

VARAŽDIN<br />

V.<br />

VARAŽDINSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK VARAŽDINSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

42000 VARAŽDIN<br />

Vodnikova 4<br />

NOVI PREDSJEDNIK HOK-a DRAGUTIN RANOGAJEC POSJETIO VARAŽDIN<br />

Varaždinski primjer<br />

suradnje obrtnika i Grada<br />

Novoizabrani predsjednik Hrvatske<br />

obrtničke komore<br />

Dragutin Ranogajec posjetio<br />

je 7. ožujka varaždinske obrtnike<br />

i Varaždin, kao prvo odredište<br />

nakon njegovog izbora za čelnika<br />

hrvatskog obrtništva. Na prijamu<br />

u Gradskoj vijećnici razgovarao je<br />

sa Zlatkom Horvatom, zamjenikom<br />

gradonačelnika i saborskim<br />

zastupnikom, Željkom Lukačević<br />

Dominko, pročelnicom za gospodarstvo,<br />

turizam i međunarodnu<br />

suradnju, Borisom Kosom, predsjednikom<br />

varaždinskog obrtničkog<br />

udruženja, Ksenijom Plavec,<br />

članicom Upravnog odbora i Biserkom<br />

Keliš, gradskom vijećnicom<br />

i savjetnicom gradonačelnika<br />

za obrtništvo. Domaćini su istaknuli<br />

dobru suradnju gradskog udruženja<br />

obrtnika i Grada Varaždina, koja bi<br />

Fašnički koncert mješovitog pjevačkog zbora i tamburaškog<br />

orkestra Obrtničkog glazbenog društva oduševio je gledatelje<br />

Novi predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec (u sredini) na prijamu u varaždinskoj<br />

Gradskoj vijećnici<br />

prema riječima Biserke Keliš mogla<br />

biti primjer i za suradnju HOK-a i Vlade<br />

na dobrobit obrtništva. U razgovorima<br />

je bilo riječi i o<br />

problemima obrtništva,<br />

posebice<br />

»sivoj ekonomiji«,<br />

radu na crno, te<br />

zakonskoj regulativi<br />

koja obrtnicima<br />

još više otežava<br />

uvjete poslovanja.<br />

Istaknuta je potreba<br />

zajedničkih<br />

aktivnosti od razine<br />

Grada preko<br />

Hrvatskog sabora<br />

do Vlade kako bi<br />

se ostvarila nastojanja za spašavanje<br />

obrtništva.<br />

Nakon razgovora u Gradskoj vijećnici<br />

predsjednik Ranogajec je u<br />

prepunoj Koncertnoj dvorani HNK u<br />

Varaždinu prisustvovao fašničkom<br />

koncertu koji su upriličili članovi<br />

mješovitog pjevačkog zbora i tamburaškog<br />

orkestra varaždinskog<br />

Obrtničkog glazbenog društva, pod<br />

ravnanjem prof. Dade Ruža i Miljenka<br />

Mumleka. Na ovom jedinstvenom<br />

koncertu koji je oduševio<br />

gledateljstvo, dirigentu tamburaša<br />

uručena je Srebrna plaketa koju<br />

je tamburaški orkestar osvojio na<br />

međunarodnom festivalu hrvatske<br />

tamburaške glazbe u Osijeku.<br />

Telefon:<br />

042/320 986<br />

Telefaks:<br />

042/320 949<br />

E-mail:<br />

ok.varazdin@hok.hr<br />

Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-vz.hr<br />

Predsjednik:<br />

Vladimir Habek<br />

Tajnik:<br />

Ivan Vusić<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Ivica Njegovec<br />

Sastanak obrtnika i inspektora<br />

Obrtničkoj komori Varaždinske<br />

U županije 3. ožujka održan je sastanak<br />

40-ak obrtnika, članova cehova<br />

i sekcija te upravnih odbora i tajnika<br />

obrtničkih udruženja s inspektorima<br />

inspekcijskih službi koje djeluju na<br />

području županije. Od devet pozvanih<br />

inspekcijskih službi, sastanku su<br />

se odazvali inspektori zaštite okoliša,<br />

te građevinske i porezne inspekcije,<br />

Članovi Udruženja ugostitelja<br />

Varaždin i ugostitelji iz ostalih<br />

udruženja Varaždinske županije<br />

te njihovi gosti iz Međimurja i Slovenije,<br />

posjetili su 21. i 22. veljače<br />

Međunarodni sajam SAPORE<br />

u Riminiju, u talijanskoj pokrajini<br />

Emilia Romagna. Na Sajmu koji je<br />

održan od 19. do 22. veljače predstavljen<br />

je široki spektar ugostiteljstva<br />

od talijanske i internacionalne<br />

kuhinje od fast fooda, cateringa<br />

koji su obrtnicima obrazložili koje zakonske<br />

obveze moraju ispunjavati u<br />

svom poslovanju. Inspektorima su<br />

postavljena <strong>broj</strong>na pitanja iz domene<br />

djelovanja nazočnih inspektora,<br />

a posebno je zatraženo energično<br />

suzbijanje rada na crno zbog kojeg<br />

obrtnici gube i ono malo posla za koji<br />

legalno i sve teže plaćaju svoje zakonske<br />

obveze.<br />

OBRTNICI U TALIJANSKOM RIMINIJU<br />

Na sajmu ugostiteljstva<br />

do najrazličitijih vrsta piva, vina,<br />

likera, kave, morskih plodova,<br />

smrznute hrane, maslinova ulja<br />

te čuvanja, skladištenja i pripreme<br />

namirnica. Bila je to prilika za pedesetak<br />

varaždinskih ugostitelja<br />

da se upoznaju s najnovijim trendovima<br />

i postignućima u tehnologiji<br />

obrade i procesuiranja hrane,<br />

a stečena nova saznanja svakako<br />

će im dobro doći u unapređenju<br />

vlastite ugostiteljske djelatnosti.<br />

Varaždinski ugostitelji razgledali su znamenitosti grada-države San Marino<br />

VIROVITICA<br />

X.<br />

VIROVITIČKO-PODRAVSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK VIROVITIČKO-<br />

PODRAVSKE ŽUPANIJE<br />

33000 VIROVITICA<br />

Pavla Radića 3<br />

OBRAZOVNE AKTIVNOSTI<br />

Počelo animiranje učenika<br />

Franjo Petrić promovirao DVD Vodič za<br />

obrtnička zanimanja<br />

Krajem prosinca 2010. godine<br />

područna obrtnička <strong>komora</strong><br />

Virovitica predstavila je svoj<br />

najnoviji projekt, s kojim će ove godine<br />

vrlo agilno krenuti u animiranje<br />

osnovnoškolaca za upis u srednje<br />

škole koje obrazuju učenike za obrtnička<br />

zanimanja. Riječ je o Vodiču<br />

kroz obrtnička zanimanja snimljenom<br />

u obliku DVD-a, financiranom<br />

uz pomoć Ministarstva gospodar-<br />

DVD Vodič kroz obrtnička<br />

zanimanja pomoći će učenicima<br />

osmih razreda osnovnih škola<br />

da se lakše opredijele za upis u<br />

srednje strukovne škole<br />

stva, rada i poduzetništva. Prema<br />

riječima Franje Petrića, komorskog<br />

suradnika za obrazovanje, Vodič<br />

predstavlja 26 različitih zanimanja<br />

koja se nude kao izbor upisa u I.<br />

razred srednjih strukovnih škola<br />

na području županije. Slikom<br />

i riječju prikazano je što i kako<br />

se radi u radionicama obrtnika,<br />

školama i poduzećima, odnosno<br />

radnim sredinama u kojima će se<br />

odvijati naukovanje.<br />

Majstorski ispiti<br />

U komori se već odvijaju aktivnosti<br />

za obrazovanje mladih. Tako<br />

se Planom upisa učenika u I. razred<br />

za obrtnička zanimanja u školskoj<br />

godini 2011./2012. već bavio Odbor<br />

za obrazovanje.<br />

Već petnaestu godinu zaredom<br />

HOK organizira i provodi majstorske<br />

ispite, a POK Virovitica od početka<br />

je u tom poslu i omogućuje<br />

polaganje ispita u tridesetak različitih<br />

zanimanja. Do sada je ispit<br />

položilo 910 kandidata, kojima je<br />

majstorska diploma omogućila napredovanje<br />

u struci ili otvaranje vlastitog<br />

obrta. Dobro organizirana, s<br />

kvalitetnim i iskusnim suradnicima,<br />

<strong>komora</strong> omogućuje polaganje ispita<br />

kandidatima s područja Virovitičko-podravske,<br />

ali i drugih hrvatskih<br />

županija. U prvom ovogodišnjem<br />

ispitnom roku (proljetnom) od tridesetak<br />

prijavljenih, najviše kandidata<br />

namjerava položiti majstorski ispit u<br />

zanimanjima frizer, automehaničar<br />

i zlatar. Priprema kandidata za pismene<br />

dijelove ispita je u tijeku.<br />

Za kandidate je najvažnije da će i<br />

ove godine, kao i dosadašnjih, moći<br />

vratiti 70 posto uloženog novca u<br />

svoje obrazovanje.<br />

– Vlada RH, odnosno Ministarstvo<br />

gospodarstva nedavno<br />

je objavilo Javni poziv za projekt<br />

»Dokvalifikacije i prekvalifikacije u<br />

obrtništvu« sukladno Operativnom<br />

planu poticanja malog i srednjeg<br />

poduzetništva za 2011. godinu. Svima<br />

koji polože ispit o stručnoj osposobljenosti,<br />

majstorski ispit ili pomoćnički<br />

ispit, Ministarstvo će vratiti<br />

70 posto stvarno nastalih troškova.<br />

Za očekivati je da će mnogi prijaviti<br />

ispite oslanjajući se upravo na navedene<br />

potpore – naglašava Franjo<br />

Petrić, komorski savjetnik za obrazovanje.<br />

Promocija na Sajmu<br />

poslova<br />

Na Sajmu poslova, četvrtom po<br />

redu, održanom u Strukovnoj školi<br />

Virovitica, 11. ožujka, HOK – POK<br />

Virovitica, imala je kao jedan od<br />

partnera Sajma, svoj štand. Među<br />

mnoštvom materijala koji pružaju<br />

informacije o obrazovnim programima<br />

bio je i DVD Vodič kroz obrtnička<br />

zanimanja.<br />

www.hok.hr<br />

Telefon:<br />

033/721 258<br />

Telefaks:<br />

033/726 028<br />

E-mail:<br />

ok.virovitica@hok.hr<br />

Web: www.okvpz.hr<br />

Predsjednik:<br />

Josip Novogradec<br />

Odbor za gospodarstvo i promidžbu<br />

Obrtničke komore Virovitičko-podravske<br />

županije utvrdio<br />

je na prvoj sjednici sredinom ožujka<br />

okvirni Plan nastupa obrtnika na<br />

sajmovima u 2011. godini. Plan se<br />

temelji na devet regionalnih sajmova<br />

koje financijski pomaže <strong>Hrvatska</strong><br />

obrtnička <strong>komora</strong> te na još pet ostalih<br />

sajmova koji po tradiciji pripadaju<br />

Tajnik:<br />

Božidar Jeremić<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Katica Kovačević<br />

<br />

U ŽUPANIJI OSNOVAN DRVNI KLASTER<br />

I obrtnici u klasteru<br />

Nakon više od godinu dana rada, pregovaranja i dogovaranja s poduzetnicima<br />

u drvnom sektoru, početkom ožujka je u Virovitici održana<br />

osnivačka skupština Drvnog klastera Virovitičko-podravske županije.<br />

Članice klastera su Ciprijanović d.o.o. Orahovica, Pan parket Orahovica,<br />

OREMUŠ-TREYD Slatina, Palković Pitomača, Tehno-hit HR Pitomača,<br />

Drvene konstrukcije d.o.o. Voćin, dizajner Krunoslav Kovač, agencija<br />

VIDRA i Šumarski fakultet Zagreb. Za predsjednika je izabran Danijel<br />

Smiljanić, vlasnik tvrtke Pan parket Orahovica, za dopredsjednika Mladen<br />

Balić, vlasnik obrta Tehno-hit HR, tajnica je Neda Martić iz agencije<br />

VIDRA, a izabrana su i druga tijela upravljanja klasterom.<br />

Na prvoj sjednici održanoj početkom<br />

ožujka članovi Nadzornog<br />

odbora područne obrtničke komore<br />

Virovitica izabrali su za predsjednika<br />

Slavka Moslavca iz Virovitice. Odbor<br />

je razmatrao i materijalno-financijsko<br />

poslovanje Komore u prošloj godini<br />

te pripremio izvješće za redovnu<br />

NADZORNI ODBOR<br />

Slavka Moslavca za predsjednika<br />

sjednicu Skupštine koja će se (najvjerojatnije)<br />

održati u travnju. Prema<br />

izvješću Komora je u 2010. ostvarila<br />

prihode u iznosu od 1,325.580 kuna<br />

dok su rashodi bili 1,264.310 kuna,<br />

odnosno poslovna godina završila je<br />

s viškom prihoda nad rashodima u<br />

iznosu od 61.270 kuna.<br />

ODBOR ZA GOSPODARSTVO I PROMIDŽBU<br />

Plan nastupa na sajmovima<br />

sajmovima koji promiču obrtništvo i<br />

malo poduzetništvo. Članovi komore<br />

moći će uz sufinanciranje HOK-a,<br />

u organizaciji i uz financiranje Komore<br />

nastupiti na sajmovima u Zagrebu,<br />

Slatini, Osijeku, Nedelišću,<br />

Gudovcu, Vinkovcima, Požegi, Puli,<br />

Splitu, Križevcima i Slavonskom<br />

Brodu, a ove godine već su izlagali<br />

na sajmu VIROEXPO-u.


ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

19<br />

VUKOVAR<br />

XVI.<br />

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK VUKOVARSKO-<br />

SRIJEMSKE ŽUPANIJE<br />

32100 VINKOVCI<br />

Ljudevita Gaja 17<br />

Telefon:<br />

032/333 304<br />

Telefaks:<br />

032/338 239<br />

E-mail:<br />

ok.vinkovci@hok.hr<br />

Predsjednik:<br />

Ivan Klarić<br />

Tajnik:<br />

Đuro Kadoić<br />

STRANICU PRIPREMILA:<br />

Anica Fridl<br />

POTPISAN UGOVOR S RBA<br />

Obrtnicima povoljnije<br />

kamatne stope<br />

Vinkovcima je potpisan ugovor<br />

U između Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske<br />

županije i Raiffeisenbank<br />

Austria d.d. (RBA) za realizaciju<br />

Programa kreditiranja obrtnika<br />

s područja ove županije. Ugovor je<br />

u ime Obrtničke komore potpisao<br />

predsjednik Ivan Klarić, a u ime RBA<br />

Krunoslava Baumschabel-Banić,<br />

direktorica vinkovačke podružnice<br />

te Josip Ančić, voditelj Odjela poslovanja<br />

s pravnim osobama Podružnice<br />

Vinkovci. Obrtnicima koji ispune<br />

uvjete propisane ugovorom i uvjetima<br />

kreditiranja RBA omogućit će se<br />

povoljnije kamatne stope na kratkoročne<br />

kunske kredite. U područnoj<br />

obrtničkoj komori najavljuju kako će<br />

sličan Ugovor uskoro biti potpisan i<br />

sa Zagrebačkom bankom.<br />

USPJEH REMENARA IZ VINKOVACA<br />

Toma oduševio Škote<br />

Tomislav Tomičić Toma, remenar<br />

iz Vinkovaca i aktualni<br />

predsjednik Udruženja obrtnika<br />

uskoro će u Škotsku izvesti više<br />

od tisuću kožnih »sporrana«, tradicionalnih<br />

škotskih torbica, koje<br />

oni vezane remenom nose oko<br />

pasa na kiltu. Prvi sporran donio<br />

je Tomi jedan Škot, inače vinkovački<br />

zet i upitao ga može li to<br />

napraviti. Toma je uspio te oduševio<br />

i britanskog veleposlanika<br />

Davida Blunta. Kilt i kožnu torbicu<br />

iz Tomine radionice dobio je<br />

na poklon i škotski gajdaš Colin<br />

Pryde kada je nastupao u Zagrebu.<br />

Kilt je vratio s porukom da ga<br />

daruju nekom Hrvatu, a torbicu<br />

je, oduševljen kvalitetom izrade,<br />

ponio kući.<br />

Na Sajmu poslova u Vinkovcima<br />

prostorijama Industrijsko-obrtničke<br />

škole u Vinkovcima početkom<br />

U<br />

ožujka održan je 4. sajam poslova na<br />

kojem je kao partner sudjelovala i županijska<br />

Obrtnička <strong>komora</strong>. Sajam je<br />

zamišljen kao mjesto susreta ponude<br />

i potražnje na tržištu rada. Sudjelovalo<br />

je oko tridesetak poslodavaca<br />

izlagača, deset obrazovnih ustano-<br />

va, deset partnera i nekoliko udruga<br />

koje promiču volonterstvo. Obrtnička<br />

<strong>komora</strong> je tom prigodom zainteresiranima<br />

prezentirala CD na kojima su<br />

predstavljene sve strukovne škole<br />

u županiji s detaljnim opisima svih<br />

zanimanja koja se mogu steći u tim<br />

školama, kao i programe osposobljavanja<br />

za pojedina zanimanja.<br />

HRVATSKI LICITARI PRIZNATI U SVIJETU<br />

Kruno Pataki dobitnik<br />

Povelje UNESCO-a<br />

Krunoslav Pataki<br />

Premijerka Jadranka Kosor uručila<br />

je 20. veljače u Banskim<br />

dvorima UNESCO-ove Povelje<br />

za hrvatska dobra nematerijalne<br />

kulturne baštine. Među dobitnicima<br />

bio je i Kruno Pataki, vlasnik svjećarsko-medičarskog<br />

obrta »Goga«<br />

prostorijama Udruženja obrtnika Vukovar 3. ožujka<br />

U održan je sastanak pod nazivom Iskustva obrtnika<br />

u uvođenju HACCP-a. Sastanku se odazvalo četrdesetak<br />

obrtnika i to iz Sekcije ugostitelja i Sekcije trgovaca<br />

koji imaju registriranu prodaju namirnica, a nazočna je<br />

iz Vinkovaca koji posluje neprekidno<br />

već 70 godina, u tri generacije. Nekada<br />

zvan licitarski obrt, započeo je<br />

Krunin djed Đuro još davne 1941.<br />

godine. Nastavio je njegov otac,<br />

također Đuro, radio sve do umirovljenja,<br />

a 1994. godine obrt preuzima<br />

Kruno Pataki vlasnik je<br />

svjećarsko-medičarskog obrta<br />

»Goga« iz Vinkovaca koji<br />

posluje neprekidno već 70<br />

godina u tri generacije<br />

Kruno. Iz njegove medičarske radionice<br />

izlaze licitarska srca, medenjaci,<br />

lizala, šipke, bomboni, alve, orasnice<br />

i ušećerene jabuke izrađene ručnim<br />

radom i na tradicionalan način. Ovo<br />

je jedan od rijetkih obrta u Vinkovcima<br />

koji promiče i čuva tradicionalnu<br />

obrtničku proizvodnju.<br />

Umijeće izrade medičarskih proizvoda<br />

pojavilo se u Europi tijekom<br />

srednjeg vijeka, a recept je kod svih<br />

proizvođača isti. Sastoji se od brašna,<br />

šećera, vode i sode bikarbone<br />

uz obvezne mirodije. Oblikuje se<br />

modelima, zatim se peče, suši i boja<br />

jestivim bojama. Najčešći licitarski<br />

oblik je srce, a svaki ga obrtnik<br />

ukrašava na poseban način. Licitar<br />

je postao jedan od prepoznatljivih<br />

simbola hrvatskog identiteta.<br />

Iskustva obrtnika u uvođenju HACCP-a<br />

bila i gđa Zdenka Sušac, sanitarna inženjerka iz Ministarstva<br />

zdravstva i socijalne skrbi. Razmjena iskustava<br />

obrtnika u uvođenju i primjeni dobre higijenske prakse<br />

u radu obrta, uz prisutnost sanitarnog stručnjaka koji je<br />

odgovarao na pitanja, pokazao se kao dobar koncept.<br />

<br />

ZADAR<br />

XIII.<br />

ZADARSKA<br />

ŽUPANIJA<br />

OK ZADARSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

23000 ZADAR<br />

Široka ulica 1/III<br />

Telefon:<br />

023/319 224<br />

Telefaks:<br />

023/311 383<br />

E-mail:<br />

ok.zadar@hok.hr<br />

Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-zadar.hr<br />

Predsjednik:<br />

Stjepan Knežević<br />

Tajnik:<br />

Ive Marin<br />

STRANICU PRIPREMIO:<br />

Damir Maričić<br />

ZADARSKI OBRTNICI U<br />

PREGOVORIMA S GRADOM<br />

Grad će smanjiti<br />

naknade za reklame<br />

Pregovorima Udruženja obrtnika Zadar i predstavnika<br />

Upravnog odjela za komunalne djelatnosti<br />

Grada Zadra, a vezano za visinu naknade za<br />

reklamne poruke postignut je dogovor oko prijedloga<br />

smanjenja naknada koji će biti upućen gradonačelniku,<br />

odnosno Gradskom vijeću Grada Zadra.<br />

Nakon sastanka predstavnika Udruženja s gradonačelnikom<br />

i suradnicima u siječnju od strane<br />

Upravnog odjela za komunalne djelatnosti inicirano<br />

je više sastanaka na kojima su zajednički razmatrane<br />

mogućnosti smanjenja naknada utvrđenih<br />

Odlukom o reklamiranju na području Grada Zadra.<br />

S obzirom na <strong>broj</strong>ne primjedbe obrtnika, predstavnici<br />

udruženja su zauzeli stav kako je od strane<br />

grada nužno razmotriti mogućnosti smanjenja<br />

ovih naknada čije uvođenje je uvelike otežalo ionako<br />

teške uvjete poslovanja.<br />

U pregovorima oko visine naknade, predstavnici<br />

gradske uprave izrazili su spremnost na partnerski<br />

pristup i uvažili činjenicu da se razdoblje ekonomske<br />

krize nastavlja i u 2011. godini te je postignut<br />

dogovor oko prijedloga smanjenja naknada.<br />

Visina naknade prema ovom prijedlogu umanjila<br />

bi se za 30 posto u odnosu na ranije utvrđene<br />

naknade. Na tako umanjenu naknadu, dodatno<br />

umanjenje od 70 posto primijenilo bi se za isticanje<br />

reklamnih poruka na pročeljima zgrada u gabaritima<br />

poslovnog prostora, odnosno na pročeljima<br />

poslovnih objekata, a za reklamiranje proizvodnih<br />

djelatnosti predviđeno je 90 postotno smanjenje<br />

naknada.<br />

Ovime je započeto rješavanje problema koji su<br />

istaknuti na sastanku s gradonačelnikom, a nadamo<br />

se da će ovaj model suradnje Udruženja obrtnika<br />

Zadar s Upravnim odjelom za komunalne djelatnosti<br />

slijediti i drugi odjeli Grada Zadra.<br />

Četvrti zadarski festival<br />

vjenčanja u organizaciji<br />

Udruženja obrtnika Zadar,<br />

čiji su partneri <strong>Hrvatska</strong><br />

obrtnička <strong>komora</strong>, OK Zadarske<br />

županije i Arsenal, upravo<br />

u Arsenalu kao najvećem<br />

gradskom multimedijalnom<br />

centru imali su priliku upoznati<br />

se s aktualnom ponudom<br />

zadarskih obrta i tvrtki čije se<br />

poslovanje veže za vjenčanja.<br />

Za dvodnevnog održavanja<br />

manifestacije predstavile su se<br />

52 tvrtke i obrti, među kojima<br />

su saloni vjenčanica, frizerski i<br />

ČETVRTI FESTIVAL VJENČANJA ZADARSKIH OBRTNIKA<br />

Sve na jednom mjestu<br />

Predstavile su se 52 tvrtke<br />

i obrti čije se poslovanje<br />

veže za vjenčanja<br />

kozmetički saloni, cvjećarnice,<br />

fotografi, slastičarnice, agencije<br />

za organizaciju vjenčanja,<br />

obrti i tvrtke za prodaju dekoracija,<br />

turističke agencije, ugostiteljski<br />

objekti, zlatarnice i dr.<br />

Zadarski Festival vjenčanja<br />

pokrenula je nekolicina gradskih<br />

obrtnika organiziranih kroz<br />

Sekciju trgovaca pri Udruženju<br />

obrtnika Zadar.<br />

– Okupljanje oko zajedničke<br />

ideje pomoglo nam je u uspostavljanju<br />

novih poslovnih<br />

odnosa, razmjeni iskustava i<br />

rušenju predrasuda da je konkurencija<br />

na suprotnoj strani,<br />

objasnila je članica organizacijskog<br />

odbora Ada Duka.<br />

Događanje je otvoreno modnom<br />

revijom vjenčanica. Subotnje<br />

festivalsko izdanje obilježile<br />

www.hok.hr<br />

su dvije revije – revija frizerskih<br />

salona, zapravo show frizura te<br />

modna revija svečanih haljina.<br />

U nedjelju na programu je<br />

bila modna revija vjenčanica<br />

i malih djeveruša, nastupi Zadarskog<br />

plesnog ansambla i<br />

Studija 1 te performans »Kako<br />

pripremiti mladenku«, ulomak<br />

iz drame »Kažeš anđeo«<br />

Miljenka Jergovića. Festival<br />

je zaključen izlaskom velike<br />

svadbene torte na binu, čijoj je<br />

prezentaciji prethodila i modna<br />

revija vjenčanica, vizualno<br />

atraktivno zaokružena prezentacijom<br />

vjenčane pirotehnike te<br />

predstavljanje foto studija.<br />

Sudionici<br />

Saloni vjenčanica, haljina<br />

i odijela: Atelier Bona<br />

Dea, Ada, Mar&val, Tina<br />

vjenčanja, Favola, Diora,<br />

Lady, Galina, Carol, Forum<br />

event, Brigita, Galileo.<br />

Frizerski i kozmetički<br />

saloni: Salon ljepote Hair<br />

for life, Aurora beauty center,<br />

frizerski salon Sanja,<br />

frizerski salon Samanta,<br />

frizerski salon Ana, frizerski<br />

salon Aurora.<br />

Cvjećarnice: Bela, Matea,<br />

Fiorentino, Liatris, Gloria,<br />

Snježana, Natali, Kala,<br />

Flora, Đardin.<br />

Fotografi: Foto video G,<br />

SUZI NEW LIFE, Foto Nadio,<br />

Flabella, Logos, Studio<br />

Fox, Foto Lovre.<br />

Ostale djelatnosti: slastičarnica<br />

Tiramisu, agencija za<br />

organizaciju vjenčanja Perla<br />

plus, Meta-grafički obrt, Terra<br />

travel, restorani Zadar i Dva<br />

ribara, torte i kolači Fantazija,<br />

organizacija vjenčanja Ilirija,<br />

zlatarnica Amor, usluge<br />

tiska Futuro, Arsenal-Ilirija<br />

organizacija vjenčanja, Catering<br />

Piazza, organizacija<br />

vjenčanja Zupčić, magazin<br />

Nova vjenčanja, Turisthotel,<br />

Mirnovec pirotehnika, audio<br />

oprema i rasvjeta Roki, nakit<br />

za vjenčanje Lotos.


20 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

CEH FRIZERA I<br />

KOZMETIČARA<br />

Četiri područja<br />

za unapređenje<br />

poslovanja<br />

Ceh frizera i kozmetičara HOK-a<br />

na konstituirajućoj sjednici 29.<br />

ožujka osvrnuo se na cehovske<br />

aktivnosti, frizersku i kozmetičarsku<br />

problematiku. Kako je<br />

istaknuo predsjednik Ceha Ivica<br />

Zanetti, četiri su područja na kojima<br />

se žele ostvariti poboljšanja<br />

i unapređenja: porezna politika,<br />

strukovno obrazovanje, stalna<br />

edukacija i usavršavanje te<br />

unapređenje na domaćim i međunarodnim<br />

natjecanjima.<br />

Članovi Ceha su istaknuli niz<br />

situacija na kojima se Ceh treba<br />

angažirati, kao što su nelojalna<br />

konkurencija, kriteriji, kvaliteta i<br />

standardizacija majstorskih ispita,<br />

pravilnici za natjecanja, hiperprodukcija<br />

radne snage nedovoljnih<br />

znanja i vještina, unapređenje školskih<br />

programa, licenciranje obrta<br />

uz edukaciju kao uvjet, suradnja s<br />

obrtničkim školama, rad inspekcijskih<br />

službi, itd.<br />

HOK NA SAJMU MODE FASHION.HR INDUSTRIJA<br />

Za oživljavanje tekstilne industrije<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička<br />

<strong>komora</strong> podržala je<br />

projekt prezentacije<br />

hrvatskih dizajnerskih<br />

tekstilnih proizvoda na<br />

ovom sajmu<br />

Od 11. do 13. ožujka u paviljonu<br />

5 Zagrebačkog velesajma održan<br />

je prvi hrvatski suvremeni<br />

sajam mode FASHION.HR INDU-<br />

STRIJA. Osnovni cilj organizatora bio<br />

je lansiranje hrvatske modne scene kao<br />

uspješnog branda budućnosti, povezivanje<br />

tekstilne industrije s poznatim<br />

domaćim dizajnerskim imenima.<br />

– Izazov je predstaviti ovako ambiciozan<br />

projekt u teškim ekonomskim<br />

vremenima, ali duboko vjerujemo kako<br />

progresivnost jamči uspjeh – kazao je<br />

Vinko Filipić, idejni začetnik i direktor<br />

FASHION.HR koncepta. Martina<br />

Pandžić-Skoko, direktorica sajma<br />

iskazala je zadovoljstvo što su na jednom<br />

mjestu okupljeni svi ključni čimbenici<br />

domaće modne scene.<br />

Projekt modnog sajma FASHION.<br />

HR INDUSTRIJA podržale su <strong>Hrvatska</strong><br />

gospodarska <strong>komora</strong> i <strong>Hrvatska</strong><br />

obrtnička <strong>komora</strong>.<br />

– Cilj nam je oživjeti hrvatsku tekstilnu<br />

industriju i povezati je s hrvatskom<br />

modnom industrijom, odnosno<br />

Uspješan koncept sajma<br />

Suvremeni sajam FASHION.HR INDUSTRIJA premijerno je okupio više od<br />

šezdeset izlagača iz cijele Hrvatske, koji su prikazali svoje kolekcije i modne proizvode.<br />

