ObrtniÄke novine broj 129 - Hrvatska obrtniÄka komora
ObrtniÄke novine broj 129 - Hrvatska obrtniÄka komora
ObrtniÄke novine broj 129 - Hrvatska obrtniÄka komora
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sve<br />
se radi kao<br />
i prije stotinu<br />
godina, jedino što<br />
tijesto za medenjake<br />
ne mijesimo ručno<br />
nego imamo<br />
mikser<br />
PIXSELL<br />
•<br />
•<br />
Str. 10<br />
S t r . 1 1<br />
PULA<br />
Str. 12<br />
Paul Vandoren, šef delegacije EU u Hrvatskoj<br />
Koristi od jedinstvenog<br />
tržišta veće su od rizika<br />
Str. 4<br />
Izaslanstvo HOK-a kod predsjednika RH<br />
Ive Josipovića<br />
Zanimanje za obrtničke<br />
probleme<br />
Str. 3<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
•<br />
OBNOVLJENA 1994.<br />
UTE MELJENA 1852.<br />
•<br />
BROJ <strong>129</strong> • OŽUJAK 2011. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr<br />
uprava za obrt<br />
Novi ravnatelj Ivan<br />
Zvonimir Galić<br />
na inicijativu HOK-a VLADA UPUTILA SABORU ZAKON O SPRJEČAVANJU<br />
NEREGISTRIRANIH DJELATNOSTI<br />
Fušeri – postanite majstori!<br />
Str. 3<br />
Svaki rad za koji se uzima<br />
novac, a nije prijavljen je<br />
nelegalan rad, i kao takav<br />
predstavlja nelojalnu<br />
konkurenciju svima onima<br />
koji plaćaju svoje obveze,<br />
zaposlenike i isplaćuju plaće<br />
u saboru<br />
Ana Šerić<br />
Konjikovac o<br />
radnim i socijalnim<br />
pravima obrtnica<br />
Str. 2 – 3<br />
PIXSELL<br />
Str. 2<br />
prijevoznici<br />
Odgovornost<br />
i sankcije za<br />
pretovar vozila<br />
Str. 6<br />
PRILOZI<br />
Obrtnički savjetnik<br />
Županijska kronika<br />
Obrtnički savjetnik<br />
Zakonske obaveze<br />
ugostitelja<br />
<br />
Lenko Ugrinić, dipl. ecc.<br />
Z<br />
GODINA V I, BROJ 33 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA<br />
akon o ugostiteljskoj djelatnosti<br />
stupio je na snagu 28. 12. 2006. godine,<br />
a objavljen je u Narodnim novinama<br />
br. 138/ 2006. g. Izmjene i dopune<br />
Zakona objavljene su u NN 43/09 i NN<br />
88/10. U odnosu na stari Zakon donesene<br />
su odredbe koje bi trebale olakšati rad<br />
i ubrzati poslovanje, a ujedno u Zakon su<br />
inkorporirana rješenja koja su se pokazala<br />
pozitivnim u zemljama europske unije<br />
i koja predstavljaju pravnu stečevinu EU<br />
prema kojoj teži i <strong>Hrvatska</strong>. Uz temeljni<br />
Zakon o ugostiteljstvu ugostitelji su dužni<br />
poštivati i druge zakone koji su usko povezani<br />
i propisuju obaveze ugostitelja u<br />
svakodnevnom poslovanju. To su Zakon<br />
o ograničavanju uporabe duhanskih<br />
proizvoda (NN 125/09), Zakon o izmjenama<br />
i dopunama zakona o ograničavanju<br />
uporabe duhanskih proizvoda<br />
(NN 119/09) i Zakon o hrani (NN 46/07).<br />
U odnosu na stari zakon ukinute su neke<br />
obaveze koje su usporavale i otežavale<br />
poslovanje. Ukida se obveza ovjeravanja<br />
cjenika i normativa od strane Državnog<br />
inspektorata, već je dovoljno pridržavati<br />
se istaknutih cijena i gostu izdati račun<br />
sa svim obveznim elementima u pogledu<br />
vrste, količine i cijene pružene usluge, radno<br />
vrijeme je precizirano po kategorijama<br />
ugostiteljskih objekata. Tako ugostiteljski<br />
objekti iz skupine HOTELI i KAMPOVI obvezno<br />
rade od 0.00 do 24.00 h svaki dan,<br />
RESTORANI I BAROVI od 6.00 do 24.00<br />
sata, iz skupine BAROVI koji ispunjavaju<br />
uvjete za rad noću prema MTU samo u<br />
zatvorenim prostorima od 21.00 do 6.00<br />
sati, RESTORAN I BAROVI koji se nalaze<br />
izvan naseljenih područja naselja od 0.00<br />
do 24.00 sata. Predstavničko tijelo jedinice<br />
lokalne samouprave može svojom Odlukom<br />
produžiti propisano radno vrijeme<br />
ugostiteljskih objekata najduže za 2 sata,<br />
ali i Rješenjem po službenoj dužnosti skratiti<br />
radno vrijeme za 2 sata pojedinim ugostiteljskim<br />
objektima.<br />
OBNOVLJENA 1994.<br />
U T E M E L J E N A 1 8 5 2.<br />
U obavljanju ugostiteljske<br />
djelatnosti ugostitelj je dužan:<br />
•<br />
1<br />
•<br />
2<br />
•<br />
3<br />
•<br />
4<br />
vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski<br />
objekt, odnosno u ulazu<br />
ugostiteljskog objekta smještenog u<br />
građevini zaštićenoj kao kulturno dobro,<br />
na propisani način, natpis s oznakom<br />
vrste ugostiteljskog objekta, odnosno<br />
vrste i kategorije ugostiteljskog<br />
objekta, posebnog standarda, oznake<br />
kvalitete utvrđene rješenjem nadležnog<br />
ureda, odnosno ministarstva nadležnog<br />
za ugostiteljstvo (u daljnjem<br />
tekstu: Ministarstvo)<br />
vidno istaknuti na ulazu u objekt<br />
obavijest o radnom vremenu i radnim,<br />
odnosno neradnim danima i pridržavati<br />
se istaknutoga radnog vremena<br />
utvrditi kućni red u ugostiteljskim<br />
objektima za smještaj istaknuti ga<br />
na recepciji te izvadak iz kućnog reda<br />
istaknuti u svim sobama i apart manima<br />
utvrditi normative o utrošku namirnica<br />
za pojedino jelo, piće i<br />
napitak, pružiti usluge u količinama i<br />
kakvoći sukladno normativima te na<br />
zahtjev normativ predočiti gostu<br />
vidno istaknuti cijene usluga koje<br />
se nude, na način dostupan gostima<br />
i pridržavati se istaknutih cijena, a<br />
kod pružanja usluga smještaja u cjenicima<br />
istaknuti i iznos boravišne pristojbe,<br />
cjenike staviti na raspolaganje<br />
gostima u dovoljnom <strong>broj</strong>u primjeraka<br />
izdati gostu račun za svaku pruženu<br />
ugostiteljsku uslugu s naznakom<br />
vrste, količine i cijene pruženih<br />
usluga, odnosno odobrenog popusta, a<br />
kod pružanja usluga smještaja navesti<br />
u računu iznos boravišne pristojbe<br />
pridržavati se propisanoga radnog<br />
vremena<br />
onemogućiti iznošenje pića i napitaka<br />
radi konzumiranja izvan zatvorenih<br />
prostora ugostiteljskog objekta<br />
na propisani način voditi knjigu<br />
gostiju u ugostiteljskom objektu<br />
za smještaj<br />
voditi knjigu žalbi na propisani način<br />
u svakom objektu, u roku od<br />
pet dana izjavljen prigovor dostaviti<br />
Državnom inspektoratu te u roku od 15<br />
dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti<br />
na prigovor<br />
u ugostiteljskom objektu za smještaj<br />
osigurati goste od posljedica<br />
nesretnog slučaja<br />
pisanim putem obavijestiti nadležni<br />
ured odnosno Ministarstvo o<br />
prestanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom<br />
objektu, u roku od osam<br />
dana od nastale promjene.<br />
•<br />
5<br />
•<br />
6<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
ZAGREB<br />
Obilježen Dan OK Zagreb<br />
Uručene diplome majstorima, priznanja i zahvale<br />
obrtnicima, stipendije učenicima<br />
– Vrlo smo zadovoljni Sporazumom o poticanju<br />
istarskog obrtništva koji nam pruža veliki<br />
optimizam i vrlo je važan za obrtnike u ovim kriznim<br />
vremenima. Kao predsjednik OK na jednoj<br />
od sljedećih sjednica predložit ću usvajanje<br />
odluke o odstupanju od komorskog doprinosa<br />
i vjerujem da će biti prihvaćena, rekao je predsjednik<br />
OK Mario Paliska nakon potpisivanja<br />
Sporazuma o poticanju istarskog obrtništva s<br />
istarskim županom Ivanom Jakovčićem 15.<br />
veljače 2011. u Obrtničkom domu u Poreču.<br />
Prije toga održan je sastanak predstavnika<br />
županije i obrtnika o aktualnim problemima<br />
istarskog obrtništva.<br />
»Potpora istarskom obrtništvu za 2011.«,<br />
aktivnije informiranje obrtnika o mogućnostima<br />
uključivanja u kreditne programe županije<br />
te sufinanciranje i suorganiziranje Obrtničkog<br />
sajma Istre i ostalih obrtničkih sajamskih manifestacija<br />
na području Istre – neke su od najvažnijih<br />
aktivnosti uvrštene u tekstu Sporazuma.<br />
Također, županija se obvezala osigurati 180<br />
tisuća kuna za Program potpore istarskom obrtništvu,<br />
od čega sto tisuća za potpore otvaranju<br />
obrta i novom zapošljavanju. Računa se da će<br />
to pripomoći otvaranju oko 220 novih radnih<br />
mjesta. Isto tako, osamdeset tisuća kuna će<br />
se osigurati za održavanje istarskih obrtničkih<br />
U<br />
•<br />
•<br />
11<br />
12<br />
Županijska kronika<br />
www.hok.hr<br />
SLAVONSKI BROD<br />
Tehnička škola postaje elektrana<br />
OK Brodsko-posavske županije sudjeluje u EU<br />
projektu za unapređenje obrazovanja za obrtništvo<br />
DUGOGODIŠNJI KOPRIVNIČKI OBITELJSKI OBRT PREPOZNALI HOK I UNESCO<br />
<strong>broj</strong> 24<br />
Ožujak<br />
2011.<br />
45 godina pulskog Udruženja<br />
Rezultati dugogodišnjeg uspješnog rada očituju se<br />
i u nedavnoj izgradnji Obrtničkog doma<br />
Tradicija Medičarne Špičko<br />
SPORAZUMOM OBRTNIČKE KOMORE ISTARSKE ŽUPANIJE<br />
Poticaji istarskom obrtništvu<br />
Sporazum su potpisali predsjednik OK Istre Mario<br />
Paliska i istarski župan Ivan Jakovčić<br />
sajmova. OK se obvezuje provesti postupak da<br />
za prvu godinu poslovanja tim obrtnicima otpiše<br />
komorski doprinos, što znači da će obrtnik<br />
koji dobije tisuću kuna od županije dobiti i tisuću<br />
kuna od OK otpisom doprinosa. Istodobno,<br />
županija se obvezala sufinancirati kamate za<br />
kredite u sklopu kreditne linije koju provodi s<br />
nadležnim Ministarstvom RH.<br />
A. Čabaravdić<br />
KOPRIVNICA – Medičarski obrt<br />
Ljubice Špičko iz Koprivnice, nakon<br />
što mu je dodijeljena UNESCO-va<br />
potvrda da su licitari zaštićena nematerijalna<br />
baština, prvi je u Koprivničko-križevačkoj<br />
županiji koji će dobiti<br />
status tradicijskog obrta. Medičarnu<br />
Špičko posjetila je komisija za tradicijske<br />
obrte u čijem su sastavu predstavnici<br />
Hrvatske obrtničke komore i<br />
Etnografskog muzeja. Oni su se mogli<br />
uvjeriti kako se u Špičkovim radionicama<br />
sve radi na tradicijski način.<br />
Ljubica je nastavila tradiciju obitelji<br />
svojeg supruga, koja seže iz<br />
30-ih godina prošlog stoljeća, pa<br />
tako i danas izrađuje licitarska srca,<br />
medenjake, bombone, šule i gverc,<br />
Ljubica Špičko izrađuje licitare svih vrsta<br />
Groznica maturalne večeri<br />
druženje obrtnika grada Zagreba,<br />
već osmu godinu za<br />
redom, organiziralo je 24.<br />
ožujka 2011. godine humanitarnu<br />
akciju za štićenike domova za djecu<br />
bez roditeljske skrbi pod nazivom<br />
»Groznica maturalne večeri«.<br />
Cilj ovog modnog humanitarnog<br />
projekta je osigurati za štićenikematurante<br />
svečanu odjeću i obuću,<br />
kao i nakit, te ih urediti za svečanu<br />
maturalnu večeru.<br />
Zagrebački obrtnici darovali<br />
su svečane modele, obuću, nakit,<br />
cvjetne aranžmane te šminku<br />
i frizure za sve maturante dječjih<br />
domova za djecu bez roditeljske<br />
skrbi na području Grada Zagreba:<br />
Dom Antun Gustav Matoš, Selska<br />
132; Dom Ivan Goran Kova-<br />
su predsjednik Udruženja obrtninaest<br />
frizera, sedam kozmetičara,<br />
predstavnicama domova uručili Četrnaest obrtnika krojača, dvačić,<br />
Ulica I. G. Kovačića 23 i Dom ka grada Zagreba Vlado Crkvenac sedam postolara, osam zlatara<br />
Sv. Josipa, Leskovački brijeg i predsjednica revijskog odbora osigurat će da se pet djevojaka i<br />
15 i Karitasove kuće. Donaciju Branka Jengić.<br />
jedanaest mladića, na tako važan<br />
Ljubica Špičko kaže kako<br />
se nada da će sa statusom<br />
tradicijskog obrta moći lakše do<br />
sredstava iz fondova EU<br />
i to po nekadašnjim receptima. Taj<br />
je posao vrlo mukotrpan i zahtijeva<br />
mnogo ručnog rada.<br />
– Za licitarima je malena potražnja,<br />
a uloženi rad se ne može naplatiti<br />
– kaže Ljubica dok nakon pečenja<br />
i lijepljenja te bojanja, oslikava<br />
crvena srca, bebe, konjiće ili odnedavno<br />
pijevce. Izrađuje licitare svih<br />
veličina, a iako su pretežito crveni,<br />
kaže kako u posljednje vrijeme radi i<br />
u drugim bojama, primjerice, bijeloj.<br />
– Licitare ukrašavam kao što je<br />
to nekada radila moja svekrva, iako<br />
mislim da moja neće nikada biti tako<br />
lijepa kao njezina – otkriva Ljubica i<br />
dodaje kako svaki medičar ima svoj,<br />
prepoznatljivi način ukrašavanja po<br />
kojem ih se može razlikovati.<br />
– Sve se radi kao i prije stotinu godina,<br />
jedino što tijesto za medenjake<br />
ne mijesimo ručno nego imamo mikser<br />
– rekla je Ljubica Špičko.<br />
Iako je jedno vrijeme licitarski obrt<br />
bio zapostavljen, sada se interes<br />
pomalo vraća, a Ljubica kaže kako<br />
se nada da će sa statusom tradicijskog<br />
obrta moći lakše do sredstava<br />
iz fondova Europske unije. Dosad je<br />
koristila potpore Ministarstva gospodarstva<br />
i Ministarstva turizma za<br />
unapređenje proizvodnje od koje ne<br />
namjerava odustati, a ima i podršku<br />
cijele obitelji. Adela Sočev<br />
SKULPTURE ĐURĐEVAČKE OBRTNICE KRASE GALERIJU<br />
Ivana Hadžija izložila anđele<br />
ĐURĐEVAC – Keramičarka i đurđevačka – Ivana Hadžija izložila je svu ljubav prema<br />
obrtnica Ivana Hadžija u Galeriji Ex libris malim nestvarnim bićima, svu raskoš svog<br />
u Gradskoj knjižnici priredila je izložbu pod talenta, svu svoju desetgodišnju praksu u<br />
nazivom »Nebeski orkestar«, koju su činile<br />
bijele skulpture 12 anđela, te isto toliko nih oblika i linija nečujnog »Nebeskog orke-<br />
»igri« s glinom i u izvrsnosti čistih i jednostav-<br />
keramoploča s nebeskim sviračima. Mladi stra« pokazala je svoju umjetničku zrelost. A<br />
glazbenik Marko Širec uveličao je izložbu od malih glazbenika od tisuću jezika, ne bi se<br />
sviranjem na cimbulama, a otvorila ju je dogradonačelnica<br />
Marijana Markešić. nju književnica Božica Jelušić.<br />
posramila ni jedna galerija, rekla je na otvara-<br />
(as)<br />
dan u njihovim životima ne razlikuju<br />
od onih koji imaju punu roditeljsa<br />
Nera, Marry me, Yazz, Salon<br />
Formica, Stolnik, Dora, Kontesku<br />
skrb.<br />
Nada, Spoza, Ljiljana i Etno butik<br />
Mara. Priključili su se i <strong>broj</strong>ni fri-<br />
Donatori akcije su: Salon Elegance,<br />
Banovec, Salon Šabić, zeri, kozmetičari, zlatari i postolari.<br />
MINISTAR ČOBANKOVIĆ NA SJEDNICI<br />
CEHA RIBARA<br />
U travnju rješenje<br />
za problem<br />
opskrbe gorivom<br />
obrtnici<br />
na sajmu<br />
ihm u<br />
mÜnchenu<br />
Prilike<br />
za<br />
izvoz u<br />
Europu<br />
Str. 22<br />
Str. 5<br />
Nova Obrtnička kartica!
2 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. AKTUALNO<br />
UVODNIK<br />
Poštovani čitatelji,<br />
Nadamo se da ćete i u ovom <strong>broj</strong>u<br />
Obrtničkih novina naći zanimljive i<br />
korisne informacije. Proteklih mjesec<br />
dana bilo je dinamično, pratili smo<br />
puno aktivnosti, ali možemo reći da<br />
je ožujak bio obilježen sivom ekonomijom.<br />
Vlada je usvojila prijedlog<br />
Zakona o sprječavanju neregistrirane<br />
djelatnosti i uputila ga u saborsku proceduru,<br />
čime su privedena (priželjkivanom)<br />
kraju desetogodišnja nastojanja<br />
HOK-a da se zakonski riješi ovaj kronični<br />
problem obrtništva, ali i ukupnog<br />
gospodarstva. Unatoč tome što se u<br />
uskoro u solarisu<br />
U svom obiteljskom okruženju u<br />
Daruvaru 13. ožujka napustio nas je<br />
najstariji hrvatski obrtnik, doživotni<br />
počasni član Hrvatske obrtničke komore<br />
Miroslav Krivohlavek. Generacije<br />
hrvatskih obrtnika zahvalne su<br />
Miroslavu Krivohlaveku na njegovom<br />
63-godišnjem neprekinutim obrtničkom<br />
putu. Na životni i obrtnički put u<br />
svojoj karijeri izveo je, i tajnama zanata<br />
i obrtništva podučio, <strong>broj</strong>ne naučnike.<br />
Svima je služio kao uzor, čak i umjesto<br />
oca: krasila ga je velika energija, dosljednost<br />
i savjesnost.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> dodijelila<br />
je odlukom Skupštine Hrvatske<br />
obrtničke komore Miroslavu Krivo<br />
dijelu javnosti pokušava obezvrijediti<br />
ovaj zakonski prijedlog i unaprijed ga<br />
osuditi na propast zbog, kako neki<br />
smatraju, teške provedivosti u praksi,<br />
ne valja smetnuti s uma njegovu pozitivnu<br />
intenciju – spriječiti nelojalnu<br />
konkurenciju onih koji rade bez registracije,<br />
koji za razliku od registriranih,<br />
ne plaćaju poreze i doprinose… Ožujak<br />
su obilježile i <strong>broj</strong>ne sjednice novokonstituiranih<br />
cehova i sekcija, iza nas<br />
je i najveći europski sajam obrtništva<br />
u Münchenu, na kojem je nastupilo 13<br />
naših izlagača. Dok ovaj <strong>broj</strong> Obrtničkih<br />
novina dođe na Vaše adrese, održat će<br />
se i 53. međunarodni obrtnički sajam<br />
u Zagrebu i Međunarodni gospodarski<br />
sajam u Mostaru. Održali smo i uspješnu<br />
EU konferenciju na kojoj su obrtnici<br />
mogli čuti preporuke šefa Delegacije<br />
EU u Hrvatskoj Paula Vandorena, kao i<br />
iskustva kolega iz Obrtno-podjetniške<br />
zbornice Slovenije. Pri kraju smo s velikim<br />
projektom Obrtnička kartica, koju<br />
ćete uskoro dobiti poštom. O tome<br />
ćemo detaljnije u sljedećem <strong>broj</strong>u. Do<br />
tada, čitajte Vaše <strong>novine</strong> i pratite novosti<br />
na www.hok.hr<br />
Srdačan pozdrav do novog <strong>broj</strong>a,<br />
glavna urednica Snježana Tomić<br />
4. obrtničke sportske igre<br />
Približavaju se 4. obrtničke sportske<br />
igre, a predviđeni termin je od<br />
19. do 22. svibnja 2011. godine u hotelskom<br />
kompleksu »Solaris« pokraj<br />
Šibenika. Troškove za svoje sudionike<br />
snose područne obrtničke komore, s tim<br />
da je Upravni odbor donio odluku da<br />
će sufinancirati POK-ove u iznosu od<br />
600 kuna po sudioniku. Broj sudionika<br />
po pojedinom POK-u koje sufinancira<br />
HOK ne može biti veći od 30. Podsjećamo<br />
POK-ove da je i ove godine suorganizator<br />
4. OSI 2011. turistička agencija<br />
Dubrovnik Sun d.o.o. iz Dubrovnika.<br />
Organizacijski Odbor za 4. OSI Vas<br />
moli da najkasnije do 18. travnja 2011.<br />
godine dostavite u HOK, uz obveznu naznaku<br />
»za Borisa Karduma« (tel. 01/4806<br />
623, 091/4806 623), podatke o ukupnom<br />
<strong>broj</strong>u sudionika i podatke o <strong>broj</strong>u sportova<br />
u kojima sudjeluje Vaš POK.<br />
B. Kardum<br />
Natjecatelji će se moći okušati u<br />
sljedećim sportovima:<br />
Mali nogomet (muškarci)<br />
Tenis (pojedinačno muškarci i žene)<br />
Stolni tenis (pojedinačno muškarci i<br />
žene)<br />
Kuglanje (ekipno muškarci i žene)<br />
Potezanje užeta (ekipu čine 6 muškaraca<br />
i 3 žene)<br />
Pikado (ekipu čine 2 žene i 1 muškarac)<br />
IN MEMORIAM<br />
Miroslav Krivohlavek<br />
hlaveku na njegov 90. rođendan 1999.<br />
godine počasno članstvo, za uspješan<br />
dugogodišnji rad u obrtu i za promicanje<br />
tradicionalnih vrijednosti hrvatskog<br />
obrtništva. Bio je omiljen obrtnik, volio<br />
je svoj obrt, širio je optimizam i vjeru<br />
u predan rad, život i ljude. Kada je kao<br />
počasni član HOK-a dolazio na svečane<br />
akademije HOK-a u Hrvatskom<br />
narodnom kazalištu u Zagrebu, nakon<br />
predstavljanja i pozdrava pratile su ga<br />
ovacije nazočnih i dugi pljesak.<br />
Školovao se u internatu u Pečuhu<br />
i u trogodišnjem naukovanju izučio<br />
je zanat krojača. Naporno je radio<br />
kao pomoćnik, a kad je završio naukovanje,<br />
položio je majstorski ispit.<br />
Godine 1936. godine unajmio je lokal<br />
i počeo raditi u vlastitom obrtu. Radio<br />
je isprva u Grubišnom Polju, a od<br />
1946. godine u Daruvaru.<br />
Njegova poruka mlađim naraštajima<br />
uvijek je bila da čista savjest i miran san<br />
vodi u dug život. Njegov optimističan<br />
duh i karakter, vitalnost i mudrost kao<br />
i skromnost i dostojanstvenost i iskrena<br />
briga za druge ljude, dugo će se pamtiti,<br />
podsjećajući da biti hrvatski obrtnik<br />
može biti teško, ali da jedino rad, trud i<br />
častan posao, zadužuje generacije koje<br />
dolaze.<br />
N. Klapčić<br />
NA INICIJATIVU HOK-a VLADA UPUTILA SABORU ZAKON O SPRJEČAVANJU<br />
Usporedno s<br />
donošenjem ovog<br />
propisa Komora se<br />
zalaže za porezne<br />
olakšice kod<br />
oporezivanja dohotka,<br />
odnosno dobiti za<br />
početne godine rada<br />
Na inicijativu Hrvatske obrtničke<br />
komore na sjednici Vlade 17.<br />
ožujka Saboru je upućen Prijedlog<br />
Zakona o zabrani i sprječavanju<br />
obavljanja neregistriranih djelatnosti.<br />
Nakon deset godina nastojanja Komore<br />
da se zakonski riješi problem neregistriranih<br />
djelatnosti koje su nelojalna<br />
konkurencija registriranim obrtnicima,<br />
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
prihvatilo je inicijativu HOK-a<br />
za donošenje posebnog zakona.<br />
Neregistrirane djelatnosti<br />
Ovaj prijedlog Zakona usredotočuje<br />
se na najznačajniji oblik sive ekonomije,<br />
a to je obavljanje neregistrirane djelatnosti,<br />
što podrazumijeva obavljanje<br />
djelatnosti bez upisa u odgovarajući<br />
registar (Obrtni registar, registar Trgovačkog<br />
suda i dr. ), odnosno bez prijave<br />
poreznim tijelima. Takvo obavljanje<br />
djelatnosti onemogućava provedbu inspekcijskog<br />
nadzora nad djelatnostima<br />
u kojima je pojava neregistriranog rada<br />
najzastupljenija, kao što su mehaničarske<br />
usluge, frizerske usluge, usluge<br />
popravaka raznih kućanskih aparata,<br />
ilegalna priprema i dostava hrane (catering),<br />
građevinske, stolarske usluge i<br />
slično.<br />
Zakon zabranjuje obavljanje neregistrirane<br />
djelatnosti, a pod takvima<br />
se smatraju slučajevi kada sudionik<br />
– pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost<br />
za koju nije registrirana i kada<br />
nema zakonom propisane akte o ispunjavanju<br />
uvjeta za obavljanje registriranih<br />
djelatnosti, kao i kada obavlja<br />
djelatnost unatoč zabrani obavljanja.<br />
www.hok.hr<br />
Fušeri – postanit<br />
Novost je da se sudionikom u obavljanju<br />
neregistrirane djelatnosti smatra<br />
fizička i pravna osoba koja naručuje,<br />
posreduje ili objavljuje oglas u tisku,<br />
putem televizije, radija i drugih medija,<br />
ili na neki drugi način dostupan javnosti,<br />
u kojem traži ili nudi uslugu koja<br />
nije registrirana.<br />
Iznimke<br />
U prijedlogu Zakona predviđene su<br />
i iznimke koje se ne smatraju obavljanjem<br />
neregistrirane djelatnosti. Riječ je<br />
o obavljanju rada za vlastite potrebe,<br />
rodbinskoj pomoći, susjedskoj pomoći,<br />
obavljanju nužnog rada za sprečavanje<br />
nesreće ili otklanjanje posljedica pri<br />
HOK NA SJEDNICI SABORSKOG ODBORA ZA RAVnOPRAVNOST SPOLOVA<br />
Ana Šerić Konjikovac o radnim<br />
i socijalnim pravima žena<br />
Ana Šerić Konjikovac imala je izlaganje na sjednici<br />
Nenad Klapčić<br />
Povodom obilježavanja Međunarodnog<br />
dana žena 8. ožujka Odbor<br />
za ravnopravnost spolova Hrvatskog<br />
sabora organizirao je 4. ožujka<br />
tematsku sjednicu na temu »100 godina<br />
poslije: radna i socijalna prava žena u<br />
Republici Hrvatskoj«.<br />
HOK je na toj sjednici predstavljala<br />
Ana Šerić Konjikovac, predsjednica<br />
Odbora za ravnopravnost spolova<br />
Utjecaj na gospodarstvo<br />
Hrvatsko društvo kao cjelina treba brinuti zbog postojanja sive ekonomije,<br />
jer ona ima utjecaj na sve segmente društva – porezni obveznici snose veći<br />
porezni teret, poduzetnici doživljavaju nelojalnu konkurenciju, potrošačima<br />
kupnja robe ili usluga iz sive ekonomije znači da ostaju bez zaštite, ako je<br />
roba neispravna ili usluga loša. Sve to zajedno dovodi do toga da je ukupno<br />
gospodarstvo manje produktivno, značajan dio gospodarskih aktivnosti nije<br />
uračunat u ukupno gospodarstvo, zbog čega se veći <strong>broj</strong> važnih ekonomskih<br />
pokazatelja, poput BDP-a čini manjim nego što jest.<br />
HOK-a. Sudjelujući u raspravi Ana<br />
Šerić Konjikovac je istaknula da je<br />
prošlogodišnja tematska sjednica ovog<br />
saborskog odbora bila poticaj da HOK<br />
osnuje Odbor za ravnopravnost spolova<br />
Hrvatske obrtničke komore kao stalno<br />
radno tijelo koje će se baviti rodnom<br />
ravnopravnošću.<br />
– Nakon ne samo proteklih 100 godina,<br />
već i više stoljeća hrvatskog obrtništva,<br />
danas ipak imamo institucionalne<br />
osnove da radimo na poboljšanju radnog<br />
i socijalnog statusa žena u obrtništvu<br />
– napomenula je Konjikovac. Ipak,<br />
preostalo je još mnogo posla u promjeni<br />
vrijednosnog sustava, kazala je Konjikovac,<br />
što je dugoročni cilj prošle godine<br />
usvojene Strategije razvoja ženskog<br />
poduzetništva, kojim bi se ženi olakšalo<br />
da poslovi koji se obavljaju u kućanstvu<br />
budu ravnomjernije raspoređeni ili barem<br />
društveno vrednovani i poduprti,<br />
čime bi se, pored ostalog, oslobodio poduzetnički<br />
potencijal žena.<br />
– Raduju nas postignuća naših partnerskih<br />
institucija – HZZ-a, HGK,<br />
udruga i drugih koji već ostvaruju raznovrsne<br />
programe, dijelom financirane<br />
iz EU-fondova, a namijenjene jačanju<br />
radnog i socijalnog statusa zaposlenica<br />
i poduzetnica – rekla je Konjikovac.<br />
Prije same sjednice Odbor za ravnopravnost<br />
spolova Hrvatskog sabora<br />
zatražio je od HOK-a kratku analizu<br />
položaja žena u obrtništvu i upravnim<br />
strukturama HOK-a, koja je pokazala<br />
da je udio žena kao vlasnica u obrtništvu<br />
i dalje 32 posto, i da je među zaposlenima<br />
u hrvatskim obrtima 50 posto<br />
žena, kao i prije godinu dana.<br />
Broj žena na čelu udruženja obrtnika<br />
porastao je od prošle godine s 12 na 16<br />
posto, a u cehovima HOK-a s 10 na 18<br />
posto. I dalje je najviše žena u Cehu frizera<br />
i kozmetičara 6 od 9 (67 posto), dok<br />
je žena od ove godine, nakon izbora i novih<br />
imenovanja značajno više i u Cehu<br />
trgovine HOK-a: 4 od 9 u (44 posto).
