izmjene i dopune prostornog plana ureÄenja grada benkovca

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA BENKOVCA 

Naručitelj: GRAD BENKOVAC 

Izvršitelj: GiN Company d.o.o., ZADAR 

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA 

UREĐENJA GRADA 

BENKOVCA 

Zadar, travanj 2008.g. 

GIN Company d.o.o., ZADAR


ZADARSKA ŽUPANIJA 

GRAD BENKOVAC 

Naziv prostornog plana: 

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada 

Naziv kartografskog prikaza: 

Tekstualni prilog 

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru 

(službeno glasilo): 

„Službeni glasnik Grada Benkovca“: br. 1/06 

Javna rasprava (datum objave): 

06.02.2008. 

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: 

Mjerilo kartografskog prikaza: 

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana 

(službeno glasilo): 

„Službeni glasnik Grada Benkovca“: br. 2/08 

Javni uvid održan 

od: 15.02.2008. 

do: 22.02.2008. 

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: 

MARIJA BEŠLIĆ, i.g. 

(ime, prezime i potpis) 

Suglasnost na plan prema članku 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07), 

broj suglasnosti: Klasa: 350-02/08-01/05, Ur. broj: 2198/1-01-08-2 datum: Zadar,18. ožujka 2008. g. 

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: 

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: 

GiN Company, d.o.o., Zadar 

Odgovorna osoba: 

NENAD ŠUŽBERIĆ, d.i.g. 

Voditelj plana: 

NEBOJŠA VEJMELKA, d.i.a. 

Stručni tim u izradi plana: 


BOŽIDAR ŠKARA, d.i.e. 

ŽELJKO KARAMARKO, d.i.g. 

Pečat predstavničkog tijela: 

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom 

ovjerava: 

__________________________________ 


Predsjednik predstavničkog tijela: 

MARINKO ŠUNIĆ 

____________________________________ 


Pečat nadležnog tijela: 

GIN Company d.o.o., ZADAR 

2


I. OBRAZLOŽENJE 

Razlozi izrade Izmjena i dopuna plana prostornog uređenja Grada Benkovca (u 

daljnjem tekstu: Plan) su sljedeći: 

- usklađivanje planiranih građevinskih područja naselja sa situacijom na 

terenu, a nakon uočenih nedostataka izvornog plana prilikom njegova 

provođenja 

- izrada grafičkog dijela građevinskih područja i drugih sadržaja na 

katastarskim kartama (mjerila 1:5000), a umjesto dosadašnjih izrađenih 

na kartama u mjerilu 1:5000 (Hrvatska osnovna karta) 

- usklađivanje dijela plana uz obalu Karinskog mora (ZOP) sa Zakonom o 

prostornom uređenju i gradnji 

- ažuriranje izvornog plana u skladu sa novonastalom situacijom na 

terenu, novim potrebama i novim planskim dokumentima, gdje ističemo 

važnije: 

- usklađivanje planiranih zona eksploatacije i istraživanja mineralnih 

sirovina sa PPUŽ-om i važećim koncesijama 

- izmjena i dopuna izvornog plana u dijelu vodoopskrbe, a u skladu 

sa novim idejnim rješenjem „Vodoopskrbe područja u zoni 

odgovornosti „Vodovoda i odvodnje“ – Benkovac“ – listopad 

2004.g. (izradio: „Infra projekt“ d.o.o.; investitor: Hrvatske vode) 

- definiranje istražnog prostora vjetroelektrana 

- definiranje županijskog (regionalnog) centara za gospodarenje 

otpadom, ujedno i deponije za Grad Benkovac 

- druge izmjene i dopune u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana 

(većinom u Odredbama za provođenje) 

Dio teksta OBRAZLOŽENJE izvornog plana mijenja se dopunjuje samo u 

dijelovima kako slijedi: 

• U tekstualnom dijelu plana - I. OBRAZLOŽENJE/ 1. POLAZIŠTA/ 1.1. 

POLOŽAJ ZNAČAJ I POSEBNOST PODRUČJA GRADA U ODNOSU NA 

PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE/ 1.1.1. OSNOVNI PODACI O 

STANJU U PROSTORU 

tablica br. 1 se mijenja i nadopunjuje kako slijedi: 

tablica 1. – Podaci o površini, stanovnicima i domaćinstvima, te gustoća stanovanja u odnosu na županiju 

Zadarska županija 

Stanovnici Stanovi Domaćinstva Gustoća Gustoća 

Grad Benkovac 

Površina Popis 

1991. 

Popis 

2001. 

Popis 

2001. 

Popis 

1991. 

Popis 

2001. 

naselj. 

1991. 

naselj. 

2001. 

Naselja Grada km 2 % broj % broj % broj broj broj stan/m 2 stan/m 2 

Županija ukupno 3641,91 100,0 214614 100,0 162045 100,0 91932 59122 52359 59 44 

Grad Benkovac 

ukupno 

516,19 14,2 26255 12,2 9786 6,0 3869 6110 3074 51 19 

1. Benkovac 3,58 - 3776 - 2622 - 1041 1119 858 1055 732 

2. Benkovačko Selo 6,44 - 630 - 524 - 168 159 156 98 81 


3


3. Bijelina 26,06 - 652 - 50 - 30 150 20 25 2 

4. Brgud 24,06 - 611 - 3 - - 116 1 25 0,12 

5. Bruška 13,81 - 373 - 167 - 60 74 55 27 12 

6. Buković 17,90 - 904 - 323 - 119 216 108 51 18 

7. Bulić 11,33 - 251 - 172 - 47 54 42 22 15 

8. Dobra Voda 3,87 - 171 - 114 - 63 41 35 44 29 

9. Donje Biljane 18,51 - 1051 - 13 - 4 250 5 57 1 

10. Donje Ceranje 6,17 - 295 - 43 - 6 64 12 48 7 

11. Donji Karin 18,72 - 514 - 101 - 283 116 41 27 5 

12. Donji Kašić 8,41 - 765 - 4 - - 154 3 91 0,5 

13. Donji Lepuri 12,02 - 272 - 151 - 62 66 56 23 13 

14. Gornje Biljane 17,82 - 1056 - 59 - 15 198 20 59 3 

15. Gornje Ceranje 4,98 - 316 - 61 - 24 71 19 63 12 

16. Islam Grčki 13,81 - 1139 - 108 - 25 246 30 82 8 

17. Kolarina 12,89 - 440 - 13 - 7 88 7 34 1 

18. Korlat 20,20 - 941 - 373 - 117 210 111 47 18 

19. Kožlovac 12,23 - 373 - 8 - 3 84 4 30 1 

20. Kula Atlagić 18,79 - 913 - 151 - 65 228 63 49 8 

21. Lisičić 8,76 - 499 - 268 - 99 127 79 57 31 

22. Lišane Tinjske 5,71 - 375 - 15 - 5 102 5 66 3 

23. Medviđa 42,32 - 688 - 199 - 72 151 68 16 5 

24. Miranje 8,77 - 319 - 86 - 19 70 22 36 10 

25. Nadin 12,35 - 666 - 439 - 149 132 130 54 36 

26. Perušić Benkovački 8,25 - 595 - 297 - 105 122 89 72 36 

27. Podrgađe 4,62 - - 106 - 32 31 23 

28. Podlug 4,80 - 340 - 227 - 90 93 74 71 47 

29. Popovići 24,65 - 543 - 209 - 76 105 62 22 8 

30. Pristeg 21,14 - 960 - 368 - 133 207 106 45 17 

31. Prović 7,40 - 226 - 84 - 30 54 29 31 11 

32. Radošinovci 19,09 - 479 - 266 - 82 103 67 25 14 

33. Raštević 15,58 - 1230 - 420 - 185 257 135 79 27 

34. Rodaljice 6,95 - 162 - 80 - 42 44 30 23 12 

35. Smilčić 8,19 - 641 - 250 - 126 170 85 78 31 

36. Šopot 6,61 - 531 - 271 - 102 125 89 80 41 

37. Tinj 7,95 - 775 - 551 - 169 148 144 97 69 

38. Vukšić 15,57 - 810 - 462 - 147 177 132 52 30 

39. Zagrad 9,87 - 426 - 103 - 54 92 38 43 10 

40. Zapužane 6,01 - 547 - 25 - 13 127 13 91 4 

Izvor podataka: Popis stanovništva 1991. i 2001.g. (Republički zavod za statistiku) 



PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE/ 1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI 

IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I 

OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA 

Na početku poglavlja se dodaje sljedeći tekst: 

Prostornom planu uređenja Grada Benkovca nadređen je Prostorni plan 

Zadarske županije, s čijim odredbama je ovaj Plan usuglašen. To se u prvom 

redu odnosi na poštivanje svih magistralnih infrastrukturnih koridora, zona i 

pojedinačnih objekata, utvrđenih županijskim planom. Posebnu pažnju treba 

posvetiti redefiniranju turističke zone, odnosno dugih građevinskih područja, a u 


4


skladu sa uvjetima Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik 

zadarske županije 2/01, 6/04 i 2/05). 

Također se temeljem članka 48. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 

76/07) utvrđuje da su zaštićeno obalno područje mora (ZOP), zaštićene 

prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline od posebnog interesa za Državu. 

U skladu sa Zakonom su utvrđeni uvjeti i mjere za unapređenje zaštićenog 

obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i 

gospodarski učinkovitog korištenja. Kriteriji i uvjeti uređenja prostora obvezni su 

parametri i primjenjuju se u postupku izrade i donošenja prostornih planova, 

odnosno u postupku izrade Izmjena i dopuna istih za zaštićeno obalno 

područje, time u postupku izrade Izmjena i dopuna i ovog plana. 