Među njima bili su poznati domaći dizajneri, poput Ivice Klarića, Zorana<br />

Mrvoša, Ane Marie Ricov, Jurja Zigmana i Roberta Severa, koji su predstavili<br />

suradnju s predstavnicima hrvatske tekstilne industrije, kao što su modne kuće RIO<br />

Rijeka, Arena Pula, Bambi, San Peter i Marli. U posebnom dijelu, takozvanom lift<br />

corneru, predstavili su se mladi dizajneri Tekstilno-tehnološkog fakulteta.<br />

promocija hrvatskog gospodarstva i<br />

proizvodnje – istaknula je potpredsjednica<br />

HGK Vesna Trnokop Tanta.<br />

Branka Jengić, potpredsjednica<br />

Sekcije za tekstil, kožu i krzno Hrvatske<br />

obrtničke komore izrazila je<br />

zadovoljstvo što je u projekt uključena<br />

i krovna organizacija obrtnika.<br />

– HOK prepoznaje u projektu kvalitetu<br />

i mogućnosti za širenje proizvodnje i<br />

plasmana, odnosno oživljavanja tekstilne<br />

industrije – kazala je Branka Jengić,<br />

koja je prvoga dana sajma sudjelovala i<br />

na okruglom stolu na temu: MADE IN<br />

CROATIA »Prepoznatljivost i kvaliteta<br />

hrvatskog modnog brenda«.<br />

– Toliko dugo dok Hrvati budu razmišljali<br />

da je strana roba bolja, nećemo moći<br />

krenuti dalje. Naglo srozavanje ugleda<br />

hrvatskih modnih brendova počelo je<br />

prije desetak godina, uslijed masovnog<br />

otvaranja šoping centara i zasićenja tržišta<br />

jeftinom kineskom i indonezijskom<br />

robom. Od 1.200 tekstilnih obrta, koliko<br />

ih je prijavljeno u Hrvatskoj obrtničkoj<br />

komori, njih tek 400-tinjak je aktivno.<br />

To su posljednji Mohikanci koji se još<br />

uvijek bore za svoj opstanak – istaknula<br />

je Branka Jengić.<br />

Naglasila je da, iako su hrvatske<br />

radnice slabije plaćene od kolegica u<br />

drugim industrijama, njihov rad je još<br />

uvijek prilično skup, što uz ne baš jeftine<br />

materijale i visoke marže dosta povećava<br />

cijenu hrvatskih proizvoda.<br />

– Ne treba zaboraviti činjenicu da<br />

obrtnici ranije nisu morali plaćati PDV<br />

na repromaterijale, zbog čega dizajneri<br />

danas trebaju puno veći početni kapital,<br />

da bi uspjeli proizvesti svoje kolekcije<br />

– kazala je Branka Jengić.<br />

Renata Puljiz<br />

Radi djelotvornog rada Ceh će<br />

organizirati stručne podgrupe, a<br />

predloženo je da o svom radu Ceh<br />

frizera i kozmetičara javnost informira<br />

još i putem društvenih mreža.<br />

(nk)<br />

ODBOR ZA<br />

TRADICIJSKE I<br />

UMJETNIČKE OBRTE<br />

Važna uloga<br />

za očuvanje<br />

kulturne baštine<br />

Odbor za tradicijske i umjetničke<br />

obrte održao je 14. ožujka<br />

konstituirajuću sjednicu. Direktorica<br />

TZ Grada Varaždina Branka<br />

Tropp predstavila je festival<br />

»Špancirfest«. Želja organizatora<br />

je da se ove godine u program<br />

»Špancirfesta« uključe tradicijski i<br />

umjetnički obrti.<br />

Predsjednik Hrvatske obrtničke<br />

komore Dragutin Ranogajec<br />

pohvalio je dosadašnji rad Odbora<br />

i istaknuo važnost uloge koju<br />

Odbor ima u očuvanju obrtništva<br />

kao važnog dijela kulturne baštine<br />

RH. Predstavnice Agencije za<br />

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu<br />

i ruralnom razvoju pozvali su HOK<br />

na suradnju oko ulaganja sredstava<br />

tradicijskih i umjetničkih obrta<br />

u sklopu Mjere 302 IPARD programa<br />

»Diversifikacija i razvoj ruralnih<br />

gospodarskih aktivnosti«.<br />

S predstavnikom Ministarstva,<br />

gospodarstva, rada i poduzetništva<br />

Igorom Kalašićem dogovorena<br />

je čvršća suradnja Odbora<br />

za tradicijske i umjetničke obrte<br />

i HAMAG-a, kao provedbenog tijela<br />

za dodjelu sredstava u okviru<br />

Operativnog programa poticanja<br />

malog i srednjeg gospodarstva.<br />

U novom sazivu Odbora su<br />

tri nova člana, te su sada članovi<br />

Odbora: Željko Vrbanus, predsjednik<br />

Odbora, Darko Varga,<br />

potpredsjednik, zatim Franjo Kodrić,<br />

Vesna Milković te novi članovi<br />

– Renata Gorišek Prstec iz<br />

Karlovca, Andreja Bukša s Paga<br />

te Marino Perišić iz Rijeke.<br />

Matija Duić<br />

PROIZVOĐAČI SUOČENI S NELOJALNOM KONKURENCIJOM I OTEŽANOM NAPLATOM<br />

Tražimo zakon o zaštiti vjerovnika!<br />

Nenad Klapčić<br />

U<br />

Zagrebu je 30. ožujka održana<br />

1. sjednica Ceha proizvodnog<br />

obrta HOK-a, na kojoj su istaknuti<br />

aktualni problemi koji muče hrvatske<br />

obrtnike – proizvođače.<br />

Premda se radi o raznorodnim obrtima<br />

– od poljoprivrednih proizvođača<br />

do proizvođača industrijske opreme,<br />

njihovo poslovanje opterećuju slični<br />

problemi.<br />

Uz nelikvidnost i nelojalnu konkurenciju<br />

kroz rad na crno te probleme<br />

s osiguranjem kvalitetne radne snage,<br />

proizvođači ističu i neke specifične<br />

probleme, poput nedostatne kontrole<br />

kvalitete uvoznih proizvoda ili zamrlog<br />

okupljanja proizvođača kroz klastere i<br />

zadrugarstvo.<br />

– Na vrijeme se moramo suočiti s<br />

prednostima i opasnostima koje našoj<br />

proizvodnji donosi ulazak Hrvatske u<br />

Siva ekonomija i naplata potraživanja muče i graditelje<br />

Graditelji najviše pogođeni krizom<br />

Ceh graditeljstva Hrvatske obrtničke komore na<br />

konstituirajućoj sjednici 30. ožujka raspravljao<br />

je o glavnim problemima graditeljske struke,<br />

među kojima se ističu siva ekonomija, odnosno obavljanje<br />

neregistriranih djelatnosti, nelikvidnost i naplata<br />

potraživanja.<br />

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin<br />

Ranogajec dao je punu podršku radu ovog Ceha, naglasivši<br />

kako Komora radi sve da riješi goruće probleme<br />

obrtništva.<br />

EU – rekao je predsjednik Ceha Darko<br />

Mauša, pozvavši na intenziviranje razmjene<br />

iskustva s Obrtno-podjetniškom<br />

zbornicom Slovenije, odnosno obrtnicima<br />

koji su već iskusili prijelaz na<br />

jedinstveno tržište EU-a.<br />

Naša konkurentnost pada, monopolisti<br />

nameću visoke zatezne kamate, s<br />

državom ne uspijevamo prebiti dugovanja,<br />

a u naplati potraživanja nemamo<br />

podršku ni od koga, upozoravaju proizvođači.<br />

Na to se nadovezuju sve teži<br />

uvjeti poslojavanja s naručiteljima iz<br />

inozemstva, nelojalna konkurencija iz<br />

susjednih zemalja i kompenzacijski poslovi,<br />

osobito izraženi u graditeljstvu,<br />

na kojima se samo gubi. Visoke kamate<br />

i neujednačeno postupanje inspekcijskih<br />

službi, dodatno usložnjavaju poslovanje<br />

hrvatskih proizvođača.<br />

Stoga je potrebno probleme rješavati<br />

unapređenjem zakonskog okvira,<br />

pri čemu je Zakon o zaštiti vjerovnika<br />

istak nut kao posebno potreban.<br />

www.hok.hr<br />

Nastupi na sajmovima, bolja zastupljenost<br />

u tijelima vlasti, ostvarivanje<br />

prava poput naknade za vrijeme<br />

nezaposlenosti, utjecanje na politiku<br />

državnih poticaja, prepuštanje poslovnih<br />

prostora u javnom vlasništvu<br />

obrtnicima i poduzetnicima, udruživanje<br />

proizvođača, zaštita domaćih<br />

proizvoda i edukacija o međunarodnim<br />

i EU-standardima, vide se kao<br />

moguća rješenja, rečeno je na sjednici<br />

Ceha.<br />

– Kroz izmjene Zakona o obrtu nastojimo riješiti<br />

problem odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom,<br />

a kada je riječ o Zakonu o sprječavanju neregistriranih<br />

djelatnosti, ovaj će zakon biti poveznica sa<br />

Zakonom o državnom inspektoratu, koji će sada dobiti<br />

mogućnosti obavljanja inspekcijskog nadzora i u privatnim<br />

prostorijama – kazao je Ranogajec.<br />

Predsjednik Ceha Karlo Kabelka kazao je kako<br />

je ovo najteže razdoblje za obrtnike u građevinskim<br />

djelatnostima te smatra da su upravo obrtnici u graditeljstvu<br />

najviše pogođeni krizom.<br />

– Zajednički cilj nam je borba za zdravo gospodarstvo.<br />

Lanjska godina bila je jedna od najtežih godina,<br />

graditeljstvo je došlo na najniže grane i s pravom<br />

možemo reći da nam je ugrožen opstanak – kazao je<br />

Kabelka.<br />

Članovi Ceha osvrnuli su se na Zakon o sprječavanju<br />

neregistriranih djelatnosti, koji je usvojila Vlada,<br />

a čeka se njegovo prihvaćanje i u Saboru.<br />

Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Ivan<br />

Klarić, koji je ujedno član Ceha graditelja, naglasio<br />

je da je upravo u graditeljskoj struci problem neregistriranog<br />

rada najizraženiji, a ima ga i u ugostiteljstvu,<br />

trgovini i gotovo svim drugim obrtničkim<br />

djelatnostima.<br />

– Iako nas mediji ne podupiru, ipak se polako mijenja<br />

svijest naših građana oko problema nelegalnog<br />

obavljanja djelatnosti, pa sad dobivamo upite od »fušera«,<br />

kako se otvara obrt. To je već veliki pomak, i<br />

mogu reći da sam optimističan što se tiče donošenja<br />

ovog zakona i njegove provedbe – kazao je Klarić.<br />

Renata Puljiz<br />

Sastav Ceha<br />

U novom sazivu Ceha graditelja su: predsjednik<br />

Karlo Kabelka (OK Sisačko-moslavačke županije),<br />

potpredsjednik Ivan Klarić (OK Vukovarsko-srijemske<br />

županije), Željko Palković (OK Virovitičko-podravske<br />

županije), Miroslav Tremski (OK<br />

Koprivničko-križevačke županije), Slavko Faltak<br />

(OK Međimurske županije), Milan Burić (OK Krapinsko-zagorske<br />

županije), Željko Brodar (OK Zagreb),<br />

Dževad Osojkić (OK Primorsko-goranske<br />

županije) i Antun Trojnar (OK Zagreb).