NEREGISTRIRANIH DJELATNOSTI<br />
e majstori!<br />
rodnih i drugih nesreća i volontiranje,<br />
pod uvjetom da nema novčane naknade<br />
za obavljeni posao.<br />
Neregistrirano obavljanje djelatnosti<br />
je nelojalna konkurencija registriranim<br />
gospodarstvenicima, posljedica koje je<br />
neravnopravan položaj na tržištu i ugroženost<br />
registriranih djelatnosti zbog gubitka<br />
tržišta i zbog opterećenja javnim<br />
davanjima koja registrirani moraju podnijeti<br />
za sebe i dodatno za neregistrirane<br />
koji ih ne plaćaju, stav je Hrvatske obrtničke<br />
komore. Stoga se kroz ovaj nacrt<br />
prijedloga Zakona o zabrani i sprječavanju<br />
obavljanja neregistrirane djelatnosti<br />
nastoji postići smanjenje udjela neregistriranih<br />
djelatnosti, odnosno neregistrirane<br />
navesti da se registriraju i posluju u<br />
jednakim uvjetima tržišta.<br />
– Želja nam je da »fuš-majstori«<br />
prestanu biti »fuš« i postanu »majstori«,<br />
da svoju djelatnost obavljaju<br />
u propisanim uvjetima sigurnosti i za<br />
sebe i za svoje korisnike, da izdaju račun<br />
na temelju kojega se proizvod ili<br />
usluga može reklamirati zbog nedostataka,<br />
da na temelju ostvarene zarade<br />
pridonose zajednici. Nitko nikoga ne<br />
sprječava da radi, da radi puno, da radi<br />
dodatno i poboljša svoju plaću. Jedino<br />
se želi da svatko tko zarađuje, jednako<br />
s drugima i pridonosi, a ne da za<br />
sebe zadržava sve i da zbog toga drugi<br />
za njega plaćaju više – kaže Dragutin<br />
Ranogajec, predsjednik Hrvatske<br />
obrtničke komore.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> se, usporedno<br />
s donošenjem ovog propisa,<br />
zalaže i za porezne olakšice kod oporezivanja<br />
dohotka, odnosno dobiti za<br />
početne godine rada.<br />
Ovlasti inspekcije<br />
Ovaj Prijedlog Zakona daje inspekciji<br />
šire ovlasti nego što je imala dosad,<br />
budući da na temelju naloga prekršajnog<br />
suda dobivaju mogućnost inspekcijskog<br />
nadzora prostorija u kojima se<br />
obavlja neregistrirana djelatnost (podrumi,<br />
stanovi, garaže…), što dosad<br />
nije bio slučaj, jer su dosad inspektori<br />
smjeli ulaziti samo u prostorije registriranih<br />
obrtnika ili poduzetnika.<br />
Što se tiče kažnjavanja, osim novčanih<br />
kazni, predviđene su i zaštitne mjere<br />
pečaćenja prostorija za rad i oduzimanja<br />
predmeta, postrojenja i druge<br />
opreme za rad, te oduzimanje imovinske<br />
koristi od nelegalnog rada.<br />
Prijedlog Zakona predviđa novčane<br />
kazne za pravne osobe koje obavljaju<br />
neregistriranu djelatnost u iznosu od 20<br />
do 50 tisuća kuna, a odgovorne osobe u<br />
pravnoj osobi od 5 do 20 tisuća kuna.<br />
Za fizičke osobe koje obavljaju neregistriranu<br />
djelatnost predviđene su kazne<br />
u iznosu od 10 do 30 tisuća kuna.<br />
Predviđene kazne za fizičke osobe<br />
– naručitelje nelegalnog rada kreću se<br />
od 3 do 10 tisuća kuna, a za fizičke i<br />
pravne osobe koje nude, odnosno reklamiraju<br />
obavljanje neregistriranih<br />
djelatnosti od 5 do 10 tisuća kuna za<br />
fizičke, te od 10 do 15 tisuća kuna za<br />
pravne osobe.<br />
vodstvo HOK-a kod predsjednika RH<br />
Josipovića<br />
Podrška obrtništvu<br />
Zajednička snimka čelnika HOK-a i predsjednika Josipovića<br />
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo<br />
Josipović primio je 3. ožujka novo<br />
vodstvo HOK-a koje ga je upoznalo<br />
s aktualnim stanjem u obrtništvu<br />
te s najznačajnijim aktivnostima i inicijativama<br />
HOK-a u ovoj godini i sljedećem<br />
razdoblju. U izaslanstvu HOK-a, uz<br />
predsjednika Dragutina Ranogajca bili<br />
su potpredsjednici Ivan Klarić, Stjepan<br />
Knežević, Ivan Obad i Igor Vojinović<br />
te glavna tajnica Mira Čegec i savjetnik<br />
predsjednika Krešimir Jušić.<br />
U razgovoru s izaslanstvom HOK-a<br />
predsjednik RH Josipović istaknuo je<br />
interes i potrebu rješavanja problema<br />
hrvatskog obrtništva, kao i ukupnog<br />
gospodarstva RH, u cilju što bržeg izlaska<br />
iz gospodarske i financijske krize<br />
te kvalitetnije prilagodbe europskim<br />
standardima.<br />
Govoreći o problemima obrtništva,<br />
predsjednik HOK-a Ranogajec naglasio<br />
je kako će se HOK u komunikaciji s resornim<br />
ministarstvima fokusirati na nekoliko<br />
tema važnih za poslovanje obrtnika<br />
i nastupati s jakim argumentima, kako<br />
bi pokazali da su respektabilan partner.<br />
Na jučerašnjem susretu, od <strong>broj</strong>nih<br />
tema, izdvojen je problem zaštite<br />
vjerovnika, uključivanje HOK-a u<br />
gospodarsku diplomaciju te jačanje<br />
strukovnog obrazovanja. Predsjednik<br />
Ranogajec ujedno je predsjedniku RH<br />
Josipoviću uputio zamolbu za pokroviteljstvo<br />
i sudjelovanje na ovogodišnjoj<br />
Akademiji u povodu Dana HOK-a. (st)<br />
Predsjednik Hrvatske obrtničke<br />
komore Dragutin Ranogajec sa<br />
suradnicima sastao se 23. ožujka<br />
u Ministarstvu gospodarstva, rada<br />
i poduzetništva s ministrom Đurom<br />
Popijačem, državnom tajnicom za<br />
malo gospodarstvo Tihanom Kraljić<br />
i ravnateljem Uprave za obrt Ivanom<br />
Zvonimirom Galićem. Teme razgovora<br />
bile su nelikvidnost, izmjene Zakona<br />
o obrtu, strukovno obrazovanje i Zakon<br />
o zabrani i sprečavanju neregistriranih<br />
djelatnosti, a sve s ciljem unaprjeđenja<br />
uvjeta poslovanja za obrtnike.<br />
Strukovno obrazovanje<br />
– Dobili smo potporu Ministarstva<br />
kada je riječ o učvršćivanju javnih<br />
ovlasti u strukovnom obrazovanju, s<br />
ciljem da kadrovi koji izlaze iz strukovnih<br />
obrtničkih škola budu spremni<br />
za tržište rada, i pritom je svejedno<br />
gdje će raditi – u obrtu ili trgovačkom<br />
društvu. Samo ulaganjem u obrazovanje<br />
možemo se oduprijeti konkurenciji<br />
www.hok.hr<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
Vlada RH imenovala je 3. veljače<br />
mr. sc. Ivana Zvonimira Galića<br />
novim ravnateljem Uprave<br />
za obrt u Ministarstvu gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva. Ivan Zvonimir<br />
Galić rođen je 1973. godine u Splitu.<br />
Po zanimanju dipl. ing. elektrotehnike,<br />
diplomirao je 1999. godine na<br />
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i<br />
brodogradnje u Splitu, a 2009. godine<br />
magistrirao na Ekonomskom fakultetu<br />
u Zagrebu.<br />
Što se tiče profesionalne karijere, prije<br />
dolaska u MINGORP bio je direktor tvrtke<br />
za savjetovanje u poslovanju malih<br />
poduzeća. Prije toga, od 2000. do 2009.<br />
godine radio je na rukovodećim mjestima<br />
u Hrvatskom telekomu i Gramatu, na<br />
poslovima vezanim uz razvoj telekomunikacijskih<br />
usluga, prodaju usluga ključnim<br />
kupcima, organizaciju poslovanja,<br />
analizu odnosa s kupcima i dr.<br />
Kada je riječ o novoj funkciji, cilj<br />
mu je na čelu Uprave za obrt pripremiti<br />
male poduzetnike i obrtnike za ulazak u<br />
Europsku uniju – novo tržište u smislu<br />
prodaje, ali i novu konkurenciju.<br />
– Važno je da obrtnici budu pripremljeni<br />
i informirani o svim izazovima<br />
koji ih očekuju. Naravno, i da znaju izazovima<br />
odgovoriti. Stoga, planiramo<br />
edukacijske programa u cilju osvajanja<br />
novih kupaca, ali i dobivanja odgovarajućih<br />
certifikata nužnih za poslovanje<br />
u EU. Planiramo organiziranje i poduivan<br />
zvonimir galić novi RAVNATELJ<br />
UPRAVE ZA OBRT<br />
Cilj nam je pripremiti<br />
obrtnike za EU<br />
Ivan Zvonimir Galić<br />
piranje susreta, na kojima će se prezentirati<br />
hrvatski proizvodi. Jednako tako<br />
ćemo educirati naše poduzetnike o nastupu<br />
na tržištu, načinu dolaska do kupaca<br />
putem informacijskih tehnologija,<br />
načinu osiguranja poslovanja. Također<br />
ćemo na kvalitetan način informirati<br />
male poduzetnike o mogućnostima<br />
korištenja potpora iz EU fondova koji<br />
su nam na raspolaganju – kazao je za<br />
Obrtničke <strong>novine</strong> mr. sc. Ivan Zvonimir<br />
Galić.<br />
ožujak 2011.<br />
SASTANAK PREDSJEDNIKA HOK-a DRAGUTINA RANOGAJCA S MINISTROM<br />
GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA ĐUROM POPIJAČEM<br />
Želimo zaštititi one<br />
koji posluju legalno<br />
Svaki rad za koji<br />
se uzima novac, a<br />
nije prijavljen je<br />
nelegalan rad, i kao<br />
takav predstavlja<br />
konkurenciju svima<br />
onima koji plaćaju<br />
svoje obveze,<br />
zaposlenike i isplaćuju<br />
plaće, rekao je<br />
ministar Đuro Popijač<br />
Renata Puljiz<br />
Na konferenciji za tisak u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
koja obrtnike čeka ulaskom u EU. Također,<br />
zajedno ćemo pronaći modele<br />
povlačenja sredstava kroz tzv. grant<br />
sheme, koje su dostupni obrtnicima.<br />
Ustrajat ćemo na tome da uz kvalitetnu<br />
informaciju obrtnici mogu konkurirati<br />
za ta sredstva – kazao je na konferenciji<br />
za novinare neposredno nakon sastanka<br />
Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske<br />
obrtničke komore.<br />
Ministar Đuro Popijač kazao je kako<br />
su se u razgovorima posebno dotaknuli<br />
Zakona o zabrani i sprečavanju neregistriranih<br />
djelatnosti, za čiju su provedbu<br />
obrtnici životno zainteresirani. Dodao<br />
je da je svaki rad za koji se uzima<br />
novac, a nije prijavljen – nelegalan rad,<br />
i kao takav predstavlja konkurenciju<br />
svima onima koji plaćaju svoje obveze,<br />
zaposlenike i isplaćuju plaće.<br />
– Svrha zakona je navesti one koji ne<br />
posluju legalno da prijave svoj rad, da<br />
posluju po zakonu i doprinose zajednici.<br />
Što se tiče ovlasti inspektora, oni dosad<br />
nisu mogli ulaziti u prostorije gdje<br />
3<br />
se obavlja nelegalna djelatnost, nego su<br />
samo kontrolirali registrirane obrtnike.<br />
Ovaj zakon omogućuje im ulazak i u<br />
takve prostore, poput podruma, garaža<br />
i slično – kazao je predsjednik HOK-a<br />
Ranogajec. Probleme imaju i oštećeni<br />
potrošači, koji kasnije ne mogu reklamirati<br />
loše obavljen posao. Novost<br />
Zakona su i kazne za naručitelje posla<br />
– dodao je Ranogajec.<br />
Tumačenja Zakona<br />
Što se tiče napisa u medijima o<br />
tome da se ni berba grožđa neće smjeti<br />
obavljati uz pomoć prijatelja, Popijač<br />
je pojasnio da je riječ o nakaradnim<br />
tumačenjima zakona, kojima se omalovažavaju<br />
svi oni koji rade legalno.<br />
– Ako netko zasadi 2-3 tisuće čokota,<br />
to ne predstavlja ekonomsku kategoriju,<br />
ali ako zasadi 10 hektara vinograda,<br />
morat će zaposliti radnike, a to više nije<br />
hobi. Ovim zakonom omogućit će se i<br />
sprečavanje oglašavanja usluga koje<br />
nisu registrirane – dodao je Popijač.<br />
15. nacionalno<br />
savjetovanje o<br />
gospodarstvu i<br />
poduzetništvu<br />
Ministarstvo gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva ove godine<br />
organizator je jubilarnog XV.<br />
nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu<br />
i poduzetništvu koje<br />
se održava pod pokroviteljstvom<br />
Vlade Republike Hrvatske. Savjetovanje<br />
će, kao i dosadašnjih<br />
godina, biti održano u Šibeniku u<br />
hotelskom naselju »Solaris« krajem<br />
svibnja. I ove godine bit će<br />
održane mnogo<strong>broj</strong>ne radionice<br />
za obrtnike i poduzetnike i dodijeljene<br />
nagrade najuspješnijim<br />
poduzetnicima u 2011. godini,<br />
kao i poduzetničkim potpornim<br />
institucijama. Više informacija<br />
uskoro na<br />
www.hok.hr i www.mingorp.hr
4 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. MEĐUNARODNA SURADNJA<br />
DELEGACIJA HOK-a NA SAJMU IHM 2011. U<br />
MÜNCHENU<br />
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O OBRTNIŠTVU U EUROPSKOJ UNIJI<br />
Prilike će zgrabiti oni<br />
koji se već pripremaju<br />
<strong>Hrvatska</strong> i bavarska delegacija na okupu<br />
Širenje gospodarske<br />
suradnje s Bavarskom<br />
Boris Kardum<br />
okviru posjeta 63. međunarodnom<br />
U sajmu obrtništva u Münchenu<br />
(IHM), predstavnici Hrvatske obrtničke<br />
komore na čelu s predsjednikom HOK-a<br />
Dragutinom Ranogajcem, sudjelovali<br />
su 16. ožujka na službenom otvaranju<br />
sajma i na radnom sastanku s partnerima<br />
iz Obrtničke komore za München i<br />
Gornju Bavarsku (HWK).<br />
U hrvatskoj delegaciji bili su potpredsjednici<br />
Ivan Obad i Igor Vojinović,<br />
predsjednik Odbora za sajmove<br />
Mario Paliska, glavna tajnica HOK-a<br />
Mira Čegec, državna tajnica za poduzetništvo<br />
iz Ministarstva gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva Tihana Kraljić i<br />
generalni konzul RH u Münchenu Vladimir<br />
Duvnjak. Bavarsku delegaciju<br />
činili su predsjednik HWK Heinrich<br />
Traublinger, glavni tajnici dr. Lothar<br />
Semper i dr. Frank Hüpers te državna<br />
tajnica iz bavarskog Ministarstva<br />
gospodarstva, infrastrukture, prometa<br />
i tehnologije Katja Hessel. Na radnom<br />
sastanku hrvatske i bavarske delegacije<br />
razgovaralo se o stanju u gospodarstvu<br />
ODBOR ZA EU<br />
U planu proširenje Radne<br />
grupe za EU fondove<br />
Odbor za koordinaciju i stručno<br />
praćenje pregovora RH s EU i realizaciju<br />
europskih projekata HOK-a zasjedao<br />
je 21. ožujka. Osim prihvaćanja<br />
izvještaja o radu u proteklom mandatu,<br />
Odbor je primio na znanje informacije o<br />
novim EU projektima koji su odobreni ili<br />
upravo kandidirani. Tako će se iz programa<br />
IPA (EU fond pretpristupne pomoći)<br />
financirati projekt energetske učinkovitosti,<br />
kojega će HOK provesti u suradnji<br />
s Obrtnom zbornicom Slovenije, dok se<br />
za projekt kandidiran za sredstva u sklopu<br />
IPA 2010 FFRAC-a tek očekuje završetak<br />
selekcijskog postupka.<br />
Odbor je zadužio Stručnu službu<br />
HOK-a da sastavi anketu, kojom će se<br />
već postojeća radna grupa pod nazivom<br />
Sa sjednice Odbora za EU<br />
i obrtništvu te o međunarodnim računovodstvenim<br />
standardima. Posebno<br />
značajna tema bila je vertikalna prohodnost<br />
u strukovnom obrazovanju<br />
koja majstorima u Bavarskoj omogućuje<br />
upis studija na državnim fakultetima<br />
i sveučilištima. Obrtnička <strong>komora</strong> za<br />
München i Gornju Bavarsku je 2009.<br />
godine uvođenjem ovog inovativnog<br />
modela u pokrajinsko zakonodavstvo<br />
ponovno dokazala da i u ovom području<br />
prednjači pred drugim nacionalnim<br />
i europskim <strong>komora</strong>ma. Pored toga,<br />
najavljeno je delegacijsko putovanje<br />
bavarskog ministra gospodarstva Martina<br />
Zeila u Zagreb od 31. svibnja do<br />
1. lipnja 2011. godine. Cilj putovanja je<br />
kroz razgovore s predstavnicima Vlade,<br />
gospodarstva, <strong>komora</strong> i gospodarskih<br />
udruga pridonijeti jačanju gospodarskih<br />
odnosa između Bavarske i Hrvatske. Za<br />
gospodarsku delegaciju organizirat će<br />
se okrugli stol o temama iz područja<br />
energetike, strojarstva i izgradnje postrojenja,<br />
tehnologije zaštite okoliša<br />
te prometne infrastrukture/logistike.<br />
Osim toga, predviđeni su individualni<br />
razgovori s predstavnicima hrvatskih<br />
poduzeća.<br />
Radna grupa za EU fondove i projekte<br />
popuniti zainteresiranim osobama koje<br />
bi se bavile europskim fondovima i projektima.<br />
Anketa će se proslijediti na sve područne<br />
obrtničke komore i udruženja<br />
obrtnika, nakon čega će Odbor biti izviješten<br />
o zanimanju zaposlenika komorskog<br />
sustava za edukaciju o pripremi i<br />
upravljanju EU projektima.<br />
Odbor je primio na znanje povratnu<br />
informaciju Ministarstva gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva o statusu obrtnika<br />
u pripremi grant shema za strukturne<br />
fondove EU, te je prihvatio informaciju<br />
o stanju pregovaračkog postupka između<br />
RH i EU.<br />
N. Klapčić<br />
Mogućnost korištenja<br />
strukturnih fondova,<br />
jeftiniji i brži pristup<br />
novim tehnologijama<br />
i znanjima, ukidanje<br />
carina, više platne<br />
discipline i poslovne<br />
etike, prednosti su<br />
ulaska u EU, naglašeno<br />
je na konferenciji<br />
Renata Puljiz<br />
– Jedinstveno tržište Europske unije<br />
izvrsna je prilika za Hrvatsku, koja se<br />
već sada nalazi na visokoj razini integracije.<br />
Koristi od jedinstvenog tržišta<br />
veće su od rizika koje ono nosi, a prilike<br />
će moći zgrabiti oni koji se već sada<br />
pripremaju za budućnost. Država mora<br />
nastaviti s nužnim reformama i osigurati<br />
stabilan zakonski okvir – poručio<br />
je obrtnicima veleposlanik Paul Vandoren,<br />
šef Delegacije Europske unije u<br />
Hrvatskoj na konferenciji »Obrtništvo<br />
u Europskoj uniji«, održanoj 21. ožujka<br />
u Hrvatskoj obrtničkoj komori.<br />
Vandoren je kazao kako država mora<br />
otvoriti prostor za izravna strana ulaganja<br />
te poboljšati ukupnu investicijsku<br />
klimu u zemlji, a obrtnicima i poduzetnicima<br />
je poručio da ulože više napora<br />
u istraživanje svojih mogućnosti i analizu<br />
tržišta EU, kako bi definirali specijalizirane<br />
segmente tržišta u kojima<br />
imaju komparativne prednosti.<br />
Slovenska iskustva<br />
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore<br />
Dragutin Ranogajec je istak<br />
Predstavnici Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Makedonije zainteresirana<br />
je za uspostavljanje konkretne<br />
suradnje s Hrvatskom obrtničkom<br />
komorom, prije svega u području<br />
zakonodavstva koje regulira organizaciju<br />
komorskog sustava i strukovno obrazovanje,<br />
istaknuto je na sastanku predsjednika<br />
HOK-a Dragutina Ranogajca<br />
i potpredsjednika Ivana Obada i suradnika<br />
s predstavnicima Obrtničke komore<br />
Makedonije 8. ožujka u HOK-u.<br />
Predsjednik Ranogajec kazao je kako<br />
će HOK kolegama iz Makedonije pružiti<br />
svu potrebnu stručnu pomoć i prenijeti<br />
iskustva vezana za Zakon o obrtu,<br />
koji je u Hrvatskoj u postupku izrade<br />
izmjena i dopuna, dok se u Makedoniji<br />
priprema novi zakonski tekst.<br />
Članica Upravnog odbora Obrtničke<br />
komore Makedonije Marija Gaceva<br />
naglasila je kako OKM želi surađivati<br />
s HOK-om i na konkretnim projektima,<br />
www.hok.hr<br />
Veleposlanik Paul Vandoren<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> makedonije<br />
nuo kako je u ovom trenutku hrvatsko<br />
obrtništvo na pola puta, kada je riječ o<br />
spremnosti za ulazak u EU. Najavio je<br />
i novi projekt odobren Hrvatskoj obrtničkoj<br />
komori, vrijedan 4 milijuna kuna<br />
u okviru programa IPA. Riječ je o projektu<br />
prekogranične suradnje Hrvatske<br />
i Slovenije u kojem će hrvatski i slovenski<br />
obrtnici razmjenjivati poslovna<br />
iskustva i tehnologiju u području obnovljivih<br />
izvora energije.<br />
– Da bi mogli dobro iskoristiti sredstva<br />
koja Unija usmjerava za regionalni<br />
razvoj i konkurentnost gospodarstva,<br />
grant sheme trebaju biti programirane<br />
po mjeri potreba lokalnog gospodarstva<br />
i za to ćemo se zalagati u našim kontaktima<br />
s relevantnim ministarstvima –<br />
kazao je Ranogajec.<br />
O iskustvima slovenskih obrtnika na<br />
konferenciji je govorio Štefan Pavlinjek,<br />
predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice<br />
Slovenije. Kao neke od prednosti članstva<br />
u EU izdvojio je mogućnost korištenja<br />
strukturnih fondova, jeftiniji i brži<br />
pristup novim tehnologijama i znanjima,<br />
ukidanje carinskih i ostalih troškova na<br />
granicama, lakšu trgovinu i promet, više<br />
platne discipline i poslovne etike.<br />
<strong>Hrvatska</strong> iskustva<br />
O poduzetim mjerama Slovenije za<br />
pripremu malog gospodarstva za uvjete<br />
u EU i korištenje sredstava EU fondova<br />
izlaganje je održala mag. Edita<br />
Granatir Lapuh, direktorica Uprave<br />
za poduzetništvo i konkurentnost u<br />
Ministarstvu za gospodarstvo Republike<br />
Slovenije. Mag. Vinka Soljačić iz<br />
Uprave za unutrašnje tržište Slovenije<br />
govorila je o harmonizaciji tehničkog<br />
zakonodavstva, s posebnim naglaskom<br />
na slobodan protok roba.<br />
Tihana Kraljić, državna tajnica u<br />
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
RH, govorila je o mjerama<br />
Vlade RH za prilagodbu gospodarstva<br />
poslovanju u EU i korištenju raspoloživih<br />
fondova.<br />
– Vlada RH i Ministarstvo gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva ne zaostaju u<br />
ničemu, kada je riječ o poticanju malog<br />
i srednjeg gospodarstva, a kada je riječ<br />
o prilagodbi propisa s EU, hrvatsko zakonodavstvo<br />
u potpunosti je usklađeno<br />
s regulativom Europske unije – dodala<br />
je Kraljić. Što se tiče pretpristupnih<br />
fondova, napomenula je da je najvažnije<br />
osposobiti kadrove koji će raditi<br />
na provedbi projekata za povlačenje<br />
sredstava. Pozvala je Hrvatsku obrtničku<br />
komoru da se na razini udruženja<br />
obrtnika i područnih obrtničkih <strong>komora</strong><br />
uključi u provedbu Operativnog programa<br />
razvoja regionalne konkurentnosti.<br />
Korisna hrvatska iskustva<br />
Snježana Tomić<br />
posebice u povezivanju obrtnika na domaćim<br />
i inozemnim sajmovima te poslovnim<br />
razgovorima.<br />
U izaslanstvu OKM bili su i predstavnik<br />
Ministarstva ekonomije Makedonije<br />
Imerali Baftijari, lokalni ekspert<br />
Dimitar Georgievski te predstavnica<br />
Obrtničke komore Koblenz iz Njemačke<br />
Olivija Sterjova, s kojom OKM surađuje<br />
posljednjih deset godina.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> pružit će stručnu pomoć kolegama iz Makedonije
CEHOVI<br />
SAVJETOVANJE O PROVEDBI POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA<br />
Na dvodnevnom savjetovanju<br />
održanom 10. i 11. ožujka<br />
2011. godine u središtu pozornosti<br />
bila je edukacija i informiranje<br />
potrošača i trgovaca.<br />
Prvoga dana na konferenciji u Ministarstvu<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
naglasak je stavljen na važnost<br />
provođenja edukacije i informiranja<br />
potrošača, kako na nacionalnoj, tako<br />
www.hok.hr<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
I potrošači i trgovci moraju<br />
znati svoja prava i obveze<br />
Ministarstvo<br />
gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva, HGK<br />
i HOK dvodnevnim<br />
savjetovanjem<br />
o edukaciji i<br />
informiranju<br />
potrošača i trgovaca<br />
obilježili su Dan<br />
potrošača<br />
Zaključci Savjetovanja<br />
Sa savjetovanja u Hrvatskoj gospodarskoj komori<br />
I na ovom dijelu Savjetovanja donijeti su određeni zaključci, koji će biti predmet<br />
razmatranja Udruženja trgovine i Ceha trgovaca:<br />
HGK i HOK će se svojim djelovanjem zalagati za stvaranje ravnoteže između<br />
interesa gospodarskih subjekata i potrošača na tržištu, kao i za djelotvornu<br />
zaštitu potrošača kao osnovnu stečevinu civilizacijskog i demokratskog društva.<br />
HGK i HOK će, uz pomoć MINGORP-a, nastaviti s isticanjem primjera dobre<br />
prakse, jer je razmjena iskustava najbolji put da se nađu pravi standardi i<br />
mjerila zaštite potrošača.<br />
Ciljevi politike zaštite potrošača vezani su uz osiguranje racionalne zaštite,<br />
kako bi potrošači dobili pravedan udio u tržišnom gospodarstvu, ali ne na<br />
korist drugih.<br />
Predlažu se promjene u pojednostavnjivanju postupka reklamacije u okviru<br />
poslovne prakse trgovaca, s ciljem pružanje jasnih uputa potrošačima vezano<br />
uz reklamacije uz kontinuiranu edukaciju potrošača i trgovaca.<br />
HGK i HOK će u suradnji za MINGORP-om kontinuirano raditi na unapređe-<br />
zakonodavstva, vodeći se potrebom za uravnoteženjem interesa trgo-<br />
nju<br />
vaca i potrošača te poštujući ekonomske interese obiju strana.<br />
CEH UGOSTITELJA i turističkih djelatnika<br />
i regionalnoj odnosno lokalnoj razini.<br />
Drugoga dana savjetovanje je održano<br />
u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a<br />
suorganizator je bila i <strong>Hrvatska</strong> obrtnička<br />
<strong>komora</strong>. Na konferenciji se pokušalo<br />
ukazati na važnost edukacije<br />
i informiranja trgovaca i potrošača, s<br />
posebnim naglaskom na reklamacijski<br />
postupak i primjere dobre prakse<br />
trgovaca.<br />
Potrebna ravnoteža<br />
Dragutin Ranogajec, predsjednik<br />
Hrvatske obrtničke komore, naglasio<br />
je dvojnost u kojoj se nalazi: ujutro<br />
razmišlja kao trgovac, a poslijepodne<br />
kao potrošač. Po njemu, važno je<br />
pronaći potrebnu ravnotežu, kako taj<br />
odnos ne bi bio konfliktan nego zadovoljavajući<br />
za obje strane. Ovakva<br />
savjetovanja predstavljaju konkretan<br />
doprinos unapređivanju odnosa trgovaca<br />
i potrošača, pri čemu podržava<br />
ideju da se planski afirmira hrvatske<br />
proizvode, što izravno utječe na stabilizaciju<br />
tržišta.<br />
Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske<br />
gospodarske komore, istaknuo<br />
je značajnu ulogu ponašanja potrošača,<br />
posebno kad je riječ o izboru proizvoda<br />
koji se nude na trgovačkim policama.<br />
Naznačio je kako je upravo potrošač<br />
onaj koji velikim dijelom opredjeljuje i<br />
kretanja u domaćoj proizvodnji.<br />
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva Krešimir<br />
Rožman naglasio je da zaštita<br />
potrošača znači odgovornost u prodaji<br />
roba i usluga, odgovornost u sigurnosti<br />
proizvoda, odgovornost u načinu formiranja<br />
i isticanja cijena i proizvoda,<br />
odgovornost pri prodaji proizvoda na<br />
potrošački kredit i odgovornost u oglašavanju.<br />
Govoreći o mjestu i položaju malih<br />
trgovaca – obrtnika Boris Vukelić,<br />
predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u,<br />
naglasio je teškoće s kojima se mali<br />
trgovci susreću u primjeni zakonskih<br />
odredbi, koje su često krute i nejasne.<br />
Šuma propisa i šuma nadležnosti uzrokuju<br />
pravnu nesigurnost malih trgovaca,<br />
koji su ispali prave žrtve prilagođivanja<br />
zakonskim odredbama – kazao je<br />
Vukelić.<br />
Primjeri iz prakse<br />
Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja<br />
trgovine pri HGK, ukazala je na<br />
mjesto i ulogu trgovine u našem gospodarskom<br />
životu. Kako je kazala, izazov<br />
domaćoj trgovini predstavljaju strani<br />
trgovački lanci, koji imaju najmanje<br />
marže i najučinkovitije sustave.<br />
O zakonskim odredbama reklamacijskog<br />
postupka govorio je dr. Marko<br />
Baretić s Pravnog fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu.<br />
U nastavku savjetovanja iznijeti su<br />
konkretni primjeri dobre prakse trgovaca<br />
u reklamacijskom postupku. Nenad<br />
Kurtović, predsjednik Saveza udruga<br />
za zaštitu potrošača iz Splita iznio je<br />
najčešće probleme potrošača na području<br />
koje pokriva njegov Savez, a<br />
Sanja Želinski Matunec iz Hrvatske<br />
obrtničke komore primjere reklamacijskog<br />
postupka trgovaca obrtnika.<br />
Medijski pokrovitelj ovih skupova<br />
bila je Suvremena trgovina.<br />
HOK/Suvremena trgovina<br />
Problemi i aktivnosti u novom mandatu<br />
Članovi Ceha<br />
razmotrili su inicijativu<br />
za izmjenu i dopunu<br />
popisa jednostavnih<br />
jela<br />
Nenad Klapčić<br />
Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika<br />
Hrvatske obrtničke<br />
komore održao je 10. ožujka<br />
svoju konstituirajuću sjednicu, na kojoj<br />
je utvrđena aktualna ugostiteljska<br />
problematika, a članovi Ceha dali su<br />
svoje mišljenje o aktivnostima Ceha u<br />
proteklom mandatu, kao i prijedloge za<br />
iduće razdoblje.<br />
Pozdravljajući članove Ceha, predsjednik<br />
HOK-a Dragutin Ranogajec<br />
istaknuo je da pojedine zakonodavne<br />
aktivnosti HOK-a, posebice u vezi<br />
suzbijanja rada na crno ili reguliranja<br />
radnoga vremena itd. – idu u prilog i<br />
obrtnicima-ugostiteljima te da će svi<br />
obrtnici također imati nove mogućnosti<br />
za informiranje koje će HOK pružiti<br />
svome članstvu, posebno o novim zakonima<br />
i propisima.<br />
Smanjenje PDV-a<br />
– Radi rješavanja problema ugostitelja<br />
nedavno je održana i tematska<br />
sjednica Odbora za turizam Hrvatskog<br />
sabora, a u tijeku je realizacija i dijela<br />
zaključaka sa 23. kongresa ugostitelja i<br />
turističkih djelatnika HOK-a, održanog<br />
prije nekoliko mjeseci – u studenom<br />
2010. u Zagrebu. Za pojedine zahtjeve,<br />
poput smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu<br />
– potrebno je i više vremena,<br />
osobito u situaciji u kojoj javni prihodi<br />
opadaju – kazao je predsjednik Ceha<br />
Ante Mihić.<br />
Pizza – jednostavno jelo<br />
Članovi Ceha razmotrili su inicijativu<br />
za izmjenu i dopunu popisa jednostavnih<br />
jela, na temelju Pravilnika o<br />
razvrstavanju i minimalnim uvjetima<br />
ugostiteljskih objekata, kako bi i pizza<br />
bila uvrštena kao jednostavno jelo, no<br />
upravo o ovom pravilniku, bit će još<br />
govora nakon što se očituju cehovi područnih<br />
<strong>komora</strong>, zaključili su članovi<br />
Ceha.<br />
Ugostitelje muči i porezno opterećenje,<br />
prodaja poslovnih prostora u<br />
vlasništvu države, odnosno lokalne samouprave,<br />
ograničeni ili ukinuti izdaci<br />
za reprezentaciju, ograničeni kapaciteti<br />
i nedovoljna energičnost inspekcijskih<br />
službi u pojedinim slučajevima,<br />
kao što su nelojalna konkurencija kroz<br />
organizaciju ugostiteljskih usluga od<br />
strane udruga, kušaonica i drugih koji<br />
za to nisu registrirani, problemi u tumačenju<br />
i primjeni propisa na razini<br />
lokalne samouprave ili onih koji reguliraju<br />
buku i sl.<br />
O pojedinim problemima, poput<br />
plaćanja devizama u ugostiteljskim<br />
objektima ili brendiranja hrvatske<br />
ugostiteljske ponude (kao odgovora<br />
Novi sastav Ceha<br />
Novi članovi Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a u mandatu<br />
2011. – 2014. su: predsjednik Ante Mihić (OK Šibensko-kninske županije),<br />
potpredsjednik Branko Greblički (OK Krapinsko-zagorske županije),<br />
članovi su Kata Kapelac (OK Bjelovarsko-bilogorske županije), Marko<br />
Sokolić (OK Ličko-senjske županije), Željko Pojer (OK Požeško-slavonske<br />
županije), Dragica Horvat (OK Međimurske županije), Dušan Černjul (OK<br />
Istarske županije), Zlatko Puntijar (OK Zagreb) i Tomislav Škarica (OK<br />
Splitsko-dalmatinske županije).<br />
na globalizacijske procese), upravo se<br />
nastoje pronaći optimalna rješenja koja<br />
će zadovoljiti ugostitelje, spremne da<br />
u postizanju ciljeva surađuju s javnim<br />
sektorom, sličnim profesionalnim asocijacijama<br />
(poput hotelijera) i drugima.<br />
ožujak 2011.<br />
5<br />
CEH TRGOVINE<br />
O problematici<br />
obrtničke trgovine<br />
Ceh trgovine u novom sazivu<br />
razmatrao je na prvoj sjednici 10.<br />
ožujka <strong>broj</strong>ne probleme obrtničke<br />
trgovine, među kojima je istaknut<br />
negativan odnos TDR-a spram malih<br />
trgovaca u pogledu smanjenja<br />
rabata i nametanja drugih nepovoljnih<br />
uvjeta. Stoga će se zatražiti<br />
sastanak s vodstvom TDR-a, kako<br />
bi se pokušalo naći rješenje koje<br />
će odgovarati objema stranama.<br />
Predsjednik Ceha Boris Vukelić<br />
istaknuo je kako su mali trgovci<br />
obrtnici u nezavidnoj situaciji<br />
zbog gospodarske i financijske<br />
krize i sve nepovoljnijeg udjela na<br />
tržištu u korist velike trgovine, ali<br />
da se takav negativni trend može<br />
zaustaviti ukoliko država pokaže<br />
interes za spas male trgovine i osigura<br />
poticajne mjere.<br />
Ceh i dalje traži da se preko<br />
HBOR-a i HAMAG-a omogući ulaganje<br />
u trgovačke objekte i znanje<br />
za opstanak i povećanje konkurentnosti<br />
male obrtničke trgovine te da<br />
se smanji stopa PDV-a na prehrambene<br />
proizvode na razinu stope u<br />
zemljama u okruženju. Također,<br />
traže da se kroz reprogramiranje<br />
financijskih obaveza olakša daljnje<br />
funkcioniranje ili zatvaranje obrta<br />
i da se razmotri mogućnost smanjivanja<br />
fiskalnih i parafiskalnih<br />
davanja do izlaska iz krize. Nadalje,<br />
traže da se mjerama gospodarske<br />
politike potiče obrtnička trgovina<br />
na otocima, u brdsko-planinskim i<br />
ruralnim krajevima, te slabo naseljenim<br />
područjima.<br />
(st)<br />
CEH ZA RIBARSTVO<br />
I AKVAKULTURU<br />
U travnju rješavanje<br />
problema goriva<br />
Potpredsjednik Vlade i ministar<br />
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />
razvoja Petar Čobanković na sjednici<br />
Ceha za ribarstvo i akvakulturu<br />
Hrvatske obrtničke komore 1. travnja<br />
najavio je da će tijekom travnja,<br />
uz sudjelovanje Ministarstva financija<br />
biti odlučeno koji će sustav opskrbe<br />
sektora ribarstva biti na snazi.<br />
Pritom postoje dvije mogućnosti u<br />
skladu s direktivama EU – kao do<br />
sada, distribucija obojenog, »plavog<br />
dizela« po povlaštenoj cijeni ili<br />
opskrba neobojenim dizelom koji<br />
bi bio naknadno subvencioniran,<br />
najavio je Čobanković.<br />
Predstavnici INE najavili su da će<br />
tijekom travnja biti osposobljeno<br />
još jedno mjesto za isporuku »plavog<br />
dizela« – na Malom Lošinju u<br />
planu je ponovo stavljanje u funkciju<br />
opskrbnog mjesta na Lastovu, a<br />
o dodatnim mjestima po prijedlogu<br />
Ceha posebno će se razgovarati.<br />
Predsjednik Ceha Vladan Bojić,<br />
kao i članovi Ceha, izrazili su zadovoljstvo<br />
mjerama koje je poduzelo<br />
Ministarstvo na rješavanju ribarske<br />
problematike.<br />
Zaključak je Ceha po pitanju<br />
promjene Pravilnika o ribolovnim<br />
alatima, o čemu će se povesti posebna<br />
rasprava uz uključivanje<br />
županijskih savjetodavnih tijela,<br />
znanosti i struke, da prihvaća ukidanje<br />
namjene pojedinih alata<br />
uz uvjet da se definiraju tehničke<br />
karakteristike alata i postave vremenska<br />
i prostorna ograničenja za<br />
njihovu upotrebu.<br />
(nk)
6 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. CEHOVI<br />
CEH PRIJEVOZNIKA<br />
Niska cijena<br />
prijevoza opterećuje<br />
poslovanje<br />
Ceh prijevoznika HOK-a na konstituirajućoj<br />
sjednici 24. ožujka<br />
osvrnuo se na cehovske aktivnosti<br />
i prijevozničku problematiku u<br />
proteklom mandatnom razdoblju<br />
(2007. – 2010. godine), kao i na aktualne<br />
probleme prijevoznika. Ceh<br />
je upoznat sa zaključcima koji su<br />
doneseni na nedavno održanim sastancima<br />
u Ministarstvu mora prometa<br />
i infrastrukture, Ministarstvu<br />
financija i Carinskoj upravi. Donesena<br />
je tako odluka o smanjenju<br />
visine naknade za strane dozvole<br />
i visini naknade za trošak postupka<br />
raspodjele stranih dozvola, a<br />
ovih dana očekuje se objava Pravilnika<br />
o visini godišnje naknade za<br />
uporabu javnih cesta koja se plaća<br />
pri registraciji motornih i priključnih<br />
vozila. Donošenjem novog pravilnika<br />
ujednačit će se iznos naknade<br />
za tegljače i za teretno vozilo, te će<br />
se riješiti problem dvostrukog plaćanja<br />
naknade za vozila s crvenim<br />
registarskim pločicama.<br />
Radi se na rješavanju problema<br />
plaćanja carinskog parkiranja, a pokušat<br />
će se pronaći model i sredstva<br />
da se i u 2011. omogući prijevoznicima<br />
dobivanje subvencija za nabavku<br />
EURO 5 vozila. Poradit će se i<br />
na jasnijem zakonskom definiranju<br />
svih sudionika u prijevoznom procesu<br />
za pretovar vozila (prijevoznik<br />
i utovaritelj tereta), kao i nastojati<br />
iznaći model smanjenja trošarina<br />
za gorivo za prijevoznike i revizije<br />
važećih licencija za unutarnji i međunarodni<br />
cestovni prijevoz uz uspostavu<br />
registra prijevoznika.<br />
Niske cijene prijevoza, problemi<br />
s naplatom, nelojalna konkurencija,<br />
prava iz radnog odnosa, pretovarivanje<br />
vozila, postupanje osiguravatelja<br />
itd., problemi su koje<br />
ističu niže razine strukovnog organiziranja<br />
hrvatskih prijevoznika, a<br />
koje će Ceh prijevoznika nastojati<br />
riješiti u suradnji s relevantnim institucijama.<br />
(nk)<br />
NAJAVLJUJEMO<br />
Stručna predavanja<br />
za prijevoznike i<br />
vozače<br />
U organizaciji Obrtničke komore<br />
Splitsko-dalmatinske županije predavanje<br />
za prijevoznike i vozače o<br />
vođenju evidencije radnog vremena<br />
mobilnih radnika održat će se u<br />
Splitu 29. travnja 2011. godine (petak),<br />
s početkom u 11.00 sati u prostorijama<br />
Komore, Ruđera Boškovića<br />
28-30, 21000 Split. U organizaciji<br />
POK Brodsko-posavske županije i<br />
Udruženja obrtnika Požega predavanja<br />
su održana početkom travnja<br />
u Slavonskom Brodu i Požegi.<br />
Na dosadašnjim predavanjima<br />
održanim širom zemlje prisustvovalo<br />
je više od 500 prijevoznika i<br />
vozača, kojima su pružene informacije<br />
oko načina vođenja evidencije<br />
radnog vremena mobilnih radnika.<br />
Predavanja su obuhvatila očitavanje<br />
i analiziranje tahografskih listića,<br />
prijenos i analiza podataka s kartice<br />
vozača, prijenos i analiza podataka<br />
iz digitalnog tahografa vozila, arhiviranje<br />
očitanih ili prenesenih podataka,<br />
te izrada izvješća koje obuhvaća<br />
detaljan prikaz vremena vožnje,<br />
ostalih poslova, razdoblja raspoloživosti<br />
i odmora. Zakon o radnom vremenu,<br />
obveznim odmorima mobilnih<br />
radnika i uređajima za bilježenje<br />
u cestovnom prijevozu (NN 60/08 i<br />
124/10) i Pravilnik o prijenosu podataka<br />
o radnom vremenu mobilnih<br />
radnika i o vođenju evidencije (NN<br />
43/09) propisuju da je svaki prijevoznik<br />
dužan voditi evidenciju radnog<br />
vremena vozača i evidenciju eventualnih<br />
prekršaja.<br />
(mj)<br />
NAKON SASTANKA S DRŽAVNIM TAJNIKOM ZA MORE<br />
MARIJEM BABIĆEM<br />
Brodari uskoro u<br />
upravnim vijećima<br />
lučkih uprava!<br />
Sekcija brodara pri<br />
HOK-u traži i da se<br />
male brodare oslobodi<br />
od plaćanja trošarina<br />
na energente koji<br />
se koriste za pogon<br />
brodova, kao što je to<br />
u zemljama EU<br />
Matija Justament<br />
Valter Grubica, predsjednik<br />
Sekcije brodara HOK-a sastao<br />
se 2. ožujka u Ministarstvu<br />
mora, prometa i infrastrukture s Marijem<br />
Babićem, državnim tajnikom za<br />
more, a tema razgovora bio je ulazak<br />
ODGOVORNOSTI I SANKCIJE ZA PRETOVAR VOZILA U CESTOVNOM PROMETU<br />
U<br />
organizaciji Ceha prijevoznika<br />
Hrvatske obrtničke komore<br />
1. ožujka 2011. godine održan<br />
je sastanak na temu »Pretovar vozila<br />
u cestovnom prometu, odgovornost i<br />
sankcije«.<br />
U raspravi uz predstavnike Ceha<br />
prijevoznika HOK-a, sudjelovali su<br />
predstavnici Ministarstva unutarnjih<br />
poslova, Ministarstva mora, prometa i<br />
infrastrukture, Ministarstva financija –<br />
Carinska Uprava, Hrvatske gospodarske<br />
komore, Hrvatskih cesta, Hrvatskih<br />
autocesta, Centra za vozila i Udruge<br />
prijevoznika.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> u više<br />
je navrata predlagala da se za prekršaj<br />
opterećenja vozila iznad najveće dopuštene<br />
mase ili dopuštenog osovinskog<br />
www.hok.hr<br />
Valter Grubica, predsjednik Sekcije brodara pri HOK-u<br />
Od naručitelja preko<br />
posrednika do prijevoznika<br />
U vremenima kada je<br />
svaki odrađeni posao<br />
bitan za opstanak na<br />
tržištu, prijevoznici su<br />
»prisiljeni« voziti u<br />
prekršaju, a naručitelj<br />
prijevoza ne snosi<br />
nikakvu odgovornost<br />
Matija Justament<br />
predstavnika brodara u upravna vijeća<br />
lučkih uprava.<br />
– S obzirom na to da je u pripremi<br />
donošenje novog Zakona o pomorskom<br />
dobru i morskim lukama, te s obzirom<br />
da je HOK u više navrata ukazivao na<br />
potrebu ulaska brodara u upravna vijeća<br />
lučkih uprava, potrebno je reagirati<br />
sada i ugraditi tražene izmjene u navedeni<br />
Zakon – naglasio je tom prigodom<br />
Valter Grubica. Dodao je kako će se<br />
ulaskom u upravna vijeća lakše štititi<br />
interesi brodara u lukama, koji će svojim<br />
savjetima temeljenim na iskustvu<br />
uvelike moći pomoći u upravljanju i<br />
boljem funkcioniranju luka.<br />
– S obzirom na odluku Vlade RH i<br />
namjeru da predstavnici u nadzornim<br />
odborima budu isključivo stručni ljudi,<br />
smatramo da bi se isti model morao<br />
primijeniti na upravna vijeća lučkih<br />
opterećenja, uz vozača učini odgovornim<br />
i izvršitelja utovara.<br />
Trenutno su prijevoznici u velikom<br />
<strong>broj</strong>u slučajeva ucijenjeni od naručitelja<br />
prijevoza tako da im se uvjetuje<br />
dobivanje određenog posla samo u<br />
slučaju ako su spremni voziti u pretovaru.<br />
Na žalost, u vremenima kada je svaki<br />
odrađeni posao bitan za opstanak na<br />
tržištu, prijevoznici su prisiljeni (»ucijenjeni«)<br />
voziti u prekršaju, a naručitelj<br />
prijevoza ne snosi nikakvu odgovornost.<br />
Na sastanku je zaključeno kako je<br />
potrebno pronaći adekvatan model donošenja<br />
zakonskih odredbi, u kojima će<br />
za pretovar biti definirana odgovornost<br />
svih nositelja djelatnosti iz kojih proizlazi<br />
potreba izvršenja prijevoza, a to<br />
su naručitelj robe, isporučitelj robe, posrednik<br />
i prijevoznik.<br />
Crvene pločice<br />
Za vozila koja ne udovoljavaju<br />
propisanim uvjetima glede dimenzija<br />
(duljina, širina, visina), odnosno čija<br />
je najveća dopuštena masa veća od<br />
propisane i koja premašuju dopuštena<br />
osovinska opterećenja (koriste crvene<br />
registarske pločice), konstatirana su tri<br />
osnovna problema:<br />
• Za vozilo koje koristi crvene registarske<br />
pločice nepotrebno se dva puta<br />
plaća naknada. Prvi put kod registracije<br />
uprava, što, nažalost,<br />
do sada nije bio slučaj,<br />
kazao je Grubica.<br />
Državni tajnik Mario<br />
Babić podržao je<br />
inicijativu HOK-a te<br />
je istaknuo kako će u<br />
prijedlog Zakona o pomorskom<br />
dobru i morskim lukama biti<br />
ugrađena odredba, kojom se predviđa<br />
ulazak predstavnika broda u upravna<br />
vijeća lučkih uprava.<br />
Valter Grubica ujedno je istaknuo kako<br />
je HOK još uvijek ustrajan oko prijedloga<br />
da se male brodare oslobodi od plaćanja<br />
trošarina na energente koji se koriste<br />
za pogon brodova (plinsko ulje – plavi<br />
dizel) za prijevoz putnika na kružnim putovanjima<br />
ili višednevnim putovanjima,<br />
te za prijevoz tereta u unutarnjim morskim<br />
vodama i teritorijalnom moru RH.<br />
vozila, a zatim kod obavljanja svakog<br />
izvanrednog prijevoza.<br />
• Nepotrebno je dodatno označavanje<br />
navedenih vozila posebnim (crvenim)<br />
registarskim pločicama. Predloženo<br />
je da se takva vozila označavaju<br />
normalnim (crnim) registarskim pločicama.<br />
• Pogrešno je uvjerenje pojedinih<br />
prijevoznika da vozilom koje posjeduje<br />
crvene registarske pločice mogu<br />
prevoziti veće mase tereta od propisane,<br />
iako nemaju prijavljen izvanredni<br />
prijevoz, te uz to još i prevoze djeljivi<br />
teret.<br />
Oštećenje cesta<br />
Rješavanje problema pretovara u<br />
cestovnom prijevozu dovelo bi do smanjenja<br />
oštećenja javnih i nerazvrstanih<br />
cesta.<br />
Zbog učestalog obavljanja prijevoza<br />
u prekršaju – opterećenja vozila iznad<br />
najveće dopuštene mase ili dopuštenog<br />
osovinskog opterećenja, dolazi do znatnog<br />
oštećenja svih javnih cesta, a tako i<br />
svih nerazvrstanih cesta.<br />
Zbog svega navedenog ulažu se<br />
znatna financijska sredstva u sanaciju<br />
oštećenja.<br />
Na svim institucijama je odgovornost<br />
da se sve sudionike u prijevozničkom<br />
lancu isporučitelj robe – prijevoznik<br />
– naručitelj robe, educira o svim<br />
zakonskim odredbama i obvezama<br />
propisanim u zakonskoj regulativi vezanoj<br />
uz prijevozništvo, zaključak je<br />
sastanka.<br />
Sa sastanka u HOK-u<br />
Ulaskom u EU, brodarima iz EU bit će<br />
dopušten ulazak i poslovanje u Republici<br />
Hrvatskoj. S obzirom na to da su mali<br />
brodari nama susjednih zemalja (Grčka,<br />
Italija, Slovenija, Turska...) oslobođeni<br />
plaćanja trošarina na naftne derivate, hrvatski<br />
mali brodari bit će u neravnopravnom<br />
položaju, jer će plaćati gorivo i do<br />
60 posto skuplje. Sa startnom cijenom<br />
goriva većom i do 60 posto od brodara iz<br />
EU, hrvatskim brodarima bit će nemoguće<br />
opstati na tržištu, te će s vremenom i<br />
nestati, smatra Valter Grubica.<br />
Odstupanja od<br />
dopuštene mase<br />
Zakon o sigurnosti prometa na<br />
cestama (članak 154., stavak 3.) propisuje<br />
da je dopušteno odstupanje<br />
do 3 posto najveće dopuštene mase<br />
i dopuštenog osovinskog opterećenja<br />
utvrđenih posebnim propisom,<br />
odnosno preko najveće dopuštene<br />
mase i dopuštenog osovinskog<br />
opterećenja upisanih u prometnu<br />
dozvolu. Također, odstupanje je dopušteno<br />
preko mogućnosti koje dopuštaju<br />
osobine ceste utvrđene prometnim<br />
znakom, uz uvjet da, zbog<br />
karakteristika tereta i drugih opravdanih<br />
okolnosti, na mjestu utovara<br />
nije bilo moguće utvrditi točnu<br />
masu tereta. Navedena tolerancija<br />
je dopuštena samo ako zbog karakteristika<br />
tereta i drugih opravdanih<br />
okolnosti, na mjestu utovara nije bilo<br />
moguće utvrditi točnu masu tereta,<br />
a tolerancija se podrazumijeva pri<br />
izvršenju kontrolnih vaganja. Ako je<br />
u teretnom listu nakon vaganja pri<br />
utovaru upisano i utvrđeno odstupanje<br />
do 3 posto najveće dopuštene<br />
mase i dopuštenog osovinskog<br />
opterećenja utvrđenog posebnim<br />
propisom, za navedeno vozilo će se<br />
smatrati da je u prekršaju.