Zaštićeno obalno područje (ZOP) obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od 

obalne crte, pojas mora u širini 300 m od obalne crte i sve otoke. Obalni pojas 

je utvrđen ovim Izmjenama i dopunama plana i ucrtan u kartografskim 

prikazima. Temeljem Zakon, planiranje i uređenje prostora unutar ZOP-a će se 

temeljiti na sljedećim smjernicama: 

- očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih 

vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te poticati prirodnu obnovu šuma i 

autohtone vegetacije 

- odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito zaštititi resurse 

pitke vode 

- osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu, te javni interes u korištenju, 

osobito pomorskog dobra 

- očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, 

rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja 

- uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti 

krajolika 

- ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih 

građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan 

površina koje su u naravi šume 

- sanirati napuštena ekspoatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna 

područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkm i 

sportsko-rekreaciskom namjenom 

Na kraju poglavlja se dodaje sljedeće: 

U periodu od 2002.g do danas usvojeni su ili su pred usvajanjem sljedeći 

prostorni planovi: 

- Prostorni plan uređenja Grada Benkovca („Službeni glasnik Zadarske 

županije“ 1/2003) 

- Detaljni plan uređenja „Kukalj“ – Benkovačko selo („Službeni glasnik 

Zadarske županije“ 2/2002 i 2/2007 (Izmjene i dopune)) 

- Detaljni plan uređenja „Ograde“ – Smilčić („Službeni glasnik Zadarske 

županije“ 2/2002 i 2/2007 (Izmjene i dopune)) 

- Detaljni plan uređenja „Gaj“ – Miranje („Službeni glasnik Zadarske 

županije“ 4/2002 i 2/2007(Izmjene i dopune)) 

- Detaljni plan uređenja „Buković gaj“ – Buković („Službeni glasnik 

Zadarske županije“ 4/2002 i 2/2007 (Izmjene i dopune)) 


5


- Detaljni plan uređenja „Poslovno industrijske zone Šopot“ („Službeni 

glasnik Grada Benkovca“ 4/2005) 

- Detaljni plan uređenja „Poslovno industrijske zone Veljani“ („Službeni 

glasnik Grada Benkovca“ 4/2005 i 2/2006 (Izmjene i dopune)) 

- Detaljni plan uređenja „Baćini bajami“ – Benkovac („Službeni glasnik 

Grada Benkovca“ 2/2006) 

- Detaljni plan uređenja „Poslovno industrijske zone Raštević“ („Službeni 

glasnik Grada Benkovca“ 1/2007) 

- Urbanistički plan uređenja grada Benkovca („Službeni glasnik Grada 

Benkovca“ 1/2007) 

- Detaljni plan uređenja „Poslovna zona - Benkovačko selo“ 

Navedena prostorno planska dokumentacija potvrđuje kvalitetan odnos prema 

prostoru, te sve veću pokrivenost prostora neophodnim prostornim planovima, a 

sa izvorištem u Prostornom planu Grada Benkovca. Izmjenom i dopunom tog 

plana nastavlja se orijentacija planskog sagledavanja prostora, te daljnje 

planiranje istog na svim značajnijim površinama koje će se utvrditi u grafičkom 

dijelu i Odredbama Izmjena i dopuna plana. 



PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE/ 1.1.4. OCJENA STANJA, 

MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA 

DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE 

POKAZATELJE 

Zamjenjuje se dio teksta: 

„Uvjetovano navedenim slijedom događaja realno stanje na terenu moći će se 

utvrditi tek temeljem sljedećeg popisa stanovnika. 

Zbog nedostatka drugih službenih podataka za potrebe izrade ovoga plana 

izrađivač je upućen na jedine službene podatke.“ 

sa sljedećim tekstom: 

Popisom stanovništva 2001.g. potvrđeno je opća demografska slika na cijelom 

prostoru Grada Benkovca koju generalno karakteriziraju pad broja stanovnika u 

svim naseljima, nešto manji u naseljima sa većinskim hrvatskim stanovništvom, 

a velikim sa pretežno srpskim stanovništvom. Ipak stanje se bitno popravlja u 

odnosu na ratni period i period neposredno poslije rata (za koji nemamo 

službenih demografskih podataka). Cijenimo da su još uvijek najkvalitetniji 

demografski pokazatelji iz popisa stanovništva 1991.g., te ćemo i nadalje 

koristiti iste kao polaznu osnovu planiranja prostora u tekućem planskom 

razdoblju. 

U dijelu poglavlja pod podnaslovom - Postojeća infrastruktura/ Vodoopskrba 

mijenja se cijeli dio kako slijedi: 


6


Vodoopskrba 

Postojeći vodoopskrbni sustav preko kojeg se riješava vodoopskrba na 

području Grada Benkovca je složen sustav koji čini nekoliko tehničkotehnoloških 

cjelina koje se međusobno isprepliću. 

Područje vodoopskrbe je pod kontrolom komunalnog poduzeća “Vodovod i 

odvodnja” d.o.o. Benkovac. 

U sklopu postojećeg vodoopskrbnogi sustava izgrađen je niz vodovodnih mreža 

s pratećim vodnim građevinama tako da postojeća opskrbljenost stanovništva 

iznosi 65%. 

Do sada su na ovom području izgrađene sljedeće vodne građevine: 

• crpna postaja “Karin”, 

• vodospremnik (prekidna komora) “Vojvodić” zapremine V=2x500 m 3 , k.d. 

265,00 mn.m., 

• vodospremnik “Atlagić” zapremine V=2x1000 m 3 , k.d. 248,00 mn.m., 

• crpna postaja “Atlagić”, 

• vodospremnik “Grubića Glavica” zapremine V=3x550 m 3 , k.d. 206,00 mn.m., 

• hidropostaja “Košević”, 

• vodospremnik “Ćućur” zapremine V=100 m 3 k.d. 243,00 m.n.m., 

• vodospremnik “Buković Gaj” zapremine V=2 000 m 3 , k.d. 290,00 m.n.m., 

• crpna postaja “Lisičić” , 

• vodospremnik “Lisičić” zapremine V=2000 m 3 , k.d. 350,00 mn.m., 

• vodospremnik “Opačić” zapremine V=2x500 m 3 ,k.d. 231,00 mn.m., 

• crpna postaja “Opačić” (nije u funkciji - devastirana), 

• vodospremnik “Dukići” zapremine V=100 m 3 , k.d. 296,50 m.n.m. (nije u 

funkciji - devastiran). 

Voda za vodoopskrbu na području Grada Benkovca dobavlja se najvećim 

dijelom sa zahvata na rijeci Zrmanji preko ogranka regionalnog vodovoda 

Zrmanja – Zadar i s izvorišta Kakma preko lokalnog vodovoda. 

Naselje Radošinovci, koje teritorijalno pripada Gradu Benkovcu, priključeno je 

na vodoopskrbni sustav Općine Stankovci koji dobavlja vodu s rijeke Krke. 

Opskrba s izvorišta Kakma 

Izvorište Kakma sastoji se od tri vrela i najveći je lokalni izvor na ovom području 

Zadarske županije. 

Danas je izvorište Kakma potpuno pod koncesijom Biogradskog vodovoda. Pod 

tehničkim je nadzorom Biogradskog vodovoda i “Vodovod i odvodnja” d.o.o. 

Benkovac. Prema Benkovcu crpi se max. 38 l/s. 

Iz crpne postaje “Kakma” voda se preko tlačnog cjevovoda ACC DN 200 mm 

najprije tlači do vodospremnika “Polača”, koji je nedovoljnog kapaciteta i 

nepovoljne kote za adekvatnu vodoopskrbu okolnih naselja: Polača, Donja 

Jagodnja, Lišane Tinjske i Tinj, pa dolazi do poremećaja u vodoopskrbi 

pripadajućeg prostora. U sklopu crpne postaje “Kakma” nalazi se i hidropostaja 

za opskrbu naselja Kakma i naselja Stabanj preko tlačnog cjevovoda DN 90 

mm. 

U sklopu vodospremnika “Polača” (V=2x50 m 3 , k.d. 121,00 m.n.m.) nalazi se i 

crpna postaja “Polača” kojom se voda preko tlačnog cjevovoda ACC DN 200 


7


mm pumpa u vodospremnik “Grubića Glavica” (V=3x550 m 3 , k.d. 206,00 

m.n.m.). 

U sklopu crpne postaje “Polača” nalazi se i hidropostaja za opskrbu naselja 

Polača i naselja Tinj. 

Naselja: Jagodnja Gornja, Raštević, Zapužane i dio naselja Šopot spojeni su 

direktno na tlačni cjevovod ACC DN 200 mm, preko instaliranih klasičnih reducir 

ventila. 

Opskrba s ogranka regionalnog vodovoda Zrmanja-Zadar 

Na području Grada Obrovca kod lokaliteta Bravar odvaja se ogranak s 

regionalnog vodovoda Zrmanja-Zadar preko kojeg se transportira voda prema 

području Grada Benkovca. 

Preko crpne postaje “Karin” voda se pumpa tlačnim cjevovodom ACC DN 300 

mm u smjeru grada Benkovca i najprije dolazi u vodospremnik “Vojvodić” 

(V=2x500 m 3 , k.d. 265,00 m.n.m.). 

Iz vodospremnika “Vojvodić” granaju se dva gravitacijska cjevovoda. Jedan je 

za smjer Korlat-Biljane Donje, a drugi za smjer Benkovac. 

Gravitacijski cjevovod za smjer Korlat-Biljane Donje je ACC DN 250 i 200 mm. 

Na kraju cjevovoda je prekidna komora “Opačić” (V=2x500 m 3 , k.d. 231,00 

m.n.m.), te crpna postaja “Opačić”, za koju je predviđeno da pumpa prema 

vodospremniku “Dukići” (V=100 m 3 , k.d. 296,50 m.n.m.). Vodospremnik “Dukići” 

i crpna postaja “Opačić” nisu u funkciji i potrebno je izvršiti njihovu sanaciju. 

Gravitacijskim cjevovodom DN 400 mm za smjer Benkovac voda najprije dolazi 

do vodospremnika “Atlagić” (V=2x1000 m 3 , k.d. 248,00 m.n.m.), koji je glavni 

kompenzacijski vodospremnik za naselja prema Općini Stankovci, a dijelom i za 

visoku zonu Benkovca. 

Zatim se ovaj cjevovod produžuje do vodospremnika “Grubića Glavica” 

(V=3x550 m 3 , k.d. 206,00 m.n.m.) i dalje prema naselju Pristeg i Općini 

Stankovci. Ovaj cjevovod je zatvoren na lokaciji prije naselja Budak, pa se sada 

naselje Radošinovci opskrbljuju sa šibenskog područja. 

Vodospremnik “Grubića Glavica”, koji je centralni vodospremnik opskrbe niske 

zone grada Benkovca, puni se iz dva smjera: iz smjera s ogranka Regionalnog 

vodovoda sjeverne Dalmacije, a preko cjevovoda DN 400 mm iz vodospremnika 

“Atlagić” i iz smjera s izvorišta Kakma, a preko tlačnog cjevovoda ACC DN 200 

mm iz vodospremnika “Polača”. 