GASTRO & ENO<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

ožujak 2011.<br />

21<br />

TURISTIČKA<br />

RUŽA VJETROVA<br />

Svemogući kalendar nam<br />

određuje sudbinu<br />

Piše: Ružica Mikačić,<br />

novinarka Slobodne Dalmacije<br />

Što bi hrvatski turizam da mu nema<br />

kalendara! Bilo bi dosadno i ne<br />

bi se cijelu zimu i proljeće imalo<br />

o čemu razgovarati. Jer, zamislite da<br />

predsezona, kao drugdje, počinje uvijek<br />

već početkom ožujka i traje do kraja listopada<br />

– to bi bilo toliko monotono da<br />

nikoga kod nas ne bi radovalo. I što je<br />

još gore, bez kalendara bi naši turistički i<br />

ugostiteljski radnici izgubili glavni alibi<br />

za (ne)uspjeh jer ih nikada Uskrs, Duhovi<br />

ili Tijelovo ne bi mogli iznenaditi.<br />

Naš turizam, srećom, jer postoji kalendar<br />

vjerskih i državnih blagdana te<br />

školskih praznika u pokrajinama nama<br />

najvažnijih emitivnih zemalja, uvijek<br />

ima siguran razlog za sve što mu se događa<br />

i on se već desetljećima nalazi na<br />

listovima kalendara koji je jedini zaslužan<br />

ili kriv za posao koji <strong>Hrvatska</strong> želi<br />

napraviti u toj najvažnijoj gospodarskoj<br />

grani. Uoči svake predsezone u struci počinje<br />

živa rasprava o tome kada »pada«<br />

Uskrs te godine jer to je jedini pokaza-<br />

Niti jedne upute<br />

stručnjaka ili institucija<br />

u našem se turizmu<br />

ne drže tako čvrsto,<br />

niti jedna preporuka ili<br />

zamjerka gostiju ne stiže<br />

do ušiju naših turističkih<br />

stručnjaka tako jasno<br />

kao – raspored praznika<br />

i blagdana u kalendaru<br />

telj koji sigurno govori o tome kada će se<br />

hoteli otvoriti, kada će se uzeti sezonska<br />

radna snaga, koliko će se zaraditi ili izgubiti<br />

zbog proljetnih blagdana i rasporeda<br />

školskog raspusta u Europi… Niti jedne<br />

druge upute stručnjaka ili institucija se u<br />

našem turizmu ne drže tako čvrsto, niti<br />

jedna preporuka ili zamjerka gostiju ne<br />

stiže do ušiju naših turističkih stručnjaka<br />

tako jasno kao – raspored praznika i<br />

blagdana u kalendaru. On je više nego<br />

poslovna Biblija, on je putokaz za turističku<br />

politiku cijele zemlje.<br />

Uskrs u ožujku<br />

A u tom kalendaru kojega se tako nevjerojatno<br />

čvrsto držimo nikada nema<br />

nečega što bi bilo garancija da ćemo<br />

u turističkom poslu uspjeti. Kada je<br />

Uskrs u ožujku, cijelu zimu se provede<br />

u razglabanjima o tome kako je prerano<br />

te nam zbog toga gosti neće doći, pa<br />

slijedom toga nećemo ni otvarati hotele<br />

ili ugostiteljske objekte. Već u siječnju<br />

svi se u branši predaju odluci kalendara<br />

koji nam je već odredio sudbinu i prije<br />

nego smo o sezoni počeli ozbiljno razmišljati<br />

i pripremati je. Rani proljetni<br />

Uskrs hotelijerima i ugostiteljima ne<br />

odgovara jer im se poslije njega stvaraju<br />

»rupe« koje ne znaju kako popuniti.<br />

A vrlo malo ih se uopće trudi popunjavati<br />

ih kada je već svemoćni kalendar<br />

sve unaprijed odredio pa je, kažu, svaki<br />

trud uzaludan. Tako je bilo lani.<br />

Na žalost, jednako je tako i ove godine<br />

kada Uskrs kalendarski pada na samom<br />

kraju travnja, dakle praktično već u samoj<br />

predsezoni od koje se više u tom terminu<br />

ne može pobjeći niti jednim alibijem. Do<br />

kraja travnja u svakoj ozbiljnoj turističkoj<br />

zemlji jednostavno mora sve biti poslovno<br />

i organizacijski posloženo i utrenirano<br />

kako bi se u glavni dio poslovne godine<br />

ušlo sa što boljom zalihom predsezonskog<br />

turističkog prometa. Tako je u većini<br />

turističkih zemalja, ali u Hrvatskoj,<br />

naravno, nije. Naime, kasni Uskrs opet<br />

ne odgovara nekim našim turističkim djelatnicima<br />

koji u njegovu kasnom terminu<br />

vide razloge zašto zapravo, prije kraja<br />

travnja, uopće ne treba ništa ozbiljnije raditi.<br />

Zato nam se i događa da nam se ove<br />

godine sezonski hoteli mahom otvaraju<br />

čak tri tjedna kasnije nego lani, a sve prateće<br />

djelatnosti jednostavno se uklapaju u<br />

taj »kalendar« i malo kome pada na pamet<br />

razmišljati o ozbiljnijem turističkom<br />

poslu prije zadnjeg tjedna travnja.<br />

Kada se tako postave u odnosu na<br />

sezonu i svemoćni kalendar hotelijeri,<br />

ugostitelji, lokalne turističke zajednice i<br />

uslužne djelatnosti koje bi trebale već na<br />

početku ožujka biti spremne i sposobne<br />

lijepo ugostiti svakoga predsezonskog<br />

gosta i namjernika, pružiti mu sadržaje,<br />

zabavu i programe, nema onda nikakve<br />

osnove očekivati da i stanovništvo u turističkim<br />

područjima razmišlja drugačije.<br />

Pa svi uspavani u zimski turistički nerad<br />

ovih dana najviše lamentiraju upravo o<br />

tome kako im se u travnju neće pojaviti<br />

PIXSELL<br />

gosti, a i svibanj će biti pun »rupa«. Sve<br />

do lipnja kada nam je, srećom, kalendar<br />

podario nekoliko blagdana koji se slave<br />

i u Europi, pa će nam gosti ipak stići. Slijedom<br />

takve logike domaćina koji hotele<br />

otvaraju tek tjedan prije blagdana Cvjetnice,<br />

ni europske aviokompanije nisu<br />

se pretrgle krenuti da čarter-letovima u<br />

predsezoni prema Jadranu dovode goste.<br />

Štoviše, jasno su poručili hrvatskim turističkim<br />

partnerima na svim svjetskim<br />

poslovnim okupljanjima proteklih mjeseci<br />

kako im je u Hrvatskoj gostima u<br />

predsezoni – dosadno!<br />

Ništa se ne može!<br />

Nije ta poruka odjeknula na način da<br />

su svi kod nas užurbano počeli razmišljati,<br />

što napraviti da gosti i u travnju imaju<br />

što raditi i čime se zabavljati na Jadranu.<br />

Ne, ona je shvaćena kao najava partnera<br />

da će nam goste početi svojim redovnim<br />

linijama i čarter-letovima dovoditi ove<br />

godine još kasnije, da će sezona biti još<br />

kraća i da se tu – ne može ništa. Jer, za sve<br />

je kriv kalendar! Onaj isti kalendar koji<br />

u Španjolsku i Tursku, ali i Austriju, Švicarsku,<br />

Italiju ili Francusku dovodi milijune<br />

turista prije svibnja jer im se upravo<br />

u zimskim i proljetnim mjesecima nude<br />

niže cijene i zanimljivi programi prilagođeni<br />

gostima koji putuju u predsezoni.<br />

Kalendar s rasporedom blagdana i praznika<br />

služi im samo za to da bi znali kako u<br />

vrijeme prije ili poslije njih treba uložiti<br />

dvostruko veće napore, cjenovno se prilagoditi<br />

i sadržajno osmisliti atraktivne<br />

programe za školarce, umirovljenike ili<br />

vikend-odmore koji će i u to doba godine<br />

dovesti planirane i očekivane goste. Kalendar<br />

je u njihovoj turističkoj priči samo<br />

pokazatelj kojim putem ići u toj predsezoni,<br />

a nipošto zašto se predati u njoj.<br />

www.hok.hr


22 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. SAJMOVI<br />

OD 4. DO 9. TRAVNJA<br />

53. MOS u Zagrebu!<br />

Darko Prister<br />

okviru grupe proljetnih sajmova<br />

U Zagrebačkog velesajma od 4. do<br />

9. travnja 2011. godine održat će se<br />

specijalizirani sajmovi, među kojima<br />

posebno mjesto zauzima 53. međunarodni<br />

sajam obrtništva, najznačajnija<br />

obrtnička izložba u Zagrebu.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> po četvrti<br />

put organizira i sufinancira<br />

nastup obrtnika na Međunarodnom gospodarskom<br />

sajmu u Mostaru. Riječ je<br />

o jednom od najvažnijih mjesta susreta<br />

obrtnika, poduzetnika i prateće industrije<br />

u Bosni i Hercegovini, koji će se održati<br />

od 5. do 9. travnja 2011. godine. U<br />

paviljonu 2 na 32 m 2 izložbene površine<br />

predstavit će se 22 obrtnika iz djelatno-<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> prvi put,<br />

s ciljem prezentacije potencijala hrvatskog<br />

obrtništva, obrtničkih proizvoda<br />

i usluga u Republici Kosovo, planira<br />

nastup na jednom od najznačajnijih međunarodnih<br />

sajmova u Prištini. Riječ je<br />

o 10. međunarodnom sajmu EXPOKOS<br />

Priština 2011., koji će se održati u terminu<br />

od 18. do 21. svibnja 2011. godine na<br />

prostoru Prištinskog sajma.<br />

10. međunarodni sajam EXPOKOS<br />

2011. čine četiri objedinjene izložbe:<br />

SEE-TECH s robnim grupama –<br />

automatika i robotika, integralni transport;<br />

elektronske komponente; inovacije;<br />

novi materijali; crna metalurgija;<br />

metalurgija obojenih metala; obrtništvo<br />

i poduzetništvo, nemetali; izolacijski<br />

materijali; plastika, guma, strojevi i<br />

prateća oprema, alati, staklo i slično...<br />

ENERGETIC FAIR s robnim<br />

grupama – energetika (oprema i uređaji<br />

za proizvodnju, prijenos i distribuciju el.<br />

energije), mjerni instrumenti, alternativni<br />

izvori energije, grijanje i klimatiza-<br />

Za sve dodatne informacije<br />

i prijave nastupa<br />

obrtnici se mogu<br />

obratiti na kontakte u<br />

Hrvatskoj obrtničkoj komori: telefon:<br />

01/4806 650, Dražen Horvat,<br />

e-mail: drazen.horvat@hok.hr<br />

i hok@hok.hr, te Darko Prister,<br />

telefon: 01/48 06 639, e-mail:<br />

darko.prister@hok.hr.<br />

Ovogodišnji Međunarodni obrtnički<br />

sajam u Zagrebu važan je, između ostalog,<br />

zato što ima tradiciju dugu više od<br />

pola stoljeća, najveći je i središnji poslovni<br />

događaj obrtnika i malih poduzetnika<br />

u Hrvatskoj, mjesto je poslovnih susreta<br />

proizvođača, potrošača i poslovnih<br />

partnera, a svake godine obrtnici nude<br />

nešto novo domaćim i stranim partnerima.<br />

Sajam nudi i niz stručno-popratnih<br />

aktivnosti, među kojima i ove godine izdvajamo<br />

tradicionalni Obrtnički forum,<br />

poslovne razgovore hrvatskih i slovenskih<br />

obrtnika i poduzetnika, predstavljanje<br />

projekta Obrtnička kartica te okrugle<br />

stolove o maloj trgovini i medijaciji.<br />

Uz obrtnike i male poduzetnike na<br />

sajmu se predstavljaju i institucije vezane<br />

uz obrtništvo, uz organizatora<br />

Hrvatsku obrtničku komoru, tu su još<br />

predstavnici svih ostalih relevantnih institucija<br />

interesantnih sektoru obrtništva.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> snosi<br />

50 posto cijene izlaganja svojih članova,<br />

a planirana je površina izlaganja<br />

oko 800 m 2 .<br />

Mostarski sajam<br />

sti strojne obrade metala, proizvodnje<br />

opreme za poljoprivredu, građevinske<br />

opreme, proizvodnje plastičnih i PVC<br />

elektroormarića, proizvodnje proizvoda<br />

od lima, opreme za ugostiteljstvo,<br />

prerade plastičnih masa, obrade drveta,<br />

izrade suvenira, tekstilne proizvodnje,<br />

ugostiteljstva, turizma, te tradicijski<br />

obrti. U suradnji s Obrtničkom komorom<br />

Međimurske županije, Međimurskom<br />

županijom i TZ Međimurske<br />

županije i ove godine predstavit će se<br />

obrtnički i turistički potencijali ove najsjevernije<br />

županije. Također, Udruženje<br />

obrtnika Šibenik u suradnji s Hrvatskom<br />

obrtničkom komorom ove godine prvi<br />

put organizira prezentaciju tradicijskih<br />

obrta i proizvođača suvenira s područja<br />

Šibensko-kninske županije. Dosadašnji<br />

nastup hrvatskih obrtnika na ovom sajmu<br />

pokazao se vrlo uspješnim – zabilježen<br />

je velik <strong>broj</strong> poslovnih kontakata,<br />

izlagači su izrazili zadovoljstvo organizacijom<br />

sajma, pa se nadamo da će tako<br />

biti i ove godine.<br />

R. Puljiz<br />

Nastupite u Prištini<br />

Dražen Horvat<br />

cija, upotreba energenata u transportu i<br />

industriji, državne institucije iz sektora<br />

energetike (Republike Kosovo)…<br />

PNM s robnim grupama – građevinarstvo,<br />

građevinski materijali, sustavi<br />

gradnje i oprema za građevinarstvo,<br />

kemijske komponente u industrijskoj<br />

proizvodnji, električne instalacije u<br />

građevinarstvu, keramika, sanitarije,<br />

građevinska stolarija, unutrašnja i vanjska<br />

dekoracija…<br />

WOOD INDUSTRY s robnim<br />

grupama – drvo, strojevi i oprema za<br />

preradu drveta, proizvodnja namještaja,<br />

oprema za kupaonice (namještaj, ne<br />

sanitarije), drvene kuće, drvene podne i<br />

zidne obloge (parketi, laminati), drvene<br />

dekoracije…<br />

Prema najavama organizatora, u<br />

2011. godini se na sajmu očekuje više<br />

od 400 izlagača iz 20-ak država svijeta,<br />

te gotovo isključivo stručni posjeti više<br />

od 40.000 posjetitelja.<br />

OBRTNICI 19. PUT IZLAGALI NA MÜNCHENSKOM IHM-u<br />

Prilika za izvoz na<br />

tržište EU<br />

Novi izlagači na<br />

međunarodnom<br />

sajmu obrtništva u<br />

Münchenu planiraju<br />

proširenje plasmana<br />

i u drugim zemljama<br />

EU tržišta<br />

Snježana Tomić<br />

Na 63. međunarodnom sajmu<br />

obrtništva (IHM) u Münchenu,<br />

održanom od 16. do 22. ožujka<br />

među više od tisuću izlagača iz 26 zemalja<br />

sudjelovalo je i 13 hrvatskih obrtnika<br />

u organizaciji Hrvatske obrtničke<br />

komore, od kojih njih deset prvi put.<br />

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec<br />

naglasio je prilikom obilaska<br />

sajma kako je zadržan isti <strong>broj</strong> hrvatskih<br />

izlagača kao prošle godine, a posebno je<br />

istaknuo pozitivnim što je čak 10 novih<br />

izlagača. Dodao je da je za obrtnike dobro<br />

vidjeti što radi konkurencija, kako<br />

bi mogli unaprijediti svoju proizvodnju.<br />

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva Tihana<br />

Kraljić kazala je kako se obrtnici<br />

i poduzetnici moraju okrenuti stranim<br />

tržištima te da su sajmovi prilika za to.<br />

Naglasila je i da je nužno intenzivirati<br />

aktivnosti Ministarstva i HOK-a na poticanju<br />

obrtnika na izlazak na inozemna<br />

tržišta. Mario Paliska, predsjednik Odbora<br />

za sajmove HOK-a, istaknuo je zamjetan<br />

interes obrtnika za nastup na nadolazećem<br />

Međunarodnom obrtničkom<br />

sajmu na Zagrebačkom velesajmu te na<br />

sajmovima u Mostaru i Beogradu.<br />

Uspješni izvoznici<br />

Među obrtnicima koji su prvi put nastupili<br />

na IHM-u bio je i Slavko Bilić,<br />

vlasnik obrta »INOX S&M BILIĆ« iz<br />

Novigrada, koji se bavi proizvodnjom<br />

namještaja i opreme od inoxa za uređenje<br />

interijera i eksterijera. Proizvodni<br />

program obrta pokrenut prije šest godina<br />

obuhvaća vlastiti dizajn, proizvodnju<br />

i plasman namještaja i opreme za<br />

interijere i eksterijere od inoxa i drveta,<br />

koja ne podliježe standardnom trendu u<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> organizira<br />