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
ožujak 2011.<br />
7<br />
www.hok.hr
8 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. CEHOVI<br />
OBAVLJANJE AGENCIJSKE DJELATNOSTI U CESTOVNOM PROMETU<br />
Obavezno licenciranje do 31. srpnja<br />
Matija Justament<br />
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju agencijsku<br />
djelatnost dužne su svoje poslovanje uskladiti<br />
s odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom<br />
prometu (NN br. 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08,<br />
124/09, 91/10 i 112/10 članak 86.a) do 31. srpnja 2011.<br />
godine. Agencijska djelatnost u cestovnom prometu su<br />
poslovi posredovanja kod zapošljavanja prijevoznih<br />
kapaciteta prijevoznika, u ime i za račun prijevoznika.<br />
Agencijsku djelatnost u cestovnom prijevozu može<br />
obavljati pravna i fizička osoba koja je registrirana za<br />
obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu<br />
i ima licenciju za tu djelatnost (posrednik u cestovnom<br />
prijevozu). Ured državne uprave u županiji,<br />
odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove<br />
prometa, izdat će licenciju za početak obavljanja<br />
agencijske djelatnosti u cestovnom prometu:<br />
• osobi koja ima dobar ugled. Dobar ugled<br />
mora imati: pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj<br />
osobi, te fizička osoba koja želi obavljati agencijsku dje<br />
Pravne i fizičke<br />
osobe koje<br />
obavljaju agencijsku<br />
djelatnost dužne su<br />
svoje poslovanje<br />
uskladiti s<br />
odredbama Zakona<br />
o prijevozu u<br />
cestovnom prometu<br />
latnost u cestovnom prometu. Dobar ugled nema osoba:<br />
1) koja je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela<br />
protiv imovine, službene dužnosti, sigurnosti i povrede<br />
prava na rad i drugih prava iz rada i prava na zdravstvenu<br />
zaštitu, platnog prometa i poslovanja, i sigurnosti prometa,<br />
okoliša, prostora i prirod nih dobara, 2) kojoj je izrečena<br />
zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti cestovnog<br />
prijevoza, 3) koja je osuđena za druga kaznena djela<br />
na kaznu zatvora dužu od godinu dana. Dobar ugled<br />
nema osoba koja je u zadnje dvije godine više od dva<br />
puta, pravomoćnom odlukom suda za prekršaje, bila kažnjena<br />
za teži prekršaj povezan s obav ljanjem djelatnosti<br />
cestovnog prijevoza putnika ili tereta, u skladu s ovim<br />
Zakonom ili propisima iz područja sigurnosti cestovnog<br />
prometa, prijevoza opasnog tereta, rada i zapošljavanja<br />
na crno, javnih cesta, nelojalne konkurencije ili je obavljala<br />
prijevoze bez odgovarajuće licencije, odnosno u suprotnosti<br />
s odredbama međunarodnih ugovora.<br />
• osobi odgovornoj za prijevoze koja ima<br />
odgovarajuću struč nu osposobljenost.<br />
Posrednik u cestovnom prijevozu mora biti stručno<br />
osposobljen ili imati zaposlenu osobu, odgovornu za<br />
prijevoz koja je stručno osposobljena. Stručno osposobljena<br />
osoba je osoba koja ima višu ili visoku stručnu<br />
spremu cestovnog smjera (VŠS/VSS) ili položen ispit o<br />
stručnoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti javnoga<br />
cestovnog prijevoza (osobe koje imaju najmanje pet<br />
godina radnog iskustva u organizaciji prijevoza dužne<br />
su položiti dio ispita) (http://www.hok.hr/cro/cehovi/<br />
ispit_za_prijevoznike ili Odjel za organizaciju rada cehova,<br />
Matija Justament – 01/4806-681)<br />
• osobi koja ima poslovni prostor s istaknutom<br />
tvrtkom na ulazu, koji je primjeren za poslovanje,<br />
potpuno odvojen od stambenog prostora i omogućava<br />
povjerljive razgovore sa strankama<br />
• osobi koja ima sklopljen ugovor o<br />
osiguranju od odgovornosti. Posrednik u cestovnom<br />
prijevozu je dužan kod osiguravatelja u Republici<br />
Hrvatskoj ili kod osiguravatelja u državi članici<br />
Europske unije osigurati i obnavljati osiguranje od<br />
odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem agencijske<br />
djelatnosti mogao prouzročiti prijevozniku, naručitelju<br />
prijevoza ili trećoj osobi. Najniža osigurana svota za<br />
štetu ne može biti manja od 150.000 kuna po jednom<br />
štetnom događaju, odnosno 350.000 kuna za sve odštetne<br />
zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.<br />
Posrednik u cestovnom prijevozu u obavljanju<br />
agencijske djelatnosti mora postupati s povećanom pažnjom,<br />
sukladno pravilima struke i običajima. Izdavatelj<br />
licencije rješenjem će oduzeti licenciju posredniku<br />
u cestovnom prijevozu ako agencijsku djelatnost obavlja<br />
suprotno propisima i pravilima struke ili poslovnim<br />
običajima, ili ako prestane ispunjavati neki od uvjeta<br />
propisanih za izdavanje licencije, ili ako se utvrdi da je<br />
licencija izdana na temelju netočnih podataka. Izdavatelj<br />
licencije vodi evidenciju o izdanim licencijama za<br />
obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu.<br />
Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju posrednika<br />
u cestovnom prijevozu. Na prava i obveze posrednika<br />
u cestovnom prijevozu koje nastanu u obavljanju<br />
agencijske djelatnosti na odgovarajući način se primjenjuju<br />
odredbe Zakona o obveznim odnosima.<br />
SEKCIJA DIMNJAČARA<br />
www.hok.hr<br />
Nastavljaju se aktivnosti<br />
oko jedinstvene regulative<br />
Na prvoj sjednici<br />
Sekcije dimnjačara<br />
u novom sazivu<br />
11. ožujka predsjednik<br />
Sekcije Želimir<br />
Jakobović izvijestio<br />
je članove Sekcije o<br />
postignutim i iniciranim<br />
aktivnostima<br />
Sekcije u proteklom<br />
mandatu. Poseban<br />
naglasak stavio je na<br />
aktivnosti oko donošenja<br />
jedinstvene<br />
zakonske regulative<br />
u dimnjačarskoj djelatnosti, kao što su jedinstveni<br />
cjenik dimnjačarskih usluga, iznosi koncesija, pravila<br />
struke, način obavljanja dimnjačarske službe i sl.<br />
Usvojen je i plan rada za ovu godinu koji podrazumijeva<br />
realizaciju sljedećih aktivnosti: donošenje<br />
propisa na razini RH o dimnjačarskoj službi umjesto<br />
dosadašnjih odluka o dimnjačarskoj službi gradova i<br />
lokalnih uprava/samouprava; jedinstveni cjenik dimnjačarskih<br />
usluga na razini RH; izdavanja koncesije za<br />
obavljanje dimnjačarske službi na razini Ministarstva;<br />
usklađivanje svih zakonskih i podzakonskih akata;<br />
donošenje jedinstvenih pravila struke na razini RH.<br />
Nakon sjednice vodstva Sekcije održan je radni<br />
sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore,<br />
Hrvatske dimnjačarske udruge, Udruge Clustera<br />
majstora dimnjačara Hrvatske i Hrvatske stručne<br />
dimnjačarske udruge Slavonije i Baranje. Usuglašeno<br />
je da će svi sudionici svojim prijedlozima i suradnjom<br />
pridonijeti rješavanju problematike i zaključaka usvojenih<br />
na nedavnom okruglom stolu »Dimnjačarstvo –<br />
problematika i razvoj«.<br />
Krešimir Tomić
Županijska kronika<br />
<strong>broj</strong><br />
24<br />
Ožujak<br />
2011.<br />
zagreb<br />
Obilježen Dan OK Zagreb<br />
Uručene diplome majstorima, priznanja i zahvale<br />
obrtnicima, stipendije učenicima<br />
Str. 10<br />
slavonski brod<br />
Tehnička škola postaje elektrana<br />
OK Brodsko-posavske županije sudjeluje u EU<br />
projektu za unapređenje obrazovanja za obrtništvo<br />
Str. 11<br />
pula<br />
45 godina pulskog Udruženja<br />
Rezultati dugogodišnjeg uspješnog rada očituju se<br />
i u nedavnoj izgradnji Obrtničkog doma<br />
Str. 12<br />
DUGOGODIŠNJI KOPRIVNIČKI OBITELJSKI OBRT prepoznali hok i unesco<br />
Tradicija Medičarne Špičko<br />
Sve<br />
se radi kao<br />
i prije stotinu<br />
godina, jedino što<br />
tijesto za medenjake<br />
ne mijesimo ručno<br />
nego imamo<br />
mikser<br />
KOPRIVNICA – Medičarski obrt<br />
Ljubice Špičko iz Koprivnice, nakon<br />
što mu je dodijeljena UNESCO-va<br />
potvrda da su licitari zaštićena nematerijalna<br />
baština, prvi je u Koprivničko-križevačkoj<br />
županiji koji će dobiti<br />
status tradicijskog obrta. Medičarnu<br />
Špičko posjetila je komisija za tradicijske<br />
obrte u čijem su sastavu predstavnici<br />
Hrvatske obrtničke komore i<br />
Etnografskog muzeja. Oni su se mogli<br />
uvjeriti kako se u Špičkovim radionicama<br />
sve radi na tradicijski način.<br />
Ljubica je nastavila tradiciju obitelji<br />
svojeg supruga, koja seže iz<br />
30-ih godina prošlog stoljeća, pa<br />
tako i danas izrađuje licitarska srca,<br />
medenjake, bombone, šule i gverc,<br />
Ljubica Špičko izrađuje licitare svih vrsta<br />
Ljubica Špičko kaže kako<br />
se nada da će sa statusom<br />
tradicijskog obrta moći lakše do<br />
sredstava iz fondova EU<br />
i to po nekadašnjim receptima. Taj<br />
je posao vrlo mukotrpan i zahtijeva<br />
mnogo ručnog rada.<br />
– Za licitarima je malena potražnja,<br />
a uloženi rad se ne može naplatiti<br />
– kaže Ljubica dok nakon pečenja<br />
i lijepljenja te bojanja, oslikava<br />
crvena srca, bebe, konjiće ili odnedavno<br />
pijevce. Izrađuje licitare svih<br />
veličina, a iako su pretežito crveni,<br />
kaže kako u posljednje vrijeme radi i<br />
u drugim bojama, primjerice, bijeloj.<br />
– Licitare ukrašavam kao što je<br />
to nekada radila moja svekrva, iako<br />
mislim da moja neće nikada biti tako<br />
lijepa kao njezina – otkriva Ljubica i<br />
dodaje kako svaki medičar ima svoj,<br />
prepoznatljivi način ukrašavanja po<br />
kojem ih se može razlikovati.<br />
– Sve se radi kao i prije stotinu godina,<br />
jedino što tijesto za medenjake<br />
ne mijesimo ručno nego imamo mikser<br />
– rekla je Ljubica Špičko.<br />
Iako je jedno vrijeme licitarski obrt<br />
bio zapostavljen, sada se interes<br />
pomalo vraća, a Ljubica kaže kako<br />
se nada da će sa statusom tradicijskog<br />
obrta moći lakše do sredstava<br />
iz fondova Europske unije. Dosad je<br />
koristila potpore Ministarstva gospodarstva<br />
i Ministarstva turizma za<br />
unapređenje proizvodnje od koje ne<br />
namjerava odustati, a ima i podršku<br />
cijele obitelji. Adela Sočev<br />
SPORAZUMOM OBRTNIČKE KOMORE I ISTARSKE ŽUPANIJE<br />
Poticaji istarskom obrtništvu<br />
– Vrlo smo zadovoljni Sporazumom o poticanju<br />
istarskog obrtništva koji nam pruža veliki<br />
optimizam i vrlo je važan za obrtnike u ovim kriznim<br />
vremenima. Kao predsjednik OK na jednoj<br />
od sljedećih sjednica predložit ću usvajanje<br />
odluke o odstupanju od komorskog doprinosa<br />
i vjerujem da će biti prihvaćena, rekao je predsjednik<br />
OK Mario Paliska nakon potpisivanja<br />
Sporazuma o poticanju istarskog obrtništva s<br />
istarskim županom Ivanom Jakovčićem 15.<br />
veljače 2011. u Obrtničkom domu u Poreču.<br />
Prije toga održan je sastanak predstavnika<br />
županije i obrtnika o aktualnim problemima<br />
istarskog obrtništva.<br />
»Potpora istarskom obrtništvu za 2011.«,<br />
aktivnije informiranje obrtnika o mogućnostima<br />
uključivanja u kreditne programe županije<br />
te sufinanciranje i suorganiziranje Obrtničkog<br />
sajma Istre i ostalih obrtničkih sajamskih manifestacija<br />
na području Istre – neke su od najvažnijih<br />
aktivnosti uvrštene u tekstu Sporazuma.<br />
Također, županija se obvezala osigurati 180<br />
tisuća kuna za Program potpore istarskom obrtništvu,<br />
od čega sto tisuća za potpore otvaranju<br />
obrta i novom zapošljavanju. Računa se da će<br />
to pripomoći otvaranju oko 220 novih radnih<br />
mjesta. Isto tako, osamdeset tisuća kuna će<br />
se osigurati za održavanje istarskih obrtničkih<br />
Sporazum su potpisali predsjednik OK Istre Mario<br />
Paliska i istarski župan Ivan Jakovčić<br />
sajmova. OK se obvezuje provesti postupak da<br />
za prvu godinu poslovanja tim obrtnicima otpiše<br />
komorski doprinos, što znači da će obrtnik<br />
koji dobije tisuću kuna od županije dobiti i tisuću<br />
kuna od OK otpisom doprinosa. Istodobno,<br />
županija se obvezala sufinancirati kamate za<br />
kredite u sklopu kreditne linije koju provodi s<br />
nadležnim Ministarstvom RH.<br />
A. Čabaravdić<br />
SKULPTURE ĐURĐEVAČKE OBRTNICE KRASE GALERIJU<br />
Ivana Hadžija izložila anđele<br />
ĐURĐEVAC – Keramičarka i đurđevačka<br />
obrtnica Ivana Hadžija u Galeriji Ex libris<br />
u Gradskoj knjižnici priredila je izložbu pod<br />
nazivom »Nebeski orkestar«, koju su činile<br />
bijele skulpture 12 anđela, te isto toliko<br />
keramoploča s nebeskim sviračima. Mladi<br />
glazbenik Marko Širec uveličao je izložbu<br />
sviranjem na cimbulama, a otvorila ju je dogradonačelnica<br />
Marijana Markešić.<br />
– Ivana Hadžija izložila je svu ljubav prema<br />
malim nestvarnim bićima, svu raskoš svog<br />
talenta, svu svoju desetgodišnju praksu u<br />
»igri« s glinom i u izvrsnosti čistih i jednostavnih<br />
oblika i linija nečujnog »Nebeskog orkestra«<br />
pokazala je svoju umjetničku zrelost. A<br />
od malih glazbenika od tisuću jezika, ne bi se<br />
posramila ni jedna galerija, rekla je na otvaranju<br />
književnica Božica Jelušić. (as)<br />
Udruženje obrtnika grada Zagreba,<br />
već osmu godinu za<br />
redom, organiziralo je 24.<br />
ožujka 2011. godine humanitarnu<br />
akciju za štićenike domova za djecu<br />
bez roditeljske skrbi pod nazivom<br />
»Groznica maturalne večeri«.<br />
Cilj ovog modnog humanitarnog<br />
projekta je osigurati za štićenikematurante<br />
svečanu odjeću i obuću,<br />
kao i nakit, te ih urediti za svečanu<br />
maturalnu večeru.<br />
Zagrebački obrtnici darovali<br />
su svečane modele, obuću, nakit,<br />
cvjetne aranžmane te šminku<br />
i frizure za sve maturante dječjih<br />
domova za djecu bez roditeljske<br />
skrbi na području Grada Zagreba:<br />
Dom Antun Gustav Matoš, Selska<br />
132; Dom Ivan Goran Kovačić,<br />
Ulica I. G. Kovačića 23 i Dom<br />
Sv. Josipa, Leskovački brijeg<br />
15 i Karitasove kuće. Donaciju<br />
Groznica maturalne večeri<br />
predstavnicama domova uručili<br />
su predsjednik Udruženja obrtnika<br />
grada Zagreba Vlado Crkvenac<br />
i predsjednica revijskog odbora<br />
Branka Jengić.<br />
Četrnaest obrtnika krojača, dvanaest<br />
frizera, sedam kozmetičara,<br />
sedam postolara, osam zlatara<br />
osigurat će da se pet djevojaka i<br />
jedanaest mladića, na tako važan<br />
www.hok.hr<br />
dan u njihovim životima ne razlikuju<br />
od onih koji imaju punu roditeljsku<br />
skrb.<br />
Donatori akcije su: Salon Elegance,<br />
Banovec, Salon Šabić,<br />
Formica, Stolnik, Dora, Kontesa<br />
Nera, Marry me, Yazz, Salon<br />
Nada, Spoza, Ljiljana i Etno butik<br />
Mara. Priključili su se i <strong>broj</strong>ni frizeri,<br />
kozmetičari, zlatari i postolari.
10 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
ŽUPANIJE<br />
XXI.<br />
I. ZAGREB<br />
ZAGREBAČKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK ZAGREB<br />
10000 ZAGREB<br />
Ilica 49/II<br />
Telefon:<br />
01/48 46 741<br />
Telefaks:<br />
01/48 46 615<br />
E-mail:<br />
ok.zagreb@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Ivan Obad<br />
Tajnik:<br />
Miran Šoić<br />
stranicu pripremiLA:<br />
Fedora Zoković<br />
SVEČANO OBILJEŽEN DAN OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB<br />
Majstori su elita obrtništva<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Zagreb obilježila<br />
je 23. ožujka Dan komore,<br />
16. godišnjicu obnoviteljskog<br />
rada prigodnom svečanošću, na kojoj<br />
su zaslužnim obrtnicima dodijeljena<br />
priznanja i nagrade te uručene<br />
diplome kandidatima koji su položili<br />
majstorske ispite. Predsjednik OKZ-a<br />
Ivan Obad rekao je da Komora mora<br />
svoje aktivnosti prilagoditi potrebama<br />
obrtnika za upoznavanjem s europskim<br />
propisima. Obad je istaknuo<br />
kako je Vlada u programu gospodarskog<br />
oporavka prihvatila inicijative komorskog<br />
sustava pa je tako u saborskoj<br />
proceduri novi Zakon o zakupu<br />
i prodaji poslovnih prostora, izrađene<br />
su izmjene i dopune Zakona o obrtu,<br />
a Vlada je prihvatila i prijedlog Zakona<br />
o zabrani i sprječavanju obavljanja<br />
neregistrirane djelatnosti. Istaknuo je<br />
i dobru suradnju s Gradom Zagrebom,<br />
a kao dobre primjere naveo je<br />
smanjenje spomeničke rente i snižavanje<br />
zakupnina za tradicijske i<br />
deficitarne djelatnosti. Predsjednik<br />
HOK-a Dragutin Ranogajec kazao je<br />
da se OKZ proteklih godina profilirala<br />
kao institucija koja kvalitetno zastupa<br />
interese svojih članova na lokalnoj i<br />
regionalnoj razini, te ulaže značajne<br />
napore u promociju i edukaciju obrtnika.<br />
Majstorima je poručio da od<br />
danas, nakon promocije postaju elita<br />
obrtništva. – To je vrhunac obrazovanja<br />
u obrtništvu, a vi ste lideri svoje<br />
struke i zbog vas smo danas ponosni<br />
– kazao je Ranogajec.<br />
Priznanja i plakete<br />
Najviše priznanje Komore Zlatnu statuu s pisanim priznanjem dobili<br />
su: • Dragutin Škrlec – za dugogodišnji uspješan rad u tijelima komorskog<br />
sustava i osobni doprinos na zaštiti i razvoju obrtništva • Josip<br />
Rajaković – za postignute poslovne rezultate, inovacije i promidžbu obrtništva<br />
• Vlado Crkvenac – za doprinos u razvoju komorskog sustava i<br />
za očuvanje zlatarske struke • Vladimir Križek – za postignute poslovne<br />
rezultate te za očuvanje tradicije i promociju zlatarske struke. Zlatna plaketa<br />
s pisanim priznanjem dodijeljena je uglednim i časnim obrtnicima<br />
za dugogodišnji rad u tijelima, odborima, cehovima i komisijama Komore<br />
te osobama zaslužnim za razvoj obrtništva: • Marijanu Špoljaru, obrtniku<br />
iz Zaprešića, • Franju Brozu, obrtniku iz Sesveta • Josipu Grubešiću,<br />
obrtniku iz Vrbovca • Darku Belušiću-Belom, dugogodišnjem<br />
obrtniku iz Zagreba • Spomenki Krebsz, obrtnici iz Zagreba.<br />
Novčane nagrade<br />
Na prijedlog Odbora za strukovnu<br />
izobrazbu, Upravni odbor OK<br />
Zagreb dodjeljuje novčane nagrade<br />
u iznosu od 5.000,00 kuna<br />
za pomoć u radu i školovanje<br />
učenika za strukovna zanimanja.<br />
Ove godine novčane nagrade<br />
primili su: • Srednja škola Jastrebarsko<br />
• Đurđica Lončarić,<br />
ravnateljica škole • Obrtnička i<br />
industrijska graditeljska škola<br />
iz Zagreba, Anto Vidović.<br />
Zlatni krug i diplome<br />
ZLATNI KRUG OK Zagreb s pisanim priznanjem dodijeljen je udruženjima<br />
obrtnika za ostvarene posebne rezultate u zaštiti i promicanju obrtništva, obrtničkog<br />
obrazovanja i drugih aktivnosti: • Udruženje prijevoznika Zagreb • Udruženje<br />
auto taxi prijevoznika Zagreb • Udruženje obrtnika Samobor • Udruženje<br />
obrtnika Jastrebarsko • Udruženje obrtnika Vrbovec. Zlatna diploma Obrtničke<br />
komore Zagreb dodijeljena je za dugogodišnji uspješni rad na promidžbi<br />
obrtništva, sudjelovanju na sajmovima i revijama, te osobama koje su svojim radom<br />
pridonijele razvoju obrtništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije: • Valentu<br />
Pukšecu • Ivanu Masnjaku • Josipu Kajbi. Srebrna diploma Obrtničke komore<br />
Zagreb dodijeljena za osobni doprinos u realizaciji programa očuvanja i poticanja<br />
obrtništva: • Stjepanu Bukovini iz Zaprešića, • Mirzi Šabiću iz Zagreba,<br />
• Stjepanu Kelčecu iz Ivanić Grada, • Čedomiru Klasniću iz Ivanić Grada.<br />
DUBROVNIK<br />
XIX.<br />
DUBROVAČKO-NERETVANSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK DUBROVAČKO-<br />
NERETVANSKE ŽUPANIJE<br />
20000 DUBROVNIK<br />
Široka 4/2<br />
Telefon:<br />
020/323 550<br />
Telefaks:<br />
020/323 560<br />
E-mail:<br />
ok.dubrovnik@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Svetan Pejić<br />
Tajnik:<br />
Nikola Kalafatović<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Nikola Kalafatović<br />
Na nedavno održanom Festivalu<br />
vina i gastronomije u Dubrovniku,<br />
predstavilo se četrdeset<br />
vinara i više od trideset ugostitelja i<br />
hotelijera iz Dubrovnika i okolice.<br />
Svrha ovog festivala je predstaviti<br />
gastronomsku ponudu Dubrovnika,<br />
ali i razmijeniti znanja, iskustva i vještine<br />
kako bi se ugostiteljska usluga<br />
u Dubrovniku podigla na najvišu moguću<br />
razinu, pa tako ovaj događaj<br />
pokušava objediniti funkcije festivala<br />
i seminara. Prvi dan festivala održano<br />
je petnaest predavanja i radionica<br />
za turističke i ugostiteljske djelatnike<br />
gdje su prezentirana umijeća prigotovljavanja<br />
i posluživanja jela i pića<br />
te umijeće pripremanja koktela. Drugog<br />
dana Festivala održana je Gastro<br />
izložba na kojoj su kuhari dubrovačkih<br />
restorana i hotela pokazali svoja najuspjelija<br />
slana i slatka jela, a stručni<br />
žiri nagradio je najbolje među njima.<br />
U zaista jakoj konkurenciji, drugu<br />
nagradu stručnog žirija za hladnu pli-<br />
FestivaL vina i gastronomije u Dubrovniku<br />
Nagrada za morsku rapsodiju<br />
ticu s morskim plodovima, osvojio je<br />
restoran »Vila Koruna« Svetana Pejića,<br />
koji je prvog dana imao izlaganje o<br />
malostonskoj kamenici kao gurmanskom<br />
specijalitetu našeg podneblja<br />
a svoja zapažena izlaganja imali su<br />
i ugledni vinar Frano Miloš na temu<br />
sljubljivanja vina i hrane te Nikola<br />
Kalafatović koji je predstavio projekt<br />
»Dubrovačke gastro kvalitete«. Nakon<br />
što se dobiju povratne informacije<br />
od sudionika festivala, razmotrit<br />
će se mogućnost sudjelovanja naše<br />
komore na sljedećem festivalu.<br />
»FineWine&GoodFood – II. međunarodni salon okusa« u Sarajevu<br />
Zanimljivo tržište regije<br />
Obrti »Likeri Antunović« i »Natura Dalmatia« s Pelješca i »Fanito«<br />
iz Vele Luke, sudjelovali su na »FineWine&GoodFood<br />
– međunarodnom salonu okusa, održanom od 22. do 24. 3.<br />
2011. u Sarajevu. Domaći likeri i suveniri te djevičansko maslinovo<br />
ulje, posjetitelje nisu ostavili ravnodušnim.<br />
Ovi obrti nositelji su oznake »Hrvatski otočni proizvod«, a<br />
zlatnu plaketu u kategoriji jakih alkoholnih pića dobili su Likeri<br />
Antunović iz Orebića. Manifestacija je održana u okviru Sajma<br />
lokalne samouprave.<br />
www.hok.hr<br />
8. Mediteranski sajam zdrave prehrane,<br />
ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva<br />
Sajam ispunio očekivanja<br />
osmi Mediteranski sajam zdrave<br />
prehrane, ljekovitog bilja i<br />
I<br />
zelenog poduzetništva ispunio je<br />
očekivanja poduzetnika iz cijele<br />
Hrvatske, koji su se okupili u Dubrovniku<br />
od 24. do 27. 3. 2011.<br />
Sajam je okupio oko tri stotine<br />
izlagača s područja Hrvatske, ali<br />
od ove godine i s područja susjednih<br />
nam država, Italije, Crne<br />
Gore te Bosne i Hercegovine, pod<br />
motom »Iz gospodarske krize u<br />
poduzetničku agresiju«. U sklopu<br />
sajma održani su i »Treći dani<br />
meda Dubrovačko-neretvanske<br />
županije« te zanimljiva predavanja<br />
o suvremenom načinu pčelarenja<br />
u Dalmaciji te novostima u<br />
zdravstvenoj zaštiti pčela.<br />
Posebnu pozornost<br />
okupljenih na<br />
otvorenju sajma ove<br />
je godine zaokupio<br />
nastup folklorne grupe<br />
iz općine Monteroni<br />
di Lecce. Gosti<br />
Dubrovačko-neretvanske<br />
županije iz<br />
Italije prvi put su se<br />
predstavili na Sajmu<br />
s <strong>broj</strong>nim proizvodima,<br />
predstavljajući<br />
regiju Puglia. I na ovogodišnjem<br />
sajmu bilo je šarolike ponude ekohrane,<br />
prirodne kozmetike, raznih<br />
vrsta likera i meda, preko vina, zatim<br />
običnih i neobičnih kombinacija<br />
sireva (začinjenih ružmarinom, lavandom),<br />
suhomesnatih proizvoda<br />
daleko čuvenog drniškog pršuta,<br />
slavonskog kulena i njegove paprenije<br />
seke. Mnogi izlagači su<br />
svoje proizvode prodali već prvog<br />
dana sajma pa je bilo potrebno naručivati<br />
dodatne pošiljke.<br />
Raduje nas što je Obrtnička<br />
<strong>komora</strong> Dubrovačko-neretvanske<br />
županije od početka suorganizator<br />
ove manifestacije, koja je<br />
pokazala i dokazala punu opravdanost<br />
svoga postojanja.<br />
SUDJELUJTE NA 4. OBRTNIČKIM SPORTSKIM IGRAMA<br />
Obavještavamo vas da će se 4. obrtničke sportske igre, kako je<br />
predviđeno, održati od 19. do 22. svibnja u hotelskom naselju Solaris<br />
kraj Šibenika. Prijavite se u POK i sudjelujte!
ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
11<br />
BJELOVAR<br />
VII.<br />
BJELOVARSKO-BILOGORSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK BJELOVARSKO-<br />
BILOGORSKE ŽUPANIJE<br />
43000 BJELOVAR<br />
Preradovićeva 4/I<br />
Telefon:<br />
043/242 242<br />
Telefaks:<br />
043/241 280<br />
E-mail:<br />
ok.bjelovar@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Franjo Pal<br />
Tajnik:<br />
Davorin Vezmarović<br />
stranicu pripremio:<br />
Davorin Velmarović<br />
IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE UO DARUVAR<br />
Novi predsjednik Josip Krajcer<br />
U<br />
Na izvanrednoj sjednici Skupštine<br />
UO Daruvar 4. ožujka dosadašnja<br />
predsjednica Udruženja Dubravka<br />
Leš razriješena je dužnosti zbog<br />
odjave obrta. Za novog predsjednika<br />
u mandatu 2010.- 2014. godina<br />
izabran je dosadašnji potpredsjednik<br />
udruženja Josip Krajcer, dugogodišnji<br />
ugledni<br />
obrtnik<br />
– autoprijevoznik<br />
iz<br />
Sirača, koji<br />
po automatizmu<br />
postaje članom Upravnog<br />
odbora OK BBŽ. Svjestan odgovornosti<br />
koju preuzima, Krajcer kao prioritet<br />
traži ravnomjeran osobni angažman<br />
svih kolega u radu sekcija,<br />
zatim hitan i stalan kontakt s gradonačelnicima<br />
i općinskim načelnicima<br />
u cilju unapređenja part nerstva<br />
na konkretnim projektima, u kojima<br />
domaći obrtnici moraju sudjelovati.<br />
Kako je najavio, nositelj ove aktivnosti<br />
bit će on osobno.<br />
Svaki obrtnik i njegovi prijedlozi<br />
i pitanja moraju biti evidentirani u<br />
Udruženju, a od tajnika se očekuje<br />
odgovoran rad, uz potporu vodstva<br />
OK BBŽ i Komorskog ureda, najavio<br />
je novi predsjednik. Skupština je<br />
za novu potpredsjednicu Udruženja<br />
imenovala Vesnu Santo, a umjesto<br />
nje u Nadzorni je odbor imenovana<br />
Dubravka Klubičko.<br />
Nova radna tijela<br />
POK-u Bjelovar u tijeku je održavanje sjednica cehova i odbora.<br />
Pored konstituiranja vodstava u mandatu 2011. – 2014. radna tijela<br />
Komore usvajaju i operativne programe rada za 2011. godinu. Od<br />
delegiranih članova u ovim tijelima članstvo s pravom očekuje artikuliranje<br />
prijedloga i dosljednost u njihovoj vertikalnoj prohodnosti prema<br />
HOK-u, odnosno izravno prema lokalnim vlastima kao partnerima.<br />
Informatika nije bauk<br />
Predsjednik OK Bjelovarsko-bilogorske<br />
županije Franjo Pal 9.<br />
ožujka promovirao je treću generaciju<br />
obrtnika sudionika informatičkog<br />
tečaja. Njih 25 od ukupno 100 po-<br />
laznika u ove tri godine, usvojilo je<br />
praktična znanja, svjesni kako je to<br />
svakodnevna potreba. Troškove edukacije<br />
snosio je MINGORP u iznosu<br />
od 70 posto, a ostatak kandidati.<br />
Kada je 20. veljače premijerka<br />
Jadranka Kosor u Banskim<br />
dvorima u Zagrebu uručivala<br />
povelje UNESCO-a za nematerijalnu<br />
kulturnu baštinu čovječanstva<br />
licitarskim obrtima Sjeverne Hrvatske,<br />
među nagrađenima se u pratnji<br />
bjelovarsko-bilogorskog dožupana<br />
Kreše Jelavića nalazio i Božidar<br />
Horvat, posljednji bjelovarski licitar.<br />
Sjetio se tada Božidar svoje majke<br />
Ljubice koja je obrt vodila do 1980.<br />
godine i djeda Ladislava Boka koji je<br />
obrt pokrenuo u mađarskom Szigetvaru<br />
krajem 19. stoljeća i vodio ga do<br />
1955. godine. Sjetio se i svoga školovanja<br />
i majstora Novaka, kod kojeg<br />
je u Zagrebu položio majstorski ispit<br />
1980. godine, a iznad svega sjetio se<br />
svoje supruge Marije, bez koje ništa<br />
od ovoga ne bi bilo moguće, i svojih<br />
sinova Dubravka, Pavla i Antuna koji<br />
su budućnost obitelji Horvat.<br />
Razgovarali smo dugo u njihovoj<br />
obiteljskoj kući u Bjelovaru, a<br />
fotografijama ih ovjekovječili u novoobnovljenoj<br />
radionici u prizemlju<br />
punom starih alata, kojima se Horvatovi<br />
sve rjeđe služe. Došlo je novo<br />
doba u kojem licitarske »bebe« i<br />
konjići, medenjaci i medica više nisu<br />
slastice za svačiji ukus i poklon koji<br />
raduje djecu i voljenu osobu na proštenjima,<br />
koja su nakon mise uz pje-<br />
UNESCO PREPOZNAJE HRVATSKU TRADICIJU<br />
Posljednji bjelovarski licitar<br />
Obitelj Božidara Horvata,<br />
posljednjeg bjelovarskog licitara,<br />
nastavlja tradiciju licitarskog<br />
obrta, koji je pokrenuo njegov<br />
djed krajem 19. stoljeća<br />
Horvatovi u svojoj radionici<br />
smu i ples trajala i do sutrašnje zore.<br />
Kupuju ih danas ponajviše stariji ljudi<br />
sa sjetom u očima i sjećanjima na<br />
mladost davnu, davnu…<br />
Obitelj Horvat koja nekoć nije<br />
mogla proizvesti robe koliko se<br />
tražilo, danas se žilavo i uporno<br />
prilagođava surovom tržištu i bori<br />
za opstanak uglavnom proizvodeći<br />
svijeće, a tek potom onu robu po<br />
kojoj je nadaleko poznata. Pa i tu se<br />
dokazuju kvalitetom koju na čuđenje<br />
Božidarevo malo tko cijeni, jer<br />
njihov lampaš koji je za malo skuplji<br />
od onog iz hipermarketa pouzdano<br />
gori trostruko duže!<br />
– Samo ljubav prema ovom poslu<br />
daje nam onu snagu bez koje ne<br />
bismo opstali, u više navrata mi je<br />
ponovio Božidar, a njegova Marija<br />
potvrdila.<br />
Svaka zemlja čuva svoja blaga,<br />
a tradicija starih zanata je jedno<br />
od njih – i djelatno pomaže takvim<br />
obrtima. Čini to i Grad Bjelovar, i<br />
Županija najavljuje pomoć, Komora<br />
pomaže koliko može – zahvalni su<br />
Horvatovi na tome i ne gube nadu u<br />
budućnost. Drži ih vjera i ljubav prema<br />
domovini, i fotografija sa Svetim<br />
ocem Ivanom Pavlom II. sa hodočašća<br />
u Rimu kada su svi bili jako<br />
mladi, a dok mi to govore i pokazuju<br />
sliku, lica im blistaju!<br />
Razgovor smo u predvečerje privodili<br />
kraju, jer Božidar je već žurio<br />
u HORKUD »Golub« u čijem zboru<br />
pjeva već 40 godina. Marija se pak<br />
zaželjela vidjeti unuka, dečki su dovršavali<br />
obnovu radionice, a ja sam<br />
im mahnuo na odlasku svjestan da<br />
ih nikad neću zaboraviti.<br />
XII.<br />
SLAVONSKI BROD<br />
BRODSKO-POSAVSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK BRODSKO-<br />
POSAVSKE ŽUPANIJE<br />
35000 SLAVONSKI BROD<br />
Petra Krešimira IV. 46/1<br />
Telefon:<br />
035/447 017<br />
Telefaks:<br />
035/407 441<br />
E-mail:<br />
ok.slavonski.brod@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Zvonimir Ćirić<br />
Tajnica:<br />
Željka Pergl<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Marijan Vrkljan<br />
TRAGOM UČESTALIH UPITA OBRTNIKA<br />
Kako do stručne<br />
osposobljenosti<br />
Posljednjih tjedana pojačani su upiti obrtnika vezani<br />
uz zadovoljenje zakonske obaveze o stručnoj<br />
osposobljenosti pri otvaranju novih obrta i zakonitom<br />
radu postojećih obrta. Povećani <strong>broj</strong> upita prvenstveno<br />
je rezultat inspekcijskog nadzora na terenu. Inspekcije<br />
provode nadzor prema odredbama Zakona<br />
o obrtu i Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i<br />
načinu izdavanja povlastica (NN br. 42/08).<br />
Problemi nastaju u obrtima koji nemaju zaposlenog<br />
djelatnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava<br />
posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajuće<br />
srednje stručne spreme ili položenog majstorskog<br />
ispita, a sukladno čl. 5. stavak 3. Zakona o obrtu. Zato<br />
podsjećamo da su u Zakonu o obrtu (NN 77/93, 90/96,<br />
64/01, 49/03, 68/07 i 79/07) propisani opći i posebni<br />
uvjeti, kojima je potrebno udovoljiti da bi se dobilo odobrenje<br />
za obavljanje obrta odnosno obrtnica. Tako je<br />
člankom 5. u stavcima 1. i 3. Zakona o obrtu propisano<br />
da fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće<br />
uvjete iz čl. 3. ovog zakona ispunjava i poseban uvjet<br />
stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne<br />
spreme ili položenog majstorskog ispita.<br />
Nadalje, fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz<br />
članka 3. stavka 1. ovoga Zakona i poseban uvjet iz<br />
stavka 2. ovoga članka, a ne ispunjava poseban uvjet<br />
stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne<br />
spreme ili položenog majstorskog ispita, može<br />
obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli<br />
djelatnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava<br />
ovim uvjetima.<br />
Obrtnici koji imaju poteškoća oko zadovoljenja gore<br />
navedenih zakonskih odredbi sve dodatne informacije<br />
vezane uz stručnu osposobljenost ili majstorske ispite<br />
mogu dobiti u Obrtničkoj komori Brodsko-posavske<br />
županije, Petra Krešimira IV 46/1, Slavonski Brod, putem<br />
E- maila: obrazovanje-sb@hok.hr ili na telefon:<br />
442-356.<br />
NOVI EU PROJEKTI ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ZA OBRTNIŠTVO<br />
Tehnička škola<br />
postaje mini elektrana<br />
Obrazovni sustav u Hrvatskoj<br />
još uvijek nije<br />
dovoljno prilagođen<br />
potrebama domaćeg gospodarstva.<br />
Zato veseli svaki<br />
konkretan korak koji ima za<br />
cilj da promijeni trenutnu situaciju.<br />
U kojem smjeru treba<br />
ići suradnja škola i gospodarstva<br />
pokazuje i projekt »SB<br />
Solarni demonstracijski centar«.<br />
Nositelj projekta je Tehnička<br />
škola Slavonski Brod,<br />
a partneri su Tehnička škola<br />
Daruvar, Hrvatski zavod za<br />
zapošljavanje Područna služba<br />
Slavonski Brod i Obrtnička<br />
<strong>komora</strong> Brodsko-posavske<br />
županije.<br />
– Projektom će se osigurati<br />
unapređivanje tehničkih, materijalnih<br />
i profesionalnih uvjeta<br />
u Tehničkoj školi Slavonski<br />
Brod kroz razvoj i implementaciju<br />
novog kurikuluma »Upravljanje<br />
solarnim sustavima«, te<br />
kroz razvoj Solarnog demonstracijskog<br />
centra u sklopu<br />
škole, kaže Vikica Lukić, voditeljica<br />
projekta.<br />
www.hok.hr<br />
Lukić ističe kako su u školi<br />
svjesni da je tržište rada usmjereno<br />
ekonomskim uvjetima<br />
i njegovim razvojem tako da<br />
strukovno obrazovanje mora<br />
kontinuirano raditi na usavršavanju<br />
obrazovnih programa,<br />
kako bi se osigurale adekvatne<br />
kompetencije. Vrijednost cijelog<br />
projekta je 264 tisuće eura, od<br />
toga 215,6 tisuća eura osigurava<br />
Europska komisija, a 48,3 tisuće<br />
kuna osiguravaju partneri<br />
u projektu svojim radom.<br />
– Kao ravnateljica na ovaj<br />
projekt gledam pozitivno, jer<br />
sve što nam kroz njega dolazi je<br />
novo i motivirajuće za učenike<br />
i profesore. Ipak treba istaknuti<br />
da je projekt i velika poteškoća<br />
za profesore koji su uključeni u<br />
njegovu realizaciju, jer njihov<br />
rad nije adekvatno vrednovan.<br />
Nadam se da će se to kroz<br />
neko vrijeme promijeniti. Nema<br />
poticaja, profesori odrađuju cijelu<br />
normu i još jednu polovicu<br />
ili cijelu dodatnu normu. Ljudi<br />
moraju jako puno raditi i učiti.<br />
Ono što je sigurno je to da škola<br />
dobiva puno. Na ovaj način<br />
mi se pripremamo za vrijeme<br />
kada će se ljudi kroz radni vijek<br />
morati prilagođavati novim tehnologijama.<br />
Moramo pratiti što<br />
se događa na tržištu rada, tako<br />
pomažemo gospodarstvu, ali i<br />
Obrtnička <strong>komora</strong><br />
Brodsko-posavske<br />
županije partner je u<br />
projektu uvođenja novog<br />
obrazovnog programa<br />
»Upravljanje solarnim<br />
sustavima«<br />
našim učenicima, ističe Janja<br />
Brekalo, ravnateljica Tehničke<br />
škole Slavonski Brod.<br />
Voditeljica projekta Vikica<br />
Lukić unatoč poteškoćama<br />
odlučna je u nakani da projekt<br />
do jeseni uspješno privede<br />
kraju. Jedan od rezultata ovog<br />
projekta je da će Tehnička<br />
škola Slavonski Brod biti prvi<br />
povlašteni potrošač električne<br />
energije na distributivnom području<br />
Elektre Slavonski Brod.<br />
Solarni sustav koji će biti postavljen<br />
u školi proizvodit će<br />
električnu energiju koju će<br />
škola po povlaštenim uvjetima<br />
prodavati HEP-u.<br />
V. Lukić dodaje da uz solarnu<br />
centralu koju škola gradi,<br />
najveću vrijednost ima praktikum,<br />
u kojem će učenici imati<br />
priliku raditi na novoj opremi.<br />
Razvoj projekta solarnog demonstracijskog<br />
centra možete<br />
pratiti i na web stranici<br />
www.ipa-sb-solar.hr.