Kad se ovaj vodospremnik napuni i ugase pumpe iz crpne postaje “Polača” 

tlačni cjevovod postaje gravitacijski i opskrbljuje dio grada i usputna naselja koja 

su spojena na ovaj tlačni cjevovod. 

Funkcioniranje sustava na lokaciji Grubića Glavica nije do kraja riješeno jer ne 

postoji regulacija ulijeva u vodospremnik “Grubića Glavica” iz smjera 

vodospremnika “Atlagić” pa se javljaju slučajevi da niska zona grada Benkovca 

dođe pod visoki tlak ovog vodospremnika “. Stoga je uzvodno kod naselja Kula 

Atlagić izgrađen bypass (obvod) preko kojeg se kontrolira protok prema 

Benkovcu. 

Na obvodu u Kuli Atlagić spojen je i cjevovod za Benkovačko selo, Kulu 

Atlagića, dio Bukovića i visoku zonu Grada Benkovca. Visoka i niska zona 

grada Benkovca odvojene su zasunima. 


8


Iznad grada Benkovca nalazi se vodospremnik “Ćućur” (V=100 m 3 , k.d. 243,00 

m.n.m.) koji služi za opskrbu dijela visoke zone grada Benkovca. Puni se iz 

niske zone grada Benkovca preko hidropostaje “Košević”. 

Za rješenje vodoopskrbe visoke zone istočnog dijela Benkovačkog područja 

planiran je zaseban vodoopskrbni sustav. Do sada su u potpunosti izgrađene 

sljedeće vodne građevine: crpna postaja “Atlagić”, tlačni cjevovod DN 300 mm, 

vodospremnik “Buković Gaj” (V=2000 m 3 , k.d. 290,00 m.n.m.), gravitacijski 

cjevovod DN 350 mm do kraja naselja Buković, nastavak gravitacijskog 

cjevovoda DN 350 i 300 mm, crpna postaja “Lisičić” , tlačni cjevovod DN 250 

mm i vodospremnik “Lisičić” (V=2000 m 3 , k.d. 350,00 m.n.m.). 

Opskrba s rijeke Krke 

Naselje Radošinovci, koje teritorijalno pripada Gradu Benkovcu, ima za sada 

riješenu vodoopskrbu sa šibenskog područja. 

S regionalnog cjevovoda DN 700 mm Šibenik-Zadar, koji je izgrađen u vrijeme 

Domovinskog rata, izgrađen je cjevovodni pravac crpna postaja “Štadin” - 

vodospremnik “Zibonoga” – naselja Stankovci – naselje Piramatovci, te ogranci 

do pojedinih naselja. 

Postojeći cjevovod DN 300 mm od vodospremnika “Atlagić” do naselja 

Stankovci je zatvoren na lokaciji prije naselja Budak, a vodoopskrba naselja na 

području Općine Stankovci (Budak i Stankovci) i naselja Radošinovci na 

području Grada Benkovca se vrši iz vodospremnika “Zibonoga”. 

Od 1998. godine o vodoopskrbi se brine komunalno poduzeće “Vodovod i 

odvodnja” Šibenik. 

Lokalna izvorišta 

Na području Grada Benkovca postoji više izvorišta različitih hidrauličkotehničkih 

karakteristika, ali nijedno nije uključeno u javnu vodoopskrbu. 

Najznačajnija su: izvorište Kožlovac i izvorište Golubinka. 

Izvorište Kožlovac nalazi se u naselju Kožlovac na koti od cca 180 m.n.m., min. 

kapaciteta 2-15 l/s. Izvorište nije u javnoj funkciji, ali se voda neorganizirano 

koristi za punjenje cisterni i transport vode za područja bez vodoopskrbe. Prije 

kaptiranja izvorišta Kakma i izgradnje ogranka s Regionalnog vodovoda 

Zrmanja-Zadar voda s ovog izvorišta koristila se je za vodoopskrbu grada 

Benkovca. Voda je gravitacijski tekla do crpne postaje “Magaredar” iz koje se je 

tlačila u vodospremnik “Ćućur”. Objekte na izvorištu treba temeljito sanirati. 

Izvorište Golubinka nalazi se u blizini naselja Bjelina na koti od cca 280 m.n.m., 

kapaciteta 8-12 l/s. Izvorište nikada nije eksploatirano niti detaljnije istraženo. 

Dio stanovništva još uvijek rješava vodoopskrbu sakupljanjem kišnice u 

individualnim cisternama izgrađenim u sklopu stambenih objekata, ili 

korištenjem vode iz bunara, što ne omogućava korištenje potpuno ispravne i 

higijenski zdrave vode. 


9


Projektna dokumentacija 

Za rješenje vodoopskrbe ovog područja izrađena je brojna projektna 

dokumentacija, često parcijalne prirode, koja je svojevremeno imala adekvatnu 

ulogu u planiranju razvoja vodoopskrbnog sustava. 

Za područje Grada Benkovca i okolno šire pripadajuće područje izrađena je 

znatna projektna dokumentacija, od koje je najznačajnija: 

• Idejno rješenje “Vodoopskrba područja u zoni odgovornosti Vodovod i 

odvodnje d.o.o. Benkovac”, izrađeno 2004. godine od “Infra projekt” d.o.o. iz 

Splita, 

• Idejno rješenje “Vodoopskrba istočnog pravca regionalnog sustava 

zadarskog zaleđa”, izrađeno 2003. godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba, 

• Idejno rješenje “Vodoopskrbni podsustav Polačkog bazena”, izrađeno 2002. 

godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba, 

• Elaborat “Postojeće stanje vodoopskrbe na Benkovačkom području”, izrađen 

2001. godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba, 

• Idejno rješenje “Istočni podsustav vodoopskrbe, verzija 1”, izrađeno 1997. 

godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba, 

• Idejno rješenje “Hidraulička analiza visoke i niske zone Benkovca”, izrađeno 

1988. godine od “Geoprojekt” iz Splita, 

• Idejno rješenje “Vodoopskrba općine Benkovac”, izrađeno 1985. godine od 

“VRO” iz Splita, 

• Tehnička dokumentacija vodoopskrbe istočnog dijela općine Benkovac, 

izrađena 1988. godine od “Geoprojekt” iz Splita, 

• Izvedbeni projekti sustava V. “Atlagić” – V. “Lisičić” s ograncima, izrađeni 

1988. godine od “Geoprojekt” iz Splita, 

• Projekt “CS Karin – sanacija vodoopskrbnog smjera za Novigrad”, izrađen 

2003. godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba, 

• Elaborat “Preliminary assessment of water supply conditions, koji je izrađen 

preko donacije. 

• U tekstualnom dijelu plana - I. OBRAZLOŽENJE/ 2. CILJEVI 

PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA/ 2.1. CILJEVI PROSTORNOG 

RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA/ 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I OSTALIH 

NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA/ 

RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA/ Vodoopskrba 

Mijenja se cijeli dio kako slijedi: 

Vodoopskrba 

Postojeći sustav regionalnog vodovoda “Zrmanja-Zadar” s magistralnim 

ogrankom Benkovac-Stankovci i dalje će imati najznačajniju ulogu u rješavanju 

vodoopskrbe na cjelokupnom prostoru Grada Benkovca. Zbog toga treba 

provesti pravovremenu dogradnju i modernizaciju ovog sustava, uz izgradnju 

svih potrebnih dovodnih cjevovoda, mjesnih vodovodnih mreža i svih pratećih 

vodnih građevina preko kojih će se omogućiti distribucija potrebnih količina 

vode do svih potrošača. 


10


Kako benkovački vodovodni sustav graniči s okolnim susjednim postojećim 

vodovodnim sustavima (šibenski, obrovački i kistanjski) treba tehničkim 

rješenjima omogućiti njihovo međusobno povezivanje. 

Na taj način stvorit će se pretpostavke za razvoj globalnog zajedničkog 

višenamjenskog kontrolno-regulacijskog vodoopskrbnog sustava u koji će biti 

uključeni svi poznati izvorišni kapaciteti na području koje okružuje Ravne 

kotare: Zrmanja, Kakma Jaruga, Miljacka i Krka i preko kojeg će se moći vršiti 

transport i distribucija dovoljnih količina najjeftinije vode u više smjerova ovisno 

o stvarnim zahtjevima i potrebama potrošača u svim razdobljima godine. 



RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA/ 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE 

STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA 

Nakon rečenice: 

„U cilju zaštite i očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

potrebno je primijeniti sljedeće zakone:“ 

popis zakona treba zamijeniti sljedećim: 

- Zakon o zaštiti okoliša 

- Zakon o zaštiti zraka 

- Zakon o zaštiti od buke 

- Zakon o zaštiti prirode 

- Zakon o zaštiti od požara 

- Zakon o šumama 

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu 

- Zakon o vodama 

- Zakon o otpadu 



RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA/ 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, 

PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE/ Vodoopskrba 


Vodoopskrba 

Budući da područjem Grada Benkovca prolazi već izgrađeni ogranak 

magistralnog cjevovoda Benkovac-Zadar koji ulazi u sastav vodoopskrbnog 

regionalnog sustava “Zrmanja-Zadar” konačno kvalitetno rješenje vodoopskrbe 

svih naselja na ovom području zasniva se u prvom redu na dovođenju vode s 

rijeke Zrmanje. 

Količina vode od 138,89 l/s koja je potrebna za rješenje vodoopskrbe na 

području Grada Benkovca u planskom periodu može se osigurati preko crpne 


11


postaje “Karin” (120,00 l/s), preko crpne postaje “Grgurica” (21,80 l/s) i iz 

izvorišta Kakma (30,00 l/s). 

Dodatne količine vode mogu se osigurati uključivanjem u vodoopskrbni sustav 

lokalna izvorišta (Kožlovac i Golubinka), te dobavom vode iz okolnih 

vodovodnih sustava (obrovački, kistanjski i šibenski). 