i sufinancira kolektivan nastup<br />

obrtnika na 55. međunarodnom<br />

sajmu tehnike i tehničkih dostignuća,<br />

Beograd 2011., mjestu prezentacije<br />

najnovijih tehnoloških dostignuća, na<br />

kojemu hrvatski obrtnici organizirano<br />

nastupaju od 2002. godine.<br />

Sajam se održava od 9. do 13. svibnja<br />

2011. godine na prostoru Beogradskog<br />

sajma, a robne grupe izlagača na sajmu<br />

su: elektroenergetika (oprema i uređaji<br />

za proizvodnju, prijenos i distribuciju<br />

el. energije); strojogradnja, izrada alata<br />

i opreme za procesnu industriju, sredstava<br />

za opremanje skladišta, integralni<br />

transport i slično; elektronske komponente;<br />

inovacije; uređaji i aparati za<br />

domaćinstvo; novi materijali; crna metalurgija;<br />

metalurgija obojenih metala;<br />

www.hok.hr<br />

Slavko Bilić, vlasnik obrta »INOX S&M BILIĆ« iz Novigrada, prvi je put na<br />

sajmu<br />

Dubravka Orlić Bašlin, direktorica<br />

Fitoarome<br />

55. MEĐUNARODNI SAJAM TEHNIKE I TEHNIČKIH<br />

DOSTIGNUĆA, BEOGRAD<br />

Inovacije iz svijeta tehnike<br />

Nastupite na<br />

najvažnijem<br />

međunarodnom sajmu<br />

u Republici Srbiji<br />

u organizaciji i uz<br />

sufinanciranje Hrvatske<br />

obrtničke komore<br />

nemetali; izolacijski materijali; staklo,<br />

plastika, guma, drvo i proizvodi od drveta,<br />

građevinarstvo.<br />

Međunarodni sajam tehnike i tehničkih<br />

dostignuća najznačajniji je gospodarski<br />

i tehnološki događaj u Srbiji i<br />

većem dijelu jugoistočne Europe.<br />

Pokazatelji sa 54. međunarodnog<br />

sajma tehnike 2010.<br />

700<br />

440<br />

<strong>broj</strong> izlagača<br />

260 stranih<br />

128<br />

domaćih (iz Srbije)<br />

neposredni izlagači<br />

iz stranih zemalja<br />

Zemlje sudionice (23 države): Austrija,<br />

BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina,<br />

Crna Gora, Bugarska, Češka<br />

Republika, Francuska, Nizozemska,<br />

<strong>Hrvatska</strong>, Italija, Mađarska, Njemačka,<br />

Poljska, Ruska Federacija,<br />

SAD, Slovačka Republika, Slovenija,<br />

Srbija, Španjolska, Švicarska, Švedska,<br />

Turska, Velika Britanija.<br />

Zatvoreni prostor: 18.500 m 2<br />

Otvoreni prostor: 700 m 2<br />

industriji namještaja. Naime, kako ističe<br />

Bilić, dizajn, proizvodni proces i konačni<br />

proizvod namještaju osiguravaju<br />

jedinstvenost na hrvatskom tržištu, jer<br />

finalni proizvodi nemaju samo uporabnu,<br />

već i izrazito visoku estetsku vrijednost<br />

kod uređenja interijera. Zato, kaže<br />

Bilić, nema konkurenciju u Hrvatskoj.<br />

Dragocjeno iskustvo koje je 25 godina<br />

stjecao u Nizozemskoj prenio je u<br />

svoju novigradsku radionicu, a 90 posto<br />

prihoda ostvaruje izvozom, prije svega<br />

u Nizozemsku. Dokazanom kvalitetom<br />

proizvoda, smatra Bilić, i nastupom na<br />

IHM-u, planira proširenje plasmana i u<br />

drugim zemljama EU tržišta, gdje postoji<br />

interes za ove specifične elemente<br />

za opremanje interijera i ugostiteljskih<br />

objekata.<br />

Mirisi Istre<br />

Prvi nastup na IHM-u imala je i Fitoaroma,<br />

vlasnika Mije Miljaka iz<br />

Vodnjana, koja se od 2005. godine bavi<br />

proizvodnjom sadnica, izvornih biljaka<br />

istarskog podneblja, dekoriranjem interijera<br />

i eksterijera, te fitoaromaterapija<br />

biljem. Direktorica Dubravka Orlić<br />

Bašlin ističe da na našem i na EU tržištu<br />

nema dovoljno prirodnih proizvoda<br />

i u tome vide svoju šansu, posebice sa<br />

osvježivačima prostora. Uz vlastite rasadnike,<br />

u kojima se po najvišim ekološkim<br />

i tehnološkim standardima uzgajaju<br />

izvorne biljke istarskog podneblja,<br />

obrt i tvrtka Fitoaroma prezentiraju i<br />

novi brand za prirodnu kozmetiku koja<br />

svojom stvaralačkom snagom u sebi<br />

objedinjuje tradiciju prostora, ljepotu i<br />

izvornost prirode te znanje novoga tehnološkog<br />

doba. Temelji se na od davnina<br />

poznatom blagotvornom djelovanju mediteranskoga<br />

aromatičnog i ljekovitog<br />

bilja koje ljudi vjekovima uzgajaju.<br />

Pomno su izabrane autohtone biljke<br />

iz istarskoga podneblja, brižljivo kultivirane<br />

prema svim principima ekološke<br />

(organske) proizvodnje, bez primjene<br />

pesticida i u potpunosti uklopljene u prirodno<br />

okruženje prostora, stvarajući tako<br />

potpun sklad čovjeka i prirode.<br />

Uvjeti sufinanciranog izlaganja<br />

članova Hrvatske obrtničke komore<br />

Cijena izlagačkog prostora po<br />

principu »ključ u ruke«: • za prva dva<br />

nastupa članova HOK-a sufinancirana<br />

50 posto iznosi 121,94 EUR/m 2 ; • za<br />

treći i četvrti nastup članova HOK-a<br />

sufinancirana 40 posto iznosi 146,33<br />

EUR/m 2 ;• za svaki idući nastup članova<br />

HOK-a sufinancirana 30 posto iznosi<br />

170,71 EUR/m 2 .<br />

Puna cijena izlaganja iznosi 243,88<br />

EUR/m 2 za poduzetnike koji nisu članovi<br />

HOK-a.<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> organizira<br />

nastup po sustavu »ključ u ruke«<br />

– svaki izlagač u sklopu priprema svoje<br />

prezentacije, uz izložbeni prostor uređen<br />

sukladno njegovoj prijavi i potrebama<br />

izložbenog prostora, dobiva i:<br />

dva natpisa na štandu, reprezentaciju<br />

i domaćicu na štandu, najavu nastupa,<br />

transport eksponata na relaciji Zagreb-<br />

Beograd-Zagreb i postavu na štandu,<br />

dakle, kompletnu logistiku potrebnu za<br />

kvalitetan sajamski nastup.<br />

Za sve dodatne informacije i prijave<br />

obrtnici se mogu obratiti na kontakte<br />

u Hrvatskoj obrtničkoj komori na telefon:<br />

01/4806-650, Dražen Horvat,<br />

e-mail: drazen.horvat@hok.hr.


Obrtničke <strong>novine</strong><br />

ožujak 2011.<br />

23<br />

www.hok.hr


24 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. OBRAZOVANJE<br />

VACLAV KLENHA, MENADŽER ETF-a ZA HRVATSKU, O AKTIVNOSTIMA EUROPSKE ZAKLADE ZA OBRAZOVANJE<br />

Boljom suradnjom do kvalitetnijeg<br />

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja<br />

S menadžerom Europske<br />

zaklade za obrazovanje<br />

(ETF), gospodinom<br />

Vaclavom Klenhom,<br />

razgovarali smo o ulozi<br />

te europske institucije<br />

u zemljama koje se<br />

pripremaju za ulazak u<br />

EU, stanju strukovnog<br />

obrazovanja u Hrvatskoj<br />

i ulozi Hrvatske<br />

obrtničke komore u<br />

strukovnom obrazovanju<br />

Mirela Franović, prof.<br />

• Možete li ukratko predstaviti<br />

ETF Koja je njegova misija<br />

– ETF je kratica za Europsku zakladu<br />

za obrazovanje (European Training Foundation).<br />

To je agencija Europske unije sa<br />

sjedištem u Torinu u Italiji, osnovana 1994.<br />

godine, s misijom pružanja potpore tranzicijskim<br />

zemljama i zemljama u razvoju<br />

kako bi kroz reformu sustava obrazovanja,<br />

osposobljavanja i tržišta rada iskoristile<br />

potencijale svog ljudskog kapitala. Mi, kao<br />

instrument politike vanjskih odnosa EU-a,<br />

temeljimo naš rad na uvjerenju da razvoj<br />

ljudskih kapitala u perspektivi cjeloživotnog<br />

učenja može dati odlučujući doprinos u<br />

povećanju prosperiteta, stvaranju održivog<br />

razvoja i promicanju socijalne uključenosti.<br />

ETF radi s oko 30 partnerskih zemalja<br />

koje u perspektivi imaju pridruživanje EU<br />

ili se nalaze u njezinu susjedstvu.<br />

Potpora obrazovanju<br />

• Koja je uloga ETF-a u Hrvatskoj,<br />

koliko dugo je prisutan u Hrvatskoj i u<br />

kojem obliku<br />

– U Hrvatskoj, kao i u ostalim partnerskim<br />

zemljama, pružamo podršku tijelima<br />

EU-a i nacionalnim tijelima, na način da<br />

provodimo analize i dajemo savjete vezane<br />

uz politiku obrazovanja i osposobljavanja,<br />

Tko je Vaclav Klenha<br />

Vaclav Klenha rođen je u Pragu,<br />

gdje je diplomirao kemijsko inženjerstvo<br />

te je nakon kratke prakse u industriji<br />

započeo raditi kao nastavnik.<br />

Kasnije se zapošljava u Institutu za<br />

strukovno obrazovanje i osposobljavanje,<br />

a zatim u Ministarstvu obrazovanja,<br />

gdje je zadužen za kemijske<br />

strukovne škole i nastavu kemije u<br />

gimnazijama. Iz javnog sektora odlazi<br />

1993. godine i počinje raditi kao<br />

konzultant, koristeći mogućnosti EU<br />

projekata i programa za obrazovanje<br />

i osposobljavanje, kao što su Leonardo<br />

ili Tempus. Deset godina kasnije<br />

odlazi u ETF i seli u Torino. Njegova<br />

karijera u ETF-u se bliži kraju, jer<br />

uskoro odlazi u mirovinu, no planira<br />

nastaviti raditi kao konzultant.<br />

pružamo potporu hrvatskim institucijama u<br />

izgradnji njihovih kapaciteta i učenju o EU<br />

te organiziramo nacionalna ili višenacionalna<br />

događanja i aktivnosti koje uključuju<br />

različite partnere u našem području rada.<br />

Nadamo se da će sve to pomoći Hrvatskoj<br />

u njenom procesu pridruživanja EU. <strong>Hrvatska</strong><br />

je postala zemlja partner ETF-a 1999.<br />

godine, kada je imenovan prvi menadžer za<br />

Hrvatsku. Menadžer je u stalnom kontaktu<br />

s hrvatskim partnerima i Delegacijom EU te<br />

posjećuje Hrvatsku kako bi planirao i provodio<br />

događanja i aktivnosti. Naši ključni partneri<br />

u Hrvatskoj su relevantna ministarstva<br />

i agencije, ali i socijalni partneri i komore,<br />

kao što je <strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong>. Ovisno<br />