12 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
ŽUPANIJE<br />
KARLOVAC<br />
IV.<br />
KARLOVAČKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK KARLOVAČKE<br />
ŽUPANIJE<br />
47000 KARLOVAC<br />
J. Haulika 14<br />
Telefon:<br />
047/612 058<br />
Telefaks:<br />
047/611 742<br />
E-mail: ok.karlovac@hok.hr<br />
Web: www.obrtnicka--<strong>komora</strong>-karlovac.hr<br />
Predsjednik:<br />
Darko Stanković<br />
Tajnik:<br />
mr. Vlado Jelkovac<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Zdenko Živčić<br />
OBRTNIČKA INICIJATIVA ZA PRODAJU POSLOVNIH PROSTORA U<br />
VLASNIŠTVU GRADA KARLOVCA<br />
Kočnica u regulativi<br />
Prodaja bi pomogla i obrtnicima<br />
i Gradu, jer bi se novac dobiven<br />
od prodaje mogao uložiti u<br />
druge prostore, a obrtnici koji<br />
su u zakupu, ako postanu<br />
vlasnici lokala, više bi ulagali u<br />
njih, smatraju u UO Karlovca<br />
Već duži niz godina Udruženje<br />
obrtnika grada Karlovca<br />
apelira prema karlovačkoj<br />
Gradskoj upravi da se karlovačkim<br />
obrtnicima dozvoli otkup poslovnih<br />
prostora u vlasništvu Grada. Dodatni<br />
poticaj ovoj njihovoj inicijativi je<br />
činjenica da su prostore u državnom<br />
vlasništvu obrtnici mogli otkupiti.<br />
Darko Kišić, poznati karlovački<br />
frizer, koji je obrtnik već duže od<br />
trideset godina i koji se zalaže za<br />
prodaju gradskih poslovnih prostora<br />
kaže da bi prodaja pomogla i<br />
obrtnicima i Gradu, jer bi se novac<br />
dobiven od prodaje mogao uložiti<br />
u druge prostore, a obrtnici koji<br />
su u zakupu, ako postanu vlasnici<br />
lokala, više bi ulagali u njih. Također,<br />
smatra da bi obrtnici s dugom<br />
tradicijom trebali imati kod prodaje<br />
pravo prvokupa.<br />
Na drugoj strani, u karlovačkom<br />
Gradskom redu za opće i imovinsko<br />
pravne poslove, odgovaraju da<br />
se Zakon o zakupu i prodaji odnosi<br />
samo na prostore u državnom<br />
vlasništvu, te je tu argument protiv<br />
prodaje gradskih prostora. U slučaju<br />
Darko Kišić, poznati karlovački frizer, već godinama se zauzima za otkup gradskih<br />
poslovnih prostora<br />
pak da se ide u prodaju, išao bi javni<br />
natječaj koji sadašnjim najmoprimcima<br />
ne bi davao pravo prvokupa.<br />
Inače, Grad Karlovac je vlasnik<br />
95 poslovnih prostora, od kojih dva<br />
trenutno nisu u zakupu. Gradonačelnik<br />
određuje koje se djelatnosti<br />
mogu obavljati u pojedinim poslovnim<br />
prostorima, a natječaj za zakup<br />
poslovnih prostora raspisuje Povjerenstvo<br />
za poslovni prostor.<br />
Zakonom o izmjenama i dopunama<br />
Zakona o zakupu poslovnog<br />
prostora iz 2004. godine ovaj zakon<br />
mijenja naziv u Zakon o zakupu i<br />
prodaji poslovnog prostora, a odnosi<br />
se samo na zakup i prodaju<br />
poslovnih prostora u vlasništvu Republike<br />
Hrvatske. U slučaju prodaje<br />
poslovnog prostora u vlasništvu<br />
općina, gradova, županija i Grada<br />
Zagreba morao bi se raspisati javni<br />
natječaj s početnom kupoprodajnom<br />
cijenom, na koji ponudu mogu<br />
dati i svi drugi subjekti, a ne samo<br />
aktualni zakupnici, pojašnjavaju iz<br />
karlovačke gradske uprave, tako da<br />
za sada obrtnici koji djeluju u najmu<br />
imaju »svezane« ruke što se tiče otkupa<br />
prostora.<br />
ODGOĐENA ODLUKA O PRODUŽENOM RADNOM<br />
VREMENU KARLOVAČKIH KAFIĆA<br />
I dalje vikendom do jedan<br />
poslije ponoći<br />
Produženo radno vrijeme karlovačkih<br />
kafića vikendom bilo<br />
je na dnevnom redu karlovačkog<br />
Gradskog vijeća na prošloj sjednici,<br />
no na traženje dijela vijećnika ova<br />
je točka skinuta s dnevnog reda.<br />
Naime, prijedlog je da se izmijeni<br />
Odluka o obavljanju ugostiteljske<br />
djelatnosti u gradu Karlovcu te da<br />
se restoranima i barovima omogući<br />
vikendom rad do dva sata iza ponoći,<br />
odnosno sat vremena duže.<br />
Vijećnici koji su bili za to da se točka<br />
skine s dnevnog reda istaknuli<br />
su kako im je rečeno u obrazloženju<br />
da je prijedlog stigao od »nekih<br />
ugostitelja«, dakle, formalno ne na<br />
prijedlog Ceha ugostitelja, pa se postavlja<br />
pitanje pogoduje li se nekome.<br />
Također su zatražili da svoj sud<br />
o produženom vremenu rada kafića<br />
da i Vijeće za prevenciju.<br />
– Produženje rada za sat vremena<br />
zapravo je namijenjeno odraslim<br />
ljudima, a ne maloljetnicima,<br />
dakle, ne radi se zbog populacije<br />
kojom se Vijeće za prevenciju bavi,<br />
jer poznato je da maloljetne osobe<br />
imaju ograničen izlaz do 23 sata,<br />
pojašnjavaju iz karlovačke gradske<br />
uprave.<br />
Miro Prugovečki iz Ceha ugostitelja<br />
županijske Obrtničke komore<br />
pohvalio je inicijativu o produženju<br />
radnog vremena.<br />
– Produženje radnog vremena,<br />
kako smo mogli čuti, omogućava<br />
veću zaradu ugostiteljima, a rekao<br />
bih da u sadašnjim uvjetima to<br />
nama znači preživljavanje, jer se<br />
borimo za opstanak. U svakom slučaju<br />
pozdravljamo ovu odluku te se<br />
nadamo da će što prije biti usvojena,<br />
kazao je Prugovečki.<br />
Bal obrtnika 2. travnja<br />
Karlovačko Udruženje obrtnika i ove godine nastavlja tradiciju organiziranja<br />
Bala obrtnika. Jubilarni 10. bal obrtnika održat će se<br />
2. travnja u Hotelu Korana Srakovčić, a očekuje se da će uz obrtnike<br />
iz svih dijelova Karlovačke županije druženju nazočiti i gosti iz Zagreba,<br />
Rijeke, Šibenika i drugih gradova. Voditelj programa bit će Davor<br />
Dretar Drele, a goste će zabavljati glazbeni sastavi »Bolja vremena« i<br />
»Grofovi«. Pripremljena je i bogata tombola, a središnji događaj Bala<br />
bit će humanitarna aukcija cvjetnih aranžmana koje će izraditi članice<br />
Sekcije cvjećara, a prikupljeni prihod bit će namijenjen Domu za djecu<br />
i mladež iz Karlovca.<br />
XVIII.<br />
PAZIN<br />
Prije 45 godina utemeljeno je<br />
pulsko Udruženje obrtnika,<br />
a inicijativu o udruživanju u<br />
okviru Kluba samostalnih zanatlija<br />
svesrdno su prihvatili čelnici bivše<br />
Skupštine općine Pula i među njima<br />
predsjednik općine pok. Anton<br />
Bubić. Općina je Klubu za njegovo<br />
sjedište dala na korištenje lijepo<br />
uređene prostorije, u Ribarskoj ulici<br />
na <strong>broj</strong>u 23 (danas Maksimilijanova<br />
ulica). Osnivačka skupština Kluba<br />
održana je 25. travnja 1965. godine<br />
u dvorani Skupštine općine Pula, a<br />
utemeljitelji Kluba su bili: pok. Aleksandar<br />
Mitrović, fotograf, pok. Matija<br />
Mijavec, tapetar, pok. Anton Rugole,<br />
urar, pok. Aliriza Ismaili, slastičar,<br />
pok. Jozef Kiš, frizer, pok. Anton<br />
ISTARSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK ISTARSKE<br />
ŽUPANIJE<br />
52100 PULA<br />
Mletačka 12/1<br />
ČETRDESET I PET GODINA PULSKOG UDRUŽENJA OBRTNIKA<br />
Bogata povijest i<br />
uspješna sadašnjost<br />
Široka, zlatar-filigran, pok. Borislav<br />
Stojkov, frizer, pok. Rikard Kurti, fotograf,<br />
pok. Đemal Šehu, kožar, pok.<br />
Ladislav Žbulj, krojač te Ankica Penić,<br />
frizerka i Ladislav Santo, krojač.<br />
Pula je tada imala 2.676 obrtnika.<br />
Prvi predsjednik je bio Aleksandar<br />
Mitrović, a otvaranje Kluba zabilježio<br />
je i Glas Istre: »Skromna,<br />
ali lijepa svečanost obilježila je u<br />
nedjelju otvaranje Kluba samostalnih<br />
zanatlija u Puli. Preko stotinu<br />
pulskih zanatlija, polovica od ukupnog<br />
<strong>broj</strong>a registriranih radnika ovog<br />
zanimanja u komuni, dobilo je lijepo<br />
uređene prostorije u kojima će<br />
razvijati svoju društvenu aktivnost.<br />
Klub će biti mjesto koje će okupljati<br />
zanatlije i u njemu će oni održavati<br />
Prigodom obilježavanja 45.<br />
obljetnice Udruženja dodijeljene<br />
su 24 zahvalnice za potporu i<br />
osobito istaknutu aktivnost te<br />
26 priznanja obrtnicima koji<br />
neprekidno rade 30 i više godina<br />
sastanke, seminare i savjetovanja,<br />
dok će drugarske večeri značiti aktiviranje<br />
društvenog života među<br />
članovima«.<br />
Prigodom obilježavanja 45. obljetnice<br />
Udruženja dodijeljene su 24<br />
zahvalnice za potporu i osobito istaknutu<br />
aktivnost te 26 priznanja obrtnicima<br />
koji neprekidno rade 30 i više<br />
godina. O 45. godišnjici uspješnog<br />
rada govorio je predsjednik Vitomir<br />
Pap, dugogodišnji obrtnik, vlasnik<br />
Brodograđevnog obrta »Portić« iz<br />
Banjola kraj Pule koji je sagradio čak<br />
210 drvenih brodica. Kao čelni čovjek<br />
pulskih obrtnika osobito je zaslužan<br />
– zajedno s cjelokupnim rukovodećim<br />
timom – za realizaciju projekta<br />
izgradnje lijepog Obrtničkog doma u<br />
Puli. Ove godine pulsko Udruženje<br />
ima 2.659 obrtnika s oko 4 tisuće<br />
zaposlenih radnika. Godine 2008.<br />
imalo je najveći <strong>broj</strong> obrtnika – 3.068,<br />
koji su zapošljavali oko 4.700 radnika.<br />
Na žalost, kriza je smanjila <strong>broj</strong><br />
obrtnika i zaposlenih za više od 10<br />
posto, a pogodila je sve djelatnosti s<br />
tim da se najviše osjeća u proizvodnim<br />
djelatnostima i graditeljstvu.<br />
www.hok.hr<br />
Telefon:<br />
052/216 153<br />
Telefaks:<br />
052/383 744<br />
E-mail:<br />
ok-istre@hok.hr<br />
Web: www.ok-istre.hr<br />
Predsjednik:<br />
Mario Paliska<br />
Tajnik:<br />
Eros Sorić<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Asim Čabaravdić<br />
<br />
OBRTNICI BUJŠTINE POVODOM DANA ŽENA<br />
Darivali umirovljenike<br />
povodu Međunarodnog dana žena UO Bujštine je i ove godine organiziralo<br />
zabavu za štićenike Doma za starije i nemoćne u Novigradu. Ti-<br />
U<br />
jekom dana frizerke su pružale svoje usluge besplatno, a u kuhinji je ekipa<br />
pripremila ribarsku večeru, poklon Sekcije ribara Udruženja. Frizerke su<br />
dobile niz pohvala za lijepo pripremljene frizure. U gurmanskoj ekipi bili su<br />
konobari i kuhari<br />
– učenici Gospodarske<br />
škole<br />
Buje, a band Bukaleta<br />
predstavio<br />
se romantičnim<br />
hitovima i nastup<br />
zaključio s<br />
pjesmom »Ruža<br />
crvena«, kada je<br />
Robert Buzdakin<br />
ženama poklanjao<br />
ruže, dar<br />
Vlaste Kraljević. Ribarska večera za štićenike<br />
Stručno usavršavanje<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Istarske županije u suradnji s pulskim Sveučilištem<br />
Jurja Dobrile u porečkom Domu obrtnika organizirala je tijekom<br />
ožujka seminar stručnog usavršavanja za dvadesetak obrtnika.<br />
Seminar je bio usmjeren na stjecanje osnovnih znanja o podučavanju<br />
naučnika, a financiralo ga je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
u sklopu projekta »Obrazovanje u obrtništvu«. Predstavljene<br />
su teme s područja obrazovanja i izobrazbe, mladi u obrazovanju i izobrazbi,<br />
osnove komunikacije te provjera uspjeha izobrazbe naučnika.<br />
Dani otvorene nastave u Poreču<br />
Deveti Dani otvorene nastave u<br />
Turističko-ugostiteljskoj školi<br />
Antona Štifanića u Poreču, protekli<br />
su u ozračju tolerancije s porukom<br />
»Razvijajmo toleranciju – poštujmo<br />
različitosti«. Riječ je o projektu koji<br />
su porečki učenici i nastavnici proveli<br />
u suradnji s partnerskom školom<br />
iz Subotice. Gosti predavači<br />
su učenicima prenijeli svoja bogata<br />
znanja, životna iskustva i vrhunske<br />
profesionalne vještine.
ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
13<br />
KOPRIVNICA<br />
VI.<br />
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA<br />
ŽUPANIJA<br />
Polaganje prve pomoći<br />
Sukladno propisima iz područja zaštite<br />
na radu, UO Đurđevac organiziralo<br />
je za obrtnike polaganje ispita<br />
prve pomoći. Nakon dvije uspješne<br />
grupe polaznika, tečaj se nastavlja<br />
te se upisuje i treća grupa. Ispit,<br />
koji je obvezan za sve poslodavce,<br />
Udruženje organizira u suradnji s dr.<br />
med. Dubravkom Imbriovčan, speci-<br />
Pozitivno poslovanje<br />
Nadzorni odbor Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije<br />
razmatrao je financijsko poslovanje i izvješće o lanjskom radu.<br />
Izvješće je prihvaćeno, rad Komore je pohvaljen, a posebno veseli što<br />
je u teškim uvjetima Komora 2010. godinu završila s plusom od nešto<br />
više od 15 tisuća kuna. Komora je raspolagala s proračunom od 1,7<br />
milijuna kuna, s time da je nešto manje od pola milijuna kuna prihoda<br />
ostvareno od komorskog doprinosa, a ostali prihodi ostvareni su od<br />
različitih projektnih aktivnosti.<br />
Autoprijevoznica otvorila<br />
turističku agenciju<br />
Silvija Porić-Smolek i Božo<br />
Barać ispred Silvija turista<br />
jalistom Medicine rada. U suradnji s<br />
Vatrogasnom postrojbom Grada Đurđevca<br />
planiraju organizirati i polaganje<br />
ispita protupožarne zaštite za što<br />
se upisuju polaznici. Svi obrtnici koji<br />
nemaju položene navedene ispite, a<br />
žele to učiniti, mogu se javiti u Udruženje<br />
obrtnika Đurđevac, pozvala je<br />
Ivana Majetić, tajnica Udruženja.<br />
Obrtnica Silvija Porić iz Đelekovca, članica<br />
Ceha autoprijevoznika HOK-a<br />
otvorila je turističku agenciju. Ova obrtnica<br />
ima 15 godina iskustva kao autobusni prijevoznik<br />
čime se bavi cijela njezina obitelj.<br />
– Otvaranje agencije omogućit će nam<br />
da sadašnjim i budućim klijentima pružimo<br />
kompletnu uslugu, od vlastitog prijevoza do<br />
organizacije cjelokupnog putovanja – rekla<br />
je Silvija Porić-Smolek. Turističku agenciju<br />
otvorio je zamjenik koprivničkog gradonačelnika<br />
Dražen Pros koji je izrazio zadovoljstvo<br />
činjenicom što u vrijeme krize poduzetnici<br />
razvijaju svoje poslovanje. Na otvaranju je<br />
bio i Božo Barać, tajnik Obrtničke komore.<br />
OK KOPRIVNIČKO-<br />
KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE<br />
48000 KOPRIVNICA<br />
Duga ulica 23<br />
Telefon:<br />
048/623 408<br />
Telefaks:<br />
048/623 408<br />
E-mail:<br />
ok.koprivnica@hok.hr<br />
Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-koprivnica.hr<br />
Predsjednik:<br />
Zvonko Pecikozić<br />
MINGORP PREDSTAVIO NOVE MJERE<br />
Tajnik:<br />
Božo Barać<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Adela Sočev<br />
Osigurano 407,9<br />
milijuna kuna potpora<br />
Obrtnici na predstavljanju<br />
operativnog plana poticanja<br />
malog i srednjeg poduzetništva<br />
Operativni plan poticanja malog<br />
i srednjeg poduzetništva<br />
za 2011. godinu u Koprivnici<br />
je predstavila Tihana Kraljić, državna<br />
tajnica Ministarstva gospodarstva.<br />
Ove godine osigurano je ukupno<br />
407,9 milijuna kuna, a s mogućnostima<br />
prijave na javne pozive upoznato<br />
je stotinjak obrtnika, poduzetnika,<br />
institucija i jedinica lokalne<br />
samouprave.<br />
Jedan od organizatora prezentacije<br />
bila je i Obrtnička <strong>komora</strong> Koprivničko-križevačke<br />
županije, uz Razvojnu<br />
agenciju Podravine i Prigorja,<br />
HGK Županijsku komoru Koprivnica.<br />
Tihana Kraljić podsjetila je na 145<br />
potpora u iznosu od nešto većem od<br />
13 milijuna kuna koje su dodijeljene<br />
prošle godine te je istaknula kako je<br />
ove godine novost za sve projekte<br />
da za njih poduzetnici mogu prijaviti<br />
Mikrokreditiranje poduzetnika<br />
zahtjeve koji uključuju troškove nastale<br />
nakon objave prošlogodišnjih<br />
javnih poziva, te da je rok za prijavu<br />
ove godine produžen na 60 dana.<br />
Povjerenstvo za kreditiranje poduzetnika po programima<br />
Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva<br />
i Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje, od osam<br />
zaprimljenih zahtjeva s planiranom investicijom u iznosu<br />
od 12,9 milijuna kuna, prihvatilo je subvencioniranje<br />
kamatne stope za šest zahtjeva u vrijednosti od 6,7 milijuna<br />
kuna. Dosad su realizirana 23 kredita u vrijednosti<br />
od oko 30 milijuna kuna. Obrtnici i poduzetnici, kojima<br />
je kredit odobren, u svojim su poslovnim planovima<br />
predvidjeli zapošljavanje 381 radnika. Ukupni kreditni<br />
potencijal je blizu 40 milijuna kuna, a u subvencioniranju<br />
kamate sudjeluju Županija s jedan posto i Ministarstvo<br />
s dva posto tako da kamata za ove kredite iznosi<br />
4,5 posto.<br />
KRAPINA<br />
II.<br />
KRAPINSKO-ZAGORSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />
Povoljnije oglašavanje<br />
za obrtnike<br />
Budući da oglašavanje predstavlja<br />
vrlo važan segment<br />
uspješnog poslovanja, Obrtnička<br />
<strong>komora</strong> Krapinsko-zagorske županije<br />
sklopila je Ugovor o poslovnoj<br />
suradnji za 2011. godinu s vodećim<br />
medijima Krapinsko-zagorske<br />
županije.<br />
Temeljem ove poslovne suradnje<br />
Komora je omogućila obrtnicima,<br />
koji uredno podmiruju obaveze komorskog<br />
doprinosa, značajan popust<br />
pri oglašavanju u sljedećim<br />
medijima:<br />
• Radio Kaj d.o.o., Krapina – 25<br />
posto popusta;<br />
• Radio Hrvatsko-zagorje Krapina<br />
d.o.o., Krapina – 10 posto popusta;<br />
Devet delegata<br />
u tijelima HOK-a<br />
U mandatnom razdoblju<br />
2011.–2014. u radnim tijelima<br />
Hrvatske obrtničke komore<br />
(odborima, komisijama, cehovima<br />
i sekcijama) nalazi se 9 delegata<br />
iz Obrtničke komore Krapinsko-<br />
zagorske županije.<br />
Zdravko Presečki član je<br />
Odbora za informiranje, Darko<br />
Varga potpredsjednik Odbora<br />
za obrte s tradicijom i umjetničke<br />
obrte, Stjepan Mužek član<br />
• Radio Stubica d.o.o., Donja<br />
Stubica – 20 posto popusta;<br />
• Radio Zabok d.o.o., Zabok –<br />
25 posto popusta;<br />
• Zagorski list d.o.o., Zabok odobravat<br />
će obrtnicima dodatno 25 posto<br />
popusta na jednokratne objave,<br />
odnosno 50 posto na kontinuirane<br />
objave oglasa, uz minimalno polugodišnji<br />
ugovor. Objavljeni oglasi, odlukom<br />
ugovorenih strana ne mogu biti<br />
veći od 1/4 stranice, a niti manji od<br />
1/8 stranice.<br />
• RHZK – Regionalni informativno-politički<br />
glasnik Glas Zagorja -<br />
Krapinski vjesnik odobravat će obrtnicima<br />
dodatno 10 posto popusta<br />
na sve ugovorene usluge objave<br />
oglasa.<br />
je Komisije za dodjelu priznanja<br />
Upravnog odbora HOK-a,<br />
Branko Greblički potpredsjednik<br />
je Ceha ugostitelja i turističkih<br />
djelatnika, Mladen Županić, član<br />
Ceha trgovine, Ivan Štahan, član<br />
Ceha proizvodnog obrta, Milan<br />
Burić, član Ceha graditeljstva,<br />
Marijan Raček, predsjednik Sekcije<br />
Njega tekstilija, a Dragutin<br />
Škreblin član je Sekcije fotografa<br />
Hrvatske obrtničke komore.<br />
OK KRAPINSKO-<br />
ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />
49000 KRAPINA<br />
Magistratska 2<br />
www.hok.hr<br />
Telefon:<br />
049/300 545<br />
Telefaks:<br />
049/370 616<br />
E-mail:<br />
ok.krapina@hok.hr<br />
Web: www.okkzz.hr<br />
Predsjednik:<br />
Davor Pleško<br />
Tajnica:<br />
Renata Vranić<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Renata Vranić<br />
DAVOR PLEŠKO NOVI PREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE KRAPINSKO-<br />
ZAGORSKE ŽUPANIJE<br />
Uspješan u poslu, aktivan<br />
u komorskom sustavu<br />
Davor Pleško dugogodišnji<br />
je uspješni obrtnik metalske<br />
struke, koji 95 posto proizvoda<br />
izvozi na vanjska tržišta<br />
Davor Pleško, potpredsjednik<br />
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske<br />
županije<br />
i predsjednik Udruženja obrtnika<br />
grada Zaboka jednoglasnom odlukom<br />
članova Skupštine Obrtničke<br />
komore Krapinsko-zagorske županije<br />
na izbornoj sjednici Skupštine,<br />
održanoj 10. ožujka, izabran je za<br />
predsjednika Obrtničke komore<br />
Krapinsko-zagorske županije u četverogodišnjem<br />
mandatu 2011. –<br />
2014. godina.<br />
Davora Pleška za predsjednika<br />
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske<br />
županije kandidiralo je njegovo<br />
matično Udruženje obrtnika grada<br />
Zaboka, kao i Upravni odbor OK<br />
Krapinsko-zagorske županije.<br />
Aktivan u komorskim<br />
tijelima<br />
Davor Pleško svoja prva radna<br />
iskustva stječe u obiteljskom obrtu<br />
koji djeluje od 1979. godine, a<br />
1984. godine otvara vlastiti obrt<br />
pod nazivom »Josip Pleško«,<br />
Obrada metala i trgovina. Trenutno<br />
zapošljava 19 djelatnika, a svoj<br />
kvalitetan i konkurentan nastup na<br />
tržištu osigurava stalnim ulaganjima<br />
u modernizaciju strojeva, te 95<br />
posto svojih proizvoda izvozi na<br />
vanjsko tržište. Od samih početaka<br />
bavljenja obrtom zainteresiran je<br />
za razvoj obrtništva te se 1987. godine<br />
aktivno uključuje u rad Udruženja.<br />
Dugogodišnji je član Upravnog<br />
odbora Udruženja obrtnika grada<br />
Zaboka, a 1997. godine postaje<br />
član Skupštine OK Krapinsko-zagorske<br />
županije i predsjednik Ceha<br />
proizvodnog obrta u područnoj komori.<br />
Od 2002. godine obnaša dužnost<br />
predsjednika Udruženja obrtnika<br />
grada Zaboka, a ujedno je i član<br />
Upravnog odbora OK KZŽ. Bio je<br />
član Skupštine Hrvatske obrtničke<br />
komore u mandatnom razdoblju<br />
2007. – 2010. godine te je ujedno<br />
i član Odbora za gospodarstvo<br />
HOK-a u mandatnom razdoblju<br />
2006.-2010. godine.<br />
Dobitnik je mnogo<strong>broj</strong>nih priznanja,<br />
od kojih ističemo Zlatnu plaketu<br />
OKKZŽ 2004. godine, priznanja<br />
OKKZŽ za 25 godina uspješnog<br />
vođenja obrta 2009. godine, a<br />
2010. godine za izuzetne zasluge<br />
i rezultate koji pridonose razvoju<br />
grada Zaboka, dodijeljena mu je<br />
kao predsjedniku Udruženja Povelja<br />
grada Zaboka. Osim rada vezanog<br />
za obrtništvo, aktivno sudjeluje<br />
u radu lokalne samouprave, a u<br />
mandatnom razdoblju 2005.-2009.<br />
godine bio je i član Gradskoga vijeća<br />
grada Zaboka. Kao predsjednik<br />
Udruženja inicirao je niz zapaženih<br />
i uspješno završenih humanitarnih<br />
akcija.<br />
Potpredsjednici<br />
Na izbornoj sjednici Skupštine na<br />
prijedlog predsjednika Davora Pleška<br />
članovi Skupštine jednoglasno<br />
su imenovali i dva potpredsjednika,<br />
a to su Marijan Raček, predsjednik<br />
Udruženja obrtnika gradova Donja<br />
Stubica, Oroslavje i općina Marija<br />
Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke<br />
Toplice i Darko Varga, potpredsjednik<br />
Udruženja obrtnika Zlatar.