Razvoj benkovačkog vodovodnog sustava treba temeljiti na nekoliko tehničkotehnoloških 

cjelina što zahtjeva izgradnju više vodovodnih podsustava sa svim 

potrebnim vodnim građevinama (vodospremnici, crpne postaje, dovodni 

cjevovodi, mjesna vodovodna mreža) koji će biti međusobno povezani, i to 

prema sljedećoj prostornoj podjeli: 

• sjeverozapadni dio na kojem se rješava vodoopskrba naselja: Korlat, Gornje 

Biljane, Smilčić, Donje Biljane, Donji Kašić, Islam Grčki i Donji Karin, te dio 

naselja Kula Atlagić, 

• jugozapadni dio (područje Polačkog bazena) na kojem se rješava 

vodoopskrba naselja: Nadin, Zagrad, Raštević, Zapužane, Lišane Tinjske i 

Tinj, 

• središnji dio (područje grada Benkovaca) na kojem se rješava vodoopskrba 

naselja: grad Benkovac, Benkovačko Selo, Buković, Podgrađe, Šopot i 

Podlug, te dio naselja Kula Atlagić, 

• jugoistočni dio na kojem se rješava vodoopskrba naselja: grad Benkovac, 

Benkovačko Selo, Buković, Podgrađe, Šopot i Podlug, te dio naselja Kula 

Atlagić, 

• sjeveroistočni dio na kojem se rješava vodoopskrba naselja: Lisičić, Brgud, 

Popovići, Rodaljice, Bruška, Bjelina i Medviđa. 

Potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju radi iznalaženja tehničkih rješenja 

za međusobno povezivanje benkovačkog vodovodnog sustava s okolnim 

susjednim vodovodnim sustavima (šibenski, obrovački i kistanjski), a radi 

dobivanja dovoljnih količina vode u svim razdobljima godine. 

Vodne građevine moraju se graditi etapno tako da svaka etapa predstavlja 

funkcionalnu zaokruženu cjelinu koja se u potpunosti uklapa u konačno 

tehničko rješenje vodoopskrbe. 



UREĐENJA NA PODRUČJU GRADA/ 2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA 

NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE/ Vodoopskrba 


Vodoopskrba 

U svim naseljima treba izgraditi mjesnu vodovodnu mrežu od vodovodnih cijevi 

od kvalitetnog vodovodnog materijala kako bi se postigla maksimalna sigurnost, 

trajnost pogona i osigurala zaštita zdravlja ljudi. 

Vodovodna mreža mora se graditi etapno, tako da svaka etapa predstavlja 

funkcionalnu cjelinu koja se uklapa u konačno tehničko rješenje. 


12


Također se mora izvršiti i sanacija najgorih dionica postojećih cjevovoda 

koristeći kvalitetan cijevni materijal. 

Sva lokalna izvorišta treba zaštititi kako bi se njihova voda mogla i dalje koristiti 

za napajanje stoke, za razne tehnološke potrebe, ili za vodoopskrbu u 

izvanrednim situacijama. 

• U tekstualnom dijelu plana - I. OBRAZLOŽENJE/ 3. PLAN PROSTORNOG 

UREĐENJA/ 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I 

KORIŠTENJE POVRŠINA/ 3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA 

NAMJENU POVRŠINA 

Mijenja se cijela tablica na sljedeći način: 

Red. 

broj 

Naziv županije/općine/grada 

GRAD BENKOVAC 

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA 

ZA NAMJENU POVRŠINA 

1.1. Građevinska područja ukupno/ 

izgrađeni dio GP 

ukupno 

Oznaka 

Ukupno 

ha 

GP 3594 

3354 

% od površine 

grada 

6,9 

6,5 

stan/ha 

ha/stan* 

7,34 

8,86 

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog 

područja 

ukupno 

1246,67 

2,37 21,49 

R 

I 

E3 

T2 

K2 

K3 

117,09 

270,83 

839,09 

10,38 

8,79 

0,49 

1.3. Poljoprivredne površine ukupno 

- obradive P 16621 32,2 

* 

0.63 

1.4 Šumske površine ukupno 

- zaštitne 

- ostale 

Š 18157 35,19 0,69* 

1.4. Ostale površine ukupno 

- prometnice 

- vodene površine V 95 0,18 0,004* 

1.5. Ostale površine ukupno 

- poljoprivredne i šumske 

površine 

- posebne namjene N 

11905 

10519 

1386 

23,10 

20,41 

2,69 

GRAD UKUPNO 51619 100 

0,45* 

0,4* 

0,05* 

* 

1.96 


13



UREĐENJA/ 3.4. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA/ 

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE/ GRADITELJSKA POVIJESNO-KULTURNA 

BAŠTINA 

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE 

Mijenja se cijeli tekst kako slijedi: 

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode Planom se utvrđuje zaštićeno područje na 

prostoru Grada Benkovca: 

• Vransko Jezero - Park prirode 

Sukladno Zakonu o Zaštiti prirode utvrđuje se značajni krajobraz – preventivna 

zaštita za dolinu rijeke Karišnice (dio kanjona) 

Planom se predlaže zaštita sljedećih vrijednih prirodnih cjelina: 

• Dolina rijeke Kličevice – osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz (dio 

kanjona) 

• Grubića glavica – osobito vrijedan predjel – park šuma 

• Park uz Jankovića kulu – osobito vrijedan predjel –spomenik parkovne 

arhitekture 

Vransko jezero proglašeno je parkom prirode temeljem Zakona o proglašenju 

parka prirode “Vransko jezero” ("Narodne Novine" br. 77/99). Istim zakonom 

utvrđene su i granice parka prirode. Sukladno utvrđenim granicama dio parka 

prirode “Vransko jezero” nalazi se na prostoru Grada Benkovca. 

Kako se radi o prostoru izuzetnih prirodnih vrijednosti zaštićenih visokom 

kategorijom zaštite to će se sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o 

prostornom uređenju i gradnji izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja 

parka prirode “Vransko jezero” kojim će se utvrditi način korištenja, uređenja i 

zaštite prostora, način upravljanja i ponašanja u zaštićenom području Parka, što 

je definirano i Pravilnikom o unutarnjem redu Parka. 

Dolina Karišnice, kao vrijedna prirodna i prostorna cjelina Planom se definira 

kao značajni krajobraz, a sa namjerom postizanja statusa zaštićenog krajolika. 

U tom smislu trenutačno je u statusu preventivne zaštite, a u skladu sa 

Zakonom o zaštiti prirode. 

Za ovaj prostor izrađen je plan područja posebne namjene unutar kojega je 

prostor detaljno obrađen sa smjernicama daljnjeg korištenja i zaštite prostora. 

Premda plan nije na snazi on predstavlja vrijedan dokument koji se može 

koristiti za potrebe zaštite i uređenja područja zaštićenog krajolika. Prostornim 

planom uređenja grada Benkovca za ovaj prostor se predviđa izrada 

urbanističkog plana uređenja a na osnovi već izrađene planske dokumentacije. 

Dolina Kličevice, isto kao i dolina Karišnice Planom se definira kao osobito 

vrijedan predjel – prirodni krajobraz, a sa namjerom postizanja statusa 

zaštićenog krajolika. Također se predviđa izrada urbanističkog plana uređenja i 

za ovaj prostor. 


14


Grubić-Glavica nalazi se neposredno uz Benkovac. Planom je definiran kao 

osobito vrijedan predjel – park šuma. Na ovom lokalitetu vršena je sadnja 

borova u nekoliko navrata. Prije drugog svjetskog rata ovdje je sađen crni bor, a 

sredinom 50-tih godina alpski i primorski. 

Danas je ovaj pošumljeni prostor veličine 10,67 ha. Najveći dio površine je pod 

alpskim borom ima nešto čempresa i rašeljke. 

Sagledan u cijelosti ovaj prostor ima karakteristike park šume te se u cilju 

zaštite zatečene prirodne vrijednosti Planom predlaže navedena kategorija 

zaštite. 

Park uz Jankovića kulu nalazi se u naselju Islam Grčki. Park je nastao 

vjerojatno krajem 18 stoljeća ili početkom 19 na površini od 1,5 ha. Osim 

autohtonih vrsta kao što su hrast i brijest najviše je alpskih borova, jablana i 

čempresa. Lokacija parka vezana je uz kulu, a najvjerojatnije uvjetovana 

blizinom stalne izvorske vode. 

Park uz Jankovića kulu je Planom definiran kao osobito vrijedan predjel – 

spomenik parkovne arhitekture. Planom se ocjenjuje da se radi o vrijednoj 

parkovnoj površini koju je potrebno zaštititi i urediti sukladno predloženoj 

kategoriji zaštite. 

Na području Grada Benkovca utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (vlažne 

livade submediteranske vegetacijske zone; ilirsko-submediteranske livade 

riječnih dolina; submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci; bušici; 

kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana; primorske 

termofilne šume i škare medunca; šume običnog crnog bora na dolomitima) za 

koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja: 

- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim 

stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i 

mineralnih gnojiva; 

- treba očuvati biološke značajne vrste za stanišni tip te zaštićene i strogo 

zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) 

vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za 

njihovo očuvanje, te sustavno praćenje stanja (monitoring). 

U skladu sa zahtjevima očuvanja prirodnog okoliša područje obuhvata 

Prostornog plana uređenja Grada Benkovca ulazi svojim većim dijelom u 

preliminarnu Nacionalnu ekološku mrežu Hrvatske (NEN) i to kao dio 

prijelazne zone i središnjih jezgara NEN-a, a odnosi se na područje Vranskog 

jezera, sjeverozapadne Dalmacije i šume cera i hrasta medunca oko Vranskog. 

Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene 

vrste i staništa. Sastoji se od središnje jezgre (sadrže najvrjednija područja za 

ugrožene vrste i stanišne tipove u Hrvatskoj i one zaštićene EU Direktivom o 

pticama i Direktivom o staništima), koridore poput mostova koji povezuju 

središnje jezgre tako da vrste mogu između njih komunicirati i migrirati i 

prijelazne zone koje štite ekološku mrežu od mogućih negativnih vanjskih 

utjecaja (onečišćenje, isušivanje i drugo). Područja obnove se planiraju kad je 

potrebno obnoviti ili ponovo uspostaviti degradirana staništa kao dijelove 

ekološke mreže kako bi se osigurala njezina funkcionalnost. 


15


Nacionalna ekološka mreža na području Grada Benkovca je prikazana u 

grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, 

uređenje i zaštitu prostora". 

U području obuhvata Grada Benkovca nalaze se dva područja važna za ptice: 

„Ravni Kotari“ i Krka i okolni plato“. 

Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, 

sječa ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva, te držanje i 

trgovina sa istim. Također je zabranjeno hvatati, držati i/ili ubijati strogo 

zaštićene životinje. Korištenje strogo zaštićenih divljih svojti dopušteno je na 

način i u količini da se njihove populacije na državnoj ili na lokalnoj razini ne 

dovedu u opasnost, za što ministar nadležan za zaštitu prirode i ministar 

nadležan za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo svaki u svom 

djelokrugu propisuju mjere zaštite zaštićenih divljih svojti. 