o aktivnostima, ostale kolege iz ETF-a<br />

koji su stručnjaci za određena područja, kao<br />

što su primjerice kvalifikacije, obrazovanje<br />

odraslih ili zapošljavanje, dolaze zajedno u<br />

Hrvatsku i ujedinjuju svoje snage u provedbi<br />

tih aktivnosti. Ako je potrebno, angažiramo<br />

vanjske stručnjake iz drugih zemalja<br />

članica ili iz Hrvatske.<br />

<strong>Hrvatska</strong> također sudjeluje u ETF-ovim<br />

regionalnim projektima u koje su uključene<br />

i druge zemlje JI Europe. Nedavno su provedena<br />

tri takva projekta: Socijalna uključenost<br />

u obrazovanju i osposobljavanju,<br />

Zajedničko učenje (u osiguranju kvalitete u<br />

strukovnom obrazovanju i osposobljavanju,<br />

obrazovanju odraslih i postsekundarnom<br />

strukovnom obrazovanju i osposobljavanju)<br />

i Poduzetničko učenje. Zadnji projekt<br />

je, među ostalim, pomogao u osnivanju Regionalnog<br />

centra za razvoj poduzetničkih<br />

kompetencija zemalja jugoistočne Europe<br />

(SEECEL) 2008. u Zagrebu.<br />

Novi projekti<br />

• Koje će biti najvažnije aktivnosti<br />

ETF-a u Hrvatskoj ove godine<br />

– To će biti izvješće o razvoju ljudskih<br />

potencijala u Hrvatskoj koje ETF radi po<br />

nalogu Europske komisije. Cilj ovog izvješća<br />

je osigurati informacije za programiranje<br />

Instrumenata pretpristupne pomoći<br />

(IPA) i Europskog socijalnog fonda (ESF)<br />

i nacionalni proces donošenja politike<br />

obrazovanja i osposobljavanja, zapošljavanja<br />

i socijalne uključenosti. Naš je cilj<br />

analizirati sposobnost obrazovnog sustava<br />

zemlje da »proizvede« ishode učenja potrebne<br />

za poboljšanje zapošljivosti, konkurentnosti<br />

i jednakosti u kratkoročnoj i<br />

srednjoročnoj perspektivi. U listopadu će<br />

se o izvješću raspravljati na nacionalnoj<br />

radionici u Zagrebu, a komentari koje dobijemo<br />

će nam pomoći da dovršimo i objavimo<br />

izvješće krajem ove godine. Ostale<br />

aktivnosti u 2011. obuhvaćaju razmjenu<br />

znanja o ispitivanju i predviđanju potreba<br />

za vještinama, podizanje svijesti o utemeljenom<br />

donošenju politika i uključivanje<br />

ETF-ovih stručnjaka u povezivanje Hrvatskog<br />

kvalifikacijskog okvira s Europskim<br />

kvalifikacijskim okvirom.<br />

• Vi ste zadnjih nekoliko godina menadžer<br />

za Hrvatsku. Kako biste opisali<br />

Vašu ulogu<br />

– Bila mi je čast raditi kao menadžer za<br />

Hrvatsku više od dvije godine i to mi je bilo<br />

zaista zanimljivo iskustvo. Moja je uloga<br />

bila usko povezana s ulogom ETF-a. Pokušao<br />

sam što više naučiti o zemlji i ljudima,<br />

i razumjeti ih. Moja želja je bila održati, ali<br />

i po potrebi, obnoviti dobre radne odnose<br />

ETF-a i glavnih hrvatskih partnerskih institucija<br />

i pomoći im u dijalogu putem okupljanja<br />

raznih partnera na sastancima u našoj<br />

organizaciji. Trenutno ove odgovornosti<br />

predajem mojoj kolegici Simoni Rinaldi.<br />

Izazovi u hrvatskom<br />

obrazovnom sustavu<br />

• Kako procjenjujete suradnju između<br />

različitih dionika u strukovnom<br />

obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj,<br />

a kako usmjerenost strukovnog<br />

obrazovanja i osposobljavanja<br />

prema potreba tržišta rada<br />

– Smatram da hrvatsko obrazovanje i<br />

osposobljavanje ima velik potencijal. Potvrda<br />

toga su odlične strukovne škole koje<br />

sam vidio, predani ravnatelji i nastavnici<br />

te hrvatski stručnjaci i službenici u tom<br />

području koje sam upoznao. Kao i u drugim<br />

tranzicijskim zemljama, uključujući<br />

i moju, još uvijek postoje mnogi izazovi<br />

koje je potrebno svladati i stvari koje je<br />

potrebno popraviti. Dva najvažnija su u<br />

Vašem pitanju: suradnja među dionicima<br />

u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju<br />

i odgovor strukovnog obrazovanja i osposobljavanja<br />

na potrebe tržišta rada. Prvo<br />

je vrlo usko povezano s drugim – dionici<br />

moraju bolje surađivati kako bi poboljšali<br />

veze između strukovnog obrazovanja i<br />

osposobljavanja i tržišta rada. Također, još<br />

uvijek nedostaje jako strateško vodstvo<br />

reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja<br />

i bolja potpora školama. No,<br />

optimističan sam, jer vidim poboljšanja i<br />

jer proces pridruživanja EU donosi dobre<br />

primjere te fondove i potpore.<br />

Značajna uloga<br />

Komore<br />

• Kako vidite ulogu<br />

koju <strong>Hrvatska</strong> obrtnička<br />

<strong>komora</strong> ima u strukovnom<br />

obrazovanju i<br />

osposobljavanju<br />

– Mislim da Komora<br />

ima jako važnu ulogu u razvoju<br />

naukovanja u Hrvatskoj.<br />

To je dobar primjer<br />

kako strukovno obrazovanje<br />

i osposobljavanje može<br />

biti usmjereno na praksu i<br />

usko povezano s potrebama<br />

radnog mjesta. Prema<br />

mojem mišljenju, Komora<br />

bi mogla puno učiniti i u<br />

moderniziranju obrtničkog<br />

sektora u Hrvatskoj,<br />

uz sve poštovanje prema<br />

njegovoj tradiciji.<br />

Pojavljuju se novi obrti<br />

koji mogu postati vrlo privlačni<br />

mladim ljudima – to<br />

bi moglo biti područje na<br />

kojem bi Komora mogla<br />

raditi. Komora bi također<br />

trebala imati jači glas u razvoju<br />

Hrvatskog kvalifikacijskog<br />

okvira i inzistirati<br />

na obrtničkim kvalifikacijama,<br />

uključujući nove,<br />

kako bi dobila odgovarajuće<br />

mjesto u Okviru,<br />

omogućila povezanost s<br />

drugim kvalifikacijama i<br />

prohodnost prema višim<br />

razinama u karijeri. Smatram<br />

da bi se to trebalo<br />

dogoditi vrlo uskoro i rezultirati<br />

prvim konkretnim<br />

primjerima kvalifikacija.<br />

To bi pomoglo ljudima da<br />

bolje razumiju Hrvatski<br />

kvalifikacijski okvir i da ga<br />

konačno vide kao praktičan<br />

alat i za obrtništvo.<br />

prva SJEDNICA ODBORA ZA<br />

STRUKOVNU IZOBRAZBU<br />

Za kvalitetu provedbe<br />

javnih ovlasti<br />

U<br />

srijedu, 9. ožujka 2011., održana je 1. konstituirajuća<br />

sjednica Odbora za strukovnu izobrazbu u<br />

sljedećem sastavu: predsjednik Stipo Barukčić (POK<br />

Požeško-slavonske županije), potpredsjednik Vlado<br />

Crkvenac (POK Zagreb), članovi Ivan Šuljić (POK<br />

Ličko-senjske županije), Valter Karlović (OK Istarske<br />

županije), Zvonko Jurković (OK Primorsko-goranske<br />

županije), Milan Jadrešić (OK Šibensko-kninske<br />

županije) i Ante Lukačić (OK Zadarske županije).<br />

Na dnevnom redu je, među ostalim, bilo upoznavanje<br />

s javnim ovlastima Hrvatske obrtničke komore, vizija<br />

daljnjeg razvoja obrazovanja za obrtništvo te osiguranje<br />

kvalitete u provedbi javnih ovlasti. Odbor je<br />

usvojio prijedlog za imenovanje vanjskih članova Odbora,<br />

po jednog predstavnika MINGORP-a, MZOŠ-a,<br />

ASOO-a i strukovne škole, te donio odluku o osnivanju<br />

posebne radne skupine za osiguranje kvalitete u<br />

provedbi javnih ovlasti u području obrazovanja. (mf)<br />

Članovi Odbora za strukovnu izobrazbu<br />

PREDSTAVLJAMO MAJSTORE – STRUČNE UČITELJE<br />

Svjetlana Celija: Praktični dio<br />

naukovanja nema alternativu<br />

Asim Čabaravdić<br />

– Ovaj naš posao mora imati budućnost,<br />

a to se može osigurati samo<br />

putem pomlatka – obrazovanjem i<br />

osposobljavanjem novih naraštaja,<br />

jer praktični dio naukovanja nema<br />

alternativu. Tijekom školovanja naučila<br />

sam da čovjek treba učiti cijeli<br />

život i toga se držim. U moj restoran<br />

naučnici dolaze u sklopu suradnje<br />

s pulskom Ugostiteljskom školom<br />

i za svakog naučnika poželim da<br />

može s ponosom reći da je bio na<br />

naukovanju u restoranu Vodnjanka<br />

i da to zorno potvrdi svojim kvalitetnim<br />

radom – kaže Svjetlana Celija,<br />

vlasnica restorana Vodnjanka u Vodnjanu<br />

(s osam zaposlenih), vrhunska<br />

kuharica i menadžerica koja već<br />

godinama nesebično prenosi svoje<br />

znanje na naučnike. Svjetlana na<br />

praksi ima najmanje tri, a ove godine<br />

šest učenika (pet iz pulske i jedan<br />

iz rovinjske Ugostiteljske škole). U<br />

Vodnjanki je do sada praksu uspješno<br />

obavilo više od 30 naučnika.<br />

Nonina kuhinja<br />

Nekadašnja gimnazijalka i studentica<br />

prve generacije opatijskog<br />

Fakulteta ugostiteljstva i turizma<br />

u Opatiji konobu svojih roditelja<br />

s istarskim jelima preuredila je u<br />

moderan restoran za suvremene<br />

gurmane. U svom radu više od tri<br />

desetljeća koristi prikupljene starinske<br />

recepte vodnjanskih starosjedilaca<br />

i priprema jela kakva su radile<br />

njezine none »po starinski«. U svoja<br />

gurmanska ostvarenja uvijek unosi<br />

i nešto novo, primjerice, gostima<br />

je ponudila pljukance u umaku od<br />

lavande, okruglice od bakalaja (bakalar)<br />

u pivskom tijestu s lavandom,<br />

okrugle tikvice nadjevene sirom od<br />

lavande, a kao desert tortu od badema,<br />

marcipana i lavande. Vodnjanka,<br />

međutim, spada u rijetke restorane<br />

u Istri u kojima se ne nudi riba.<br />

– Mi smo blizu mora, ali nismo<br />

tik uz more, nego pripadamo<br />

unutrašnjosti poluotoka i zato smo<br />

razvili kuhinju, onakvu kakva postoji<br />

u selima u unutrašnjosti Istre<br />

i upravo smo po tome vrlo prepoznatljivi.<br />

Umjesto ribe naši gosti<br />

uživaju u pršutu, mesu, istarskim<br />

kobasicama, divljači, tjestenini,<br />

a tu su i puževi s palentom, bumbarske<br />

lazanje i niz drugih slanih<br />

i slatkih delicija, u koje je uključeno<br />

kvalitetno vino i maslinovo<br />

ulje – kaže Svjetlana dodavši da su<br />

naučnicima vrata njezina restorana<br />

uvijek otvorena.<br />

www.hok.hr<br />

Svjetlana Celija i učenici Josip Marković, Fabio Forlani i Mario Jurman<br />

Kad tanjuri pjevaju<br />

Svjetlana Celija spada u majstore<br />

kulinarstva koji svoje znanje i<br />

svoja umijeća ne čuvaju ljubomorno<br />

za sebe, nego nesebično prenose<br />

na mlade, buduće kulinarske majstore.<br />

Pri tome koristi vrlo originalan,<br />

osobni stil vrednovanja jela<br />

koja pripreme učenici.<br />

– Moje učenike na praksi u Vodnjanki,<br />

kada nešto sami priprave<br />

ovako ocjenjujem: »Ovo je dobro,<br />

ovo nema dušu, ovo je za dva minus,<br />

ovaj tanjur pjeva, a ovaj drugi<br />

ni malo ne pjeva«. Na početku<br />

su svi iznenađeni mojim stilom i<br />

onda im pojasnim kako tanjuri i<br />

hrana pjevaju zgotovljeni s ljubavlju.<br />

Svaki gost iz restorana treba<br />

izaći pjevajući, tj. da se nakon<br />

obroka osjeća ugodno i zadovoljno,<br />

počevši od tzv. običnog gosta<br />

do šefa države – kaže Svjetlana.<br />

U njezinim delicijama uživali su<br />

na otočju Brijuni i bivši i sadašnji<br />

predsjednik RH, zajedno s akreditiranim<br />

diplomatima u našoj zemlji.


SUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

ožujak 2011.<br />

25<br />

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA<br />

CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS<br />

rješenje je medijacija*<br />

*<br />

Medijacija je jeftin, brz i učinkovit način rješavanja sporova.<br />

Rješite spor medijacijom tako da obje strane pobjede i nastave<br />

suradnju!<br />

Razmišljate li o podnošenju tužbe sudu ili Vaše poslovanje već opterećuje sudski spor koji vodite s bivšim poslovnim<br />

partnerom, bankom, osiguravajućim društvom, jedinicom lokalne samouprave, državom ili nekim drugim<br />

subjektom<br />

<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> nudi Vam medijaciju kao rješenje. Za sve dodatne informacije i informativne materijale<br />

o ovom načinu rješavanja sporova i našoj usluzi, obratite nam se s punim povjerenjem na sljedeće kontakte:<br />

T +385 1 48 06 617 / 48 06 618<br />

F +385 1 48 06 629 / 48 46 610<br />

E mirenje@hok.hr<br />

W www.hok.hr<br />

Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori<br />

Court of Honour and Mediation Center / Croatian Chamber of Trades and Crafts / <strong>Hrvatska</strong> / Croatia / Zagreb / Ilica 49/II<br />

SUD ČASTI<br />

HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE<br />

Zagreb, Ilica 49/II<br />

Broj: O-II-65/2010<br />

Zagreb, 16. veljače 2011. g.<br />

PRESUDA<br />

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca:<br />

P. B., kao predsjednika vijeća, te V. F., A. C., B. V. i D. G., kao članova vijeća, uz<br />

sudjelovanje tajnice suda Suzane Kolesar, dipl. iur., kao zapisničarke u pravnoj stvari<br />

prijavitelja »V.« d.o.o. za trgovinu i usluge, Zagreb zastupane po Odvjetničkom društvu<br />

»Jurin & Vogrinc«, Palmotićeva 35, Zagreb, protiv prijavljenog Vlade Palića, vlasnika<br />

uslužnog obrta »Enigma«, Braće Seljan 23, Zagreb zastupanog po Petru Petriću, odvjetniku<br />

iz Zajedničkog odvjetničkog ureda »Petar Petrić & Ana Marija Kajić«, Zagreb,<br />

Trnjanska 37, radi povrede trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta, odlučujući<br />

o žalbi prijavljenoga protiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatske obrtničke<br />

komore <strong>broj</strong> O-I-2/2010 od 4. svibnja 2010. g. na nejavnoj sjednici održanoj dana 16.<br />

veljače 2011. g. bez nazočnosti stranaka<br />

PRESUDIO JE<br />

Odbija se žalba prijavljenoga zbog neosnovanosti, a presuda Suda časti Hrvatske<br />

obrtničke komore br. O-I-2/2010 od 4. svibnja 2010. g. potvrđuje i ispravlja tako<br />

da sad glasi:<br />

Prijavljeni Vlado Palić, vlasnik uslužnog obrta »Enigma«,<br />

Braće Seljan 23, Zagreb<br />

ODGOVORAN JE<br />

što je protivno čl. 22 Ugovora o zakupu poslovnog prostora, koji je zaključen<br />

između stranaka 19. 06. 2008.g., aktivirao zadužnice, koje su mu predane kao osiguranje<br />

za plaćanje ugovorne kazne poradi prijevremenog prestanka ugovornog<br />

odnosa, prije nego što je ugovorna kazna dospjela na naplatu,<br />

čime je postupao protivno čl. 10. st. 2 toč. 2 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke<br />