14 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
ŽUPANIJE<br />
IX.<br />
GOSPIĆ<br />
LIČKO-SENJSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK LIČKO-SENJSKE<br />
ŽUPANIJE<br />
53000 GOSPIĆ<br />
Ulica Ante Starčevića 17<br />
Telefon:<br />
053/573 012<br />
Telefaks:<br />
053/573 012<br />
E-mail:<br />
ok.gospic@hok.hr<br />
Predsjednica:<br />
Ana Šerić-Konjikovac<br />
Tajnica:<br />
Ankica Šubarić<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Željko Mataija<br />
Pred <strong>broj</strong>nim predstavnicima poduzeća,<br />
obrtnika, javnih ustanova,<br />
financijskih i trgovačkih<br />
kuća, strukovnih i ugostiteljskih škola,<br />
čelnika gradova i općina, ličko-senjski<br />
župan Milan Jurković otvorio je<br />
polovicom ožujka 4. sajam poslova.<br />
Sajam je s partnerima, među kojima<br />
je i OK LSŽ, organizirala podružnica<br />
HZZO-a u Gospiću.<br />
ODRŽAN TRADICIONALNI SAJAM POSLOVA<br />
Doprinos usklađivanju<br />
ponude i potražnje<br />
Predstavnici UO Gospića, Novalje te OK Ličko-senjske<br />
županije na poziv HOK-a nazočili su seminaru o poticanju<br />
malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu,<br />
primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti kao temelja poboljšanja<br />
kvalitete poslovanja te značaja planiranja i primjene<br />
Uredbe o neprofitnim organizacijama.<br />
U otežanim uvjetima ovakve<br />
sajmove držimo dobrima upravo<br />
zbog povezivanja onih koji nude i<br />
traže posao, istaknuo je ličkosenjski<br />
župan Milan Jurković<br />
Kako je istaknula Milka Rukavina,<br />
pročelnica podružnice HZZO-a<br />
iz Gospića, cilj projekta i smotre je<br />
usklađivanje ponude i potražnje na<br />
tržištu rada te doprinos dostupnosti<br />
i izmjeni informacija, pri čemu Ličkosenjska<br />
županija i Grad Gospić kao<br />
pokrovitelji imaju posebno mjesto.<br />
Punih pet sati bilo je rezervirano za<br />
multimedijske projekcije poslodavaca,<br />
okrugli stol o poticajnim gospodarskim<br />
mjerama Vlade RH, profesionalnom<br />
usmjeravanju HZZO,<br />
radionici na temu povećavanja mogućnosti<br />
za zapošljavanje i drugo.<br />
– U otežanim uvjetima ovakve<br />
sajmove držimo dobrima upravo<br />
zbog povezivanja onih koji nude i<br />
traže posao, jer nema zadovoljstva<br />
dok je nezaposlenih na burzi rada<br />
i dok nezaposlene ne pretvorimo u<br />
zaposlene. Upravo zbog ovakvog<br />
razmišljanja u našoj regiji osjeti se<br />
optimizam, a i kako ne bi, kada nam<br />
slijedi zapošljavanje kroz natječaj<br />
za plinofikaciju i najavu otvaranja<br />
oko 300 radnih mjesta u poslovnim<br />
zonama Gospić i Perušić, istaknuo<br />
je župan Jurković.<br />
Upoznati s poticajnim mjerama za obrtništvo<br />
Kako je uz ostalo rečeno, natječaji za poticanje malog<br />
i srednjeg poduzetništva objavljeni su u Vjesniku, traju do<br />
kraja travnja te se zainteresirani mogu javiti u HOK, matičnim<br />
udruženjima ili na besplatni telefon 0800 234 505<br />
pod uvjetom da pozitivno posluju, bez dugovanja prema<br />
državi i zaposlenima.<br />
Besplatna edukacija prijevoznika<br />
Udruženje obrtnika Otočac i OK Ličko-senjske županije organizirali su<br />
u Otočcu stručno predavanje o vođenju evidencije radnog vremena,<br />
kojemu su osim otočkih prisustvovali i prijevoznici s područja Senja.<br />
Predavanje su održali predstavnici tvrtke Tahograf i Urar Denis Špac te<br />
Robert Štefanac, koji su govorili o očitavanju i analiziranju tahografskih<br />
listića, prijenosu podataka s kartice vozača, arhiviranju očitanih podataka<br />
te izradi izvješća s prikazom vremena vožnje, odmora i drugo. Ovom<br />
besplatnom seminaru u otočkoj srednjoj školi prisustvovalo je četrdesetak<br />
prijevoznika.<br />
UPRAVNI ODBOR Područne komore<br />
Pozitivno o izvršenju proračuna<br />
Upravni odbor Obrtničke komore<br />
Ličko-senjske županije uputit će<br />
Skupštini na usvajanje izvršenje financijskog<br />
proračuna koji je oko 5,5<br />
posto manji od planiranoga. Analizirajući<br />
obrađene podatke predsjednica<br />
Komore Ana Šerić Konjikovac,<br />
istaknula je da je zabilježen manji<br />
<strong>broj</strong> obrta u 2010. godini u odnosu<br />
na 2009. za 5,1 posto ili njih 67, te<br />
je Komora godinu završila s 1.238<br />
obrtnika. Iznoseći izvješće o radu,<br />
tajnica Ankica Šubarić je istaknula<br />
nastupe ličko-senjskih obrtnika na<br />
sajmovima, poslove oko stručnog<br />
usavršavanja, sporazum s OK Unsko-sanskog<br />
kantona, izbore po<br />
udruženjima te samoj Komori, i formiranje<br />
cehova i drugo. Donesena<br />
je odluka o nastupanju na Riječkom<br />
sajmu obrtnika kao najbližem obrtnicima<br />
ličko-senjske komore.<br />
Obrtnički bal održat će se tradicionalno<br />
prvog vikenda poslije Uskrsa,<br />
30. travnja u hotelu Ana. Upravni<br />
odbor je donio odluku da se na svečanoj<br />
sjednici Skupštine<br />
uruče plakete i<br />
priznanja zaslužnim<br />
obrtnicima i institucijama.<br />
Na taj način će se<br />
prigodno obilježiti i 15<br />
godina obnoviteljskog<br />
rada Komore.<br />
Na sjednici je bilo<br />
govora i o Zakonu o<br />
zabrani i sprječavanju<br />
neregistrirane djelatnosti,<br />
kojega je smisao<br />
spriječiti rad na crno.<br />
ČAKOVEC<br />
XX.<br />
MEĐIMURSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK MEĐIMURSKE<br />
ŽUPANIJE<br />
40000 ČAKOVEC<br />
Park R. Kropeka 1<br />
Telefon:<br />
040/312 643<br />
Telefaks:<br />
040/312 643<br />
E-mail:<br />
ok.cakovec@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Slavko Faltak<br />
Tajnik:<br />
Anđelko Crnčec<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Robert Varga<br />
OBRTNICIMA PREDSTAVLJEN PROJEKT<br />
Žene u muškim zanimanjima<br />
Ovim konceptom želi se<br />
naglasiti da žene mogu raditi i<br />
biti uspješne u tipično muškim<br />
zanimanjima<br />
Žene u rodno netradicionalnim<br />
zanimanjima naziv je projekta<br />
koji je 31. siječnja predstavljen<br />
međimurskim obrtnicima. Projektom<br />
vrijednim 124.046 eura, od<br />
čega Europska komisija sufinancira<br />
104.944 eura, želi se povećati zapošljavanje<br />
žena koje su u nepovoljnijem<br />
položaju na tržištu rada<br />
promicanjem rodno osviještene politike<br />
zapošljavanja, i zapošljavanje<br />
žena u rodno netradicionalnim zanimanjima.<br />
Radi se o ženama koje<br />
su dugotrajno nezaposlene, radno<br />
neaktivne, bilo da su starije životne<br />
dobi ili su pripadnice nacionalnih<br />
manjina. Projektni partneri su HZZ,<br />
Područna služba Čakovec i Područna<br />
služba Varaždin, Međimurska<br />
županija, REDEA, HGK ŽK Čakovec<br />
i OK Međimurske županije.<br />
Kako je na sastanku s međimurskim<br />
obrtnicima istaknula projekt<br />
menadžerica Marina Kodba iz HZZ-<br />
Predstavljanje projekta »Žene u rodno netradicionalnim zanimanjima«<br />
Majstorski ispiti<br />
Područne službe Čakovec, ovim<br />
novim i hrabrim konceptom želi se<br />
naglasiti da žene koje tradicionalno<br />
najviše rade u tekstilnoj i trgovačkoj<br />
djelatnosti, mogu raditi i biti uspješne<br />
u tipično muškim zanimanjima.<br />
– Promjena percepcije nastojat<br />
će se ostvariti kroz projektne aktivnosti<br />
koje obuhvaćaju sudjelovanje<br />
u programima osobnog razvoja,<br />
edukaciju prilagođenu pojedinačnim<br />
potrebama, jačanje motivacije<br />
za sudjelovanje u obrazovnim aktivnostima<br />
i programima zapošljavanja,<br />
kao i pružanje psihosocijalne<br />
pomoći – dodala je Marina Kodba.<br />
Predsjednik OK Međimurske županije<br />
Slavko Faltak dao je punu podršku<br />
ovom projektu, te je istaknuo<br />
da se nada da će i država odraditi<br />
svoj dio posla stimuliranjem zapošljavanja<br />
ovog profila radne snage.<br />
Svi zainteresirani za polaganje majstorskih ispita u<br />
sljedećem, jesenskom roku koji će se održati u<br />
rujnu ove godine, trebaju se javiti najkasnije 45 dana<br />
prije početka roka, odnosno do 1. kolovoza 2011. godine.<br />
Cijena ispita iznosi 2.600 kuna, a novim majstorima<br />
se kroz javljanje na javni poziv »Dokvalifikacije i<br />
prekvalifikacije u obrtništvu« MINGORP-a pruža mogućnost<br />
povrata 70 posto utrošenih sredstava.<br />
POTICANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA<br />
Predstavljen Operativni<br />
plan za 2011. godinu<br />
Regionalna razvojna agencija<br />
Međimurje (REDEA), OK<br />
Međimurske županije, Međimurska<br />
županija i HGK-Županijska<br />
<strong>komora</strong> Čakovec, 9. ožujka su<br />
u dvorani Tehnološko-inovacijskog<br />
centra u Čakovcu organizirali<br />
predstavljanje Operativnog<br />
plana poticanja malog i srednjeg<br />
poduzetništva za 2011. godinu<br />
Ministarstva gospodarstva, rada<br />
i poduzetništva.<br />
Operativni plan velikom <strong>broj</strong>u<br />
zainteresiranih poduzetnika i<br />
predstavnika lokalne samouprave<br />
predstavila je državna tajnica<br />
Ministarstva gospodarstva, rada<br />
i poduzetništva Tihana Kraljić sa<br />
suradnicima. Naglašeno je da su<br />
bespovratne potpore male vrijed-<br />
Predstavljanje OP u Čakovcu<br />
nosti namijenjene poduzetnicima<br />
koji posluju pozitivno i nemaju<br />
dugovanja prema državi i zaposlenicima.<br />
Osim što je rok za prijavu<br />
produljen na 60 dana od objave<br />
javnog poziva, novost u pojedinim<br />
ovogodišnjim projektima je<br />
priznavanje računa retrogradno<br />
od gotovo godinu dana, te mogućnost<br />
sufinanciranja postupka<br />
licenciranja obrtničkih radionica.<br />
Prema podacima objavljenima<br />
na web stranici Ministarstva gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva,<br />
od traženih 319 zahtjeva iz Međimurske<br />
županije u vrijednosti od<br />
66,596.211 kuna, u 2010. godini<br />
odobreno je 180 potpora u vrijednosti<br />
od 15,687.041.<br />
Od toga bespovratna<br />
sredstva u<br />
ukupnom iznosu<br />
od 1,071.368,24<br />
kune, odobrena su<br />
51 zahtjevu međimurskih<br />
obrtnika<br />
koji su konkurirali<br />
u 7 projekata.<br />
Najviši iznos je<br />
150.000 kuna (jačanje<br />
konkurentnosti),<br />
a najniži<br />
693 kune (dokvalifikacija<br />
i prekvalifikacija<br />
u obrtništvu).<br />
www.hok.hr
ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
15<br />
OSIJEK<br />
XIV.<br />
OSJEČKO-BARANJSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
Obrtnička krabuljna zabava<br />
Ekipa Debeli i spori i njihova maska<br />
Indijansko pleme najbolja je<br />
grupna maska Obrtničke krabuljne<br />
zabave u Osijeku. Drugo je mjesto<br />
osvojila grupna maska Remetinec,<br />
a treće Sultani. U pojedinačnoj je<br />
konkurenciji Bumabara pobijedila<br />
Hokejaša te Gargamela i Štrumfetu.<br />
Tako je, nakon samo jedne pauze<br />
lani, 4. ožujka u restoranu Kopika<br />
ponovno održana najbolja zabava<br />
pod maskama u gradu na Dravi, i<br />
to čak 106. put! Osječke je obrtnike,<br />
na čelu s njihovom predsjednicom<br />
Marijom Volinek Štrekelj, zabavljala<br />
grupa Prva liga, a voditelj programa<br />
bio je Dražen Dragušica.<br />
UGOVOR O SURADNJI SA ZAGREBAČKOM BANKOM<br />
Osigurani povoljniji krediti<br />
Potpisivanjem ugovora o suradnji<br />
Zagrebačke banke s<br />
OK Osječko-baranjske županije,<br />
obrtnicima su osigurani povoljniji<br />
kratkoročni krediti za financiranje<br />
povremenih potreba u obrtnim<br />
sredstvima te dugoročni krediti za<br />
financiranje trajnih obrtnih sredstava<br />
uz nižu kamatu i naknadu<br />
za obradu kreditnog zahtjeva do<br />
1. svibnja 2011. godine.<br />
Ugovor su potpisali predsjednik<br />
Obrtničke komore Osječkobaranjske<br />
županije Dragutin Grabrović<br />
i Slaven Rukavina, direktor<br />
obiteljskog, osobnog i poduzetničkog<br />
bankarstva Zagrebačke<br />
banke za regiju Slavonija.<br />
Iznos kredita nije ograničen,<br />
već ovisi o kreditnoj sposobnosti<br />
pojedinog obrtnika, a rok otplate<br />
je do 12 mjeseci za kratkoročne<br />
te do tri godine, uz mogućnost<br />
korištenja počeka od šest mjeseci,<br />
za dugoročne kredite.<br />
OK OSJEČKO-<br />
BARANJSKE ŽUPANIJE<br />
31000 OSIJEK<br />
Svilajska 35/2<br />
– Prilikom<br />
koncipiranja<br />
programa rada<br />
Udruženja vodila<br />
sam računa<br />
o racionalnosti i<br />
učinkovitosti,<br />
s obzirom na<br />
gospodarsko<br />
stanje u Hrvatskoj.<br />
Nastavit<br />
ćemo provoditi<br />
politiku razumnog<br />
i racionalnog<br />
gospodarenja<br />
bez<br />
ugrožavanja<br />
redovitog rada Udruženja na korist<br />
i dobrobit članstva, ističe Marija Volinek-Štrekelj,<br />
novoizabrana predsjednica<br />
Udruženja obrtnika Osijek.<br />
Predsjednica, između ostaloga,<br />
namjerava nastaviti i unaprijediti<br />
suradnju s gradskom upravom, posebice<br />
s odjelima za gospodarstvo i<br />
komunalnu djelatnost. Udruženje će<br />
uspostaviti kontakte s drugim općinama<br />
radi zajedničkih projekata.<br />
Nastavit će se edukacija članstva te<br />
praćenje rada školstva.<br />
– U planu je izrada novog vizualnog<br />
identiteta Udruženja, te izrada<br />
imenika s e-mail adresama svakog<br />
člana, istaknula je Volinek-Štrekelj.<br />
– Jedna od dobrih okolnosti prilikom<br />
mog izbora je da novi sastav<br />
Upravnog odbora i članova Skupštine<br />
čine mladi obrtnici iz Baranje<br />
koji će svoju energiju iskoristiti na<br />
poboljšanju statusa obrtnika. Nadamo<br />
se da će i novi predsjednik<br />
Telefon:<br />
031/310 160<br />
Telefaks:<br />
031/310 161<br />
E-mail:<br />
ok.osijek@hok.hr<br />
Web: www.okobz.hr<br />
Predsjednik:<br />
Dragutin Grabrović<br />
Tajnica:<br />
Blaženka Bogdan<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Ivana Rab-Guljaš<br />
ŠTO je u PLANu VOLINEK-ŠTREKELJ, LOZANČIĆa I KNEŽEVIĆa<br />
Priprema obrtnika za EU<br />
– Posebnu<br />
Darko Knežević Dario Lozančić Marija Volinek-Štrekelj<br />
Unapređenje suradnje s<br />
gradskom upravom, edukacija<br />
članstva, priprema obrtništva<br />
u EU samo su neki od ciljeva<br />
novih predsjednika udruženja<br />
obrtnika Osijeka, Baranje i<br />
Našica<br />
OK Osječko-baranjske županije i<br />
novi predsjednik HOK-a pridonijeti<br />
rješavanju problema koji se uoče<br />
u samom Udruženju obrtnika, kaže<br />
Dario Lozančić, novoizabrani predsjednik<br />
UO Baranje.<br />
Udruženje obrtnika Baranje i dalje<br />
će zastupati interese obrtništva<br />
pred tijelima jedinica lokalne uprave<br />
i samouprave, ministarstava i<br />
drugim partnerima te će aktivnim<br />
djelovanjem pomoći pri oblikovanju<br />
zakona, propisa i javnog mijenja u<br />
odnosu prema obrtništvu.<br />
pažnju poklonit<br />
ćemo pripremi<br />
obrtnika za<br />
ulazak u EU.<br />
Obrtnici će se,<br />
naime, nedvojbeno<br />
naći pred<br />
velikim promjenama<br />
u poslovanju,<br />
s obzirom<br />
na to da će<br />
se morati prilagoditi<br />
europskim<br />
standardima<br />
i normama,<br />
a naš će zadatak<br />
biti pripremiti ih za te promjene,<br />
kroz informiranje i edukaciju. Jedna<br />
od najvažnijih programskih stavaka<br />
je borba protiv sive ekonomije i rada<br />
na crno, naglašava Lozančić.<br />
Darko Knežević, novoizabrani<br />
predsjednik UO Našice, misijom<br />
Udruženja smatra pružanje savjetodavnih<br />
usluga za otvaranje obrta,<br />
informiranje obrtnika o izmjenama<br />
zakona i propisa, edukaciju obrtnika<br />
o svim temama bitnih za njihovo<br />
poslovanje, posebno za korištenje<br />
poticajnih mjera i strategija Vlade<br />
RH i sredstava iz fondova EU.<br />
– Vizija UO Našice je biti najbolje<br />
udruženje obrtnika u Osječkobaranjskoj<br />
županiji. Razvit ćemo<br />
sustav informiranja obrtnika, putem<br />
kojeg će se moći ostvarivati dnevna<br />
komunikacija sa svim obrtnicima<br />
putem interneta. S gradovima i<br />
općinama stvorit ćemo partnerstvo,<br />
ističe Knežević.<br />
RIJEKA<br />
VIII.<br />
PRIMORSKO-GORANSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK PRIMORSKO-<br />
GORANSKE ŽUPANIJE<br />
51000 RIJEKA<br />
Zanonova 1/III<br />
Telefon:<br />
051/325 599<br />
Telefaks:<br />
051/325 590<br />
E-mail:<br />
ok.rijeka@hok.hr<br />
Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-rijeka.hr<br />
Predsjednik:<br />
Boris Vukelić<br />
Tajnik:<br />
Željko Dimitrić<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Željko Dimitrić<br />
NEPOVRATNE SUBVENCIJE GRADA RIJEKE MALIM<br />
PODUZETNICIMA<br />
Raspisan javni poziv<br />
Odjel za poduzetništvo Grada<br />
Rijeke raspisao je Javni<br />
poziv za podnošenje zahtjeva za<br />
dodjelu nepovratnih subvencija<br />
subjektima malog gospodarstva.<br />
Nepovratne subvencije dodjeljuju<br />
se za troškove u visini od 30 posto,<br />
odnosno 50 posto troškova, i<br />
to za šest područja navedenih u<br />
Općem programu mjera poticanja<br />
razvoja poduzetništva na području<br />
Grada Rijeke. Javni poziv bit će<br />
otvoren do iskorištenja sredstava<br />
ili do 1. rujna 2011. godine.<br />
Zahtjevi se mogu podnijeti za<br />
šest mjera iz Općeg programa<br />
mjera poticanja razvoja poduzetništva:<br />
• subvencioniranje certificiranja<br />
proizvoda i procesa – 30<br />
posto troškova ili najviše 15 tisuća<br />
kuna; • subvencioniranje izrade<br />
marketinških planova i/ili istraživanja<br />
tržišta – 50 posto troškova ili<br />
najviše 15 tisuća kuna; • poticanje<br />
udruživanja gospodarskih subjekata<br />
– 100 posto troškova ili najviše<br />
15 tisuća kuna; • subvencioniranje<br />
uvođenja sustava podrške<br />
pri odlučivanju, upravljanju i elektronskom<br />
poslovanju – 50 posto<br />
troškova ili najviše 20 tisuća kuna;<br />
• subvencioniranje troškova implementacije<br />
industrijskog dizajna<br />
– 50 posto troškova ili najviše 30<br />
tisuća kuna; • subvencioniranje<br />
troškova obrazovanja, stručnog<br />
osposobljavanja i usavršavanja<br />
zaposlenika – 30 posto troškova ili<br />
najviše 15 tisuća kuna.<br />
Javni poziv s navedenom<br />
svom dokumentacijom te potrebnim<br />
obrascima objavljen je<br />
na web stranicama Grada Rijeke<br />
www.rijeka.hr, a dodatne informacije<br />
mogu se dobiti u Poduzetničkom<br />
informativnom centru, Trg<br />
sv. Barbare 2/I ili putem telefona<br />
209-214, 209-619, 209-592.<br />
2. susret otočnih trgovaca<br />
Udruženje obrtnika Cres – Lošinj i<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Primorsko-goranske<br />
županije organiziraju »2. susret<br />
otočnih trgovaca HOK-a« koji će<br />
se održati od 8. do 10. travnja 2011.<br />
godine u hotelu »Aurora«, Sunčana<br />
uvala, u Malom Lošinju.<br />
Pozivamo sve zainteresirane trgovce<br />
da svoje sudjelovanje na susretu<br />
prijave u Udruženje obrtnika Cres –<br />
Lošinj na kontakte tel./fax 051/231-<br />
658 ili e-mail: ou.cres-losinj@hok.<br />
HUMANITARNA MAŠKARANA JOTA RIJEČKIH UGOSTITELJA<br />
Daj ča daš protiv raka<br />
Sav prihod od prodaje jote i vina u<br />
iznosu od 9.605,55 kuna namijenjen<br />
je Udruzi žena operiranih od raka dojki<br />
»Nada« iz Rijeke<br />
Udruženje obrtnika Rijeka i ove je godine<br />
tradicionalnom pripremom »Humanitarne<br />
maškarane jote« dalo svoj<br />
doprinos Riječkom karnevalu. U realizaciji<br />
Sekcije ugostitelja i turističkih djelatnika,<br />
te uz pomoć drugih aktivista Udruženja, u<br />
subotu 5. ožujka na riječkom je Korzu za<br />
građane pripremljeno i podijeljeno više od<br />
sedamsto porcija jote, izvornog jela ovoga<br />
kraja, po cijeni od 10 kuna ili »daj ča daš«.<br />
Uz maškarani i zabavni dio programa realizirana<br />
je i njegova humanitarna namjena,<br />
jer je sav prihod od prodaje jote i vina u iznosu<br />
od 9.605,55 kuna namijenjen Udruzi žena<br />
operiranih od raka dojki »Nada« iz Rijeke.<br />
<strong>Hrvatska</strong> udruga poslodavaca Regionalni ured Rijeka,<br />
Primorsko-goranska županija i Sveučilište u<br />
Rijeci su 10. ožujka 2011. svečanom dodjelom diploma<br />
okončali četvrti ciklus projekta Poslovne škole za<br />
studente. Projekt je osmislila <strong>Hrvatska</strong> udruga poslodavaca<br />
Regionalni ured Rijeka i u suradnji s Primorskogoranskom<br />
županijom i Sveučilištem u Rijeci pokrenula<br />
2008. godine, na tragu rastuće potrebe za kompetentnim<br />
mladim ljudima, a istovremeno nedovoljne povezanosti<br />
studenata i obrazovnih institucija s gospodarstvom<br />
i potrebama poslovnog sektora.<br />
Ideja vodilja ovog projekta je da se akademski stečena<br />
znanja najboljih studenata završnih godina studija<br />
www.hok.hr<br />
Humani riječki ugostitelji<br />
OBRTNIČKA KOMORA<br />
Suradnik poslovne škole za studente<br />
upotpune s osnovnim poslovnim znanjima, fokusirajući<br />
nastavni program na primjenjiva znanja i programe.<br />
Odnosno, povezivanjem osnovnih dionika u razvoju<br />
ljudskih resursa – gospodarstva, sveučilišta i lokalne<br />
uprave i institucija – usmjerilo bi se kvalitetne studente<br />
na praktična znanja i što brži ulazak i valoriziranje njihovog<br />
potencijala u najboljim i najuspješnijim tvrtkama<br />
regije. Uspjeh ovog modela jamči sinergija i zajednički<br />
interes svih sudionika: »gospodarski razvoj – bogatije<br />
društvo«. Najbolji studenti riječkih fakulteta tijekom seminara<br />
su se upoznali i s obrtništvom, kao jednim od<br />
načina realizacije poduzetničke ideje, te sa sustavom<br />
organizacije Hrvatske obrtničke komore.
16 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
ŽUPANIJE<br />
XI.<br />
POŽEGA<br />
POŽEŠKO-SLAVONSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK POŽEŠKO-<br />
SLAVONSKE ŽUPANIJE<br />
34000 POŽEGA<br />
Dr. Franje Tuđmana 9<br />
Telefon:<br />
034/272 457<br />
Telefaks:<br />
034/272 457<br />
E-mail:<br />
ok.pozega@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Stipo Barukčić<br />
Tajnik:<br />
Zvonko Martinović<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Zvonko Martinović<br />
UPRAVNI ODBOR OBRTNIČKE KOMORE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE<br />
Podrška sprečavanju<br />
neregistriranog rada<br />
Na sjednici Upravnog odbora<br />
OK Požeško-slavonske županije<br />
28. veljače, između ostaloga<br />
održana je rasprava o aktualnom<br />
stanju u obrtništvu. Zbog golemog i<br />
nekontroliranog povećanja rada na<br />
crno Upravni odbor daje punu podrš-<br />
Obrtnici Pakraca i Lipika 7. veljače prisustvovali su<br />
u Poduzetničkom centru Pakrac prezentaciji Operativnog<br />
plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva,<br />
koju je održala Tihana Kraljić, državna tajnica u<br />
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Nakon<br />
prezentacije predstavnica Požeškog područnog<br />
PIXSELL<br />
Imenovani članovi cehova<br />
Obrtničke komore te dana puna<br />
podrška Nacrtu Prijedloga<br />
Zakona o zabrani i sprečavanju<br />
obavljanja neregistrirane<br />
djelatnosti<br />
ku Nacrtu Prijedloga Zakona o zabrani<br />
i sprečavanju obavljanja neregistrirane<br />
djelatnosti. Uz podršku tom<br />
Zakonu, daju se i određeni prijedlozi<br />
koji se odnose na pojačanu kontrolu<br />
udruga građana i njihovih članova,<br />
Imenovani cehovi<br />
Na sjednici su imenovani predsjednici cehova: Tomislav Batori – Ceh<br />
proizvodnog obrta; Danka Tolić – Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne<br />
usluge gospodarskog karaktera; Željko Pojer – Ceh ugostitelja i<br />
turističkih djelatnika; Zoran Horvat – Ceh trgovine; Slavko Rich – Ceh<br />
prijevoznika, Mile Pavičić – Ceh za vinogradarstvo i poljodjelstvo, te<br />
Davor Lepka – Ceh frizera.<br />
UO PAKRACA I LIPIKA<br />
Predstavljene potpore<br />
koji su često sudionici gospodarskih<br />
djelatnosti, prigodnih prodaja, pružanja<br />
ugostiteljskih usluga i slično, a da<br />
nemaju potrebna odobrenja.<br />
Nadalje se predlaže povećanje<br />
ovlasti nadležnim inspektorima,<br />
da mogu u provedbi inspekcijskog<br />
nadzora ući i u privatni prostor bez<br />
prethodne najave. Predloženim dopunama<br />
Zakona predlaže se objedinjavanje<br />
prijava rada na crno putem<br />
udruženja obrtnika i područnih obrtničkih<br />
<strong>komora</strong>, te obavezna povratna<br />
informacija nadležne inspekcije<br />
o kontrolama rada na crno.<br />
ureda HZZ upoznala je nazočne s Vladinim mjerama i<br />
mjerama Zavoda za zapošljavanje, s ciljem poticanja<br />
zapošljavanja. U obje prezentacije naglašene su <strong>novine</strong><br />
u odnosu na prethodnu godinu, rokovi, programi<br />
koji su sveobuhvatni, ali i zahtjevni, a istovremeno i<br />
dostižni.<br />
KRITERIJI HZZO-a ZA DOBIVANJE POTPORA ZA<br />
ZAPOŠLJAVANJE I USAVRŠAVANJE<br />
Nelogični i diskriminirajući<br />
za obrtnike<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Požeškoslavonske<br />
županije putem<br />
HOK-a predložit će hitnu izmjenu<br />
donesenih Kriterija i uvjeta za primjenu<br />
mjera koje se odnose na<br />
potpore za zapošljavanje i usavršavanje<br />
poslodavaca, koje je<br />
donio Hrvatski zavod za zapošljavanje.<br />
Kriteriji su proizašli iz Nacionalnog<br />
plana za poticanje zapošljavanja<br />
za 2011. i 2012. godinu.<br />
U njima je propisano da poslodavac<br />
mora unazad tri mjeseca<br />
imati najmanje jednog zaposlenog,<br />
a istodobno obrtnik se ne<br />
smatra zaposlenikom u svom<br />
obrtu. Kako na našem području<br />
oko 45 posto obrtnika sami rade u<br />
svom obrtu, ove mjere za njih su<br />
diskriminirajuće.<br />
Druga skupina obrtnika je oko<br />
15 posto njih koji imaju radni odnos<br />
kod drugog poslodavca i nemaju<br />
zaposlenika u svom obrtu.<br />
Treća skupina obrtnika su oni koji<br />
su proteklih 12 mjeseci zbog recesije<br />
i pomanjkanja posla morali<br />
otpuštati radnike.<br />
Te tri kategorije obrtnika predstavljaju<br />
najveći potencijal mogućeg<br />
novog zapošljavanja, a ne<br />
mogu se ni kandidirati za poticajne<br />
mjere. Kako turizam postaje<br />
nacionalna djelatnost, a za tu djelatnost<br />
je usko vezana djelatnost<br />
ugostiteljstva i trgovine, također<br />
će se predložiti da se mjere i kriteriji<br />
prošire i na poticajne mjere za<br />
samozapošljavanje u tim djelatnostima.<br />
Stipendiranje učenika<br />
u turizmu<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Požeško-slavonske<br />
županije prijavila se na<br />
natječaj Ministarstva turizma za sudjelovanje<br />
u stipendiranju učenika u<br />
turizmu.<br />
Nakon provedene ankete prijavio<br />
se 21 učenik iz Obrtničke škole Požega<br />
i Srednje škole Daruvar, koji<br />
se obrazuju za konobara i kuhara,<br />
a koji imaju mjesto prebivališta na<br />
području Požeško-slavonske županije.<br />
Nakon udruživanja sredstava s<br />
Obrtničkom komorom stipendije će<br />
iznositi od minimalno 600 kuna do<br />
maksimalno 1.000 kuna mjesečno.<br />
Do 25. ožujka slijedi realizacija i potpisivanje<br />
Ugovora o stipendiranju.<br />
SPLIT<br />
XVII.<br />
SPLITSKO-DALMATINSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK SPLITSKO-<br />
DALMATINSKE ŽUPANIJE<br />
21000 SPLIT<br />
Ruđera Boškovića 28-30<br />
Telefon:<br />
021/470 114<br />
Telefaks:<br />
021/470 115<br />
E-mail:<br />
ok.split@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Miljenko Kardum<br />
Tajnica:<br />
Katija Šabić<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Nada Brezec<br />
SAJAMSKE AKTIVNOSTI<br />
Obrtnici posjetili IHM<br />
Obrtnici Splitsko-dalmatinske županije na okupu<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Splitskodalmatinske<br />
županije organizirala<br />
je posjet obrtnika na<br />
nastupite na sajmovima u organizaciji pok-a<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> Splitsko-dalmatinske županije poslala je<br />
udruženjima obrtnika dopise da se prijave za organizirani<br />
nastup obrtnika s našeg područja na sljedećim sajmovima:<br />
• 53. međunarodni obrtnički sajam (MOS), 5. – 9. travnja<br />
2011., Zagreb; • 14. međunarodni sajam gospodarstva,<br />
5. – 9. travnja 2011., Mostar; • 8. sajam suvenira Kvarner<br />
EXPO 11, 20. – 23. travnja 2011., Opatija; • 55. međunarodni<br />
sajam tehnike, Beograd 2011., 9. – 13. svibnja 2011.,<br />
Beograd.<br />
Svi zainteresirani obrtnici moraju se što hitnije javiti svojim<br />
matičnim udruženjima obrtnika, kako bi im osigurali mjesto na<br />
gore spomenutim sajmovima.<br />
Napomena: Obrtnici koji imaju dugovanje komorskog doprinosa ne<br />
mogu nastupiti, niti biti sufinancirani od strane HOK-a, POK-a ili Udruženja<br />
obrtnika. U nastavku detalji o cijenama nastupa.<br />
ovogodišnji Sajam obrtništva IHM<br />
u Münchenu. Putovanje obrtnika financirala<br />
je Obrtnička <strong>komora</strong> Splitsko-dalmatinske<br />
županije u iznosu<br />
od 65 posto cijene, a Udruženje<br />
obrtnika Split 35 posto. Posjet svojih<br />
obrtnika financirala su i udruženja<br />
obrtnika Sinj i Kaštela.<br />
Na sajam je otišlo 80 obrtnika,<br />
koji su posjetili štand Hrvatske<br />
obrtničke komore u paviljonu A5.<br />
Obrtnici iz Hrvatske nastupili su na<br />
40 m 2 .<br />
Ovogodišnji IHM pokazao je<br />
zavidan napredak u odnosu na<br />
prošlogodišnji po <strong>broj</strong>u izlagača i<br />
posjetitelja. Uvijek poslovični Nijemci<br />
pokazali su da izlaze iz krize<br />
i ponovno se okreću predstavljanju<br />
kroz sajmove. U praksi se pokazalo<br />
da kvalitetan nastup i samo<br />
jedan kontakt s potencijalnim kupcem,<br />
ulagačem ili možda partnerom,<br />
zaista može obrtniku promijeniti<br />
život.<br />
www.hok.hr<br />
Opatija<br />
8. sajam suvenira Kvarner<br />
EXPO 11, 20. – 23. travnja 2011.<br />
Cijena nastupa je 400 kn/m 2 +<br />
23% PDV.<br />
Ovaj Sajam nije sufinanciran od<br />
strane HOK-a.<br />
Zagreb<br />
53. međunarodni obrtnički sajam<br />
(MOS), 5. – 9. travnja 2011.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> sufinancira<br />
50 posto cijene nastupa<br />
za članove HOK-a: za standardno<br />
uređen unutrašnji prostor puna cijena<br />
nastupa iznosi 594,60 kn/m 2 , a<br />
obrtnici plaćaju 297,30 kn/m 2 (sufinancira<br />
se 9,1 m 2 , iznad toga plaća<br />
se puna cijena izlaganja); za vanjski<br />
prostor puna cijena nastupa iznosi<br />
243,54 kn/m 2 , a obrtnici plaćaju<br />
121,77 kn/m 2 .<br />
Mostar<br />
14. međunarodni sajam gospodarstva,<br />
5. – 9. travnja 2011.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> sufinancira<br />
nastupe za članove HOK-a,<br />
i to: za prva dva nastupa 50 posto<br />
pa sufinancirana cijena iznosi<br />
122,44 €/m 2 ; za treći i četvrti nastup<br />
40 posto pa sufinancirana cijena<br />
iznosi 146,92 €/m 2 ; za svaki sljedeći<br />
nastup 30 posto pa sufinancirana<br />
cijena iznosi 171,41 €/m 2 .<br />
Cijena je po principu »ključ u<br />
ruke«. Puna cijena izlaganja iznosi<br />
244,88 €/m 2 .<br />
Beograd<br />
55. međunarodni sajam tehnike<br />
Beograd 2011., 9. – 13. svibnja<br />
2011.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> sufinancira<br />
nastup za članove HOK-a,<br />
i to: za prva dva nastupa 50 posto,<br />
pa sufinancirana cijena iznosi<br />
121,94 €/m 2 ; za treći i četvrti nastup<br />
40 posto, pa sufinancirana cijena<br />
iznosi 146,33 €/m 2 ; za svaki idući<br />
nastup 30 posto, pa sufinancirana<br />
cijena iznosi 170,71 €/m 2 .<br />
Cijena je po principu »ključ u<br />
ruke«. Puna cijena izlaganja iznosi<br />
243,88 €/m 2 .
ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
17<br />
SISAK<br />
III.<br />
SISAČKO-MOSLAVAČKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK SISAČKO-<br />
MOSLAVAČKE ŽUPANIJE<br />
44000 SISAK<br />
Ulica Ante Starčevića 13<br />
Telefon:<br />
044/521 134<br />
Telefaks:<br />
044/522 487<br />
E-mail:<br />
ok.sisak@hok.hr<br />
Web: www.ok-smz.hr<br />
Predsjednik:<br />
Željko Vrbanus<br />
Tajnik:<br />
Violeta Jelić<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Violeta Jelić<br />
HACCP sustav u malim<br />
ugostiteljskim objektima<br />
Predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije<br />
1. ožujka 2011. godine u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke<br />
županije održali su edukaciju pod naslovom:<br />
HACCP sustav u malim ugostiteljskim objektima (caffe barovi, bistroi,<br />
fast foodovi, pečenjarnice, zalogajnice, restorani,...). Putem<br />
prezentacije željelo se pojasniti što se očekuje od malih ugostiteljskih<br />
objekata kroz HACCP sustav, koji su potrebni preduvjeti, kao i plan i<br />
program čišćenja te liste koje se moraju voditi. Prezentaciji se odazvalo<br />
pedesetak ugostitelja.<br />
Na sajmu drva u Pragu<br />
Od 24. do 27. veljače 2011. obrtnici<br />
naše županije boravili su<br />
Pragu i posjetili Međunarodni sajam<br />
drvene građe i konstrukcija, u sklopu<br />
kojega je izloženo moderno grijanje<br />
i ušteda energije, bazeni, saune,<br />
kupaonice, sanitarije, oprema i<br />
materijal za prozore i vrata, kamini,<br />
pećnice i dizajnersko grijanje, vrtni<br />
namještaj i ukrasi.<br />
Odlazak na stručni posjet ovom<br />
sajmu organizirala je Obrtnička <strong>komora</strong><br />
Sisačko-moslavačke županije<br />
u suradnji sa Sisačko-moslavačkom<br />
županijom, a odaziv je bio izuzetan<br />
iz razloga što obrtnike zanimaju<br />
nova tržišta i potencijali sajmova<br />
na kojima još nisu izlagali. Razgledavanju<br />
sajma, razmjeni iskustava,<br />
znanja i upoznavanja s novitetima,<br />
slijedilo je ugodno druženje i prilika<br />
za razgledavanje grada.<br />
Obrtnička <strong>komora</strong> ima namjeru<br />
i u buduće organizirati odlazak na<br />
sajmove međunarodnog karaktera,<br />
za koje obrtnici iskažu zanimanje.<br />
obrtu promes-cvanciger dodijeljen znak izvorno hrvatsko<br />
Izvorna hrvatska salama<br />
Adolfu Cvancigeru nagradu uručuje<br />
predsjednik HGK Nadan Vidošević<br />
Obrtu Promes-Cvanciger 23.<br />
veljače u Vijećnici Hrvatske<br />
gospodarske komore svečano<br />
je uručeno pravo uporabe znaka<br />
»Izvorno hrvatsko« za proizvod<br />
»Sisačka salama«. Predsjednik Hrvatske<br />
gospodarske komore Nadan<br />
U<br />
Popovača i Sisak<br />
Sajmovi poslova<br />
Adolf Cvanciger i predsjednik RH Ivo<br />
Josipović<br />
Vidošević istaknuo je da su upravo<br />
ovakvi proizvođači oni koji stvaraju<br />
novu vrijednost i na kojima je budućnost<br />
hrvatskog gospodarstva.<br />
– Na nacionalnoj razini razradili<br />
smo sustav vrednovanja i osiguravanja<br />
kvalitete koji je međunarodno<br />
Popovači 15., a u Sisku 17. ožujka Hrvatski zavod za zapošljavanje<br />
organizirao je sajmove poslova, manifestacije koje bi trebale<br />
pomoći ublažavanju negativnog trenda porasta nezaposlenosti.<br />
Prilikom sajmova organizirani su susreti poslodavaca, nezaposlenih,<br />
učenika i studenata. Organizirane su i radionice za nezaposlene te<br />
okrugli stolovi. Predsjednik OK SMŽ Željko Vrbanus je prilikom okruglog<br />
stola na temu »Poticajne mjere lokalne uprave i samouprave u cilju<br />
gospodarskog razvoja i zapošljavanja« istaknuo važnost svih mjera koje<br />
se provode u našoj županiji i zahvalio svim gradonačelnicima i načelnicima<br />
na doprinosu i suradnji u cilju rješavanja problema u obrtništvu.<br />
Marija Kundek<br />
Predsjednik HGK Nadan<br />
Vidošević istaknuo je da su<br />
upravo ovakvi proizvođači oni<br />
koji stvaraju novu vrijednost<br />
priznat. Kvaliteta je nematerijalnog<br />
karaktera i relativno ju je teško mjeriti,<br />
ali je to nužno jer većina kupaca<br />
prije svega vodi računa o kvaliteti, a<br />
tek nakon toga o cijeni. Akcijom »Kupujmo<br />
hrvatsko«, koja je prije svega<br />
komunikacijska, nastojali smo povećati<br />
kupovinu naših proizvoda koji pri<br />
tome moraju biti što kvalitetniji te inovativni<br />
jer se tako stvara dodana vrijednost,<br />
rekao je Nadan Vidošević.<br />
Važnost ovakvih gospodarstvenika<br />
potvrdio je i predsjednik Josipović<br />
koji je za predstavnike tvrtki, kojima<br />
je tijekom 2010. i 2011. godine dodijeljen<br />
znak »Izvorno hrvatsko« i<br />
»<strong>Hrvatska</strong> kvaliteta« 3. ožujka organizirao<br />
svečani prijem.<br />
Predstavnici obrtničke komore na sajmu poslova<br />
XV.<br />
ŠIBENIK<br />
ŠIBENSKO-KNINSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK ŠIBENSKO-KNINSKE<br />
ŽUPANIJE<br />
22000 ŠIBENIK<br />
Ulica Stjepana Radića 77 a<br />
Telefon:<br />
022/311 715<br />
Telefaks:<br />
022/336 641<br />
E-mail:<br />
ok.sibenik@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Ante Mihić<br />
Tajnik:<br />
Slaven Jakelić<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Nikola Urukalo<br />
U ORGANIZACIJI UO MURTER, TISNO, PIROVAC<br />
Prvi murterski gastrosajam<br />
Udruženje obrtnika Murter, Tisno,<br />
Pirovac, u suradnji s Turističkom<br />
zajednicom i Općinom<br />
Murter-Kornati, organiziralo je u<br />
Murteru prvi gastronomski sajam<br />
na kojem su sudjelovala 22<br />
izlagača iz Šibensko-kninske županije.<br />
Sajam je organiziran radi<br />
uspostave veze proizvođača iz<br />
zaleđa županije s ugostiteljima uz<br />
obalu, kako bi zajednički ponudili<br />
izvorne prehrambene proizvode<br />
gostima u turističkoj sezoni. Posjetitelji<br />
su imali prigodu kušati<br />
primoštenskom hotelu Zora održano<br />
je 4. kolo Hrvatskog ku-<br />
U<br />
harskog kupa u sezoni 2010./2011.<br />
Uz <strong>broj</strong>ne sponzore među kojima je<br />
bila i Obrtnička <strong>komora</strong> Šibenskokninske<br />
županije, natjecanje je pod<br />
nazivom »Zlatno sunce Dalmacije«<br />
organizirala Udruga kuhara Šibensko-kninske<br />
županije. Natjecanje je<br />
okupilo 14 kuhara iz cijele Hrvatske<br />
koji su se ogledali u tri kategorije – u<br />
pripremi hladnog predjela od povrća,<br />
glavnog jela od orade i vina, te<br />
deserta od suhih smokava, badema<br />
i prošeka.<br />
Prvo mjesto u kategoriji hladnog<br />
predjela osvojio je Frane Soža iz<br />
hotela Zora iz Primoštena. Najbolji<br />
u pripremi glavnog toplog jela bio je<br />
različite vrste maslinova ulja, sira,<br />
vina, rakije, pršuta, likera... Predstavili<br />
su se i proizvođači suvenira<br />
i raznih uporabnih predmeta motiviranih<br />
narodnom baštinom.<br />
Prvi murterski gastrosajam<br />
otvorio je šibensko-kninski župan<br />
Goran Pauk, a izlagače i <strong>broj</strong>ne<br />
posjetitelje pozdravili su načelnik<br />
Općine Murter-Kornati Ivan Božikov,<br />
predsjednik Udruženja Milan<br />
Jadrešić, predsjednik POK–a<br />
Ante Mihić i savjetnik ministra turizma<br />
Ivo Bašić.<br />
KUHARSKI KUP U PRIMOŠTENU<br />
Najbolja Slađana Herman<br />
Paolo Šverko iz restorana Fančita<br />
iz Vrsara, dok je u kategoriji deserta<br />
pobjedu odnio Tomislav Karamarko<br />
iz hotela Fanimation iz Zadra. Ukupna<br />
pobjednica natjecanja je Slađana<br />
Herman iz restorana Herman na<br />
Graničnom prijelazu Goričan, koja<br />
je u sve tri kategorije osvojila druga<br />
mjesta.<br />
– Svi natjecatelji pokazali su veliko<br />
kuharsko znanje, no ono što<br />
posebno raduje jest ogroman napredak<br />
kuharske struke u odnosu<br />
na prethodne godine – istaknuo<br />
je Slaven Stegić, potpredsjednik<br />
Udruge kuhara Šibensko-kninske<br />
županije i član Ceha ugostitelja i<br />
turističkih djelatnika Obrtničke komore.<br />
ŠIBENSKI UZGAJIVAČI ŠKOLJAKA ODLUČNI U NAMJERI DA POSLUJU NA<br />
EUROPSKOM TRŽIŠTU<br />
Najvažniji korak je<br />
izgradnja laboratorija<br />
Budući otpremno-purifikacijski<br />
centar trebao bi biti jedan od tri<br />
u Hrvatskoj<br />
Postignut je dogovor između<br />
Šibensko-kninske županije,<br />
Grada šibenika i Ceha za<br />
marikulturu Obrtničke komore da se<br />
unaprijede aktivnosti oko pribavljanja<br />
vrlo složene dokumentacije za<br />
konačnu izgradnju otpremno-purifikacijskog<br />
centra na Martinskoj kod<br />
Šibenika.<br />
Potrebna lokacijska<br />
– Ako do kraja ove godine uspijemo<br />
ishodovati lokacijsku dozvolu,<br />
bit ćemo vrlo zadovoljni, rekao nam<br />
je predsjednik Ceha za marikulturu<br />
Siniša Pauk, koji se sa svojim kolegama<br />
uzgajivačima školjaka već<br />
gotovo cijelo desetljeće zalaže za<br />
izgradnju takvog centra u Šibeniku.<br />
Budući otpremno-purifikacijski<br />
centar trebao bi biti jedan od tri u<br />
Hrvatskoj. Takav laboratorij involviran<br />
je i u Prostorni plan Grada Šibenika.<br />
Dio šibenske stručne javnosti,<br />
a riječ je o skupini arhitekata, ne<br />
slaže se s izgradnjom laboratorija<br />
na Martinskoj uz obrazloženje da<br />
će se time narušiti tamošnje prirodne<br />
vizure.<br />
Ceh za marikulturu takve primjedbe<br />
smatra politikantskim, a<br />
www.hok.hr<br />
predsjednik Siniša Pauk, štoviše,<br />
ističe da će se izgradnjom laboratorija<br />
na bivšem gradskom kupalištu i<br />
tik uz sama uzgajališta školjaka, taj<br />
prostor dodatno oplemeniti.<br />
O potrebi izgradnje otpremno<br />
purifikacijskog centra u Šibeniku<br />
govori i podatak da se na području<br />
uzgojne zone u estuariju rijeke<br />
Krke godišnje može uzgojiti (proizvesti)<br />
tri i pol tisuće tona školjaka.<br />
Cjelokupni resurs je koncesioniran,<br />
no trenutno se proizvodi tek oko 20<br />
posto stvarnih mogućnosti. Razlog<br />
tako slabe iskoristivosti leži upravo<br />
u nedostatku otpremno-purifikacijskog<br />
centra bez kojeg nije moguće<br />
zadovoljiti europske kriterije, odnosno<br />
izvozne količine.<br />
Interes ulagača<br />
Tome valja pridodati i nesređene<br />
odnose i na domaćem tržištu.<br />
– Ako želimo napraviti iskorak<br />
prema europskom tržištu, onda je<br />
izgradnja laboratorija u Šibeniku<br />
nužnost – ističe Siniša Pauk uz dodatak<br />
da novac neće biti problem,<br />
jer postoje ulagači zainteresirani za<br />
ovaj projekt.