Direktiva o pticama donesena je 1979.g. s ciljem očuvanja svih divljih ptičjih 

vrsta i njihovih važnih staništa na teritoriju EU. 

Direktiva o staništima donesena je 1992.g. s ciljem očuvanja biološke 

raznolikost članica EU kroz zaštitu staništa divlje flore i faune. 

Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o svim svojtama (vrstama ili 

podvrstama) koje se smatraju ugroženim temeljem znanstvene procjene prema 

međunarodnim kriterijima koje je postavila Međunarodna unija za zaštitu prirode 

IUCN. 

Prilikom provedbe ovog Plana moraju se konzultirati gore navedeni dokumenti. 

Zaštićene i ugrožene vrste za šire područje Grada Benkovca utvrđene su u 

sljedećim crvenim knjigama: Crvena knjiga ugroženih sisavaca Hrvatske, 

Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Crvena knjiga ugroženih vodozemaca i 

gmazova Hrvatske, Crvena knjiga slatkovodnih riba. 

Na području Grada Benkovca je također ugroženo i na europskoj razini 

zaštićeno Direktivom o staništima sedam tipova staništa. U Hrvatskoj su ista 

zaštićena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i 

rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova. (Karta 

staništa za Grad Benkovac nalazi se u prilogu tekstualnog dijela ovog Plana). 

GRADITELJSKA POVIJESNO-KULTURNA BAŠTINA 

Nakon dijela teksta 

„Prema podacima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine 

Konzervatorskog odjela u Zadru na prostoru Grada Benkovca nalaze se 

sljedeća nepokretna kulturna dobra:...“ 

spisak nepokretnih kulturnih dobara treba nadopuniti sljedećim: 

Benkovačko selo 

dio seoskog naselja 

Bjelina 


prapovijesni lokalitet Gradina 

crkva Sv. Petke (Paraskeve) 

16


Lisičić 

Nadin 

Podgrađe 

Podlug 

Radošinovci 

Smilčić 

Šopot 

Tinj 

Zagrad 

seosko naselje – zaseoci Bačići, Uskoci i Žilići 

gradina – Vijenac 

gradina – Nedinum (Nadin) 

gradina – Križova glavica 

seosko naselje Čerine 


ostaci gradinskog naselja – brdo Visoka 


neolitsko naselje – položaj Barica 

kaštel – civilna građevina 

arheološki lokalitet – Dračice 

arheološki ostaci crkve Sv. Petra – Bubnjane 

mlin u blizini izvorišta Kakma – pojedinačna etnološka građevina 

seosko naselje – zaseok Erlići 

seosko naselje 

rimska vila ispred crkve SV. Marije 

srednjovjekovna nekropola na Bašića zemlji 

starohrvatska nekropola na padini Runjavice 


UREĐENJA/ 3.4. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA/ 

3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA 

PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE 


17


Tablica se mijenja kako slijedi: 

Red. 

broj 

Naziv županije/općine/grada 

GRAD BENKOVAC 

Oznaka Ukupno 

ha 

% od površine 

grada 

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 

2.1. Zaštićena prirodna baština 

- park prirode 

PP 463 

0.9 

- značajni krajobraz 

84,61 

0,16 

- osobito vrijedan predjel: 

• prirodni krajobraz 

41,54 

0,08 

• park šuma 

10,67 

0,02 

• spomenik parkovne 

1,5 

0,003 

arhitekture 

2.2. Zaštićena graditeljska baština 

- arheološka područja 185,02 0,35 

Grad ukupno 51619 100 

Napomena ispod tablice se briše. 

* 

* 

* 

stan/ha 

ha/stan* 

0,02 

0,003 

0,001 

- 

- 

0,007 


UREĐENJA/ 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA/ 3.5.1. 

PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV/ 3.5.1.6. Telekomunikacijski 

promet 

Dio teksta: 

„Za novu lokaciju baznih postaja pokretnih komunikacija (sustavi mobitel 

NMT450 i GSM CRONET) planirana je pogodnija lokacija u Benkovačkom Selu, 

sa koje se postiže bolja pokrivenost signalom.“ 

se mijenja i glasi: 

U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje 

poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenja novih usluga i 

tehnologija (UMTS i sustavi slijedećih generacija). Uz postojeće i trenutno 

planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata Prostornog plana 

uređenja grada Benkovca, istim se u skladu sa potrebama i daljnjim razvojem 

mreža pokretnih komunikacija predviđa izgradnja i postavljanje dodatnih 

osnovnih postaja, koje se mogu instalirati u građevinskim područjima i izvan 

njih, vodeći računa o skladnom uklapanju u urbani i prirodni okoliš. 

Infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju 

koncesionari na području mobilnih telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvih 

objekata ulazi u red građevina od državne važnosti, jer prema Zakonu i 

Pravilniku o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja 

mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije 

cestovne i željezničke prometne pravce, te važnije plovne putove na 

unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Zbog potrebe 

izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, 


18


grade se objekti takve telekomunikacijske infrastrukture, uz poštivanje uvjeta 

građenja koji su zakonom propisani za takve vrste građevina. 


UREĐENJA/ 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA/ 3.5.3. 

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV/ 3.5.3.1. Vodoopskrba 


Vodoopskrba 

U ovom Prostornom planu uređenja Grada Benkovca prihvaćena je koncepcija 

razvoja vodoopskrbe definirana i razrađena u idejnom rješenju “Vodoopskrba 

područja u zoni odgovornosti Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac”, izrađenom 

2004. godine od “Infra projekt” d.o.o. iz Splita. 

Obzirom na topografske karakteristike terena, postojeću izgrađenost 

vodovodnog sustava i važeću projektnu dokumentaciju vodoopskrba naselja na 

cjelokupnom području Grada Benkovca trajno i kvalitetno se rješava preko 

nekoliko tehničko-tehnoloških cjelina, a prema sljedećoj prostornoj raspodjeli: 

• sjeverozapadni dio, 

• jugozapadni dio (područje Polačkog bazena), 

• središnji dio (područje grada Benkovaca), 

• jugoistočni dio i 

• sjeveroistočni dio. 

Centralna razdjelnica ovih područja je sam grad Benkovac, gdje se sastaju i 

razdvajaju svi postojeći i budući vodoopskrbni pravci. 

Sjeverozapadno područje 

Sjeverozapadno područje Grada Benkovca ulazi u sastav šireg okolnog 

područja Zadarske županije koje obuhvaća i područja općina: Novigrad, 

Posedarje, Zemunik Donji, Galovac, Škabrnje, Sukošan i Sveti Filip i Jakov. 

Tehničko rješenje vodoopskrbe obrađeno je u idejnom rješenju “Vodoopskrba 

istočnog pravca regionalnog sustava zadarskog zaleđa”, izrađenom 2003. 

godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba. 

Vodoopskrba ovog područja je iz dva smjera. Jedan smjer je preko crpne 

postaje “Grgurica”, a drugi preko vodospremnika “Vojvodić”, odnosno s ogranka 

magistralnog cjevovoda CP “Karin” – vodospremnik “Atlagić”. Razgraničenje 

sustava opskrbe iz CP “Grgurica” i sustava iz vodospremnika “Vojvodić” je 

ogranak u naselju Islam Grčki prema vodospremniku “Podgradina”. 

Iz sustava CP “Grgurica” izravno se u konačnosti rješava vodoopskrba dijela 

naselja Islam Grčki i naselja: Biljane Donje, Nadin, Raštević, Zagrad i 

Zapužane. 

Naselje Lišane Tinjske i naselje Tinj, kao i Općina Polača, opskrbljuju se preko 

vodospremnika “Polača nova”, koja se u ovisnosti o uspostavi modela 

upravljanja može puniti iz sustava CP “Grgurica”, ili iz sustava s izvorišta 

Kakma. 


19


Preko spoja na tlačno-gravitacijski cjevovod CP “Polača nova” - vodospremnik 

“Grubića Glavica” ostavljena je mogućnost opskrbe vodom i grada Benkovca iz 

ovog sustava. 

Opskrba se vrši preko magistralnog cjevovoda trasa kojeg je duž koridora 

autoceste A1, s početkom u crpnoj postaji “Grgurica” preko koje iz Regionalnog 

vodovoda Zrmanja-Zadar u predmetno područje dolazi količina vode od 21,8 l/s. 

Osnovni pravac je CP “Grgurica” – vodospremnik “Zemunik Gornji” – CP 

“Biljanje Donje” – vodospremnik “Marići” – spoj na tlačni cjevovod ACC DN 200 

mm od crpne postaje “Polača” do vodospremnika “Grubića Glavica”. 

Zbog rješavanja vodoopskrbe na širem okolnom području ovog dijela Zadarske 

županije prioritet izgradnje I. faze ovog sustava na području Grada Benkovca je 

dio od CP “Grgurica” do uključivo s vodospremnikom “Zemunik Gornji” (k.d. 

170,00 m.n.m., V=3000 m 3 ). U II. fazi je razvoj ovog sustava, što obuhvaća 

izgradnju crpne postaje “Biljanje Donje”, vodospremnika “Marići” (k.d. 225,00 

m.n.m., V=1000 m 3 ) i cjevovoda do spoja na tlačni cjevovod ACC DN 200 mm 

od crpne postaje “Polača” do vodospremnika “Grubića Glavica”. 

Iz sustava vodospremnika “Vojvodić” (k.d. 265,00 m.n.m., V=1000 m 3 ), odnosno 

s ogranka magistralnog cjevovoda CP “Karin” – vodospremnik “Atlagić” rješava 

se u konačnosti vodoopskrba naselja: Kula Atlagić, Korlat, Biljane Gornje, 

Smilčić, Donji Kašić i većeg dijela naselja Islam Grčki, a preko vodospremnika 

“Opčić” (k.d. 231,00 m.n.m., V=1000 m 3 ), crpne postaje “Opačić”, 

vodospremnika “Dukići” (k.d. 296,50 m.n.m., V=100 m 3 ) i pripadajuće 

vodovodne mreže. 

Za kvalitetno rješenje vodoopskrbe naselja Donji Kašić mora se izgraditi crpna 

postaja “Donji Kašić”. 

Konačno rješenje vodoopskrbe za naselje Donji Karin je preko vodospremnika 

“Karin Donji” (k.d. 175,00 m.n.m., V=200 m 3 ) koji će se puniti s tlačnog 

cjevovoda CP “Karin” - vodospremnik “Vojvodići”. U I. fazi naselje Karin Donji 

može se spojiti na sustav CP “Karin” – Pridraga – Novigrad, a sve do 

iskorištenja kapaciteta. 