komore (NN 11/07 i 81/08), pa mu se po konačnosti presude izriče<br />

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE<br />

I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA<br />

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.<br />

www.hok.hr


26 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />

Piše: Marko Pekica<br />

U<br />

prošlom <strong>broj</strong>u mojega druženja<br />

s vama, poštovani poduzetnici,<br />

obrtnici i drugi dragi čitatelji<br />

Obrtničkih novina, završio sam s apelom<br />

da u vašim sveukupnim marketing aktivnostima<br />

s kupcima i potrošačima vodite<br />

posebno računa o humanosti, ljubavi, toleranciji<br />

i uglađenom ponašanju. U ovom<br />

<strong>broj</strong>u želim vas upoznati s još nekim značajkama<br />

marketinga koje ne smijemo ispustiti<br />

iz vida ukoliko želimo biti uspješni<br />

u našem svakodnevnom poslovanju.<br />

Prvo na što vas želim upozoriti i što<br />

želim naročito istaknuti je moja zamolba<br />

da shvatite da marketing nije, kako kod<br />

nas kažu, samo »reklama« ili samo prodaja.<br />

Marketing je mnogo više od toga.<br />

Marketing je sinteza <strong>broj</strong>nih znanstvenih<br />

i kreativnih disciplina koje svaka na<br />

svoj način pridonose uspješnom razvoju<br />

ideja o rađanju i životu određenog proizvoda.<br />

Stručnjaci za marketing brinu o<br />

kreiranju svakog proizvoda ili usluge, a<br />

još prije toga, istraživanjem utvrđuju treba<br />

li tržište uopće takav proizvod kakav<br />

mi želimo lansirati na određeno tržište,<br />

odnosno postoji li na tom tržištu tzv. tržišna<br />

rupa za našu ideju – naš proizvod.<br />

Ako je odgovor pozitivan, onda stručnjaci<br />

za brandiranje kreću na posao kreiranja<br />

imena, logotipa, znaka (simbola),<br />

boje, letteringa (fonta) i ambalaže naših<br />

proizvoda. Stručnjaci iz odjela prodaje<br />

određuju cijenu proizvoda, kanale distribucije<br />

i mjesto prodaje. Stručnjaci, pak,<br />

za promidžbu, PR, unapređenje prodaje,<br />

sponzorstvo i evente istovremeno kreću<br />

na posao kreiranja najboljih poruka koje<br />

ćemo koristiti u procesu komuniciranja s<br />

našim kupcima (potrošačima).<br />

Molim vas upamtite: Mi možemo<br />

imati kvalitetan proizvod, odličan tehnički<br />

know-how i godine iskustva u<br />

svim segmentima određenog posla od<br />

proizvodnje i distribucije do prodaje<br />

i financija, ali ako želimo da nam posao<br />

cvjeta poput najljepšeg cvijeta i da<br />

raste i razvija se kao moćno i veliko<br />

stablo, u svom poslu moramo koristiti<br />

najvažniji alat koji nam je potreban da<br />

budemo uspješni. Taj alat zove se marketing<br />

plan. O njegovu sadržaju i jasno<br />

postavljenim zadacima i ciljevima te<br />

instrumentima koje ćemo koristiti u<br />

njihovoj realizaciji, ovisi puno toga.<br />

Doista, dobar marketing plan pridonijet<br />

će mnogo toga što će naš posao<br />

učiniti uspješnijim i profitabilnijim. Na<br />

žalost, mnogi poslovni ljudi, pogotovo<br />

oni koji imaju ili vode manje tvrtke, pogrešno<br />

misle kako će njihovo poslovanje<br />

biti uspješno i bez marketing plana. No,<br />

to sigurno neće. Praktičari i teoretičari<br />

marketinga takve ljude svojim savjetima<br />

i upozorenjima stalno podsjećaju na<br />

to da svaki onaj tko ne planira svoje aktivnosti<br />

na tržištu, unaprijed planira svoj<br />

neuspjeh. No, na svu sreću, u svijetu ima<br />

mnogo više poslovnih ljudi i tvrtki (među<br />

koje ubrajam i mnoge od vas) koji dobro<br />

znaju da njihov generalni poslovni plan<br />

mora sadržavati i detaljan marketing<br />

plan. Oni dobro znaju da bez marketing<br />

plana njihov poslovni plan neće biti nikada<br />

uspješan.<br />

Što je zapravo marketing plan<br />

Svaki marketing plan (njegov sadržaj)<br />

u najvećoj mjeri sastoji se od odgovora<br />

na <strong>broj</strong>na pitanja čiji nam odgovori<br />

jasno govore kako ćemo ostvariti svoj<br />

prodajni cilj, koliko ćemo investirati u<br />

ostvarenje toga cilja te kojim ćemo se<br />

komunikacijskim sredstvima služiti u<br />

njegovu dostizanju. Zato si i vi, dragi<br />

Planiranjem do uspjeha<br />

Obećajmo manje,<br />

učinimo (pružimo) više!<br />

U svom radu moramo uvijek pronalaziti<br />

načine da našim kupcima pružamo<br />

više od onoga što oni od nas<br />

očekuju.<br />

Što možemo učiniti da<br />

bismo nadmašili naša<br />

obećanja<br />

• skratimo rok isporuke naručenih<br />

proizvoda<br />

• ponudimo našu besplatnu servisnu<br />

službu<br />

• naš prodavač mora uvijek biti<br />

iskren, srdačan, nasmijan, profesionalan,<br />

human, uvijek dostupan<br />

uz naglašeni osjećaj za<br />

druge ljude<br />

• naš prodavač mora uvijek biti<br />

spreman činiti dobro<br />

• naš prodavač mora uvijek težiti za<br />

sobom ostavljati dugotrajan i snažan<br />

dojam civiliziranog čovjeka<br />

• dobar pristup našem kupcu uvijek<br />

će nam nuditi veće šanse u dostizanju<br />

naših ciljeva<br />

• mnogi će kupci s radošću prihvatiti<br />

naše prodajne uvjete, ako su<br />

u našem društvu doživjeli pravi<br />

tretman<br />

• naši ljudi moraju znati da je vrijeme<br />

bahatosti, osornosti i ohole samodopadnosti<br />

već odavno odjurilo<br />

u neka prošla vremena<br />

• naši ljudi moraju biti posebno<br />

pažljivi pri kreiranju i odabiru<br />

pravih riječi s kojima ćemo komunicirati<br />

međusobno, ali i s našim<br />

kupcima.<br />

moji prijatelji, prije nego krenete na taj<br />

put ostvarenja vaših ciljeva (jer marketing<br />

plan je i rut mapa našega posla),<br />

morate postaviti mnoga pitanja koja su<br />

u najtješnjoj vezi s vašim projektom,<br />

čiji će vam odgovori omogućiti lakše i<br />

uspješnije stizanje do vašega cilja.<br />

Ta »rut mapa« mora pokrivati tri bazna<br />

područja vaših interesa: Spoznaju<br />

gdje ste sada, Kamo želite ići i Kako ćete<br />

»putovati« do vašega odredišta (čitaj:<br />

kako ćete ostvariti vaš prodajni cilj)<br />

Ako ste vaš plan zamislili kao rut<br />

mapu, vi najprije morate znati od kuda<br />

ćete startati na vaš uspješan put do vašega<br />

cilja. Zato je vaš prvi korak, vaša<br />

prva stepenica, vaša prva obveza u<br />

kreiranju vašeg marketing plana precizno<br />

utvrđivanje gdje se vaš posao (vaš<br />

proizvod) nalazi sada. Molim lijepo,<br />

ovdje je važno znati i potrebito naglasiti<br />

da mi u određeni projekt startamo od<br />

sadašnjeg stanja našega posla. Dakle,<br />

prvo što trebamo učiniti je: odrediti našu<br />

sadašnju tržišnu poziciju. Zato su nam<br />

potrebne sljedeće informacije: informacije<br />

o našim proizvodima; informacije<br />

o našim potencijalnim kupcima (tko su<br />

oni, kakva je njihova kupovna moć, iz<br />

koje regije dolaze, gdje sada žive, kakvo<br />

im je bračno stanje, socijalni status…);<br />

informacije o našoj konkurenciji; informacije<br />

o stanju na tržištu u našoj branši<br />

te informacije o ukupnoj društveno-političkoj<br />

i gospodarskoj situaciji na tržištu<br />

gdje želimo plasirati naše proizvode.<br />

Ovakav pristup omogućit će nam da<br />

točno otkrijemo, saznamo i upoznamo<br />

naše prednosti, naše slabosti (mane,<br />

manjkavosti…), naše prigode i prijetnje<br />

koje bi nam se mogle ispriječiti na putu<br />

ostvarenja našega cilja. Mi moramo utvrditi<br />

našu poziciju ne samo zbog nas i naših<br />

potencijalnih kupaca, nego i zbog naših<br />

poslovnih partnera i banaka koje će pratiti<br />

naš projekt. Takav pristup spriječit će<br />

kasnije moguće pogreške u našem poslu,<br />

a dobro znamo: pogreške znaju biti vrlo<br />

skupe i bolne. Analiza svakog od četiri<br />

na<strong>broj</strong>ana čimbenika (prednosti, slabosti,<br />

prigode i prijetnje) koji mogu ozbiljno<br />

utjecati na realizaciju naših ciljeva, olakšat<br />

će nam definiranje pravilne strategije<br />

našeg nastupa na tržištu. To je vrlo važno,<br />

jer svi znamo da bez objektivne slike<br />

sveukupnih tržišnih uvjeta i da bez pravog<br />

informiranja, prave komunikacije,<br />

odnosno zavođenja naših potencijalnih<br />

kupaca nećemo moći uspješno ostvariti<br />

naše zacrtane ciljeve. Objektivna analiza<br />

će nam jasno pokazati gdje smo moćni,<br />

gdje su naše prednosti, ali i gdje su naše<br />

slabosti te moguće prijetnje realizaciji naših<br />

tržišnih prigoda. Kada smo ustanovili:<br />

kakvi smo, gdje želimo ići i što želimo<br />

postići, mnogo ćemo lakše odrediti što<br />

ćemo poduzeti, odnosno kako ćemo putovati<br />

od točke A do točke Ž, kako bismo<br />

što uspješnije stigli do našega cilja. U prijevodu<br />

ili doslovno rečeno, našim marketing<br />

planom moramo točno precizirati<br />

kako planiramo i pomoću kakve marketing<br />

strategije želimo dostići zacrtane<br />

ciljeve. Planirajte, koordinirajte, pratite,<br />

analizirajte, racionalizirajte, korigirajte i<br />

uvijek slušajte glas vašeg tržišta. Budete<br />

li tako postupali, mnogo ćete uspješnije<br />

ispunjavati želje i potrebe vaših potrošača.<br />

A, vi dobro znate što je zadovoljan<br />

potrošač i što on donosi vašem poslu. On<br />

je kralj i njemu se moramo klanjati.<br />

Ne zaboravite: u prodaji postoje samo<br />

tri koraka – prodati sebe (molim, ne shvatiti<br />

doslovno), prodati proizvod ili uslugu<br />

i treći korak, ponovno prodati. Ovaj treći<br />

korak je, uz kvalitetu proizvoda, najvažniji.<br />

S ljubavlju i strašću sve uvijek ide<br />

mnogo lakše. Što smo srdačniji, skromniji,<br />

humaniji i što više znamo, bit ćemo<br />

ljudima draži i simpatičniji, a ugled naše<br />

tvrtke bit će veći i učinkovitiji.<br />

<br />

Svi oni koji me žele<br />

kontaktirati radi konzultacija i<br />

unapređenja svog poslovanja,<br />

mogu to učiniti putem e-maila<br />

marko.pekica@zg.t-com.hr<br />

Paketi i krediti za mala<br />

poduzeća i obrtnike<br />

OTP banka prepoznala je zahtjeve malog<br />

poduzetništva i oblikovala svoje proizvode<br />

u skladu s njihovim željama i potrebama.<br />

Klijentima koji žele koristiti više proizvoda<br />

i usluga istovremeno nudi mogućnost<br />

ugovaranja paketa proizvoda.<br />

Paketi su dostupni u dva modela OTP Start i<br />

OTP Ekstra. U ponudi paketa su usluga vođenja<br />

kunskog računa za redovno poslovanje, usluga<br />

internet bankarstva, Visa Business kartica i<br />

usluga SMS info.<br />

Ugovaranjem paketa OTP Start ili OTP<br />

Ekstra klijenti ostvaruju znatnu uštedu jer je<br />

jedinstvena mjesečna naknada koju plaćaju za<br />

korištenje paketa niža nego kada proizvode iz<br />

paketa koriste pojedinačno.<br />

Povoljniji krediti korisnicima<br />

paketa<br />

Korisnicima paketa trenutno se nudi posebna<br />

pogodnost – mogućnost ugovaranja kredita<br />

uz povoljniju kamatnu stopu.<br />

Ako zadovoljavaju uvjete odobravanja kredita<br />

ovisno o potrebama mogu odabrati:<br />

• kratkoročni kredit za obrtna sredstva uz<br />

OTP Start ili OTP Ekstra paket s promjenjivom<br />

kamatnom stopom 8,99%<br />

• dugoročni investicijski kredit uz OTP<br />

Start ili OTP Ekstra paket s promjenjivom<br />

kamatnom stopom 6,99%.<br />

Namjena kratkoročnog kredita za obrtna<br />

sredstva uz OTP Start ili OTP Ekstra paket<br />

je ulaganje u obrtna sredstva. Rok povrata<br />

kredita je do 1 godine, a dinamika otplate<br />

ugovara se s klijentom (mjesečno, tromjesečno,<br />

polugodišnje). Iznos kredita ovisi o kreditnoj<br />

sposobnosti klijenta.<br />

Dugoročni investicijski kredit uz OTP<br />

Start ili OTP Ekstra paket odobrava se za<br />

investicijska ulaganja u:<br />

• kupnju, izgradnju i proširenje poslovnih<br />

prostora i kupnju zemljišta<br />

• nabavku strojeva, opreme i alata<br />

• proširenje osnovnog stada ili jata<br />

• podizanje dugogodišnjih nasada<br />

• refinanciranje postojećih kredita u OTP<br />

banci ili drugim bankama uz uvjet da po istima<br />

nema dospjelog duga.<br />

Iznos kredita ovisi o kreditnoj sposobnosti<br />

klijenta. Rok povrata je od 1 do 10 godina<br />

uz mogućnost grace perioda do 12 mjeseci,<br />

a dinamika otplate ugovara se s klijentom<br />

(mjesečno, tromjesečno, polugodišnje).<br />

www.hok.hr<br />

NOVA USLUGA HEP-Opskrbe<br />

Internetska aplikacija »Moj račun«<br />

Na internetskoj stranici HEP-Opskrbe d.o.o. nalazi se<br />

nova aplikacija »Moj račun« namijenjena kupcima<br />

HEP-Opskrbe d.o.o. U želji za održavanjem i razvijanjem<br />

dobrih odnosa s kupcima, HEP-Opskrba d.o.o.<br />

omogućila je svojim kupcima on-line uvid u stanje svog<br />

računa za električnu energiju. Nakon registracije kupci<br />

imaju mogućnost pregleda uplata, praćenja prometa, ispisa<br />

računa, slanja računa e-mailom, sigurnog pohranjivanja<br />

svojih računa. Aplikacija je vrlo jednostavna za<br />

korištenje, dok grafički prikazi olakšavaju preglednost<br />

svih podataka, koji se, između ostalog, mogu sortirati po<br />

iznosima, datumima i ostalim zadanim kriterijima. Usluga je dostupna 24 sata dnevno, a pristup<br />

aplikaciji »Moj račun« moguć je samo kupcima HEP-Opskrbe d.o.o.<br />

Sukladno potrebama kupaca, koji svoje komentare mogu slati na e-mail adresu opskrba@hep.hr,<br />