18 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
ŽUPANIJE<br />
VARAŽDIN<br />
V.<br />
VARAŽDINSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK VARAŽDINSKE<br />
ŽUPANIJE<br />
42000 VARAŽDIN<br />
Vodnikova 4<br />
NOVI PREDSJEDNIK HOK-a DRAGUTIN RANOGAJEC POSJETIO VARAŽDIN<br />
Varaždinski primjer<br />
suradnje obrtnika i Grada<br />
Novoizabrani predsjednik Hrvatske<br />
obrtničke komore<br />
Dragutin Ranogajec posjetio<br />
je 7. ožujka varaždinske obrtnike<br />
i Varaždin, kao prvo odredište<br />
nakon njegovog izbora za čelnika<br />
hrvatskog obrtništva. Na prijamu<br />
u Gradskoj vijećnici razgovarao je<br />
sa Zlatkom Horvatom, zamjenikom<br />
gradonačelnika i saborskim<br />
zastupnikom, Željkom Lukačević<br />
Dominko, pročelnicom za gospodarstvo,<br />
turizam i međunarodnu<br />
suradnju, Borisom Kosom, predsjednikom<br />
varaždinskog obrtničkog<br />
udruženja, Ksenijom Plavec,<br />
članicom Upravnog odbora i Biserkom<br />
Keliš, gradskom vijećnicom<br />
i savjetnicom gradonačelnika<br />
za obrtništvo. Domaćini su istaknuli<br />
dobru suradnju gradskog udruženja<br />
obrtnika i Grada Varaždina, koja bi<br />
Fašnički koncert mješovitog pjevačkog zbora i tamburaškog<br />
orkestra Obrtničkog glazbenog društva oduševio je gledatelje<br />
Novi predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec (u sredini) na prijamu u varaždinskoj<br />
Gradskoj vijećnici<br />
prema riječima Biserke Keliš mogla<br />
biti primjer i za suradnju HOK-a i Vlade<br />
na dobrobit obrtništva. U razgovorima<br />
je bilo riječi i o<br />
problemima obrtništva,<br />
posebice<br />
»sivoj ekonomiji«,<br />
radu na crno, te<br />
zakonskoj regulativi<br />
koja obrtnicima<br />
još više otežava<br />
uvjete poslovanja.<br />
Istaknuta je potreba<br />
zajedničkih<br />
aktivnosti od razine<br />
Grada preko<br />
Hrvatskog sabora<br />
do Vlade kako bi<br />
se ostvarila nastojanja za spašavanje<br />
obrtništva.<br />
Nakon razgovora u Gradskoj vijećnici<br />
predsjednik Ranogajec je u<br />
prepunoj Koncertnoj dvorani HNK u<br />
Varaždinu prisustvovao fašničkom<br />
koncertu koji su upriličili članovi<br />
mješovitog pjevačkog zbora i tamburaškog<br />
orkestra varaždinskog<br />
Obrtničkog glazbenog društva, pod<br />
ravnanjem prof. Dade Ruža i Miljenka<br />
Mumleka. Na ovom jedinstvenom<br />
koncertu koji je oduševio<br />
gledateljstvo, dirigentu tamburaša<br />
uručena je Srebrna plaketa koju<br />
je tamburaški orkestar osvojio na<br />
međunarodnom festivalu hrvatske<br />
tamburaške glazbe u Osijeku.<br />
Telefon:<br />
042/320 986<br />
Telefaks:<br />
042/320 949<br />
E-mail:<br />
ok.varazdin@hok.hr<br />
Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-vz.hr<br />
Predsjednik:<br />
Vladimir Habek<br />
Tajnik:<br />
Ivan Vusić<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Ivica Njegovec<br />
Sastanak obrtnika i inspektora<br />
Obrtničkoj komori Varaždinske<br />
U županije 3. ožujka održan je sastanak<br />
40-ak obrtnika, članova cehova<br />
i sekcija te upravnih odbora i tajnika<br />
obrtničkih udruženja s inspektorima<br />
inspekcijskih službi koje djeluju na<br />
području županije. Od devet pozvanih<br />
inspekcijskih službi, sastanku su<br />
se odazvali inspektori zaštite okoliša,<br />
te građevinske i porezne inspekcije,<br />
Članovi Udruženja ugostitelja<br />
Varaždin i ugostitelji iz ostalih<br />
udruženja Varaždinske županije<br />
te njihovi gosti iz Međimurja i Slovenije,<br />
posjetili su 21. i 22. veljače<br />
Međunarodni sajam SAPORE<br />
u Riminiju, u talijanskoj pokrajini<br />
Emilia Romagna. Na Sajmu koji je<br />
održan od 19. do 22. veljače predstavljen<br />
je široki spektar ugostiteljstva<br />
od talijanske i internacionalne<br />
kuhinje od fast fooda, cateringa<br />
koji su obrtnicima obrazložili koje zakonske<br />
obveze moraju ispunjavati u<br />
svom poslovanju. Inspektorima su<br />
postavljena <strong>broj</strong>na pitanja iz domene<br />
djelovanja nazočnih inspektora,<br />
a posebno je zatraženo energično<br />
suzbijanje rada na crno zbog kojeg<br />
obrtnici gube i ono malo posla za koji<br />
legalno i sve teže plaćaju svoje zakonske<br />
obveze.<br />
OBRTNICI U TALIJANSKOM RIMINIJU<br />
Na sajmu ugostiteljstva<br />
do najrazličitijih vrsta piva, vina,<br />
likera, kave, morskih plodova,<br />
smrznute hrane, maslinova ulja<br />
te čuvanja, skladištenja i pripreme<br />
namirnica. Bila je to prilika za pedesetak<br />
varaždinskih ugostitelja<br />
da se upoznaju s najnovijim trendovima<br />
i postignućima u tehnologiji<br />
obrade i procesuiranja hrane,<br />
a stečena nova saznanja svakako<br />
će im dobro doći u unapređenju<br />
vlastite ugostiteljske djelatnosti.<br />
Varaždinski ugostitelji razgledali su znamenitosti grada-države San Marino<br />
VIROVITICA<br />
X.<br />
VIROVITIČKO-PODRAVSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK VIROVITIČKO-<br />
PODRAVSKE ŽUPANIJE<br />
33000 VIROVITICA<br />
Pavla Radića 3<br />
OBRAZOVNE AKTIVNOSTI<br />
Počelo animiranje učenika<br />
Franjo Petrić promovirao DVD Vodič za<br />
obrtnička zanimanja<br />
Krajem prosinca 2010. godine<br />
područna obrtnička <strong>komora</strong><br />
Virovitica predstavila je svoj<br />
najnoviji projekt, s kojim će ove godine<br />
vrlo agilno krenuti u animiranje<br />
osnovnoškolaca za upis u srednje<br />
škole koje obrazuju učenike za obrtnička<br />
zanimanja. Riječ je o Vodiču<br />
kroz obrtnička zanimanja snimljenom<br />
u obliku DVD-a, financiranom<br />
uz pomoć Ministarstva gospodar-<br />
DVD Vodič kroz obrtnička<br />
zanimanja pomoći će učenicima<br />
osmih razreda osnovnih škola<br />
da se lakše opredijele za upis u<br />
srednje strukovne škole<br />
stva, rada i poduzetništva. Prema<br />
riječima Franje Petrića, komorskog<br />
suradnika za obrazovanje, Vodič<br />
predstavlja 26 različitih zanimanja<br />
koja se nude kao izbor upisa u I.<br />
razred srednjih strukovnih škola<br />
na području županije. Slikom<br />
i riječju prikazano je što i kako<br />
se radi u radionicama obrtnika,<br />
školama i poduzećima, odnosno<br />
radnim sredinama u kojima će se<br />
odvijati naukovanje.<br />
Majstorski ispiti<br />
U komori se već odvijaju aktivnosti<br />
za obrazovanje mladih. Tako<br />
se Planom upisa učenika u I. razred<br />
za obrtnička zanimanja u školskoj<br />
godini 2011./2012. već bavio Odbor<br />
za obrazovanje.<br />
Već petnaestu godinu zaredom<br />
HOK organizira i provodi majstorske<br />
ispite, a POK Virovitica od početka<br />
je u tom poslu i omogućuje<br />
polaganje ispita u tridesetak različitih<br />
zanimanja. Do sada je ispit<br />
položilo 910 kandidata, kojima je<br />
majstorska diploma omogućila napredovanje<br />
u struci ili otvaranje vlastitog<br />
obrta. Dobro organizirana, s<br />
kvalitetnim i iskusnim suradnicima,<br />
<strong>komora</strong> omogućuje polaganje ispita<br />
kandidatima s područja Virovitičko-podravske,<br />
ali i drugih hrvatskih<br />
županija. U prvom ovogodišnjem<br />
ispitnom roku (proljetnom) od tridesetak<br />
prijavljenih, najviše kandidata<br />
namjerava položiti majstorski ispit u<br />
zanimanjima frizer, automehaničar<br />
i zlatar. Priprema kandidata za pismene<br />
dijelove ispita je u tijeku.<br />
Za kandidate je najvažnije da će i<br />
ove godine, kao i dosadašnjih, moći<br />
vratiti 70 posto uloženog novca u<br />
svoje obrazovanje.<br />
– Vlada RH, odnosno Ministarstvo<br />
gospodarstva nedavno<br />
je objavilo Javni poziv za projekt<br />
»Dokvalifikacije i prekvalifikacije u<br />
obrtništvu« sukladno Operativnom<br />
planu poticanja malog i srednjeg<br />
poduzetništva za 2011. godinu. Svima<br />
koji polože ispit o stručnoj osposobljenosti,<br />
majstorski ispit ili pomoćnički<br />
ispit, Ministarstvo će vratiti<br />
70 posto stvarno nastalih troškova.<br />
Za očekivati je da će mnogi prijaviti<br />
ispite oslanjajući se upravo na navedene<br />
potpore – naglašava Franjo<br />
Petrić, komorski savjetnik za obrazovanje.<br />
Promocija na Sajmu<br />
poslova<br />
Na Sajmu poslova, četvrtom po<br />
redu, održanom u Strukovnoj školi<br />
Virovitica, 11. ožujka, HOK – POK<br />
Virovitica, imala je kao jedan od<br />
partnera Sajma, svoj štand. Među<br />
mnoštvom materijala koji pružaju<br />
informacije o obrazovnim programima<br />
bio je i DVD Vodič kroz obrtnička<br />
zanimanja.<br />
www.hok.hr<br />
Telefon:<br />
033/721 258<br />
Telefaks:<br />
033/726 028<br />
E-mail:<br />
ok.virovitica@hok.hr<br />
Web: www.okvpz.hr<br />
Predsjednik:<br />
Josip Novogradec<br />
Odbor za gospodarstvo i promidžbu<br />
Obrtničke komore Virovitičko-podravske<br />
županije utvrdio<br />
je na prvoj sjednici sredinom ožujka<br />
okvirni Plan nastupa obrtnika na<br />
sajmovima u 2011. godini. Plan se<br />
temelji na devet regionalnih sajmova<br />
koje financijski pomaže <strong>Hrvatska</strong><br />
obrtnička <strong>komora</strong> te na još pet ostalih<br />
sajmova koji po tradiciji pripadaju<br />
Tajnik:<br />
Božidar Jeremić<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Katica Kovačević<br />
<br />
U ŽUPANIJI OSNOVAN DRVNI KLASTER<br />
I obrtnici u klasteru<br />
Nakon više od godinu dana rada, pregovaranja i dogovaranja s poduzetnicima<br />
u drvnom sektoru, početkom ožujka je u Virovitici održana<br />
osnivačka skupština Drvnog klastera Virovitičko-podravske županije.<br />
Članice klastera su Ciprijanović d.o.o. Orahovica, Pan parket Orahovica,<br />
OREMUŠ-TREYD Slatina, Palković Pitomača, Tehno-hit HR Pitomača,<br />
Drvene konstrukcije d.o.o. Voćin, dizajner Krunoslav Kovač, agencija<br />
VIDRA i Šumarski fakultet Zagreb. Za predsjednika je izabran Danijel<br />
Smiljanić, vlasnik tvrtke Pan parket Orahovica, za dopredsjednika Mladen<br />
Balić, vlasnik obrta Tehno-hit HR, tajnica je Neda Martić iz agencije<br />
VIDRA, a izabrana su i druga tijela upravljanja klasterom.<br />
Na prvoj sjednici održanoj početkom<br />
ožujka članovi Nadzornog<br />
odbora područne obrtničke komore<br />
Virovitica izabrali su za predsjednika<br />
Slavka Moslavca iz Virovitice. Odbor<br />
je razmatrao i materijalno-financijsko<br />
poslovanje Komore u prošloj godini<br />
te pripremio izvješće za redovnu<br />
NADZORNI ODBOR<br />
Slavka Moslavca za predsjednika<br />
sjednicu Skupštine koja će se (najvjerojatnije)<br />
održati u travnju. Prema<br />
izvješću Komora je u 2010. ostvarila<br />
prihode u iznosu od 1,325.580 kuna<br />
dok su rashodi bili 1,264.310 kuna,<br />
odnosno poslovna godina završila je<br />
s viškom prihoda nad rashodima u<br />
iznosu od 61.270 kuna.<br />
ODBOR ZA GOSPODARSTVO I PROMIDŽBU<br />
Plan nastupa na sajmovima<br />
sajmovima koji promiču obrtništvo i<br />
malo poduzetništvo. Članovi komore<br />
moći će uz sufinanciranje HOK-a,<br />
u organizaciji i uz financiranje Komore<br />
nastupiti na sajmovima u Zagrebu,<br />
Slatini, Osijeku, Nedelišću,<br />
Gudovcu, Vinkovcima, Požegi, Puli,<br />
Splitu, Križevcima i Slavonskom<br />
Brodu, a ove godine već su izlagali<br />
na sajmu VIROEXPO-u.
ŽUPANIJE Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
19<br />
VUKOVAR<br />
XVI.<br />
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK VUKOVARSKO-<br />
SRIJEMSKE ŽUPANIJE<br />
32100 VINKOVCI<br />
Ljudevita Gaja 17<br />
Telefon:<br />
032/333 304<br />
Telefaks:<br />
032/338 239<br />
E-mail:<br />
ok.vinkovci@hok.hr<br />
Predsjednik:<br />
Ivan Klarić<br />
Tajnik:<br />
Đuro Kadoić<br />
STRANICU PRIPREMILA:<br />
Anica Fridl<br />
POTPISAN UGOVOR S RBA<br />
Obrtnicima povoljnije<br />
kamatne stope<br />
Vinkovcima je potpisan ugovor<br />
U između Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske<br />
županije i Raiffeisenbank<br />
Austria d.d. (RBA) za realizaciju<br />
Programa kreditiranja obrtnika<br />
s područja ove županije. Ugovor je<br />
u ime Obrtničke komore potpisao<br />
predsjednik Ivan Klarić, a u ime RBA<br />
Krunoslava Baumschabel-Banić,<br />
direktorica vinkovačke podružnice<br />
te Josip Ančić, voditelj Odjela poslovanja<br />
s pravnim osobama Podružnice<br />
Vinkovci. Obrtnicima koji ispune<br />
uvjete propisane ugovorom i uvjetima<br />
kreditiranja RBA omogućit će se<br />
povoljnije kamatne stope na kratkoročne<br />
kunske kredite. U područnoj<br />
obrtničkoj komori najavljuju kako će<br />
sličan Ugovor uskoro biti potpisan i<br />
sa Zagrebačkom bankom.<br />
USPJEH REMENARA IZ VINKOVACA<br />
Toma oduševio Škote<br />
Tomislav Tomičić Toma, remenar<br />
iz Vinkovaca i aktualni<br />
predsjednik Udruženja obrtnika<br />
uskoro će u Škotsku izvesti više<br />
od tisuću kožnih »sporrana«, tradicionalnih<br />
škotskih torbica, koje<br />
oni vezane remenom nose oko<br />
pasa na kiltu. Prvi sporran donio<br />
je Tomi jedan Škot, inače vinkovački<br />
zet i upitao ga može li to<br />
napraviti. Toma je uspio te oduševio<br />
i britanskog veleposlanika<br />
Davida Blunta. Kilt i kožnu torbicu<br />
iz Tomine radionice dobio je<br />
na poklon i škotski gajdaš Colin<br />
Pryde kada je nastupao u Zagrebu.<br />
Kilt je vratio s porukom da ga<br />
daruju nekom Hrvatu, a torbicu<br />
je, oduševljen kvalitetom izrade,<br />
ponio kući.<br />
Na Sajmu poslova u Vinkovcima<br />
prostorijama Industrijsko-obrtničke<br />
škole u Vinkovcima početkom<br />
U<br />
ožujka održan je 4. sajam poslova na<br />
kojem je kao partner sudjelovala i županijska<br />
Obrtnička <strong>komora</strong>. Sajam je<br />
zamišljen kao mjesto susreta ponude<br />
i potražnje na tržištu rada. Sudjelovalo<br />
je oko tridesetak poslodavaca<br />
izlagača, deset obrazovnih ustano-<br />
va, deset partnera i nekoliko udruga<br />
koje promiču volonterstvo. Obrtnička<br />
<strong>komora</strong> je tom prigodom zainteresiranima<br />
prezentirala CD na kojima su<br />
predstavljene sve strukovne škole<br />
u županiji s detaljnim opisima svih<br />
zanimanja koja se mogu steći u tim<br />
školama, kao i programe osposobljavanja<br />
za pojedina zanimanja.<br />
HRVATSKI LICITARI PRIZNATI U SVIJETU<br />
Kruno Pataki dobitnik<br />
Povelje UNESCO-a<br />
Krunoslav Pataki<br />
Premijerka Jadranka Kosor uručila<br />
je 20. veljače u Banskim<br />
dvorima UNESCO-ove Povelje<br />
za hrvatska dobra nematerijalne<br />
kulturne baštine. Među dobitnicima<br />
bio je i Kruno Pataki, vlasnik svjećarsko-medičarskog<br />
obrta »Goga«<br />
prostorijama Udruženja obrtnika Vukovar 3. ožujka<br />
U održan je sastanak pod nazivom Iskustva obrtnika<br />
u uvođenju HACCP-a. Sastanku se odazvalo četrdesetak<br />
obrtnika i to iz Sekcije ugostitelja i Sekcije trgovaca<br />
koji imaju registriranu prodaju namirnica, a nazočna je<br />
iz Vinkovaca koji posluje neprekidno<br />
već 70 godina, u tri generacije. Nekada<br />
zvan licitarski obrt, započeo je<br />
Krunin djed Đuro još davne 1941.<br />
godine. Nastavio je njegov otac,<br />
također Đuro, radio sve do umirovljenja,<br />
a 1994. godine obrt preuzima<br />
Kruno Pataki vlasnik je<br />
svjećarsko-medičarskog obrta<br />
»Goga« iz Vinkovaca koji<br />
posluje neprekidno već 70<br />
godina u tri generacije<br />
Kruno. Iz njegove medičarske radionice<br />
izlaze licitarska srca, medenjaci,<br />
lizala, šipke, bomboni, alve, orasnice<br />
i ušećerene jabuke izrađene ručnim<br />
radom i na tradicionalan način. Ovo<br />
je jedan od rijetkih obrta u Vinkovcima<br />
koji promiče i čuva tradicionalnu<br />
obrtničku proizvodnju.<br />
Umijeće izrade medičarskih proizvoda<br />
pojavilo se u Europi tijekom<br />
srednjeg vijeka, a recept je kod svih<br />
proizvođača isti. Sastoji se od brašna,<br />
šećera, vode i sode bikarbone<br />
uz obvezne mirodije. Oblikuje se<br />
modelima, zatim se peče, suši i boja<br />
jestivim bojama. Najčešći licitarski<br />
oblik je srce, a svaki ga obrtnik<br />
ukrašava na poseban način. Licitar<br />
je postao jedan od prepoznatljivih<br />
simbola hrvatskog identiteta.<br />
Iskustva obrtnika u uvođenju HACCP-a<br />
bila i gđa Zdenka Sušac, sanitarna inženjerka iz Ministarstva<br />
zdravstva i socijalne skrbi. Razmjena iskustava<br />
obrtnika u uvođenju i primjeni dobre higijenske prakse<br />
u radu obrta, uz prisutnost sanitarnog stručnjaka koji je<br />
odgovarao na pitanja, pokazao se kao dobar koncept.<br />
<br />
ZADAR<br />
XIII.<br />
ZADARSKA<br />
ŽUPANIJA<br />
OK ZADARSKE<br />
ŽUPANIJE<br />
23000 ZADAR<br />
Široka ulica 1/III<br />
Telefon:<br />
023/319 224<br />
Telefaks:<br />
023/311 383<br />
E-mail:<br />
ok.zadar@hok.hr<br />
Web: www.obrtnicka-<strong>komora</strong>-zadar.hr<br />
Predsjednik:<br />
Stjepan Knežević<br />
Tajnik:<br />
Ive Marin<br />
STRANICU PRIPREMIO:<br />
Damir Maričić<br />
ZADARSKI OBRTNICI U<br />
PREGOVORIMA S GRADOM<br />
Grad će smanjiti<br />
naknade za reklame<br />
Pregovorima Udruženja obrtnika Zadar i predstavnika<br />
Upravnog odjela za komunalne djelatnosti<br />
Grada Zadra, a vezano za visinu naknade za<br />
reklamne poruke postignut je dogovor oko prijedloga<br />
smanjenja naknada koji će biti upućen gradonačelniku,<br />
odnosno Gradskom vijeću Grada Zadra.<br />
Nakon sastanka predstavnika Udruženja s gradonačelnikom<br />
i suradnicima u siječnju od strane<br />
Upravnog odjela za komunalne djelatnosti inicirano<br />
je više sastanaka na kojima su zajednički razmatrane<br />
mogućnosti smanjenja naknada utvrđenih<br />
Odlukom o reklamiranju na području Grada Zadra.<br />
S obzirom na <strong>broj</strong>ne primjedbe obrtnika, predstavnici<br />
udruženja su zauzeli stav kako je od strane<br />
grada nužno razmotriti mogućnosti smanjenja<br />
ovih naknada čije uvođenje je uvelike otežalo ionako<br />
teške uvjete poslovanja.<br />
U pregovorima oko visine naknade, predstavnici<br />
gradske uprave izrazili su spremnost na partnerski<br />
pristup i uvažili činjenicu da se razdoblje ekonomske<br />
krize nastavlja i u 2011. godini te je postignut<br />
dogovor oko prijedloga smanjenja naknada.<br />
Visina naknade prema ovom prijedlogu umanjila<br />
bi se za 30 posto u odnosu na ranije utvrđene<br />
naknade. Na tako umanjenu naknadu, dodatno<br />
umanjenje od 70 posto primijenilo bi se za isticanje<br />
reklamnih poruka na pročeljima zgrada u gabaritima<br />
poslovnog prostora, odnosno na pročeljima<br />
poslovnih objekata, a za reklamiranje proizvodnih<br />
djelatnosti predviđeno je 90 postotno smanjenje<br />
naknada.<br />
Ovime je započeto rješavanje problema koji su<br />
istaknuti na sastanku s gradonačelnikom, a nadamo<br />
se da će ovaj model suradnje Udruženja obrtnika<br />
Zadar s Upravnim odjelom za komunalne djelatnosti<br />
slijediti i drugi odjeli Grada Zadra.<br />
Četvrti zadarski festival<br />
vjenčanja u organizaciji<br />
Udruženja obrtnika Zadar,<br />
čiji su partneri <strong>Hrvatska</strong><br />
obrtnička <strong>komora</strong>, OK Zadarske<br />
županije i Arsenal, upravo<br />
u Arsenalu kao najvećem<br />
gradskom multimedijalnom<br />
centru imali su priliku upoznati<br />
se s aktualnom ponudom<br />
zadarskih obrta i tvrtki čije se<br />
poslovanje veže za vjenčanja.<br />
Za dvodnevnog održavanja<br />
manifestacije predstavile su se<br />
52 tvrtke i obrti, među kojima<br />
su saloni vjenčanica, frizerski i<br />
ČETVRTI FESTIVAL VJENČANJA ZADARSKIH OBRTNIKA<br />
Sve na jednom mjestu<br />
Predstavile su se 52 tvrtke<br />
i obrti čije se poslovanje<br />
veže za vjenčanja<br />
kozmetički saloni, cvjećarnice,<br />
fotografi, slastičarnice, agencije<br />
za organizaciju vjenčanja,<br />
obrti i tvrtke za prodaju dekoracija,<br />
turističke agencije, ugostiteljski<br />
objekti, zlatarnice i dr.<br />
Zadarski Festival vjenčanja<br />
pokrenula je nekolicina gradskih<br />
obrtnika organiziranih kroz<br />
Sekciju trgovaca pri Udruženju<br />
obrtnika Zadar.<br />
– Okupljanje oko zajedničke<br />
ideje pomoglo nam je u uspostavljanju<br />
novih poslovnih<br />
odnosa, razmjeni iskustava i<br />
rušenju predrasuda da je konkurencija<br />
na suprotnoj strani,<br />
objasnila je članica organizacijskog<br />
odbora Ada Duka.<br />
Događanje je otvoreno modnom<br />
revijom vjenčanica. Subotnje<br />
festivalsko izdanje obilježile<br />
www.hok.hr<br />
su dvije revije – revija frizerskih<br />
salona, zapravo show frizura te<br />
modna revija svečanih haljina.<br />
U nedjelju na programu je<br />
bila modna revija vjenčanica<br />
i malih djeveruša, nastupi Zadarskog<br />
plesnog ansambla i<br />
Studija 1 te performans »Kako<br />
pripremiti mladenku«, ulomak<br />
iz drame »Kažeš anđeo«<br />
Miljenka Jergovića. Festival<br />
je zaključen izlaskom velike<br />
svadbene torte na binu, čijoj je<br />
prezentaciji prethodila i modna<br />
revija vjenčanica, vizualno<br />
atraktivno zaokružena prezentacijom<br />
vjenčane pirotehnike te<br />
predstavljanje foto studija.<br />
Sudionici<br />
Saloni vjenčanica, haljina<br />
i odijela: Atelier Bona<br />
Dea, Ada, Mar&val, Tina<br />
vjenčanja, Favola, Diora,<br />
Lady, Galina, Carol, Forum<br />
event, Brigita, Galileo.<br />
Frizerski i kozmetički<br />
saloni: Salon ljepote Hair<br />
for life, Aurora beauty center,<br />
frizerski salon Sanja,<br />
frizerski salon Samanta,<br />
frizerski salon Ana, frizerski<br />
salon Aurora.<br />
Cvjećarnice: Bela, Matea,<br />
Fiorentino, Liatris, Gloria,<br />
Snježana, Natali, Kala,<br />
Flora, Đardin.<br />
Fotografi: Foto video G,<br />
SUZI NEW LIFE, Foto Nadio,<br />
Flabella, Logos, Studio<br />
Fox, Foto Lovre.<br />
Ostale djelatnosti: slastičarnica<br />
Tiramisu, agencija za<br />
organizaciju vjenčanja Perla<br />
plus, Meta-grafički obrt, Terra<br />
travel, restorani Zadar i Dva<br />
ribara, torte i kolači Fantazija,<br />
organizacija vjenčanja Ilirija,<br />
zlatarnica Amor, usluge<br />
tiska Futuro, Arsenal-Ilirija<br />
organizacija vjenčanja, Catering<br />
Piazza, organizacija<br />
vjenčanja Zupčić, magazin<br />
Nova vjenčanja, Turisthotel,<br />
Mirnovec pirotehnika, audio<br />
oprema i rasvjeta Roki, nakit<br />
za vjenčanje Lotos.
20 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
CEH FRIZERA I<br />
KOZMETIČARA<br />
Četiri područja<br />
za unapređenje<br />
poslovanja<br />
Ceh frizera i kozmetičara HOK-a<br />
na konstituirajućoj sjednici 29.<br />
ožujka osvrnuo se na cehovske<br />
aktivnosti, frizersku i kozmetičarsku<br />
problematiku. Kako je<br />
istaknuo predsjednik Ceha Ivica<br />
Zanetti, četiri su područja na kojima<br />
se žele ostvariti poboljšanja<br />
i unapređenja: porezna politika,<br />
strukovno obrazovanje, stalna<br />
edukacija i usavršavanje te<br />
unapređenje na domaćim i međunarodnim<br />
natjecanjima.<br />
Članovi Ceha su istaknuli niz<br />
situacija na kojima se Ceh treba<br />
angažirati, kao što su nelojalna<br />
konkurencija, kriteriji, kvaliteta i<br />
standardizacija majstorskih ispita,<br />
pravilnici za natjecanja, hiperprodukcija<br />
radne snage nedovoljnih<br />
znanja i vještina, unapređenje školskih<br />
programa, licenciranje obrta<br />
uz edukaciju kao uvjet, suradnja s<br />
obrtničkim školama, rad inspekcijskih<br />
službi, itd.<br />
HOK NA SAJMU MODE FASHION.HR INDUSTRIJA<br />
Za oživljavanje tekstilne industrije<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička<br />
<strong>komora</strong> podržala je<br />
projekt prezentacije<br />
hrvatskih dizajnerskih<br />
tekstilnih proizvoda na<br />
ovom sajmu<br />
Od 11. do 13. ožujka u paviljonu<br />
5 Zagrebačkog velesajma održan<br />
je prvi hrvatski suvremeni<br />
sajam mode FASHION.HR INDU-<br />
STRIJA. Osnovni cilj organizatora bio<br />
je lansiranje hrvatske modne scene kao<br />
uspješnog branda budućnosti, povezivanje<br />
tekstilne industrije s poznatim<br />
domaćim dizajnerskim imenima.<br />
– Izazov je predstaviti ovako ambiciozan<br />
projekt u teškim ekonomskim<br />
vremenima, ali duboko vjerujemo kako<br />
progresivnost jamči uspjeh – kazao je<br />
Vinko Filipić, idejni začetnik i direktor<br />
FASHION.HR koncepta. Martina<br />
Pandžić-Skoko, direktorica sajma<br />
iskazala je zadovoljstvo što su na jednom<br />
mjestu okupljeni svi ključni čimbenici<br />
domaće modne scene.<br />
Projekt modnog sajma FASHION.<br />
HR INDUSTRIJA podržale su <strong>Hrvatska</strong><br />
gospodarska <strong>komora</strong> i <strong>Hrvatska</strong><br />
obrtnička <strong>komora</strong>.<br />
– Cilj nam je oživjeti hrvatsku tekstilnu<br />
industriju i povezati je s hrvatskom<br />
modnom industrijom, odnosno<br />
Uspješan koncept sajma<br />
Suvremeni sajam FASHION.HR INDUSTRIJA premijerno je okupio više od<br />
šezdeset izlagača iz cijele Hrvatske, koji su prikazali svoje kolekcije i modne proizvode.<br />
Među njima bili su poznati domaći dizajneri, poput Ivice Klarića, Zorana<br />
Mrvoša, Ane Marie Ricov, Jurja Zigmana i Roberta Severa, koji su predstavili<br />
suradnju s predstavnicima hrvatske tekstilne industrije, kao što su modne kuće RIO<br />
Rijeka, Arena Pula, Bambi, San Peter i Marli. U posebnom dijelu, takozvanom lift<br />
corneru, predstavili su se mladi dizajneri Tekstilno-tehnološkog fakulteta.<br />
promocija hrvatskog gospodarstva i<br />
proizvodnje – istaknula je potpredsjednica<br />
HGK Vesna Trnokop Tanta.<br />
Branka Jengić, potpredsjednica<br />
Sekcije za tekstil, kožu i krzno Hrvatske<br />
obrtničke komore izrazila je<br />
zadovoljstvo što je u projekt uključena<br />
i krovna organizacija obrtnika.<br />
– HOK prepoznaje u projektu kvalitetu<br />
i mogućnosti za širenje proizvodnje i<br />
plasmana, odnosno oživljavanja tekstilne<br />
industrije – kazala je Branka Jengić,<br />
koja je prvoga dana sajma sudjelovala i<br />
na okruglom stolu na temu: MADE IN<br />
CROATIA »Prepoznatljivost i kvaliteta<br />
hrvatskog modnog brenda«.<br />
– Toliko dugo dok Hrvati budu razmišljali<br />
da je strana roba bolja, nećemo moći<br />
krenuti dalje. Naglo srozavanje ugleda<br />
hrvatskih modnih brendova počelo je<br />
prije desetak godina, uslijed masovnog<br />
otvaranja šoping centara i zasićenja tržišta<br />
jeftinom kineskom i indonezijskom<br />
robom. Od 1.200 tekstilnih obrta, koliko<br />
ih je prijavljeno u Hrvatskoj obrtničkoj<br />
komori, njih tek 400-tinjak je aktivno.<br />
To su posljednji Mohikanci koji se još<br />
uvijek bore za svoj opstanak – istaknula<br />
je Branka Jengić.<br />
Naglasila je da, iako su hrvatske<br />
radnice slabije plaćene od kolegica u<br />
drugim industrijama, njihov rad je još<br />
uvijek prilično skup, što uz ne baš jeftine<br />
materijale i visoke marže dosta povećava<br />
cijenu hrvatskih proizvoda.<br />
– Ne treba zaboraviti činjenicu da<br />
obrtnici ranije nisu morali plaćati PDV<br />
na repromaterijale, zbog čega dizajneri<br />
danas trebaju puno veći početni kapital,<br />
da bi uspjeli proizvesti svoje kolekcije<br />
– kazala je Branka Jengić.<br />
Renata Puljiz<br />
Radi djelotvornog rada Ceh će<br />
organizirati stručne podgrupe, a<br />
predloženo je da o svom radu Ceh<br />
frizera i kozmetičara javnost informira<br />
još i putem društvenih mreža.<br />
(nk)<br />
ODBOR ZA<br />
TRADICIJSKE I<br />
UMJETNIČKE OBRTE<br />
Važna uloga<br />
za očuvanje<br />
kulturne baštine<br />
Odbor za tradicijske i umjetničke<br />
obrte održao je 14. ožujka<br />
konstituirajuću sjednicu. Direktorica<br />
TZ Grada Varaždina Branka<br />
Tropp predstavila je festival<br />
»Špancirfest«. Želja organizatora<br />
je da se ove godine u program<br />
»Špancirfesta« uključe tradicijski i<br />
umjetnički obrti.<br />
Predsjednik Hrvatske obrtničke<br />
komore Dragutin Ranogajec<br />
pohvalio je dosadašnji rad Odbora<br />
i istaknuo važnost uloge koju<br />
Odbor ima u očuvanju obrtništva<br />
kao važnog dijela kulturne baštine<br />
RH. Predstavnice Agencije za<br />
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu<br />
i ruralnom razvoju pozvali su HOK<br />
na suradnju oko ulaganja sredstava<br />
tradicijskih i umjetničkih obrta<br />
u sklopu Mjere 302 IPARD programa<br />
»Diversifikacija i razvoj ruralnih<br />
gospodarskih aktivnosti«.<br />
S predstavnikom Ministarstva,<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
Igorom Kalašićem dogovorena<br />
je čvršća suradnja Odbora<br />
za tradicijske i umjetničke obrte<br />
i HAMAG-a, kao provedbenog tijela<br />
za dodjelu sredstava u okviru<br />
Operativnog programa poticanja<br />
malog i srednjeg gospodarstva.<br />
U novom sazivu Odbora su<br />
tri nova člana, te su sada članovi<br />
Odbora: Željko Vrbanus, predsjednik<br />
Odbora, Darko Varga,<br />
potpredsjednik, zatim Franjo Kodrić,<br />
Vesna Milković te novi članovi<br />
– Renata Gorišek Prstec iz<br />
Karlovca, Andreja Bukša s Paga<br />
te Marino Perišić iz Rijeke.<br />
Matija Duić<br />
PROIZVOĐAČI SUOČENI S NELOJALNOM KONKURENCIJOM I OTEŽANOM NAPLATOM<br />
Tražimo zakon o zaštiti vjerovnika!<br />
Nenad Klapčić<br />
U<br />
Zagrebu je 30. ožujka održana<br />
1. sjednica Ceha proizvodnog<br />
obrta HOK-a, na kojoj su istaknuti<br />
aktualni problemi koji muče hrvatske<br />
obrtnike – proizvođače.<br />
Premda se radi o raznorodnim obrtima<br />
– od poljoprivrednih proizvođača<br />
do proizvođača industrijske opreme,<br />
njihovo poslovanje opterećuju slični<br />
problemi.<br />
Uz nelikvidnost i nelojalnu konkurenciju<br />
kroz rad na crno te probleme<br />
s osiguranjem kvalitetne radne snage,<br />
proizvođači ističu i neke specifične<br />
probleme, poput nedostatne kontrole<br />
kvalitete uvoznih proizvoda ili zamrlog<br />
okupljanja proizvođača kroz klastere i<br />
zadrugarstvo.<br />
– Na vrijeme se moramo suočiti s<br />
prednostima i opasnostima koje našoj<br />
proizvodnji donosi ulazak Hrvatske u<br />
Siva ekonomija i naplata potraživanja muče i graditelje<br />
Graditelji najviše pogođeni krizom<br />
Ceh graditeljstva Hrvatske obrtničke komore na<br />
konstituirajućoj sjednici 30. ožujka raspravljao<br />
je o glavnim problemima graditeljske struke,<br />
među kojima se ističu siva ekonomija, odnosno obavljanje<br />
neregistriranih djelatnosti, nelikvidnost i naplata<br />
potraživanja.<br />
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin<br />
Ranogajec dao je punu podršku radu ovog Ceha, naglasivši<br />
kako Komora radi sve da riješi goruće probleme<br />
obrtništva.<br />
EU – rekao je predsjednik Ceha Darko<br />
Mauša, pozvavši na intenziviranje razmjene<br />
iskustva s Obrtno-podjetniškom<br />
zbornicom Slovenije, odnosno obrtnicima<br />
koji su već iskusili prijelaz na<br />
jedinstveno tržište EU-a.<br />
Naša konkurentnost pada, monopolisti<br />
nameću visoke zatezne kamate, s<br />
državom ne uspijevamo prebiti dugovanja,<br />
a u naplati potraživanja nemamo<br />
podršku ni od koga, upozoravaju proizvođači.<br />
Na to se nadovezuju sve teži<br />
uvjeti poslojavanja s naručiteljima iz<br />
inozemstva, nelojalna konkurencija iz<br />
susjednih zemalja i kompenzacijski poslovi,<br />
osobito izraženi u graditeljstvu,<br />
na kojima se samo gubi. Visoke kamate<br />
i neujednačeno postupanje inspekcijskih<br />
službi, dodatno usložnjavaju poslovanje<br />
hrvatskih proizvođača.<br />
Stoga je potrebno probleme rješavati<br />
unapređenjem zakonskog okvira,<br />
pri čemu je Zakon o zaštiti vjerovnika<br />
istak nut kao posebno potreban.<br />
www.hok.hr<br />
Nastupi na sajmovima, bolja zastupljenost<br />
u tijelima vlasti, ostvarivanje<br />
prava poput naknade za vrijeme<br />
nezaposlenosti, utjecanje na politiku<br />
državnih poticaja, prepuštanje poslovnih<br />
prostora u javnom vlasništvu<br />
obrtnicima i poduzetnicima, udruživanje<br />
proizvođača, zaštita domaćih<br />
proizvoda i edukacija o međunarodnim<br />
i EU-standardima, vide se kao<br />
moguća rješenja, rečeno je na sjednici<br />
Ceha.<br />
– Kroz izmjene Zakona o obrtu nastojimo riješiti<br />
problem odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom,<br />
a kada je riječ o Zakonu o sprječavanju neregistriranih<br />
djelatnosti, ovaj će zakon biti poveznica sa<br />
Zakonom o državnom inspektoratu, koji će sada dobiti<br />
mogućnosti obavljanja inspekcijskog nadzora i u privatnim<br />
prostorijama – kazao je Ranogajec.<br />
Predsjednik Ceha Karlo Kabelka kazao je kako<br />
je ovo najteže razdoblje za obrtnike u građevinskim<br />
djelatnostima te smatra da su upravo obrtnici u graditeljstvu<br />
najviše pogođeni krizom.<br />
– Zajednički cilj nam je borba za zdravo gospodarstvo.<br />
Lanjska godina bila je jedna od najtežih godina,<br />
graditeljstvo je došlo na najniže grane i s pravom<br />
možemo reći da nam je ugrožen opstanak – kazao je<br />
Kabelka.<br />
Članovi Ceha osvrnuli su se na Zakon o sprječavanju<br />
neregistriranih djelatnosti, koji je usvojila Vlada,<br />
a čeka se njegovo prihvaćanje i u Saboru.<br />
Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Ivan<br />
Klarić, koji je ujedno član Ceha graditelja, naglasio<br />
je da je upravo u graditeljskoj struci problem neregistriranog<br />
rada najizraženiji, a ima ga i u ugostiteljstvu,<br />
trgovini i gotovo svim drugim obrtničkim<br />
djelatnostima.<br />
– Iako nas mediji ne podupiru, ipak se polako mijenja<br />
svijest naših građana oko problema nelegalnog<br />
obavljanja djelatnosti, pa sad dobivamo upite od »fušera«,<br />
kako se otvara obrt. To je već veliki pomak, i<br />
mogu reći da sam optimističan što se tiče donošenja<br />
ovog zakona i njegove provedbe – kazao je Klarić.<br />
Renata Puljiz<br />
Sastav Ceha<br />
U novom sazivu Ceha graditelja su: predsjednik<br />
Karlo Kabelka (OK Sisačko-moslavačke županije),<br />
potpredsjednik Ivan Klarić (OK Vukovarsko-srijemske<br />
županije), Željko Palković (OK Virovitičko-podravske<br />
županije), Miroslav Tremski (OK<br />
Koprivničko-križevačke županije), Slavko Faltak<br />
(OK Međimurske županije), Milan Burić (OK Krapinsko-zagorske<br />
županije), Željko Brodar (OK Zagreb),<br />
Dževad Osojkić (OK Primorsko-goranske<br />
županije) i Antun Trojnar (OK Zagreb).