Skorom izgradnjom cjevovoda DN 150 i 100 mm od naselja Korlat do PUO 

Nadin na autocesti A1 stvara se mogućnost rješavanja vodoopskrbe naselja 

Nadin iz vodospremnika “Vojvodić”, što može funkcionirati sve do izgradnje 

sustava s CP “Grgurica”. 

Jugozapadni dio (područje Polačkog bazena) 

Tehničko rješenje vodoopskrbe ovog područja obrađeno je najprije u idejnom 

rješenju “Vodoopskrbni podsustav Polačkog bazena”, izrađenom 2002. godine 

od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba. Isto je nadopunjeno u idejnom rješenju 

“Vodoopskrba istočnog pravca regionalnog sustava zadarskog zaleđa”, 

izrađenom 2003. godine od “Hidroprojekt-ing” iz Zagreba. 

Ovo područje obuhvaća naselja: Lišane Tinjske, Tinj, Raštević, Zagrad i 

Zapužane na području Grada Benkovca, te područje Općine Polača 


20


Naselja: Lišane Tinjske i Tinj, kao i područje Općine Polača opskrbljuju se preko 

vodospremnika “Polača nova” (k.d. 150 m.n.m., V=1500 m 3 ), koji se u ovisnosti 

o uspostavi načina upravljanja može puniti s izvorišta Kakma, kao i iz pravca 

CP “Grgurica” preko cjevovoda koji će se spojiti na tlačno-gravitacijski cjevovod 

CP “Polača nova” - vodospremnik “Grubića Glavica”. 

Naselja: Zagrad, Raštević i Zapužane, kao i naselje Nadin opskrbljuju se preko 

vodospremnika “Marići” (k.d. 225,00 m.n.m., V=1000 m 3 ) iz sustava s CP 

“Grgurica”. 

Središnji dio (područje grada Benkovca) 

Ovo područje ima definirani vodoopskrbni sustav koji je podijeljen u tri zone: 

nisku, srednju i visoku. Osim grada Benkovca obuhvaća još i naselja: Kula 

Atlagić, Benkovačko selo, Buković, Podgrađe, Šopot i Podlug. 

Niska zona opskrbe je do kote cca 180 m.n.m.. Centralna građevina je 

vodospremnik “Grubića Glavica” (k.d. 206,00 m.n.m., V=1650 m 3 ), koji će se u 

konačnosti moći puniti iz tri smjera: iz smjera CP ”Karin” preko vodospremnika 

“Atlagić” (k.d. 248,00 m.n.m., V=2000 m 3 ), iz izvorišta Kakma preko CP 

“Polača” i iz smjera CP “Grgurica” preko spoja na tlačno-gravitacijski cjevovod 

CP “Polača nova” - vodospremnik “Grubića Glavica”. 

Srednja zona opskrbe je od kote 180 m.n.m. do kote cca 215 m.n.m.. Opskrba 

srednje zone grada Benkovca, dijela naselja Kula Atlagić, većeg dijela naselja 

Benkovačko selo i dijela naselja Buković je preko sustava CP ”Karin” - 

vodospremnik “Vojvodići” - vodospremnik “Atlagić”. 

Jedan dio srednje zone grada Benkovca opskrbljuje se preko vodospremnika 

“Ćućur” (k.d. 243,00 m.n.m., V=100 m 3 ) u koji se prepumpava voda iz niske 

zone preko crpne postaje “Košević”. 

Niska i srednja zona odijeljene su zasunima. 

Visoku zonu opskrbe, iznad kote 215 m.n.m. koja je trenutno riješena preko 

hidroforskog postrojenja (dio naselja Benkovačko selo), treba prespojiti na 

cjevovod koji spaja vodospremnik “Buković Gaj” i crpnu postaju “Lisičić” i koji je 

dio visoke zone sjeveroistočnog dijela Grada Benkovca. 

Na užem području grada Benkovca treba pristupiti sanaciji postojeće dotrajale 

vodovodne mreže kako bi se otklonili gubitci u sustavu. 

Na ulazu u vodospremnik “Grubića Glavica” mora se ugraditi regulacijski ventil 

punjenja kako bi se spriječila mogućnost da niska zona grada dođe pod tlak 

vodospremnika “Atlagić”. 

U konačnosti mora se kroz grad Benkovac izgraditi novi cjevovod srednje zone 

DN 300 mm koji će se spojiti na postojeći cjevovod od vodospremnika “Atlagić” 

do vodospremnika “Grubića Glavica” i koji produžuje prema naselju Kožlovac i 

Općini Lišane Ostrovačke. Ovaj cjevovod ima dvostruku funkciju: transport 

potrebnih količina vode prema Općini Lišane Ostrovačke i povrat vode preko 

CP “Kožlovac”. 


21


Jugoistočno područje 

Jugoistočno područje Grada Benkovca obuhvaća naselja: Miranje, Ceranje 

Gornje, Ceranje Donje, Pristeg, Dobra Voda, Perušić Benkovački, Kolarina, 

Kožlovac, Donji Lepur, Bulić, Vukšić, Prović i Radošinovci, te naselja: Lišane 

Ostrovačke i Ostrovica na području Općine Lišane Ostrovačke. 

Naselja: Miranje, Ceranje Gornje, Ceranje Donje, Pristeg i Dobra Voda imaju 

riješenu vodoopskrbu preko priključnih ogranaka na glavni transportni cjevovod 

DN 300 mm na pravcu vodospremnik “Atlagić” - vodospremnik “Grubića 

Glavica” – naselje Budak – naselje Stankovci. 

Naselje Radošinovci ima riješenu vodoopskrbu sa šibenske strane preko 

ogranka koji je priključen na izgrađeni sustav CP “Štadin” - vodospremnik 

“Zibonoga”. 

Vodoopskrba jugoistočnog područja definirana je pravcem vodospremnik 

“Atlagić” – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Donji Lepur - 

vodospremnik “Gladuša” – Bulić – Lišane Ostrovičke – Ostrovica i ogrankom 

vodospremnik “Gladuša” – Vukšić – Prović. Na taj način rješava se 

vodoopskrba naselja na području Grada Benkovca: Kožlovac, Donji Lepur, 

Bulić, Perušić Benkovački, Kolarina, Podgrađe, Vukšić i Prović, te naselja na 

području Općine Lišane Ostrovačke. 

Kad se, u faznoj izgradnji ovog vodovodnog sustava, izgradi vodospremnik 

“Gladuša” (k.d. 218,00 m.n.m., V=1000 m 3 ) može se isti puniti preko cjevovoda 

koji se na području naselja Buković priključuje na cjevovod visoke zone između 

vodospremnika “Buković Gaj” i crpne postaje “Lisičić”. Nedostatak je što se 

potrebna količina vode mora najprije dizati preko crpne postaje “Atlagić” i zatim 

opet reducirati tlak. Nakon izgradnje glavnog cjevovoda niske zone kroz grad 

Benkovac ovo rješenje može se ukinuti, odnosno koristiti kao rezervno rješenje. 

Na ovom području u naselju Kožlovac nalazi se lokalno izvorište Kožlovac koje 

sada nije u javnoj funkciji. Zbog mogućnosti dobivanja dodatnih količina vode 

ovo izvorište treba uključiti u vodoopskrbu, jer je locirano u središtu potrošnje, 

ima povoljan visinski položaj (180,00 m.n.m.) i min. izdašnost 2-15 l/s. Preko 

crpne postaje “Kožlovac” voda se može pumpati u tri smjera: prema 

vodospremniku “Gladuša”, prema vodospremniku “Ćućur”, ili prema 

vodospremniku “Lisičić”. Prethodno je potrebno izvršiti dodatne hidrogeološke 

istražne radove, definirati eksploatacijske količine vode i izraditi rješenje 

optimalnog uključenja ovog izvorišta u sustav. 

U konačnosti crpna postaja “Kožlovac” može funkcionirati kao kontrolno 

regulacijski objekt koji će služiti i za prebacivanje vode iz kistanjskog 

vodovodnog sustava prema području Grada Benkovca. 

Naselje Radošinovci može se u konačnosti prespojiti na sustav od 

vodospremnika “Atlagić” do naselja Stankovci preko cjevovoda DN 150 mm 

dužine cca 2000 m koji treba izgraditi iz smjera naselja Dobra Voda, uz 

ugradnju reducira pritiska. Po potrebi može se izgraditi i vodospremnik 

“Radošinovci” (k.d. 200,00 m.n.m., V=250 m 3 ). 


22


Kako se na jugoistočnom području Grada Benkovca sastaju vodoopskrbni 

sustav Benkovačkog područja (Kakma, Karin, Grgurica), vodoopskrbni sustav 

šibenskog područja (pravac CP “Štadin” - vodospremnik “Zibonoga” – naselje 

Piramatovci), vodoopskrbni sustav kistanjskog vodovoda (pravac vodospremnik 

“Kistanje” – Naselje Đevrske) i nešto dalje vodoopskrbni sustav grada Skradina 

treba u konačnosti fizički međusobno integralno povezati navedene sustave radi 

optimalizacije upravljanja i mogućnosti dobivanja najjeftinije vode u svim 

razdobljima godine. 

Sjeveroistočno područje (visoka zona Grada Benkovca) 

Sjeveroistočno područje Grada Benkovca čini visoku zonu za koju je predviđen 

poseban sustav vodoopskrbe. Obuhvaćena su naselja: Lisičić, Brgud, Popovići, 

Rodaljice, Bruška, Bjelina i Medviđa na području Grada Benkovca, te naselje 

Dobropoljci koje pripada Općini Lišane Ostrovačke i naselje Parčić koje pripada 

Općini Kistanje. 

Opskrba je predviđena sa sustava CP “Karin” – vodospremnik “Atlagić”. 

Za potrebe ovog sustava do sada su u potpunosti ili dijelom izgrađene ove 

vodne građevine: crpna postaja “Atlagić”, vodospremnik “Buković Gaj”, crpna 

postaja “Lisičić” i vodospremnik “Lisičić”, a prema tehničkoj dokumentaciji 

vodoopskrbe istočnog dijela općine Benkovac, izrađenoj 1988. godine od 

“Geoprojekt” iz Splita, te izvedbenim projektima sustava V. “Atlagić” – V. 

“Lisičić” s ograncima, izrađenim 1988. godine od “Geoprojekt” iz Splita. 