u budućnosti će i nove usluge biti dostupne on-line.<br />

Smanjene naknade<br />

za CEMT dozvole<br />

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo<br />

je Odluku o visini naknade za stranu<br />

dozvolu i visini naknade za trošak postupka raspodjele<br />

stranih dozvola (CEMT), koja je objavljena<br />

23. ožujka 2011. godine u Narodnim novinama.<br />

Odlukom se smanjuju visine naknade za strane<br />

dozvole i trošak postupka raspodjele. Prema Odluci,<br />

naknada za korištenje CEMT dozvole koja vrijedi<br />

na teritoriju Republike Austrije, a ne vrijedi<br />

na teritoriju Republike Italije, iznosi 250,00 kuna<br />

mjesečno. Naknada za korištenje CEMT dozvole<br />

koja vrijedi na teritoriju Republike Italije, a ne vrijedi<br />

na teritoriju Republike Austrije, iznosi 150,00<br />

kuna mjesečno. Naknada za korištenje CEMT<br />

dozvole koja ne vrijedi na teritoriju Republike<br />

Austrije niti na teritoriju Republike Italije iznosi<br />

125,00 kuna mjesečno.<br />

Naknada za korištenje dnevnika putovanja<br />

iznosi 100,00 kuna, a uplata se obavlja jednokratno<br />

do ispunjenja dnevnika. Naknada za korištenje<br />

pojedinačne dozvole iznosi 5,00 kuna. Naknada<br />

za trošak postupka raspodjele pojedinačne dozvole<br />

iznosi 5,00 kuna.<br />

Smanjenje navedene naknade jedan je od zahtjeva<br />

predstavnika prijevoznika koji su iznije-<br />

ti na sastancima u Ministarstvu mora, prometa i<br />

infrastrukture i Ministarstvu financija. Na sastancima<br />

je aktivno sudjelovao Vladimir Celiščak,<br />

predsjednik Ceha prijevoznika Hrvatske obrtničke<br />

komore.<br />

Odluka je stupila na snagu 1. travnja 2011. godine.<br />

M. Justament


MEDIJI O<br />

OBRTNIŠTVU<br />

Tko je kome dužan<br />

Najnoviji podaci o nelikvidnosti<br />

pokazuju da nepodmirene obveze<br />

iznose 36,7 milijardi kuna. Među<br />

onima koji ne podmiruju svoje obveze,<br />

80 posto je onih koji, ne samo<br />

da ne plaćaju duže od godine dana,<br />

već više i ne postoje. U posljednje<br />

dvije godine <strong>broj</strong> onih koji ne plaćaju<br />

povećao se za više od 20 posto,<br />

duguje se državi, radnicima, dobavljačima,<br />

a često se prelazi i u sivu<br />

zonu – prenosi <strong>Hrvatska</strong> televizija.<br />

Gradski poslovni<br />

prostori obrtnicima<br />

Vlada bi uskoro trebala izjednačiti<br />

načine prodaje poslovnih<br />

prostora u vlasništvu države i lokalne<br />

uprave obrtnicima. Lokalna<br />

uprava dosad je morala raspisivati<br />

natječaje za sve na tržištu, a obrtnik<br />

bi imao pravo prvokupa samo ako<br />

ponudi cijenu koju je dao najbolji<br />

ponuđač – piše Poslovni dnevnik.<br />

Hvalevrijedna<br />

akcija Riječana<br />

Riječki obrtnici odlučili su se na<br />

hvalevrijednu akciju – svojim rukama<br />

obnoviti unutrašnjost Centra<br />

za rehabilitaciju djece s oštećenjem<br />

sluha i govornim poteškoćama<br />

Slava Raškaj.<br />

Ovo nije prvi put da Udruženje<br />

obrtnika pomaže potrebitim ustanovama,<br />

pomogli su uređenju OŠ<br />

Vežica, Doma I. B. Mažuranić te<br />

dječje bolnice na Kantridi – prenosi<br />

KANAL RI.<br />

Kako do radnika<br />

Vlasnica slastičarskog obrta<br />

Slavica Horvat iz Virovitice dvije<br />

godine ne može naći radnika za<br />

pripremu kolača, peciva…<br />

– Nudimo dobre uvjete, ali<br />

nema radnika, danas rijetki žele<br />

raditi »po starinski«, bez brzih krema.<br />

Nadam se da ću ovdje naći<br />

pravi osobu – poručila je S. Horvat<br />

na Sajmu poslova u Virovitici –<br />

prenosi Večernji list.<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

ožujak 2011.<br />

ZAGREBAČKI OBRT AUTOKAROSERIJA OREŠIĆ NASTAVLJA TRADICIJU OBITELJSKOG POSLA IZ<br />

1946. GODINE<br />

Kako opstati u krizi unatoč konkurenciji<br />

Rad na crno je jako<br />

izražen u našoj<br />

djelatnosti i, na<br />

žalost, to je odraz<br />

našeg društva. Ljudi<br />

ne mogu platiti uslugu<br />

pa pribjegavaju<br />

nekim alternativnim<br />

mogućnostima, koje<br />

bi trebale biti jeftinije<br />

Kako opstati u krizi, unatoč<br />

konkurenciji »velikih« i onih<br />

koji rade na crno te održati<br />

obiteljski obrt punih 65 godina svjedoči<br />

nam zagrebački obrtnik Boris<br />

Orešić, vlasnik Autokaroserije Orešić.<br />

Po zanimanju autolimar, obrt je<br />

naslijedio od oca Ivana, koji je vlastiti<br />

posao pokrenuo još davne 1946.<br />

godine.<br />

– Moj je otac nekada proizvodio karoserije,<br />

radio je za mesnu industriju<br />

i hladnjače. Od njega je sve počelo i<br />

zahvaljujući njemu, i ja sam danas tu.<br />

Od njega sam izučio zanat koji sam<br />

prenosio i na mlađe generacije, često<br />

sam imao naučnike, od kojih mnogi<br />

danas imaju svoje radionice, i time se<br />

ponosim – kaže Orešić, koji se danas<br />

Zahvaljujući suradnji Zagrebačke<br />

banke i obrtničkih <strong>komora</strong> županija<br />

Krapinsko-zagorske, Međimurske,<br />

Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske,<br />

Virovitičko-podravske, Osječkobaranjske<br />

i Koprivničko-križevačke te<br />

udruženja obrtnika Zaprešića, Samobora,<br />

Jastrebarskog i Velike Gorice obrtnicima<br />

su osigurani povoljniji uvjeti<br />

kreditiranja. Riječ je o kratkoročnim<br />

Fiat 500 iz 1968. godine u odličnom<br />

je stanju i danas<br />

bavi popravkom limarije na svim vozilima<br />

te cjelokupnom uslugom popravka<br />

karoserije, servisom, popravkom i<br />

zamjenom auspuha.<br />

ZAGREBAČKA BANKA<br />

Povoljniji krediti za obrtnike<br />

kreditima za financiranje povremenih<br />

potreba u obrtnim sredstvima te o<br />

dugoročnim kreditima za financiranje<br />

trajnih obrtnih sredstava, uz nižu kamatnu<br />

stopu i naknadu za obradu kreditnog<br />

zahtjeva.<br />

Iznos kredita nije ograničen već ovisi<br />

o kreditnoj sposobnosti pojedinog<br />

obrtnika, a rok otplate je do 12 mjeseci<br />

za kratkoročne kredite te do tri godine<br />

Kriza i rad na crno<br />

Na pitanje, kako opstaje u krizi, kaže<br />

da je to danas vrlo teško, jer dosta ljudi<br />

popravlja vozila u ovlaštenim servisima,<br />

a posla je sve manje.<br />

– Imamo konkurenciju fušera, koji<br />

dosta rade po šupama, radionicama, garažama.<br />

Rad na crno je jako izražen u<br />

našoj djelatnosti i, na žalost, to je odraz<br />

našeg društva. Ljudi ne mogu platiti<br />

uslugu pa pribjegavaju nekim alternativnim<br />

mogućnostima, koje bi trebale<br />

biti jeftinije, ali su često puta daleko<br />

lošije kvalitete – smatra Orešić.<br />

Problem je što nema posla, dodaje, a<br />

onda je teško podmiriti sve obveze.<br />

za dugoročne kredite, uz mogućnost<br />

počeka do šest mjeseci.<br />

Partnerska suradnja između obrtničkih<br />

<strong>komora</strong>, udruženja obrtnika i Zagrebačke<br />

banke rezultat je nastojanja<br />

da u ovom recesijskom razdoblju obrtnicima<br />

omoguće pristup povoljnijem<br />

financiranju, održavanju likvidnosti i<br />

daljnjem razvoju poslovanja.<br />

(ZABA)<br />

27<br />

– Ja se uvijek trudim podmiriti svoje<br />

obaveze i to mi je prvo što moram učiniti,<br />

a ono što meni ostane – to je već<br />

druga stvar. Često puta se dogodi da<br />

financijska situacija nije sjajna, ali to je<br />

djelomično zbog gospodarske situacije<br />

u zemlji, djelomično zbog konkurencije,<br />

i zbog fuša. Sve je to dovelo do toga<br />

da je zanatstvo u autostruci postalo<br />

ugroženo – kaže Orešić.<br />

Što se tiče naplate, dodaje da u pravilu<br />

uspije naplatiti svoje usluge, jer se<br />

trudi poslovati s poznatim mušterijama.<br />

Recept za uspjeh<br />

Mnogi mali obrti propadnu, koji je<br />

Vaš recept za uspjeh, pitali smo ga.<br />

– Moja radionica posluje 65 godina,<br />

zahvaljujući korektnom odnosu prema<br />

klijentima i urednom podmirenju obveza<br />

prema državi. Trudim se da imam korektnu<br />

cijenu, kada pogodim cijenu posla,<br />

da je ne mijenjam. Važno je da prvo ja<br />

budem zadovoljan napravljenim poslom,<br />

a nakon cjelokupnog rada, kad vidim da<br />

je auto dobar, onda znam da će i mušterija<br />

biti zadovoljna. Trudim se poštivati<br />

rokove, kvalitetno odraditi posao, što ljudi<br />

onda prepoznaju – kaže Boris Orešić.<br />

Da voli svoj posao, dokazuje i FIAT 500<br />

iz 1968. godine, koji je sam restaurirao i<br />

danas ga vozi njegova supruga. Također,<br />

1992. godine restaurirao je parnjaču koju<br />

je donirao Tehničkom muzeju u Zagrebu<br />

za odjel vatrogastva.<br />

Renata Puljiz<br />

OBRTNIČKA BURZA<br />

Poštovani obrtnici: oglasite svoje usluge<br />

i proizvode u Obrtničkim novinama!<br />

Javite nam se na kontakte:<br />

Tel: 01/48 06 643, 48 12 262, Fax: 01/48 12 268,<br />

E-mail: obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr, oglasi-on@hok.hr<br />

www.hok.hr<br />

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing<br />

Provjera blokade računa obrtnika i poduzetnika od sada je<br />

dostupna putem telefona. Telefonskim pozivom na 060 887 889<br />

provjerite je li Vaš poslovni partner u blokadi. Cijena poziva je 3<br />

kn+pdv po minuti. Uz blokadu moguće je provjeriti i ostale osnovne<br />

informacije o poduzetniku ili obrtu. Više informacija na<br />

daljinsko upravljanje i<br />

senzorska vrata.<br />

www.torautomatic.hr<br />

www.bonline.hr ili na bonline@bonline.hr<br />

www.mediacom.hr<br />

Poslovno-knjigovodstveni Windows programi<br />

za obrtnike, poduzeća i ugostitelje. Tel.<br />

051/283-031, 098/328-029<br />

KUGLE ROZETE POLUKUGLE IZDUŽENE POLUKUGLE<br />

NEMEC ART, 10296 Luka, Posavci 5a tel/fax: 01/339 42 42<br />

INFOKOM<br />

SOFTWARE & CONSULTING<br />

www.korp.hr, infokom@korp.hr, 021/395-999<br />

POSLOVNI PROGRAMI KORP:<br />

OBRT (rm ili posl. knjige) od 1600,00 kn<br />

PLAĆE<br />

od 900,00 kn<br />

PUTNI NALOZI<br />

400,00 kn<br />

RECEPCIJA<br />

od 1500,00 kn<br />

TURISTIČKA AGENCIJA od 3900,00 kn<br />

i ostali programi – tražimo zastupnike u prodaji<br />

LIFT<br />

INŽENJERING<br />

PULA<br />

• proizvodi sve vrste kućnih dizala<br />

i dizala za osobe s invaliditetom<br />

• Potrošnja 2,5 Kw električne<br />

energije mjesečno<br />

Tvrtka »LIFT- Inženjering«<br />

PULA, proizvodi,<br />

postavlja,servisira,<br />

modernizira sve vrste<br />

liftova (dizala) po<br />

najpovoljnijim cijenama u<br />

HRVATSKOJ sa 5 godina<br />

JAMSTVA!<br />

• PKN06 E-type floor node<br />

and dot matrix indicator<br />

• PK81 seven segment<br />

inidicator with binary input<br />

Mob.: 095/88 66 486 i<br />

092/ 297 33 08<br />

E-mail:<br />

nikola.lift@gmail.com<br />

Mornarički trg 3<br />

52105 PULA<br />

PISMO ISPRIKE<br />

Marka Tomešića, vlasnika obrta Dimnjačar, Zagreb, Dubrava 53, glede pregleda ugrađenog<br />

dimovodnog sistema od strane Ivice Kostanjevca, vlasnika obrta Kostanjevec dimovodni<br />

sustavi, iz Zagreba, Ogrizekova 5, u stanu naručitelja Milana Zrnić u Zagrebu, Krijesnice<br />

53, kako slijedi:<br />

Nakon ugradnje i ponovne reugradnje dimovodnog sistema od strane gore navedenog obrta<br />

na navedenoj lokaciji, u dva sam navrata vršio pregled dimnjaka radi utvrđivanja mogućnosti<br />

priključka plinskog ložišta uređajem Woehler DP 23 te sam, nakon pregleda, u dva<br />

navrata izdao negativan nalaz za uporabu tako pregledanog dimovodnog kanala.<br />

Nakon razgovora sa strankom o rješenju mogućeg problema, preporučio sam joj da dimnjak<br />

zasipa sa toplinskom žbukom (perlitom), obzirom da sam to rješenje smatrao najprikladnijim.<br />

Nakon trećeg pregleda dimnjaka izdao sam pozitivan nalaz te sam potom naknadno ustanovio<br />

da mi jedan set brtvi sa duplim protokom za ispitivanje nije ispravan to jest da je oštećena<br />

gumena brtva. Budući da smo upravo sa tim setom vršili i prethodno ispitivanje i tako<br />

dobili negativni rezultat, isto je i bilo razlog izdavanja prethodnih negativnih nalaza.<br />

Stoga se ovim pismom isprike ispričavam Ivici Kostanjevcu, vlasniku obrta Kostanjevac<br />

dimovodni sustavi te naručitelju Milanu Zrniću iz Zagreba, Krijesnice 53, ukoliko sam gore<br />

navedenim radnjama prouzročio bilo kakvu vrstu neugodnosti svojim postupanjem.<br />

U Zagrebu, 09. ožujka 2011. godine.<br />

Marko Tomešić v.r.<br />

Obrtničke <strong>novine</strong><br />

NAKLADNIK:<br />

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,<br />

PP 166, 10000 Zagreb<br />

Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;<br />

e-mail: hok@hok.hr<br />

ZA NAKLADNIKA:<br />

DRAGUTIN RANOGAJEC,<br />

PREDSJEDNIK HOK-a<br />

REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695,<br />

670, 643; fax: 01/4812 268;e-mail:<br />

obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr<br />

GLAVNA UREDNICA: SNJEŽANA TOMIĆ<br />

IZVRŠNA UREDNICA: RENATA PULJIZ<br />

ADMINISTRATOR: SUZANA MAMIĆ<br />

MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):<br />

SUZANA MAMIĆ,<br />

tel: 01/4812 262, 4806 643,<br />

e-mail: oglasi-on@hok.hr<br />

UREĐIVAČKI KOLEGIJ:<br />

Odbor za informiranje Hrvatske obrtničke<br />

komore<br />

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK:<br />

VJESNIK d.d., Zagreb<br />

MARKETING I DISTRIBUCIJA:<br />

PARK AVENIA d.o.o., Zagreb<br />

NAKLADA: 90.000<br />

tel: 01/3775 230;<br />

info@parkavenia.hr<br />

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju<br />

www.hok.hr

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!