GASTRO & ENO<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
ožujak 2011.<br />
21<br />
TURISTIČKA<br />
RUŽA VJETROVA<br />
Svemogući kalendar nam<br />
određuje sudbinu<br />
Piše: Ružica Mikačić,<br />
novinarka Slobodne Dalmacije<br />
Što bi hrvatski turizam da mu nema<br />
kalendara! Bilo bi dosadno i ne<br />
bi se cijelu zimu i proljeće imalo<br />
o čemu razgovarati. Jer, zamislite da<br />
predsezona, kao drugdje, počinje uvijek<br />
već početkom ožujka i traje do kraja listopada<br />
– to bi bilo toliko monotono da<br />
nikoga kod nas ne bi radovalo. I što je<br />
još gore, bez kalendara bi naši turistički i<br />
ugostiteljski radnici izgubili glavni alibi<br />
za (ne)uspjeh jer ih nikada Uskrs, Duhovi<br />
ili Tijelovo ne bi mogli iznenaditi.<br />
Naš turizam, srećom, jer postoji kalendar<br />
vjerskih i državnih blagdana te<br />
školskih praznika u pokrajinama nama<br />
najvažnijih emitivnih zemalja, uvijek<br />
ima siguran razlog za sve što mu se događa<br />
i on se već desetljećima nalazi na<br />
listovima kalendara koji je jedini zaslužan<br />
ili kriv za posao koji <strong>Hrvatska</strong> želi<br />
napraviti u toj najvažnijoj gospodarskoj<br />
grani. Uoči svake predsezone u struci počinje<br />
živa rasprava o tome kada »pada«<br />
Uskrs te godine jer to je jedini pokaza-<br />
Niti jedne upute<br />
stručnjaka ili institucija<br />
u našem se turizmu<br />
ne drže tako čvrsto,<br />
niti jedna preporuka ili<br />
zamjerka gostiju ne stiže<br />
do ušiju naših turističkih<br />
stručnjaka tako jasno<br />
kao – raspored praznika<br />
i blagdana u kalendaru<br />
telj koji sigurno govori o tome kada će se<br />
hoteli otvoriti, kada će se uzeti sezonska<br />
radna snaga, koliko će se zaraditi ili izgubiti<br />
zbog proljetnih blagdana i rasporeda<br />
školskog raspusta u Europi… Niti jedne<br />
druge upute stručnjaka ili institucija se u<br />
našem turizmu ne drže tako čvrsto, niti<br />
jedna preporuka ili zamjerka gostiju ne<br />
stiže do ušiju naših turističkih stručnjaka<br />
tako jasno kao – raspored praznika i<br />
blagdana u kalendaru. On je više nego<br />
poslovna Biblija, on je putokaz za turističku<br />
politiku cijele zemlje.<br />
Uskrs u ožujku<br />
A u tom kalendaru kojega se tako nevjerojatno<br />
čvrsto držimo nikada nema<br />
nečega što bi bilo garancija da ćemo<br />
u turističkom poslu uspjeti. Kada je<br />
Uskrs u ožujku, cijelu zimu se provede<br />
u razglabanjima o tome kako je prerano<br />
te nam zbog toga gosti neće doći, pa<br />
slijedom toga nećemo ni otvarati hotele<br />
ili ugostiteljske objekte. Već u siječnju<br />
svi se u branši predaju odluci kalendara<br />
koji nam je već odredio sudbinu i prije<br />
nego smo o sezoni počeli ozbiljno razmišljati<br />
i pripremati je. Rani proljetni<br />
Uskrs hotelijerima i ugostiteljima ne<br />
odgovara jer im se poslije njega stvaraju<br />
»rupe« koje ne znaju kako popuniti.<br />
A vrlo malo ih se uopće trudi popunjavati<br />
ih kada je već svemoćni kalendar<br />
sve unaprijed odredio pa je, kažu, svaki<br />
trud uzaludan. Tako je bilo lani.<br />
Na žalost, jednako je tako i ove godine<br />
kada Uskrs kalendarski pada na samom<br />
kraju travnja, dakle praktično već u samoj<br />
predsezoni od koje se više u tom terminu<br />
ne može pobjeći niti jednim alibijem. Do<br />
kraja travnja u svakoj ozbiljnoj turističkoj<br />
zemlji jednostavno mora sve biti poslovno<br />
i organizacijski posloženo i utrenirano<br />
kako bi se u glavni dio poslovne godine<br />
ušlo sa što boljom zalihom predsezonskog<br />
turističkog prometa. Tako je u većini<br />
turističkih zemalja, ali u Hrvatskoj,<br />
naravno, nije. Naime, kasni Uskrs opet<br />
ne odgovara nekim našim turističkim djelatnicima<br />
koji u njegovu kasnom terminu<br />
vide razloge zašto zapravo, prije kraja<br />
travnja, uopće ne treba ništa ozbiljnije raditi.<br />
Zato nam se i događa da nam se ove<br />
godine sezonski hoteli mahom otvaraju<br />
čak tri tjedna kasnije nego lani, a sve prateće<br />
djelatnosti jednostavno se uklapaju u<br />
taj »kalendar« i malo kome pada na pamet<br />
razmišljati o ozbiljnijem turističkom<br />
poslu prije zadnjeg tjedna travnja.<br />
Kada se tako postave u odnosu na<br />
sezonu i svemoćni kalendar hotelijeri,<br />
ugostitelji, lokalne turističke zajednice i<br />
uslužne djelatnosti koje bi trebale već na<br />
početku ožujka biti spremne i sposobne<br />
lijepo ugostiti svakoga predsezonskog<br />
gosta i namjernika, pružiti mu sadržaje,<br />
zabavu i programe, nema onda nikakve<br />
osnove očekivati da i stanovništvo u turističkim<br />
područjima razmišlja drugačije.<br />
Pa svi uspavani u zimski turistički nerad<br />
ovih dana najviše lamentiraju upravo o<br />
tome kako im se u travnju neće pojaviti<br />
PIXSELL<br />
gosti, a i svibanj će biti pun »rupa«. Sve<br />
do lipnja kada nam je, srećom, kalendar<br />
podario nekoliko blagdana koji se slave<br />
i u Europi, pa će nam gosti ipak stići. Slijedom<br />
takve logike domaćina koji hotele<br />
otvaraju tek tjedan prije blagdana Cvjetnice,<br />
ni europske aviokompanije nisu<br />
se pretrgle krenuti da čarter-letovima u<br />
predsezoni prema Jadranu dovode goste.<br />
Štoviše, jasno su poručili hrvatskim turističkim<br />
partnerima na svim svjetskim<br />
poslovnim okupljanjima proteklih mjeseci<br />
kako im je u Hrvatskoj gostima u<br />
predsezoni – dosadno!<br />
Ništa se ne može!<br />
Nije ta poruka odjeknula na način da<br />
su svi kod nas užurbano počeli razmišljati,<br />
što napraviti da gosti i u travnju imaju<br />
što raditi i čime se zabavljati na Jadranu.<br />
Ne, ona je shvaćena kao najava partnera<br />
da će nam goste početi svojim redovnim<br />
linijama i čarter-letovima dovoditi ove<br />
godine još kasnije, da će sezona biti još<br />
kraća i da se tu – ne može ništa. Jer, za sve<br />
je kriv kalendar! Onaj isti kalendar koji<br />
u Španjolsku i Tursku, ali i Austriju, Švicarsku,<br />
Italiju ili Francusku dovodi milijune<br />
turista prije svibnja jer im se upravo<br />
u zimskim i proljetnim mjesecima nude<br />
niže cijene i zanimljivi programi prilagođeni<br />
gostima koji putuju u predsezoni.<br />
Kalendar s rasporedom blagdana i praznika<br />
služi im samo za to da bi znali kako u<br />
vrijeme prije ili poslije njih treba uložiti<br />
dvostruko veće napore, cjenovno se prilagoditi<br />
i sadržajno osmisliti atraktivne<br />
programe za školarce, umirovljenike ili<br />
vikend-odmore koji će i u to doba godine<br />
dovesti planirane i očekivane goste. Kalendar<br />
je u njihovoj turističkoj priči samo<br />
pokazatelj kojim putem ići u toj predsezoni,<br />
a nipošto zašto se predati u njoj.<br />
www.hok.hr
22 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. SAJMOVI<br />
OD 4. DO 9. TRAVNJA<br />
53. MOS u Zagrebu!<br />
Darko Prister<br />
okviru grupe proljetnih sajmova<br />
U Zagrebačkog velesajma od 4. do<br />
9. travnja 2011. godine održat će se<br />
specijalizirani sajmovi, među kojima<br />
posebno mjesto zauzima 53. međunarodni<br />
sajam obrtništva, najznačajnija<br />
obrtnička izložba u Zagrebu.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> po četvrti<br />
put organizira i sufinancira<br />
nastup obrtnika na Međunarodnom gospodarskom<br />
sajmu u Mostaru. Riječ je<br />
o jednom od najvažnijih mjesta susreta<br />
obrtnika, poduzetnika i prateće industrije<br />
u Bosni i Hercegovini, koji će se održati<br />
od 5. do 9. travnja 2011. godine. U<br />
paviljonu 2 na 32 m 2 izložbene površine<br />
predstavit će se 22 obrtnika iz djelatno-<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> prvi put,<br />
s ciljem prezentacije potencijala hrvatskog<br />
obrtništva, obrtničkih proizvoda<br />
i usluga u Republici Kosovo, planira<br />
nastup na jednom od najznačajnijih međunarodnih<br />
sajmova u Prištini. Riječ je<br />
o 10. međunarodnom sajmu EXPOKOS<br />
Priština 2011., koji će se održati u terminu<br />
od 18. do 21. svibnja 2011. godine na<br />
prostoru Prištinskog sajma.<br />
10. međunarodni sajam EXPOKOS<br />
2011. čine četiri objedinjene izložbe:<br />
SEE-TECH s robnim grupama –<br />
automatika i robotika, integralni transport;<br />
elektronske komponente; inovacije;<br />
novi materijali; crna metalurgija;<br />
metalurgija obojenih metala; obrtništvo<br />
i poduzetništvo, nemetali; izolacijski<br />
materijali; plastika, guma, strojevi i<br />
prateća oprema, alati, staklo i slično...<br />
ENERGETIC FAIR s robnim<br />
grupama – energetika (oprema i uređaji<br />
za proizvodnju, prijenos i distribuciju el.<br />
energije), mjerni instrumenti, alternativni<br />
izvori energije, grijanje i klimatiza-<br />
Za sve dodatne informacije<br />
i prijave nastupa<br />
obrtnici se mogu<br />
obratiti na kontakte u<br />
Hrvatskoj obrtničkoj komori: telefon:<br />
01/4806 650, Dražen Horvat,<br />
e-mail: drazen.horvat@hok.hr<br />
i hok@hok.hr, te Darko Prister,<br />
telefon: 01/48 06 639, e-mail:<br />
darko.prister@hok.hr.<br />
Ovogodišnji Međunarodni obrtnički<br />
sajam u Zagrebu važan je, između ostalog,<br />
zato što ima tradiciju dugu više od<br />
pola stoljeća, najveći je i središnji poslovni<br />
događaj obrtnika i malih poduzetnika<br />
u Hrvatskoj, mjesto je poslovnih susreta<br />
proizvođača, potrošača i poslovnih<br />
partnera, a svake godine obrtnici nude<br />
nešto novo domaćim i stranim partnerima.<br />
Sajam nudi i niz stručno-popratnih<br />
aktivnosti, među kojima i ove godine izdvajamo<br />
tradicionalni Obrtnički forum,<br />
poslovne razgovore hrvatskih i slovenskih<br />
obrtnika i poduzetnika, predstavljanje<br />
projekta Obrtnička kartica te okrugle<br />
stolove o maloj trgovini i medijaciji.<br />
Uz obrtnike i male poduzetnike na<br />
sajmu se predstavljaju i institucije vezane<br />
uz obrtništvo, uz organizatora<br />
Hrvatsku obrtničku komoru, tu su još<br />
predstavnici svih ostalih relevantnih institucija<br />
interesantnih sektoru obrtništva.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> snosi<br />
50 posto cijene izlaganja svojih članova,<br />
a planirana je površina izlaganja<br />
oko 800 m 2 .<br />
Mostarski sajam<br />
sti strojne obrade metala, proizvodnje<br />
opreme za poljoprivredu, građevinske<br />
opreme, proizvodnje plastičnih i PVC<br />
elektroormarića, proizvodnje proizvoda<br />
od lima, opreme za ugostiteljstvo,<br />
prerade plastičnih masa, obrade drveta,<br />
izrade suvenira, tekstilne proizvodnje,<br />
ugostiteljstva, turizma, te tradicijski<br />
obrti. U suradnji s Obrtničkom komorom<br />
Međimurske županije, Međimurskom<br />
županijom i TZ Međimurske<br />
županije i ove godine predstavit će se<br />
obrtnički i turistički potencijali ove najsjevernije<br />
županije. Također, Udruženje<br />
obrtnika Šibenik u suradnji s Hrvatskom<br />
obrtničkom komorom ove godine prvi<br />
put organizira prezentaciju tradicijskih<br />
obrta i proizvođača suvenira s područja<br />
Šibensko-kninske županije. Dosadašnji<br />
nastup hrvatskih obrtnika na ovom sajmu<br />
pokazao se vrlo uspješnim – zabilježen<br />
je velik <strong>broj</strong> poslovnih kontakata,<br />
izlagači su izrazili zadovoljstvo organizacijom<br />
sajma, pa se nadamo da će tako<br />
biti i ove godine.<br />
R. Puljiz<br />
Nastupite u Prištini<br />
Dražen Horvat<br />
cija, upotreba energenata u transportu i<br />
industriji, državne institucije iz sektora<br />
energetike (Republike Kosovo)…<br />
PNM s robnim grupama – građevinarstvo,<br />
građevinski materijali, sustavi<br />
gradnje i oprema za građevinarstvo,<br />
kemijske komponente u industrijskoj<br />
proizvodnji, električne instalacije u<br />
građevinarstvu, keramika, sanitarije,<br />
građevinska stolarija, unutrašnja i vanjska<br />
dekoracija…<br />
WOOD INDUSTRY s robnim<br />
grupama – drvo, strojevi i oprema za<br />
preradu drveta, proizvodnja namještaja,<br />
oprema za kupaonice (namještaj, ne<br />
sanitarije), drvene kuće, drvene podne i<br />
zidne obloge (parketi, laminati), drvene<br />
dekoracije…<br />
Prema najavama organizatora, u<br />
2011. godini se na sajmu očekuje više<br />
od 400 izlagača iz 20-ak država svijeta,<br />
te gotovo isključivo stručni posjeti više<br />
od 40.000 posjetitelja.<br />
OBRTNICI 19. PUT IZLAGALI NA MÜNCHENSKOM IHM-u<br />
Prilika za izvoz na<br />
tržište EU<br />
Novi izlagači na<br />
međunarodnom<br />
sajmu obrtništva u<br />
Münchenu planiraju<br />
proširenje plasmana<br />
i u drugim zemljama<br />
EU tržišta<br />
Snježana Tomić<br />
Na 63. međunarodnom sajmu<br />
obrtništva (IHM) u Münchenu,<br />
održanom od 16. do 22. ožujka<br />
među više od tisuću izlagača iz 26 zemalja<br />
sudjelovalo je i 13 hrvatskih obrtnika<br />
u organizaciji Hrvatske obrtničke<br />
komore, od kojih njih deset prvi put.<br />
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec<br />
naglasio je prilikom obilaska<br />
sajma kako je zadržan isti <strong>broj</strong> hrvatskih<br />
izlagača kao prošle godine, a posebno je<br />
istaknuo pozitivnim što je čak 10 novih<br />
izlagača. Dodao je da je za obrtnike dobro<br />
vidjeti što radi konkurencija, kako<br />
bi mogli unaprijediti svoju proizvodnju.<br />
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva,<br />
rada i poduzetništva Tihana<br />
Kraljić kazala je kako se obrtnici<br />
i poduzetnici moraju okrenuti stranim<br />
tržištima te da su sajmovi prilika za to.<br />
Naglasila je i da je nužno intenzivirati<br />
aktivnosti Ministarstva i HOK-a na poticanju<br />
obrtnika na izlazak na inozemna<br />
tržišta. Mario Paliska, predsjednik Odbora<br />
za sajmove HOK-a, istaknuo je zamjetan<br />
interes obrtnika za nastup na nadolazećem<br />
Međunarodnom obrtničkom<br />
sajmu na Zagrebačkom velesajmu te na<br />
sajmovima u Mostaru i Beogradu.<br />
Uspješni izvoznici<br />
Među obrtnicima koji su prvi put nastupili<br />
na IHM-u bio je i Slavko Bilić,<br />
vlasnik obrta »INOX S&M BILIĆ« iz<br />
Novigrada, koji se bavi proizvodnjom<br />
namještaja i opreme od inoxa za uređenje<br />
interijera i eksterijera. Proizvodni<br />
program obrta pokrenut prije šest godina<br />
obuhvaća vlastiti dizajn, proizvodnju<br />
i plasman namještaja i opreme za<br />
interijere i eksterijere od inoxa i drveta,<br />
koja ne podliježe standardnom trendu u<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> organizira<br />
i sufinancira kolektivan nastup<br />
obrtnika na 55. međunarodnom<br />
sajmu tehnike i tehničkih dostignuća,<br />
Beograd 2011., mjestu prezentacije<br />
najnovijih tehnoloških dostignuća, na<br />
kojemu hrvatski obrtnici organizirano<br />
nastupaju od 2002. godine.<br />
Sajam se održava od 9. do 13. svibnja<br />
2011. godine na prostoru Beogradskog<br />
sajma, a robne grupe izlagača na sajmu<br />
su: elektroenergetika (oprema i uređaji<br />
za proizvodnju, prijenos i distribuciju<br />
el. energije); strojogradnja, izrada alata<br />
i opreme za procesnu industriju, sredstava<br />
za opremanje skladišta, integralni<br />
transport i slično; elektronske komponente;<br />
inovacije; uređaji i aparati za<br />
domaćinstvo; novi materijali; crna metalurgija;<br />
metalurgija obojenih metala;<br />
www.hok.hr<br />
Slavko Bilić, vlasnik obrta »INOX S&M BILIĆ« iz Novigrada, prvi je put na<br />
sajmu<br />
Dubravka Orlić Bašlin, direktorica<br />
Fitoarome<br />
55. MEĐUNARODNI SAJAM TEHNIKE I TEHNIČKIH<br />
DOSTIGNUĆA, BEOGRAD<br />
Inovacije iz svijeta tehnike<br />
Nastupite na<br />
najvažnijem<br />
međunarodnom sajmu<br />
u Republici Srbiji<br />
u organizaciji i uz<br />
sufinanciranje Hrvatske<br />
obrtničke komore<br />
nemetali; izolacijski materijali; staklo,<br />
plastika, guma, drvo i proizvodi od drveta,<br />
građevinarstvo.<br />
Međunarodni sajam tehnike i tehničkih<br />
dostignuća najznačajniji je gospodarski<br />
i tehnološki događaj u Srbiji i<br />
većem dijelu jugoistočne Europe.<br />
Pokazatelji sa 54. međunarodnog<br />
sajma tehnike 2010.<br />
700<br />
440<br />
<strong>broj</strong> izlagača<br />
260 stranih<br />
128<br />
domaćih (iz Srbije)<br />
neposredni izlagači<br />
iz stranih zemalja<br />
Zemlje sudionice (23 države): Austrija,<br />
BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina,<br />
Crna Gora, Bugarska, Češka<br />
Republika, Francuska, Nizozemska,<br />
<strong>Hrvatska</strong>, Italija, Mađarska, Njemačka,<br />
Poljska, Ruska Federacija,<br />
SAD, Slovačka Republika, Slovenija,<br />
Srbija, Španjolska, Švicarska, Švedska,<br />
Turska, Velika Britanija.<br />
Zatvoreni prostor: 18.500 m 2<br />
Otvoreni prostor: 700 m 2<br />
industriji namještaja. Naime, kako ističe<br />
Bilić, dizajn, proizvodni proces i konačni<br />
proizvod namještaju osiguravaju<br />
jedinstvenost na hrvatskom tržištu, jer<br />
finalni proizvodi nemaju samo uporabnu,<br />
već i izrazito visoku estetsku vrijednost<br />
kod uređenja interijera. Zato, kaže<br />
Bilić, nema konkurenciju u Hrvatskoj.<br />
Dragocjeno iskustvo koje je 25 godina<br />
stjecao u Nizozemskoj prenio je u<br />
svoju novigradsku radionicu, a 90 posto<br />
prihoda ostvaruje izvozom, prije svega<br />
u Nizozemsku. Dokazanom kvalitetom<br />
proizvoda, smatra Bilić, i nastupom na<br />
IHM-u, planira proširenje plasmana i u<br />
drugim zemljama EU tržišta, gdje postoji<br />
interes za ove specifične elemente<br />
za opremanje interijera i ugostiteljskih<br />
objekata.<br />
Mirisi Istre<br />
Prvi nastup na IHM-u imala je i Fitoaroma,<br />
vlasnika Mije Miljaka iz<br />
Vodnjana, koja se od 2005. godine bavi<br />
proizvodnjom sadnica, izvornih biljaka<br />
istarskog podneblja, dekoriranjem interijera<br />
i eksterijera, te fitoaromaterapija<br />
biljem. Direktorica Dubravka Orlić<br />
Bašlin ističe da na našem i na EU tržištu<br />
nema dovoljno prirodnih proizvoda<br />
i u tome vide svoju šansu, posebice sa<br />
osvježivačima prostora. Uz vlastite rasadnike,<br />
u kojima se po najvišim ekološkim<br />
i tehnološkim standardima uzgajaju<br />
izvorne biljke istarskog podneblja,<br />
obrt i tvrtka Fitoaroma prezentiraju i<br />
novi brand za prirodnu kozmetiku koja<br />
svojom stvaralačkom snagom u sebi<br />
objedinjuje tradiciju prostora, ljepotu i<br />
izvornost prirode te znanje novoga tehnološkog<br />
doba. Temelji se na od davnina<br />
poznatom blagotvornom djelovanju mediteranskoga<br />
aromatičnog i ljekovitog<br />
bilja koje ljudi vjekovima uzgajaju.<br />
Pomno su izabrane autohtone biljke<br />
iz istarskoga podneblja, brižljivo kultivirane<br />
prema svim principima ekološke<br />
(organske) proizvodnje, bez primjene<br />
pesticida i u potpunosti uklopljene u prirodno<br />
okruženje prostora, stvarajući tako<br />
potpun sklad čovjeka i prirode.<br />
Uvjeti sufinanciranog izlaganja<br />
članova Hrvatske obrtničke komore<br />
Cijena izlagačkog prostora po<br />
principu »ključ u ruke«: • za prva dva<br />
nastupa članova HOK-a sufinancirana<br />
50 posto iznosi 121,94 EUR/m 2 ; • za<br />
treći i četvrti nastup članova HOK-a<br />
sufinancirana 40 posto iznosi 146,33<br />
EUR/m 2 ;• za svaki idući nastup članova<br />
HOK-a sufinancirana 30 posto iznosi<br />
170,71 EUR/m 2 .<br />
Puna cijena izlaganja iznosi 243,88<br />
EUR/m 2 za poduzetnike koji nisu članovi<br />
HOK-a.<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> organizira<br />
nastup po sustavu »ključ u ruke«<br />
– svaki izlagač u sklopu priprema svoje<br />
prezentacije, uz izložbeni prostor uređen<br />
sukladno njegovoj prijavi i potrebama<br />
izložbenog prostora, dobiva i:<br />
dva natpisa na štandu, reprezentaciju<br />
i domaćicu na štandu, najavu nastupa,<br />
transport eksponata na relaciji Zagreb-<br />
Beograd-Zagreb i postavu na štandu,<br />
dakle, kompletnu logistiku potrebnu za<br />
kvalitetan sajamski nastup.<br />
Za sve dodatne informacije i prijave<br />
obrtnici se mogu obratiti na kontakte<br />
u Hrvatskoj obrtničkoj komori na telefon:<br />
01/4806-650, Dražen Horvat,<br />
e-mail: drazen.horvat@hok.hr.
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
ožujak 2011.<br />
23<br />
www.hok.hr
24 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011. OBRAZOVANJE<br />
VACLAV KLENHA, MENADŽER ETF-a ZA HRVATSKU, O AKTIVNOSTIMA EUROPSKE ZAKLADE ZA OBRAZOVANJE<br />
Boljom suradnjom do kvalitetnijeg<br />
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja<br />
S menadžerom Europske<br />
zaklade za obrazovanje<br />
(ETF), gospodinom<br />
Vaclavom Klenhom,<br />
razgovarali smo o ulozi<br />
te europske institucije<br />
u zemljama koje se<br />
pripremaju za ulazak u<br />
EU, stanju strukovnog<br />
obrazovanja u Hrvatskoj<br />
i ulozi Hrvatske<br />
obrtničke komore u<br />
strukovnom obrazovanju<br />
Mirela Franović, prof.<br />
• Možete li ukratko predstaviti<br />
ETF Koja je njegova misija<br />
– ETF je kratica za Europsku zakladu<br />
za obrazovanje (European Training Foundation).<br />
To je agencija Europske unije sa<br />
sjedištem u Torinu u Italiji, osnovana 1994.<br />
godine, s misijom pružanja potpore tranzicijskim<br />
zemljama i zemljama u razvoju<br />
kako bi kroz reformu sustava obrazovanja,<br />
osposobljavanja i tržišta rada iskoristile<br />
potencijale svog ljudskog kapitala. Mi, kao<br />
instrument politike vanjskih odnosa EU-a,<br />
temeljimo naš rad na uvjerenju da razvoj<br />
ljudskih kapitala u perspektivi cjeloživotnog<br />
učenja može dati odlučujući doprinos u<br />
povećanju prosperiteta, stvaranju održivog<br />
razvoja i promicanju socijalne uključenosti.<br />
ETF radi s oko 30 partnerskih zemalja<br />
koje u perspektivi imaju pridruživanje EU<br />
ili se nalaze u njezinu susjedstvu.<br />
Potpora obrazovanju<br />
• Koja je uloga ETF-a u Hrvatskoj,<br />
koliko dugo je prisutan u Hrvatskoj i u<br />
kojem obliku<br />
– U Hrvatskoj, kao i u ostalim partnerskim<br />
zemljama, pružamo podršku tijelima<br />
EU-a i nacionalnim tijelima, na način da<br />
provodimo analize i dajemo savjete vezane<br />
uz politiku obrazovanja i osposobljavanja,<br />
Tko je Vaclav Klenha<br />
Vaclav Klenha rođen je u Pragu,<br />
gdje je diplomirao kemijsko inženjerstvo<br />
te je nakon kratke prakse u industriji<br />
započeo raditi kao nastavnik.<br />
Kasnije se zapošljava u Institutu za<br />
strukovno obrazovanje i osposobljavanje,<br />
a zatim u Ministarstvu obrazovanja,<br />
gdje je zadužen za kemijske<br />
strukovne škole i nastavu kemije u<br />
gimnazijama. Iz javnog sektora odlazi<br />
1993. godine i počinje raditi kao<br />
konzultant, koristeći mogućnosti EU<br />
projekata i programa za obrazovanje<br />
i osposobljavanje, kao što su Leonardo<br />
ili Tempus. Deset godina kasnije<br />
odlazi u ETF i seli u Torino. Njegova<br />
karijera u ETF-u se bliži kraju, jer<br />
uskoro odlazi u mirovinu, no planira<br />
nastaviti raditi kao konzultant.<br />
pružamo potporu hrvatskim institucijama u<br />
izgradnji njihovih kapaciteta i učenju o EU<br />
te organiziramo nacionalna ili višenacionalna<br />
događanja i aktivnosti koje uključuju<br />
različite partnere u našem području rada.<br />
Nadamo se da će sve to pomoći Hrvatskoj<br />
u njenom procesu pridruživanja EU. <strong>Hrvatska</strong><br />
je postala zemlja partner ETF-a 1999.<br />
godine, kada je imenovan prvi menadžer za<br />
Hrvatsku. Menadžer je u stalnom kontaktu<br />
s hrvatskim partnerima i Delegacijom EU te<br />
posjećuje Hrvatsku kako bi planirao i provodio<br />
događanja i aktivnosti. Naši ključni partneri<br />
u Hrvatskoj su relevantna ministarstva<br />
i agencije, ali i socijalni partneri i komore,<br />
kao što je <strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong>. Ovisno<br />
o aktivnostima, ostale kolege iz ETF-a<br />
koji su stručnjaci za određena područja, kao<br />
što su primjerice kvalifikacije, obrazovanje<br />
odraslih ili zapošljavanje, dolaze zajedno u<br />
Hrvatsku i ujedinjuju svoje snage u provedbi<br />
tih aktivnosti. Ako je potrebno, angažiramo<br />
vanjske stručnjake iz drugih zemalja<br />
članica ili iz Hrvatske.<br />
<strong>Hrvatska</strong> također sudjeluje u ETF-ovim<br />
regionalnim projektima u koje su uključene<br />
i druge zemlje JI Europe. Nedavno su provedena<br />
tri takva projekta: Socijalna uključenost<br />
u obrazovanju i osposobljavanju,<br />
Zajedničko učenje (u osiguranju kvalitete u<br />
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju,<br />
obrazovanju odraslih i postsekundarnom<br />
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju)<br />
i Poduzetničko učenje. Zadnji projekt<br />
je, među ostalim, pomogao u osnivanju Regionalnog<br />
centra za razvoj poduzetničkih<br />
kompetencija zemalja jugoistočne Europe<br />
(SEECEL) 2008. u Zagrebu.<br />
Novi projekti<br />
• Koje će biti najvažnije aktivnosti<br />
ETF-a u Hrvatskoj ove godine<br />
– To će biti izvješće o razvoju ljudskih<br />
potencijala u Hrvatskoj koje ETF radi po<br />
nalogu Europske komisije. Cilj ovog izvješća<br />
je osigurati informacije za programiranje<br />
Instrumenata pretpristupne pomoći<br />
(IPA) i Europskog socijalnog fonda (ESF)<br />
i nacionalni proces donošenja politike<br />
obrazovanja i osposobljavanja, zapošljavanja<br />
i socijalne uključenosti. Naš je cilj<br />
analizirati sposobnost obrazovnog sustava<br />
zemlje da »proizvede« ishode učenja potrebne<br />
za poboljšanje zapošljivosti, konkurentnosti<br />
i jednakosti u kratkoročnoj i<br />
srednjoročnoj perspektivi. U listopadu će<br />
se o izvješću raspravljati na nacionalnoj<br />
radionici u Zagrebu, a komentari koje dobijemo<br />
će nam pomoći da dovršimo i objavimo<br />
izvješće krajem ove godine. Ostale<br />
aktivnosti u 2011. obuhvaćaju razmjenu<br />
znanja o ispitivanju i predviđanju potreba<br />
za vještinama, podizanje svijesti o utemeljenom<br />
donošenju politika i uključivanje<br />
ETF-ovih stručnjaka u povezivanje Hrvatskog<br />
kvalifikacijskog okvira s Europskim<br />
kvalifikacijskim okvirom.<br />
• Vi ste zadnjih nekoliko godina menadžer<br />
za Hrvatsku. Kako biste opisali<br />
Vašu ulogu<br />
– Bila mi je čast raditi kao menadžer za<br />
Hrvatsku više od dvije godine i to mi je bilo<br />
zaista zanimljivo iskustvo. Moja je uloga<br />
bila usko povezana s ulogom ETF-a. Pokušao<br />
sam što više naučiti o zemlji i ljudima,<br />
i razumjeti ih. Moja želja je bila održati, ali<br />
i po potrebi, obnoviti dobre radne odnose<br />
ETF-a i glavnih hrvatskih partnerskih institucija<br />
i pomoći im u dijalogu putem okupljanja<br />
raznih partnera na sastancima u našoj<br />
organizaciji. Trenutno ove odgovornosti<br />
predajem mojoj kolegici Simoni Rinaldi.<br />
Izazovi u hrvatskom<br />
obrazovnom sustavu<br />
• Kako procjenjujete suradnju između<br />
različitih dionika u strukovnom<br />
obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj,<br />
a kako usmjerenost strukovnog<br />
obrazovanja i osposobljavanja<br />
prema potreba tržišta rada<br />
– Smatram da hrvatsko obrazovanje i<br />
osposobljavanje ima velik potencijal. Potvrda<br />
toga su odlične strukovne škole koje<br />
sam vidio, predani ravnatelji i nastavnici<br />
te hrvatski stručnjaci i službenici u tom<br />
području koje sam upoznao. Kao i u drugim<br />
tranzicijskim zemljama, uključujući<br />
i moju, još uvijek postoje mnogi izazovi<br />
koje je potrebno svladati i stvari koje je<br />
potrebno popraviti. Dva najvažnija su u<br />
Vašem pitanju: suradnja među dionicima<br />
u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju<br />
i odgovor strukovnog obrazovanja i osposobljavanja<br />
na potrebe tržišta rada. Prvo<br />
je vrlo usko povezano s drugim – dionici<br />
moraju bolje surađivati kako bi poboljšali<br />
veze između strukovnog obrazovanja i<br />
osposobljavanja i tržišta rada. Također, još<br />
uvijek nedostaje jako strateško vodstvo<br />
reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja<br />
i bolja potpora školama. No,<br />
optimističan sam, jer vidim poboljšanja i<br />
jer proces pridruživanja EU donosi dobre<br />
primjere te fondove i potpore.<br />
Značajna uloga<br />
Komore<br />
• Kako vidite ulogu<br />
koju <strong>Hrvatska</strong> obrtnička<br />
<strong>komora</strong> ima u strukovnom<br />
obrazovanju i<br />
osposobljavanju<br />
– Mislim da Komora<br />
ima jako važnu ulogu u razvoju<br />
naukovanja u Hrvatskoj.<br />
To je dobar primjer<br />
kako strukovno obrazovanje<br />
i osposobljavanje može<br />
biti usmjereno na praksu i<br />
usko povezano s potrebama<br />
radnog mjesta. Prema<br />
mojem mišljenju, Komora<br />
bi mogla puno učiniti i u<br />
moderniziranju obrtničkog<br />
sektora u Hrvatskoj,<br />
uz sve poštovanje prema<br />
njegovoj tradiciji.<br />
Pojavljuju se novi obrti<br />
koji mogu postati vrlo privlačni<br />
mladim ljudima – to<br />
bi moglo biti područje na<br />
kojem bi Komora mogla<br />
raditi. Komora bi također<br />
trebala imati jači glas u razvoju<br />
Hrvatskog kvalifikacijskog<br />
okvira i inzistirati<br />
na obrtničkim kvalifikacijama,<br />
uključujući nove,<br />
kako bi dobila odgovarajuće<br />
mjesto u Okviru,<br />
omogućila povezanost s<br />
drugim kvalifikacijama i<br />
prohodnost prema višim<br />
razinama u karijeri. Smatram<br />
da bi se to trebalo<br />
dogoditi vrlo uskoro i rezultirati<br />
prvim konkretnim<br />
primjerima kvalifikacija.<br />
To bi pomoglo ljudima da<br />
bolje razumiju Hrvatski<br />
kvalifikacijski okvir i da ga<br />
konačno vide kao praktičan<br />
alat i za obrtništvo.<br />
prva SJEDNICA ODBORA ZA<br />
STRUKOVNU IZOBRAZBU<br />
Za kvalitetu provedbe<br />
javnih ovlasti<br />
U<br />
srijedu, 9. ožujka 2011., održana je 1. konstituirajuća<br />
sjednica Odbora za strukovnu izobrazbu u<br />
sljedećem sastavu: predsjednik Stipo Barukčić (POK<br />
Požeško-slavonske županije), potpredsjednik Vlado<br />
Crkvenac (POK Zagreb), članovi Ivan Šuljić (POK<br />
Ličko-senjske županije), Valter Karlović (OK Istarske<br />
županije), Zvonko Jurković (OK Primorsko-goranske<br />
županije), Milan Jadrešić (OK Šibensko-kninske<br />
županije) i Ante Lukačić (OK Zadarske županije).<br />
Na dnevnom redu je, među ostalim, bilo upoznavanje<br />
s javnim ovlastima Hrvatske obrtničke komore, vizija<br />
daljnjeg razvoja obrazovanja za obrtništvo te osiguranje<br />
kvalitete u provedbi javnih ovlasti. Odbor je<br />
usvojio prijedlog za imenovanje vanjskih članova Odbora,<br />
po jednog predstavnika MINGORP-a, MZOŠ-a,<br />
ASOO-a i strukovne škole, te donio odluku o osnivanju<br />
posebne radne skupine za osiguranje kvalitete u<br />
provedbi javnih ovlasti u području obrazovanja. (mf)<br />
Članovi Odbora za strukovnu izobrazbu<br />
PREDSTAVLJAMO MAJSTORE – STRUČNE UČITELJE<br />
Svjetlana Celija: Praktični dio<br />
naukovanja nema alternativu<br />
Asim Čabaravdić<br />
– Ovaj naš posao mora imati budućnost,<br />
a to se može osigurati samo<br />
putem pomlatka – obrazovanjem i<br />
osposobljavanjem novih naraštaja,<br />
jer praktični dio naukovanja nema<br />
alternativu. Tijekom školovanja naučila<br />
sam da čovjek treba učiti cijeli<br />
život i toga se držim. U moj restoran<br />
naučnici dolaze u sklopu suradnje<br />
s pulskom Ugostiteljskom školom<br />
i za svakog naučnika poželim da<br />
može s ponosom reći da je bio na<br />
naukovanju u restoranu Vodnjanka<br />
i da to zorno potvrdi svojim kvalitetnim<br />
radom – kaže Svjetlana Celija,<br />
vlasnica restorana Vodnjanka u Vodnjanu<br />
(s osam zaposlenih), vrhunska<br />
kuharica i menadžerica koja već<br />
godinama nesebično prenosi svoje<br />
znanje na naučnike. Svjetlana na<br />
praksi ima najmanje tri, a ove godine<br />
šest učenika (pet iz pulske i jedan<br />
iz rovinjske Ugostiteljske škole). U<br />
Vodnjanki je do sada praksu uspješno<br />
obavilo više od 30 naučnika.<br />
Nonina kuhinja<br />
Nekadašnja gimnazijalka i studentica<br />
prve generacije opatijskog<br />
Fakulteta ugostiteljstva i turizma<br />
u Opatiji konobu svojih roditelja<br />
s istarskim jelima preuredila je u<br />
moderan restoran za suvremene<br />
gurmane. U svom radu više od tri<br />
desetljeća koristi prikupljene starinske<br />
recepte vodnjanskih starosjedilaca<br />
i priprema jela kakva su radile<br />
njezine none »po starinski«. U svoja<br />
gurmanska ostvarenja uvijek unosi<br />
i nešto novo, primjerice, gostima<br />
je ponudila pljukance u umaku od<br />
lavande, okruglice od bakalaja (bakalar)<br />
u pivskom tijestu s lavandom,<br />
okrugle tikvice nadjevene sirom od<br />
lavande, a kao desert tortu od badema,<br />
marcipana i lavande. Vodnjanka,<br />
međutim, spada u rijetke restorane<br />
u Istri u kojima se ne nudi riba.<br />
– Mi smo blizu mora, ali nismo<br />
tik uz more, nego pripadamo<br />
unutrašnjosti poluotoka i zato smo<br />
razvili kuhinju, onakvu kakva postoji<br />
u selima u unutrašnjosti Istre<br />
i upravo smo po tome vrlo prepoznatljivi.<br />
Umjesto ribe naši gosti<br />
uživaju u pršutu, mesu, istarskim<br />
kobasicama, divljači, tjestenini,<br />
a tu su i puževi s palentom, bumbarske<br />
lazanje i niz drugih slanih<br />
i slatkih delicija, u koje je uključeno<br />
kvalitetno vino i maslinovo<br />
ulje – kaže Svjetlana dodavši da su<br />
naučnicima vrata njezina restorana<br />
uvijek otvorena.<br />
www.hok.hr<br />
Svjetlana Celija i učenici Josip Marković, Fabio Forlani i Mario Jurman<br />
Kad tanjuri pjevaju<br />
Svjetlana Celija spada u majstore<br />
kulinarstva koji svoje znanje i<br />
svoja umijeća ne čuvaju ljubomorno<br />
za sebe, nego nesebično prenose<br />
na mlade, buduće kulinarske majstore.<br />
Pri tome koristi vrlo originalan,<br />
osobni stil vrednovanja jela<br />
koja pripreme učenici.<br />
– Moje učenike na praksi u Vodnjanki,<br />
kada nešto sami priprave<br />
ovako ocjenjujem: »Ovo je dobro,<br />
ovo nema dušu, ovo je za dva minus,<br />
ovaj tanjur pjeva, a ovaj drugi<br />
ni malo ne pjeva«. Na početku<br />
su svi iznenađeni mojim stilom i<br />
onda im pojasnim kako tanjuri i<br />
hrana pjevaju zgotovljeni s ljubavlju.<br />
Svaki gost iz restorana treba<br />
izaći pjevajući, tj. da se nakon<br />
obroka osjeća ugodno i zadovoljno,<br />
počevši od tzv. običnog gosta<br />
do šefa države – kaže Svjetlana.<br />
U njezinim delicijama uživali su<br />
na otočju Brijuni i bivši i sadašnji<br />
predsjednik RH, zajedno s akreditiranim<br />
diplomatima u našoj zemlji.
SUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
ožujak 2011.<br />
25<br />
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA<br />
CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS<br />
rješenje je medijacija*<br />
*<br />
Medijacija je jeftin, brz i učinkovit način rješavanja sporova.<br />
Rješite spor medijacijom tako da obje strane pobjede i nastave<br />
suradnju!<br />
Razmišljate li o podnošenju tužbe sudu ili Vaše poslovanje već opterećuje sudski spor koji vodite s bivšim poslovnim<br />
partnerom, bankom, osiguravajućim društvom, jedinicom lokalne samouprave, državom ili nekim drugim<br />
subjektom<br />
<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> nudi Vam medijaciju kao rješenje. Za sve dodatne informacije i informativne materijale<br />
o ovom načinu rješavanja sporova i našoj usluzi, obratite nam se s punim povjerenjem na sljedeće kontakte:<br />
T +385 1 48 06 617 / 48 06 618<br />
F +385 1 48 06 629 / 48 46 610<br />
E mirenje@hok.hr<br />
W www.hok.hr<br />
Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori<br />
Court of Honour and Mediation Center / Croatian Chamber of Trades and Crafts / <strong>Hrvatska</strong> / Croatia / Zagreb / Ilica 49/II<br />
SUD ČASTI<br />
HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE<br />
Zagreb, Ilica 49/II<br />
Broj: O-II-65/2010<br />
Zagreb, 16. veljače 2011. g.<br />
PRESUDA<br />
Sud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca:<br />
P. B., kao predsjednika vijeća, te V. F., A. C., B. V. i D. G., kao članova vijeća, uz<br />
sudjelovanje tajnice suda Suzane Kolesar, dipl. iur., kao zapisničarke u pravnoj stvari<br />
prijavitelja »V.« d.o.o. za trgovinu i usluge, Zagreb zastupane po Odvjetničkom društvu<br />
»Jurin & Vogrinc«, Palmotićeva 35, Zagreb, protiv prijavljenog Vlade Palića, vlasnika<br />
uslužnog obrta »Enigma«, Braće Seljan 23, Zagreb zastupanog po Petru Petriću, odvjetniku<br />
iz Zajedničkog odvjetničkog ureda »Petar Petrić & Ana Marija Kajić«, Zagreb,<br />
Trnjanska 37, radi povrede trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta, odlučujući<br />
o žalbi prijavljenoga protiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatske obrtničke<br />
komore <strong>broj</strong> O-I-2/2010 od 4. svibnja 2010. g. na nejavnoj sjednici održanoj dana 16.<br />
veljače 2011. g. bez nazočnosti stranaka<br />
PRESUDIO JE<br />
Odbija se žalba prijavljenoga zbog neosnovanosti, a presuda Suda časti Hrvatske<br />
obrtničke komore br. O-I-2/2010 od 4. svibnja 2010. g. potvrđuje i ispravlja tako<br />
da sad glasi:<br />
Prijavljeni Vlado Palić, vlasnik uslužnog obrta »Enigma«,<br />
Braće Seljan 23, Zagreb<br />
ODGOVORAN JE<br />
što je protivno čl. 22 Ugovora o zakupu poslovnog prostora, koji je zaključen<br />
između stranaka 19. 06. 2008.g., aktivirao zadužnice, koje su mu predane kao osiguranje<br />
za plaćanje ugovorne kazne poradi prijevremenog prestanka ugovornog<br />
odnosa, prije nego što je ugovorna kazna dospjela na naplatu,<br />
čime je postupao protivno čl. 10. st. 2 toč. 2 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke<br />
komore (NN 11/07 i 81/08), pa mu se po konačnosti presude izriče<br />
JAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE<br />
I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA<br />
Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.<br />
www.hok.hr
26 Obrtničke <strong>novine</strong> ožujak 2011.<br />
Piše: Marko Pekica<br />
U<br />
prošlom <strong>broj</strong>u mojega druženja<br />
s vama, poštovani poduzetnici,<br />
obrtnici i drugi dragi čitatelji<br />
Obrtničkih novina, završio sam s apelom<br />
da u vašim sveukupnim marketing aktivnostima<br />
s kupcima i potrošačima vodite<br />
posebno računa o humanosti, ljubavi, toleranciji<br />
i uglađenom ponašanju. U ovom<br />
<strong>broj</strong>u želim vas upoznati s još nekim značajkama<br />
marketinga koje ne smijemo ispustiti<br />
iz vida ukoliko želimo biti uspješni<br />
u našem svakodnevnom poslovanju.<br />
Prvo na što vas želim upozoriti i što<br />
želim naročito istaknuti je moja zamolba<br />
da shvatite da marketing nije, kako kod<br />
nas kažu, samo »reklama« ili samo prodaja.<br />
Marketing je mnogo više od toga.<br />
Marketing je sinteza <strong>broj</strong>nih znanstvenih<br />
i kreativnih disciplina koje svaka na<br />
svoj način pridonose uspješnom razvoju<br />
ideja o rađanju i životu određenog proizvoda.<br />
Stručnjaci za marketing brinu o<br />
kreiranju svakog proizvoda ili usluge, a<br />
još prije toga, istraživanjem utvrđuju treba<br />
li tržište uopće takav proizvod kakav<br />
mi želimo lansirati na određeno tržište,<br />
odnosno postoji li na tom tržištu tzv. tržišna<br />
rupa za našu ideju – naš proizvod.<br />
Ako je odgovor pozitivan, onda stručnjaci<br />
za brandiranje kreću na posao kreiranja<br />
imena, logotipa, znaka (simbola),<br />
boje, letteringa (fonta) i ambalaže naših<br />
proizvoda. Stručnjaci iz odjela prodaje<br />
određuju cijenu proizvoda, kanale distribucije<br />
i mjesto prodaje. Stručnjaci, pak,<br />
za promidžbu, PR, unapređenje prodaje,<br />
sponzorstvo i evente istovremeno kreću<br />
na posao kreiranja najboljih poruka koje<br />
ćemo koristiti u procesu komuniciranja s<br />
našim kupcima (potrošačima).<br />
Molim vas upamtite: Mi možemo<br />
imati kvalitetan proizvod, odličan tehnički<br />
know-how i godine iskustva u<br />
svim segmentima određenog posla od<br />
proizvodnje i distribucije do prodaje<br />
i financija, ali ako želimo da nam posao<br />
cvjeta poput najljepšeg cvijeta i da<br />
raste i razvija se kao moćno i veliko<br />
stablo, u svom poslu moramo koristiti<br />
najvažniji alat koji nam je potreban da<br />
budemo uspješni. Taj alat zove se marketing<br />
plan. O njegovu sadržaju i jasno<br />
postavljenim zadacima i ciljevima te<br />
instrumentima koje ćemo koristiti u<br />
njihovoj realizaciji, ovisi puno toga.<br />
Doista, dobar marketing plan pridonijet<br />
će mnogo toga što će naš posao<br />
učiniti uspješnijim i profitabilnijim. Na<br />
žalost, mnogi poslovni ljudi, pogotovo<br />
oni koji imaju ili vode manje tvrtke, pogrešno<br />
misle kako će njihovo poslovanje<br />
biti uspješno i bez marketing plana. No,<br />
to sigurno neće. Praktičari i teoretičari<br />
marketinga takve ljude svojim savjetima<br />
i upozorenjima stalno podsjećaju na<br />
to da svaki onaj tko ne planira svoje aktivnosti<br />
na tržištu, unaprijed planira svoj<br />
neuspjeh. No, na svu sreću, u svijetu ima<br />
mnogo više poslovnih ljudi i tvrtki (među<br />
koje ubrajam i mnoge od vas) koji dobro<br />
znaju da njihov generalni poslovni plan<br />
mora sadržavati i detaljan marketing<br />
plan. Oni dobro znaju da bez marketing<br />
plana njihov poslovni plan neće biti nikada<br />
uspješan.<br />
Što je zapravo marketing plan<br />
Svaki marketing plan (njegov sadržaj)<br />
u najvećoj mjeri sastoji se od odgovora<br />
na <strong>broj</strong>na pitanja čiji nam odgovori<br />
jasno govore kako ćemo ostvariti svoj<br />
prodajni cilj, koliko ćemo investirati u<br />
ostvarenje toga cilja te kojim ćemo se<br />
komunikacijskim sredstvima služiti u<br />
njegovu dostizanju. Zato si i vi, dragi<br />
Planiranjem do uspjeha<br />
Obećajmo manje,<br />
učinimo (pružimo) više!<br />
U svom radu moramo uvijek pronalaziti<br />
načine da našim kupcima pružamo<br />
više od onoga što oni od nas<br />
očekuju.<br />
Što možemo učiniti da<br />
bismo nadmašili naša<br />
obećanja<br />
• skratimo rok isporuke naručenih<br />
proizvoda<br />
• ponudimo našu besplatnu servisnu<br />
službu<br />
• naš prodavač mora uvijek biti<br />
iskren, srdačan, nasmijan, profesionalan,<br />
human, uvijek dostupan<br />
uz naglašeni osjećaj za<br />
druge ljude<br />
• naš prodavač mora uvijek biti<br />
spreman činiti dobro<br />
• naš prodavač mora uvijek težiti za<br />
sobom ostavljati dugotrajan i snažan<br />
dojam civiliziranog čovjeka<br />
• dobar pristup našem kupcu uvijek<br />
će nam nuditi veće šanse u dostizanju<br />
naših ciljeva<br />
• mnogi će kupci s radošću prihvatiti<br />
naše prodajne uvjete, ako su<br />
u našem društvu doživjeli pravi<br />
tretman<br />
• naši ljudi moraju znati da je vrijeme<br />
bahatosti, osornosti i ohole samodopadnosti<br />
već odavno odjurilo<br />
u neka prošla vremena<br />
• naši ljudi moraju biti posebno<br />
pažljivi pri kreiranju i odabiru<br />
pravih riječi s kojima ćemo komunicirati<br />
međusobno, ali i s našim<br />
kupcima.<br />
moji prijatelji, prije nego krenete na taj<br />
put ostvarenja vaših ciljeva (jer marketing<br />
plan je i rut mapa našega posla),<br />
morate postaviti mnoga pitanja koja su<br />
u najtješnjoj vezi s vašim projektom,<br />
čiji će vam odgovori omogućiti lakše i<br />
uspješnije stizanje do vašega cilja.<br />
Ta »rut mapa« mora pokrivati tri bazna<br />
područja vaših interesa: Spoznaju<br />
gdje ste sada, Kamo želite ići i Kako ćete<br />
»putovati« do vašega odredišta (čitaj:<br />
kako ćete ostvariti vaš prodajni cilj)<br />
Ako ste vaš plan zamislili kao rut<br />
mapu, vi najprije morate znati od kuda<br />
ćete startati na vaš uspješan put do vašega<br />
cilja. Zato je vaš prvi korak, vaša<br />
prva stepenica, vaša prva obveza u<br />
kreiranju vašeg marketing plana precizno<br />
utvrđivanje gdje se vaš posao (vaš<br />
proizvod) nalazi sada. Molim lijepo,<br />
ovdje je važno znati i potrebito naglasiti<br />
da mi u određeni projekt startamo od<br />
sadašnjeg stanja našega posla. Dakle,<br />
prvo što trebamo učiniti je: odrediti našu<br />
sadašnju tržišnu poziciju. Zato su nam<br />
potrebne sljedeće informacije: informacije<br />
o našim proizvodima; informacije<br />
o našim potencijalnim kupcima (tko su<br />
oni, kakva je njihova kupovna moć, iz<br />
koje regije dolaze, gdje sada žive, kakvo<br />
im je bračno stanje, socijalni status…);<br />
informacije o našoj konkurenciji; informacije<br />
o stanju na tržištu u našoj branši<br />
te informacije o ukupnoj društveno-političkoj<br />
i gospodarskoj situaciji na tržištu<br />
gdje želimo plasirati naše proizvode.<br />
Ovakav pristup omogućit će nam da<br />
točno otkrijemo, saznamo i upoznamo<br />
naše prednosti, naše slabosti (mane,<br />
manjkavosti…), naše prigode i prijetnje<br />
koje bi nam se mogle ispriječiti na putu<br />
ostvarenja našega cilja. Mi moramo utvrditi<br />
našu poziciju ne samo zbog nas i naših<br />
potencijalnih kupaca, nego i zbog naših<br />
poslovnih partnera i banaka koje će pratiti<br />
naš projekt. Takav pristup spriječit će<br />
kasnije moguće pogreške u našem poslu,<br />
a dobro znamo: pogreške znaju biti vrlo<br />
skupe i bolne. Analiza svakog od četiri<br />
na<strong>broj</strong>ana čimbenika (prednosti, slabosti,<br />
prigode i prijetnje) koji mogu ozbiljno<br />
utjecati na realizaciju naših ciljeva, olakšat<br />
će nam definiranje pravilne strategije<br />
našeg nastupa na tržištu. To je vrlo važno,<br />
jer svi znamo da bez objektivne slike<br />
sveukupnih tržišnih uvjeta i da bez pravog<br />
informiranja, prave komunikacije,<br />
odnosno zavođenja naših potencijalnih<br />
kupaca nećemo moći uspješno ostvariti<br />
naše zacrtane ciljeve. Objektivna analiza<br />
će nam jasno pokazati gdje smo moćni,<br />
gdje su naše prednosti, ali i gdje su naše<br />
slabosti te moguće prijetnje realizaciji naših<br />
tržišnih prigoda. Kada smo ustanovili:<br />
kakvi smo, gdje želimo ići i što želimo<br />
postići, mnogo ćemo lakše odrediti što<br />
ćemo poduzeti, odnosno kako ćemo putovati<br />
od točke A do točke Ž, kako bismo<br />
što uspješnije stigli do našega cilja. U prijevodu<br />
ili doslovno rečeno, našim marketing<br />
planom moramo točno precizirati<br />
kako planiramo i pomoću kakve marketing<br />
strategije želimo dostići zacrtane<br />
ciljeve. Planirajte, koordinirajte, pratite,<br />
analizirajte, racionalizirajte, korigirajte i<br />
uvijek slušajte glas vašeg tržišta. Budete<br />
li tako postupali, mnogo ćete uspješnije<br />
ispunjavati želje i potrebe vaših potrošača.<br />
A, vi dobro znate što je zadovoljan<br />
potrošač i što on donosi vašem poslu. On<br />
je kralj i njemu se moramo klanjati.<br />
Ne zaboravite: u prodaji postoje samo<br />
tri koraka – prodati sebe (molim, ne shvatiti<br />
doslovno), prodati proizvod ili uslugu<br />
i treći korak, ponovno prodati. Ovaj treći<br />
korak je, uz kvalitetu proizvoda, najvažniji.<br />
S ljubavlju i strašću sve uvijek ide<br />
mnogo lakše. Što smo srdačniji, skromniji,<br />
humaniji i što više znamo, bit ćemo<br />
ljudima draži i simpatičniji, a ugled naše<br />
tvrtke bit će veći i učinkovitiji.<br />
<br />
Svi oni koji me žele<br />
kontaktirati radi konzultacija i<br />
unapređenja svog poslovanja,<br />
mogu to učiniti putem e-maila<br />
marko.pekica@zg.t-com.hr<br />
Paketi i krediti za mala<br />
poduzeća i obrtnike<br />
OTP banka prepoznala je zahtjeve malog<br />
poduzetništva i oblikovala svoje proizvode<br />
u skladu s njihovim željama i potrebama.<br />
Klijentima koji žele koristiti više proizvoda<br />
i usluga istovremeno nudi mogućnost<br />
ugovaranja paketa proizvoda.<br />
Paketi su dostupni u dva modela OTP Start i<br />
OTP Ekstra. U ponudi paketa su usluga vođenja<br />
kunskog računa za redovno poslovanje, usluga<br />
internet bankarstva, Visa Business kartica i<br />
usluga SMS info.<br />
Ugovaranjem paketa OTP Start ili OTP<br />
Ekstra klijenti ostvaruju znatnu uštedu jer je<br />
jedinstvena mjesečna naknada koju plaćaju za<br />
korištenje paketa niža nego kada proizvode iz<br />
paketa koriste pojedinačno.<br />
Povoljniji krediti korisnicima<br />
paketa<br />
Korisnicima paketa trenutno se nudi posebna<br />
pogodnost – mogućnost ugovaranja kredita<br />
uz povoljniju kamatnu stopu.<br />
Ako zadovoljavaju uvjete odobravanja kredita<br />
ovisno o potrebama mogu odabrati:<br />
• kratkoročni kredit za obrtna sredstva uz<br />
OTP Start ili OTP Ekstra paket s promjenjivom<br />
kamatnom stopom 8,99%<br />
• dugoročni investicijski kredit uz OTP<br />
Start ili OTP Ekstra paket s promjenjivom<br />
kamatnom stopom 6,99%.<br />
Namjena kratkoročnog kredita za obrtna<br />
sredstva uz OTP Start ili OTP Ekstra paket<br />
je ulaganje u obrtna sredstva. Rok povrata<br />
kredita je do 1 godine, a dinamika otplate<br />
ugovara se s klijentom (mjesečno, tromjesečno,<br />
polugodišnje). Iznos kredita ovisi o kreditnoj<br />
sposobnosti klijenta.<br />
Dugoročni investicijski kredit uz OTP<br />
Start ili OTP Ekstra paket odobrava se za<br />
investicijska ulaganja u:<br />
• kupnju, izgradnju i proširenje poslovnih<br />
prostora i kupnju zemljišta<br />
• nabavku strojeva, opreme i alata<br />
• proširenje osnovnog stada ili jata<br />
• podizanje dugogodišnjih nasada<br />
• refinanciranje postojećih kredita u OTP<br />
banci ili drugim bankama uz uvjet da po istima<br />
nema dospjelog duga.<br />
Iznos kredita ovisi o kreditnoj sposobnosti<br />
klijenta. Rok povrata je od 1 do 10 godina<br />
uz mogućnost grace perioda do 12 mjeseci,<br />
a dinamika otplate ugovara se s klijentom<br />
(mjesečno, tromjesečno, polugodišnje).<br />
www.hok.hr<br />
NOVA USLUGA HEP-Opskrbe<br />
Internetska aplikacija »Moj račun«<br />
Na internetskoj stranici HEP-Opskrbe d.o.o. nalazi se<br />
nova aplikacija »Moj račun« namijenjena kupcima<br />
HEP-Opskrbe d.o.o. U želji za održavanjem i razvijanjem<br />
dobrih odnosa s kupcima, HEP-Opskrba d.o.o.<br />
omogućila je svojim kupcima on-line uvid u stanje svog<br />
računa za električnu energiju. Nakon registracije kupci<br />
imaju mogućnost pregleda uplata, praćenja prometa, ispisa<br />
računa, slanja računa e-mailom, sigurnog pohranjivanja<br />
svojih računa. Aplikacija je vrlo jednostavna za<br />
korištenje, dok grafički prikazi olakšavaju preglednost<br />
svih podataka, koji se, između ostalog, mogu sortirati po<br />
iznosima, datumima i ostalim zadanim kriterijima. Usluga je dostupna 24 sata dnevno, a pristup<br />
aplikaciji »Moj račun« moguć je samo kupcima HEP-Opskrbe d.o.o.<br />
Sukladno potrebama kupaca, koji svoje komentare mogu slati na e-mail adresu opskrba@hep.hr,<br />
u budućnosti će i nove usluge biti dostupne on-line.<br />
Smanjene naknade<br />
za CEMT dozvole<br />
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo<br />
je Odluku o visini naknade za stranu<br />
dozvolu i visini naknade za trošak postupka raspodjele<br />
stranih dozvola (CEMT), koja je objavljena<br />
23. ožujka 2011. godine u Narodnim novinama.<br />
Odlukom se smanjuju visine naknade za strane<br />
dozvole i trošak postupka raspodjele. Prema Odluci,<br />
naknada za korištenje CEMT dozvole koja vrijedi<br />
na teritoriju Republike Austrije, a ne vrijedi<br />
na teritoriju Republike Italije, iznosi 250,00 kuna<br />
mjesečno. Naknada za korištenje CEMT dozvole<br />
koja vrijedi na teritoriju Republike Italije, a ne vrijedi<br />
na teritoriju Republike Austrije, iznosi 150,00<br />
kuna mjesečno. Naknada za korištenje CEMT<br />
dozvole koja ne vrijedi na teritoriju Republike<br />
Austrije niti na teritoriju Republike Italije iznosi<br />
125,00 kuna mjesečno.<br />
Naknada za korištenje dnevnika putovanja<br />
iznosi 100,00 kuna, a uplata se obavlja jednokratno<br />
do ispunjenja dnevnika. Naknada za korištenje<br />
pojedinačne dozvole iznosi 5,00 kuna. Naknada<br />
za trošak postupka raspodjele pojedinačne dozvole<br />
iznosi 5,00 kuna.<br />
Smanjenje navedene naknade jedan je od zahtjeva<br />
predstavnika prijevoznika koji su iznije-<br />
ti na sastancima u Ministarstvu mora, prometa i<br />
infrastrukture i Ministarstvu financija. Na sastancima<br />
je aktivno sudjelovao Vladimir Celiščak,<br />
predsjednik Ceha prijevoznika Hrvatske obrtničke<br />
komore.<br />
Odluka je stupila na snagu 1. travnja 2011. godine.<br />
M. Justament
MEDIJI O<br />
OBRTNIŠTVU<br />
Tko je kome dužan<br />
Najnoviji podaci o nelikvidnosti<br />
pokazuju da nepodmirene obveze<br />
iznose 36,7 milijardi kuna. Među<br />
onima koji ne podmiruju svoje obveze,<br />
80 posto je onih koji, ne samo<br />
da ne plaćaju duže od godine dana,<br />
već više i ne postoje. U posljednje<br />
dvije godine <strong>broj</strong> onih koji ne plaćaju<br />
povećao se za više od 20 posto,<br />
duguje se državi, radnicima, dobavljačima,<br />
a često se prelazi i u sivu<br />
zonu – prenosi <strong>Hrvatska</strong> televizija.<br />
Gradski poslovni<br />
prostori obrtnicima<br />
Vlada bi uskoro trebala izjednačiti<br />
načine prodaje poslovnih<br />
prostora u vlasništvu države i lokalne<br />
uprave obrtnicima. Lokalna<br />
uprava dosad je morala raspisivati<br />
natječaje za sve na tržištu, a obrtnik<br />
bi imao pravo prvokupa samo ako<br />
ponudi cijenu koju je dao najbolji<br />
ponuđač – piše Poslovni dnevnik.<br />
Hvalevrijedna<br />
akcija Riječana<br />
Riječki obrtnici odlučili su se na<br />
hvalevrijednu akciju – svojim rukama<br />
obnoviti unutrašnjost Centra<br />
za rehabilitaciju djece s oštećenjem<br />
sluha i govornim poteškoćama<br />
Slava Raškaj.<br />
Ovo nije prvi put da Udruženje<br />
obrtnika pomaže potrebitim ustanovama,<br />
pomogli su uređenju OŠ<br />
Vežica, Doma I. B. Mažuranić te<br />
dječje bolnice na Kantridi – prenosi<br />
KANAL RI.<br />
Kako do radnika<br />
Vlasnica slastičarskog obrta<br />
Slavica Horvat iz Virovitice dvije<br />
godine ne može naći radnika za<br />
pripremu kolača, peciva…<br />
– Nudimo dobre uvjete, ali<br />
nema radnika, danas rijetki žele<br />
raditi »po starinski«, bez brzih krema.<br />
Nadam se da ću ovdje naći<br />
pravi osobu – poručila je S. Horvat<br />
na Sajmu poslova u Virovitici –<br />
prenosi Večernji list.<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
ožujak 2011.<br />
ZAGREBAČKI OBRT AUTOKAROSERIJA OREŠIĆ NASTAVLJA TRADICIJU OBITELJSKOG POSLA IZ<br />
1946. GODINE<br />
Kako opstati u krizi unatoč konkurenciji<br />
Rad na crno je jako<br />
izražen u našoj<br />
djelatnosti i, na<br />
žalost, to je odraz<br />
našeg društva. Ljudi<br />
ne mogu platiti uslugu<br />
pa pribjegavaju<br />
nekim alternativnim<br />
mogućnostima, koje<br />
bi trebale biti jeftinije<br />
Kako opstati u krizi, unatoč<br />
konkurenciji »velikih« i onih<br />
koji rade na crno te održati<br />
obiteljski obrt punih 65 godina svjedoči<br />
nam zagrebački obrtnik Boris<br />
Orešić, vlasnik Autokaroserije Orešić.<br />
Po zanimanju autolimar, obrt je<br />
naslijedio od oca Ivana, koji je vlastiti<br />
posao pokrenuo još davne 1946.<br />
godine.<br />
– Moj je otac nekada proizvodio karoserije,<br />
radio je za mesnu industriju<br />
i hladnjače. Od njega je sve počelo i<br />
zahvaljujući njemu, i ja sam danas tu.<br />
Od njega sam izučio zanat koji sam<br />
prenosio i na mlađe generacije, često<br />
sam imao naučnike, od kojih mnogi<br />
danas imaju svoje radionice, i time se<br />
ponosim – kaže Orešić, koji se danas<br />
Zahvaljujući suradnji Zagrebačke<br />
banke i obrtničkih <strong>komora</strong> županija<br />
Krapinsko-zagorske, Međimurske,<br />
Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske,<br />
Virovitičko-podravske, Osječkobaranjske<br />
i Koprivničko-križevačke te<br />
udruženja obrtnika Zaprešića, Samobora,<br />
Jastrebarskog i Velike Gorice obrtnicima<br />
su osigurani povoljniji uvjeti<br />
kreditiranja. Riječ je o kratkoročnim<br />
Fiat 500 iz 1968. godine u odličnom<br />
je stanju i danas<br />
bavi popravkom limarije na svim vozilima<br />
te cjelokupnom uslugom popravka<br />
karoserije, servisom, popravkom i<br />
zamjenom auspuha.<br />
ZAGREBAČKA BANKA<br />
Povoljniji krediti za obrtnike<br />
kreditima za financiranje povremenih<br />
potreba u obrtnim sredstvima te o<br />
dugoročnim kreditima za financiranje<br />
trajnih obrtnih sredstava, uz nižu kamatnu<br />
stopu i naknadu za obradu kreditnog<br />
zahtjeva.<br />
Iznos kredita nije ograničen već ovisi<br />
o kreditnoj sposobnosti pojedinog<br />
obrtnika, a rok otplate je do 12 mjeseci<br />
za kratkoročne kredite te do tri godine<br />
Kriza i rad na crno<br />
Na pitanje, kako opstaje u krizi, kaže<br />
da je to danas vrlo teško, jer dosta ljudi<br />
popravlja vozila u ovlaštenim servisima,<br />
a posla je sve manje.<br />
– Imamo konkurenciju fušera, koji<br />
dosta rade po šupama, radionicama, garažama.<br />
Rad na crno je jako izražen u<br />
našoj djelatnosti i, na žalost, to je odraz<br />
našeg društva. Ljudi ne mogu platiti<br />
uslugu pa pribjegavaju nekim alternativnim<br />
mogućnostima, koje bi trebale<br />
biti jeftinije, ali su često puta daleko<br />
lošije kvalitete – smatra Orešić.<br />
Problem je što nema posla, dodaje, a<br />
onda je teško podmiriti sve obveze.<br />
za dugoročne kredite, uz mogućnost<br />
počeka do šest mjeseci.<br />
Partnerska suradnja između obrtničkih<br />
<strong>komora</strong>, udruženja obrtnika i Zagrebačke<br />
banke rezultat je nastojanja<br />
da u ovom recesijskom razdoblju obrtnicima<br />
omoguće pristup povoljnijem<br />
financiranju, održavanju likvidnosti i<br />
daljnjem razvoju poslovanja.<br />
(ZABA)<br />
27<br />
– Ja se uvijek trudim podmiriti svoje<br />
obaveze i to mi je prvo što moram učiniti,<br />
a ono što meni ostane – to je već<br />
druga stvar. Često puta se dogodi da<br />
financijska situacija nije sjajna, ali to je<br />
djelomično zbog gospodarske situacije<br />
u zemlji, djelomično zbog konkurencije,<br />
i zbog fuša. Sve je to dovelo do toga<br />
da je zanatstvo u autostruci postalo<br />
ugroženo – kaže Orešić.<br />
Što se tiče naplate, dodaje da u pravilu<br />
uspije naplatiti svoje usluge, jer se<br />
trudi poslovati s poznatim mušterijama.<br />
Recept za uspjeh<br />
Mnogi mali obrti propadnu, koji je<br />
Vaš recept za uspjeh, pitali smo ga.<br />
– Moja radionica posluje 65 godina,<br />
zahvaljujući korektnom odnosu prema<br />
klijentima i urednom podmirenju obveza<br />
prema državi. Trudim se da imam korektnu<br />
cijenu, kada pogodim cijenu posla,<br />
da je ne mijenjam. Važno je da prvo ja<br />
budem zadovoljan napravljenim poslom,<br />
a nakon cjelokupnog rada, kad vidim da<br />
je auto dobar, onda znam da će i mušterija<br />
biti zadovoljna. Trudim se poštivati<br />
rokove, kvalitetno odraditi posao, što ljudi<br />
onda prepoznaju – kaže Boris Orešić.<br />
Da voli svoj posao, dokazuje i FIAT 500<br />
iz 1968. godine, koji je sam restaurirao i<br />
danas ga vozi njegova supruga. Također,<br />
1992. godine restaurirao je parnjaču koju<br />
je donirao Tehničkom muzeju u Zagrebu<br />
za odjel vatrogastva.<br />
Renata Puljiz<br />
OBRTNIČKA BURZA<br />
Poštovani obrtnici: oglasite svoje usluge<br />
i proizvode u Obrtničkim novinama!<br />
Javite nam se na kontakte:<br />
Tel: 01/48 06 643, 48 12 262, Fax: 01/48 12 268,<br />
E-mail: obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr, oglasi-on@hok.hr<br />
www.hok.hr<br />
http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing<br />
Provjera blokade računa obrtnika i poduzetnika od sada je<br />
dostupna putem telefona. Telefonskim pozivom na 060 887 889<br />
provjerite je li Vaš poslovni partner u blokadi. Cijena poziva je 3<br />
kn+pdv po minuti. Uz blokadu moguće je provjeriti i ostale osnovne<br />
informacije o poduzetniku ili obrtu. Više informacija na<br />
daljinsko upravljanje i<br />
senzorska vrata.<br />
www.torautomatic.hr<br />
www.bonline.hr ili na bonline@bonline.hr<br />
www.mediacom.hr<br />
Poslovno-knjigovodstveni Windows programi<br />
za obrtnike, poduzeća i ugostitelje. Tel.<br />
051/283-031, 098/328-029<br />
KUGLE ROZETE POLUKUGLE IZDUŽENE POLUKUGLE<br />
NEMEC ART, 10296 Luka, Posavci 5a tel/fax: 01/339 42 42<br />
INFOKOM<br />
SOFTWARE & CONSULTING<br />
www.korp.hr, infokom@korp.hr, 021/395-999<br />
POSLOVNI PROGRAMI KORP:<br />
OBRT (rm ili posl. knjige) od 1600,00 kn<br />
PLAĆE<br />
od 900,00 kn<br />
PUTNI NALOZI<br />
400,00 kn<br />
RECEPCIJA<br />
od 1500,00 kn<br />
TURISTIČKA AGENCIJA od 3900,00 kn<br />
i ostali programi – tražimo zastupnike u prodaji<br />
LIFT<br />
INŽENJERING<br />
PULA<br />
• proizvodi sve vrste kućnih dizala<br />
i dizala za osobe s invaliditetom<br />
• Potrošnja 2,5 Kw električne<br />
energije mjesečno<br />
Tvrtka »LIFT- Inženjering«<br />
PULA, proizvodi,<br />
postavlja,servisira,<br />
modernizira sve vrste<br />
liftova (dizala) po<br />
najpovoljnijim cijenama u<br />
HRVATSKOJ sa 5 godina<br />
JAMSTVA!<br />
• PKN06 E-type floor node<br />
and dot matrix indicator<br />
• PK81 seven segment<br />
inidicator with binary input<br />
Mob.: 095/88 66 486 i<br />
092/ 297 33 08<br />
E-mail:<br />
nikola.lift@gmail.com<br />
Mornarički trg 3<br />
52105 PULA<br />
PISMO ISPRIKE<br />
Marka Tomešića, vlasnika obrta Dimnjačar, Zagreb, Dubrava 53, glede pregleda ugrađenog<br />
dimovodnog sistema od strane Ivice Kostanjevca, vlasnika obrta Kostanjevec dimovodni<br />
sustavi, iz Zagreba, Ogrizekova 5, u stanu naručitelja Milana Zrnić u Zagrebu, Krijesnice<br />
53, kako slijedi:<br />
Nakon ugradnje i ponovne reugradnje dimovodnog sistema od strane gore navedenog obrta<br />
na navedenoj lokaciji, u dva sam navrata vršio pregled dimnjaka radi utvrđivanja mogućnosti<br />
priključka plinskog ložišta uređajem Woehler DP 23 te sam, nakon pregleda, u dva<br />
navrata izdao negativan nalaz za uporabu tako pregledanog dimovodnog kanala.<br />
Nakon razgovora sa strankom o rješenju mogućeg problema, preporučio sam joj da dimnjak<br />
zasipa sa toplinskom žbukom (perlitom), obzirom da sam to rješenje smatrao najprikladnijim.<br />
Nakon trećeg pregleda dimnjaka izdao sam pozitivan nalaz te sam potom naknadno ustanovio<br />
da mi jedan set brtvi sa duplim protokom za ispitivanje nije ispravan to jest da je oštećena<br />
gumena brtva. Budući da smo upravo sa tim setom vršili i prethodno ispitivanje i tako<br />
dobili negativni rezultat, isto je i bilo razlog izdavanja prethodnih negativnih nalaza.<br />
Stoga se ovim pismom isprike ispričavam Ivici Kostanjevcu, vlasniku obrta Kostanjevac<br />
dimovodni sustavi te naručitelju Milanu Zrniću iz Zagreba, Krijesnice 53, ukoliko sam gore<br />
navedenim radnjama prouzročio bilo kakvu vrstu neugodnosti svojim postupanjem.<br />
U Zagrebu, 09. ožujka 2011. godine.<br />
Marko Tomešić v.r.<br />
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
NAKLADNIK:<br />
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,<br />
PP 166, 10000 Zagreb<br />
Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;<br />
e-mail: hok@hok.hr<br />
ZA NAKLADNIKA:<br />
DRAGUTIN RANOGAJEC,<br />
PREDSJEDNIK HOK-a<br />
REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695,<br />
670, 643; fax: 01/4812 268;e-mail:<br />
obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr<br />
GLAVNA UREDNICA: SNJEŽANA TOMIĆ<br />
IZVRŠNA UREDNICA: RENATA PULJIZ<br />
ADMINISTRATOR: SUZANA MAMIĆ<br />
MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):<br />
SUZANA MAMIĆ,<br />
tel: 01/4812 262, 4806 643,<br />
e-mail: oglasi-on@hok.hr<br />
UREĐIVAČKI KOLEGIJ:<br />
Odbor za informiranje Hrvatske obrtničke<br />
komore<br />
GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK:<br />
VJESNIK d.d., Zagreb<br />
MARKETING I DISTRIBUCIJA:<br />
PARK AVENIA d.o.o., Zagreb<br />
NAKLADA: 90.000<br />
tel: 01/3775 230;<br />
info@parkavenia.hr<br />
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju<br />
www.hok.hr