Vodospremnik “Lisičić” nije u funkciji i potrebno je izvršiti njegovu sanaciju. 

Sustav započinje u vodospremniku “Atlagić” (k.d. 248,00 m.n.m., V=2000 m 3 ) iz 

kojeg se voda tlači preko crpne postaje “Atlagić” do vodospremnika “Buković 

Gaj” (k.d. 290,00 m.n.m., V=2000 m 3 ). Iz ovog vodospremnika produžuje 

cjevovod do crpne postaje “Lisičić”, odnosno do vodospremnika “Lisičić” (k.d. 

350,00 m.n.m., V=2000 m 3 ). 

Iz vodospremnika “Lisičić” cjevovod se grana u dva smjera. Direktno se 

opskrbljuju naselja: Lisičić i Popovići do zone crpne postaje “Kum”, te naselje 

Brgud do zone crpne postaje “Rodaljice”. 

Prvi ogranak ide do prekidne komore “Popovići” (k.d. 290,00 m.n.m.) iz koje 

jedan cjevovod ide do crpne postaje “Kum”, a drugi cjevovod do crpne postaje 

“Zelići”, i preko kojih se vrši opskrba viših dijelova naselja Popovići. 

Drugi ogranak ide prema naseljima: Brgud i Rodaljice i prema zoni koju pokriva 

crpna postaja “Rodaljice”. S ovog ogranka predviđena je i opskrba vodom 

naselja Dobropoljci u Općini Lišane Ostrovičke. 

Iz crpne postaje “Rodaljice” tlači se voda u vodospremnik “Rodaljice” (k.d. 

390,00 m.n.m., V=500 m 3 ) iz kojeg se cjevovod grana u dva smjera. 

Prvi smjer je prema naselju Bruška. Za kvalitetnu vodoopskrbu ovog naselja 

koriste se još: crpna postaja “Bruška”, vodospremnik “Bruška” (k.d. 460,00 

m.n.m., V=200 m 3 ) i prekidna komora “Bruška” (k.d. 410,00 m.n.m.). 


23


Drugi smjer je prema naselju Bjelina i dalje do naselja Parčić na području 

Općine Kistanje gdje treba izgraditi crpnu postaju “Vojvodići” i vodospremnik 

“Drče” (k.d. 450,00 m.n.m., V=200 m 3 ). 

Kad se u eksploataciju stavi izvorište Golubinka treba na području naselja 

Bjelina izgraditi vodospremnik “Mrkele” (k.d. 330 m.n.m., V=250 m 3 ) u koji će se 

pumpati voda preko crpne postaje “Golubinka”. 

Naselje Medviđa može riješiti vodoopskrbu u sklopu izgradnje dijela vodovodne 

mreže na području Grada Obrovca, tj. iz sustava Kruševo – Zelengrad. 

Na području naselja Medviđa potrebno je izgraditi vodospremnik “Knezi” (k.d. 

460,00 m.n.m., V=50 m 3 ), vodospremnik “Pešići” (k.d. 470,00 m.n.m., V=100 

m 3 ), crpnu postaju “Šarići” i vodospremnik “Adžići” (k.d. 560,00 m.n.m., V=100 

m 3 ). 

Alternativno rješenje vodoopskrbe naselja Medviđa je i izgradnja crpne postaje 

na području naselja Bruška iz koje bi se tlačila voda do već navedenih vodnih 

građevina na području naselja Medviđa. 

Na području naselja Bjelina nalazi se do sada neiskorišteno lokalno izvorište 

Golubinka koje treba uključiti u vodoopskrbu zbog njegove povoljne visinske 

kote (cca 280 m.n.m.) i izdašnosti 8 – 12 l/s. Prethodno treba provesti detaljne 

vodoistražne radove i definirati eksploatacijske količine vode. 

Preko crpne postaje “Golubinka” voda s ovog izvorišta može se pumpati u dva 

smjera: jedan smjer prema cjevovodu između vodospremnika “Rodaljice” i 

crpne postaje “Vojvodići”, a drugi smjer u vodospremnik “Mrkele” (k.d. 330 

m.n.m., V=250 m 3 ) iz kojeg se može opskrbiti naselje Dobropoljci na području 

Općine Lišane Ostrovačke. 

Kako sjeveroistočno područje graniči s vodoopskrbnim sustavima Grada 

Obrovca i Općine Kistanje treba razmotriti i mogućnost rješavanja vodoopskrbe 

ovog područja preko istih. Zbog toga se mora izraditi posebno idejno rješenje za 

cjelokupno sjeveroistočno područje Grada Benkovca i okolno šire područje. 

Smjernice za rješavanje vodoopskrbe 

Potrebna količina vode za rješenje vodoopskrbe na području Grada Benkovca u 

planskom periodu je 138,89 l/s, koja se za sada može u potpunosti osigurati iz 

rijeke Zrmanje i izvorišta Kakma. 

Iz rijeke Zrmanje se preko regionalnog vodovoda Zrmanja - Zadar i 

magistralnog ogranka Benkovac - Stankovci može dobavljati ukupno 141,80 l/s, 

i to: preko crpne postaje “Karin” 120,00 l/s i preko crpne postaje “Grgurica” 

21,80 l/s. 

S izvorišta Kakma može se dobavljati količina vode od 30,00 l/s. 


lokalna izvorišta, te dobavom vode iz okolnih vodovodnih sustava (obrovački, 

kistanjski i šibenski). 

Rješavanje vodoopskrbe na području Grada Benkovca mora se sagledavati na 

način da se omogući razvoj vodovodnog sustava u lokalnom smislu, kao i 

razvoj vodovodnog sustava u globalnom smislu. 


24


U lokalnom razvojnom smislu vodoopskrbu treba, zbog veličine područja, 

topografskih karakteristika terena i postojeće izgrađenosti vodovodne mreže, 

rješavati preko nekoliko tehničko-tehnoloških cjelina. tj. izgradnjom više 

vodovodnih podsustava koji su međusobno povezani, a prema sljedećoj 

prostornoj podjeli: sjeverozapadni dio, jugozapadni dio (područje Polačkog 

bazena), središnji dio (područje grada Benkovaca), jugoistočni dio i 

sjeveroistočni dio. 

U globalnom razvojnom smislu vodoopskrbu treba rješavati vodeći računa o 

širem okolnom području kako bi se omogućilo povezivanje benkovačkog 

vodovodnog sustava s okolnim vodovodnim sustavima: zadarskim, šibenskim, 

obrovačkim i kistanjskim. 

Time bi u globalni sustav šireg prostora bili uključeni svi poznati izvorišni 

kapaciteti šireg područja Ravnih kotara: Zrmanja, Kakma Jaruga, Miljacka i 

Krka, pa bi se stvorile mogućnosti transporta i distribucije dovoljnih količina 

vode u više smjerova ovisno o stvarnim zahtjevima i potrebama potrošača, a 

preko jednog zajedničkog višenamjenskog kontrolno-regulacijskog 

vodoopskrbnog sustava. 

Radi iznalaženja najkvalitetnijeg i najoptimalnijeg rješenja vodoopskrbe mora se 

izraditi sva potrebna projektna dokumentacija u kojoj se obvezatno mora 

razraditi etapna izgradnja pojedinih dijelova buduće vodovodne mreže i odrediti 

prioriteti izgradnje iste. 

Vodovodne građevine moraju se graditi etapno tako da svaka etapa predstavlja 

zaokruženu funkcionalnu cjelinu koja će se u potpunosti uklopiti u konačno 

tehničko rješenje vodoopskrbe. 

Mora se izvršiti sanacija dotrajalih dionica postojećih cjevovoda ugradnjom 

vodovodnih cijevi od kvalitetnog vodovodnog materijala. 

U vodoopskrbni sustav moraju se uključiti lokalna izvorišta, u prvom redu 

izvorište Kožlovac i izvorište Golubinka. Prethodno se moraju izvršiti 

hidrogeološki istražni radovi, definirati eksploatacijske količine i odrediti zone 

sanitarne zaštite. 

Ostala lokalna izvorišta moraju se efikasno zaštititi kako bi se njihova voda i 

dalje mogla koristiti za napajanje stoke i za razne gospodarske potrebe, te za 

vodoopskrbu u izvanrednim situacijama. 

Slivna područja 

Za potrebu određivanja slivnih područja i provođenja zaštite od onečišćavanja 

podzemnih i izvorišnih voda na području Grada Benkovca do sada je izrađena 

sljedeća dokumentacija u kojoj su obrađeni izvršeni hidrogeološki radovi: 

• Hidrogeološka studija Ravni kotari - Bukovica, (Institut za geološka 

istraživanja - Zagreb, 1976. god.), 

• Izvorište Kakma- Zaštita voda i mogućnost veće eksploatacije (Institut za 

geološka istraživanja - Zagreb, 1990. god.), 


25


• Hidrogeološki istražni radovi za prijedlog zona sanitarne zaštite za 

crpilišta zadarskog vodovoda, slivno područje Bokanjac - Poličnik (Institut 

za geološka istraživanja - Zagreb, 1994. god.). 

Prema "Hidrogeološkoj studiji Ravni kotari - Bukovica" pojedini dijelovi Grada 

Benkovca ulaze u sastav ovih slivnih područja: 

• sliv Bokanjac - Poličnik, 

• sliv Vranskog polja i jezero, 

• sliv Novigradsko i Karinsko mora, 

• sliv Zrmanje, 

• sliv Krka, 

• sliv Miljacka. 

Do sad su utvrđene detaljne zone sanitarne zaštite za slivno područje Bokanjac 

- Poličnik, a na osnovi elaborata "Hidrogeološki istražni radovi za prijedlog zona 

sanitarne zaštite za crpilišta zadarskog vodovoda, slivno područje Bokanjac – 

Poličnik". Na ovom slivnom području moraju se provoditi zaštitne mjere prema 

odredbama iz "Odluke o određivanju zona sanitarne zaštite izvora vode za piće" 

(Službeni glasnik Zadarske županije 3/98). 

Također su utvrđene detaljne zone sanitarne zaštite za izvorište Kakma, a 

prema elaboratu "Izvorište Kakma - Zaštita voda i mogućnost veće 

eksploatacije". 

Za ostala slivna područja na području Grada Benkovca moraju se što prije 

utvrditi detaljne zone sanitarne zaštite, izraditi odgovarajuća Odluku o 

utvrđivanju zona sanitarne zaštite i provesti postupak o prihvaćanju iste od 

strane županijske skupštine Zadarske županije. 

Zaštitne mjere moraju se provoditi prema postojećem Pravilniku o zaštitnim 

mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. 


UREĐENJA/ 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM 

Iza teksta: 

„Sukladno tome i lokaciju za deponij smeća treba odrediti u području manje 

propusnih stijena i relativno slabim kretanjem podzemnih voda.„ 

treba ubaciti sljedeći tekst: 

Osim navedenog lokacija deponija uz Kličevicu nije pogodna i zbog blizine 

izgrađene Jadranske autoceste (A1). 

Dio teksta: 

„Nakon izvršene prospekcije prostora, predloženo je rješenje na području južno 

od naselja Biljane, koje također ne zadovoljava potrebe trajnog rješavanja 

centralnog deponija za grad Benkovac. 

Stoga ovim Planom predlažemo korištenje postojećeg odlagališta otpada, ali 

samo do donošenja Studije o zbrinjavanju otpada na području Zadarske 

županije, odnosno odabira mogućih lokacija na području grada Benkovca. 


26


Postojeće odlagalište otpada potrebno je obvezno sanirati i poboljšati sanitarnotehničke 

uvjete same lokacije, uz obvezne mjere nadzora i praćenja postupanja 

s otpadom, a u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za postupanje sa otpadom.“ 

treba zamijeniti sljedećim tekstom: 

U nedostatku kvalitetnijih rješenja iznađena je lokacija Ljubčen (Miranje donje) 

za privremeno odlagalište otpada za potrebe Grada Benkovca koja u svemu 

mora biti izgrađena i korištena u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za 

postupanje sa otpadom. 

Najnovijom Izmjenom i dopunom prostornog plana županije Zadarske, 

županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom je planiran na području 

Grada Benkovca, na lokaciju Biljane donje (označen u grafičkom dijelu). Ovom 

Izmjenom i dopunom se utvrđuje predložena lokacija kao centralno odlagalište 

za cijelu Zadarsku županiju, time i Grad Benkovac. Način i korištenje odlagališta 

će se utvrditi Studijom o zbrinjavanju otpada na području Zadarske županije. Do 

realizacije regionalnog centra za zbrinjavanje otpada za Zadarsku županiju, 

odnosno Studije o zbrinjavanju otpada, za potrebe Grada Benkovca će se 

koristiti privremeno odlagalište na lokaciji Ljubčen. 


UREĐENJA/ 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

U dijelu teksta „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš uslijed 

djelovanja prometne i druge infrastrukture su:“ 

iza zadnje alineje treba dodati sljedeće: 

Sa ciljem sprječavanja i drugih nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno se 

pridržavati sljedećih mjera: 

• Za planirane zahvate u prirodi koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati 

bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost / 

prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o 

zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja 

tog ekološkog značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. 

• Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje 

neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih 

izvora, 

• Trase infrastrukturnih objekata treba usmjeriti i voditi tako da se koriste 

zajednički koridori, te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito 

vrijedne, 

• Korištenje prirodnih dobara treba sukladno Zakonu o zaštiti prirode provoditi 

temeljem planova gospodarenjem prirodnim dobrima koji moraju sadržavati 

uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave (ministarstva 

nadležnog za poslove zaštite prirode), 

• U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, 

istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi trendove koji ugrožavaju 


27


krajobrazne vrijednosti, te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće 

narušavati izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski 

vrijedne točke te vrhove uzvisina, 

• Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati 

i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama 

stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkom stanišnim tipovima, te 

mjerama za očuvanje stanišnih tipova. 


28


Na temelju članka 100. i 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) i 

Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Benkovca, („Službeni glasnik 

Grada Benkovca“ 1/2006), suglasnosti Župana Zadarske županije KLASA: 350-02/08- 

01/05 Urbroj: 2198/1-01-08-2 od 18. ožujka 2008. i suglasnosti Ministarstva zaštite 

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 350-02/08-04/109 Urbroj: 531-06- 

08-2 od 26. ožujka 2008. gradsko vijeće Grada Benkovca na svojoj 17. sjednici 

održanoj dana 31. ožujka 2008. donosi: 

ODLUKU 

o donošenju 

Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Benkovca 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 

A. OPĆE ODREDBE 

Članak 1. 

Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Grada Benkovca izmijenio se i 

dopunio dio Obrazloženja izvornog plana koje je i dalje na snazi, a u potpunosti 

su izmijenjene Odredbe za provođenje i svi grafički dijelovi plana (svi 

kartografski prikazi u mjerilu 1:25000 i 1:5000). 

Članak 2. 

Ovom se Odlukom donose Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada 

Benkovca za razdoblje do 2015g.. 

Članak 3. 

Izmjene i dopune prostornog plana Grada Benkovca (u daljnjem tekstu Plan) su 

izrađene u skladu sa Prostornim planom Zadarske županije i Zakonom o 

prostornom uređenju i gradnji. 

Članak 4. 

Planom se uvjetuje primjena svih prostornih i razvojnih kriterija iz PPUŽ-e, a 

odnose se na planirano područje. 

Planom se usmjerava prostorni razvoj na pripadajućem teritoriju Grada, 

izgradnja naselja i objekata, uređenje i korištenje prostora, te zaštita i 

unapređenje kulturno-povijesne i prirodne baštine. 

Članak 5. 

Ovim planom obuhvaćen je čitav prostor administrativne cjeline Grada 

Benkovca sa naseljima: grad Benkovac, Benkovačko selo, Bjelina, Brgud, 

Bruška, Buković, Bulić, Dobra voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, 


29


Donji Kašić, Donji Lepuri, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, 

Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, 

Perušić Benkovački, Perušić donji, Podlug, Podgrađe, Popovići, Pristeg, Prović, 

Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad, 

Zapužane ( 41 naselje), u zakonom utvrđenim granicama. 

Manji dio prostora grada Benkovca se nalazi u granicama Parka prirode 

"Vransko jezero" i obuhvaćen je posebnim planom uređenja, pa se ovim 

Planom detaljnije ne obrađuje. 

Članak 6. 

Ovaj Plan je zakonom utvrđena osnova za izradu i donošenje svih razvojnih 

programa, urbanističkih i detaljnih planova na prostoru grada Benkovca, a za 

prostor unutar Parka prirode „Vransko jezero“ primjenjivati će se kriteriji iz 

posebnog plana. 

Plan sadrži i detaljno razrađuje koncepciju uređenja prostora i Odredbe iz PPŽa, 

razgraničenje prostora prema namjeni i posebnim obilježjima, te pobliže 

određuje sve elemente iz toga plana. 

Članak 7. 

Ovim Planom, osim elemenata iz prethodnoga članka određeni su ciljevi 

prostornog razvoja lokalnog značenja: 

- uređenje građevinskih područja naselja razgraničena na izgrađene i 

neizgrađene dijelove 

- uređenje građevinskog područja turističko-ugostiteljske djelatnosti 

- izgradnja objekata i sadržaja izvan građevinskih područja 

- razmještaj gospodarskih (proizvodnih i poslovnih) i društvenih funkcija 

- namjena prostora i uvjeti korištenja i zaštite priobalja i podmorja 

- planiranje mreže komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada 

- definiranje područja i cjelina za koje će se izrađivati urbanistički ili detaljni 

planovi uređenja 

Članak 8. 

U svrhu provedbe Plan sadrži i : 

- lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgrađenim područjima za 

koja se ne donose urbanistički ili detaljni planovi uređenja 

- lokacijske uvjete za zahvate u prostoru koje je moguće provoditi izvan 

građevinskih područja 

- mjere korištenja i zaštite prostora i okoliša, te druge mjere od važnosti 

za uređenje obuhvaćena područja 


30


Članak 9. 

Plan je sadržan u elaboratu : "Izmjene i dopune prostornog plana uređenja 

grada Benkovca" koji je izradio GIN - COMPANY d.o.o. Zadar i ima priloge, u 

tekstualnom dijelu : 

I. OBRAZLOŽENJE 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 

u grafičkom dijelu kartografske prikaze : 

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (mj. 1 : 25 000) 

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mj. 1 : 25 000) 

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 

(mj. 1 : 25 000) 

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I DRUGIH SADRŽAJA 

(mj. 1 : 5000) 


31


B. PROVEDBENE ODREBE 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA 

PODRUČJU GRADA 

1.1. KORIŠTENJE PROSTORA 

Članak 10. 

Ovim se Planom utvrđuje potreba korištenja prostora u granicama Grada 

Benkovca za slijedeće osnovne namjene : 

- građevinsko područje naselja, gdje je glavna namjene stanovanje s 

pratećim funkcijama, a sastoji se od izgrađenoga i neizgrađenog dijela (u 

daljnjem tekstu GP) (S) 

- građevinska područja za gospodarske namjene - proizvodne djelatnosti 

(industrija i zanatske) (I) i poslovna namjena – pretežito trgovačka (K2) 

- građevinsko područje turističke-ugostiteljsko namjene, gdje je osnovna 

aktivnost boravak turista te smještaj posebnih sadržaja turističke 

djelatnosti (T2) 

- područja za istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina (Ex i E3) 

- površine poljoprivredne namjene, sa karakterom intenzivne poljoprivredne 

proizvodnje, koja je primjerena pedološkim, klimatskim i drugim 

karakteristikama podneblja (P) 

- šumske površine - zaštitne (obrasle i neobrasle površine), postojeće, ali i 

nove koje će u sklopu prostornog plana imati odgovarajuću fizičku 

vrijednost (Š) 

- površine priobalnog pojasa mora sa pripadajućim akvatorijem- kupališnorekreacijskih 

sadržaji (R); golf igralište (R1); aquapark- rekreacija na vodi 

(R5) 

- vodene površine (vodotoci, jezera, akumulacije i retencije) 

- površine infrastrukturnih sustava 

- groblja 

- površine autohtonog pejzaža, značajne topografije i prirodnih fenomene 

(ZK) 

- povijesno-graditeljske cjeline, područja graditeljske i spomeničke baštine i 

arheološka područja 

Osnovna namjena površina za cjelokupno područje obuhvata Plana prikazana 

je u grafičkom prilogu „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000. 

Članak 11. 

Namjena površina pojedine prostorne zone uvjetovana je prirodnim datostima i 

stvorenim mogućnostima na određenom prostoru koji osiguravaju nesmetano 

odvijanje isključivo jedne ili više srodnih namjena. 


32


1.1.1. Kriteriji za određivanje namjene površina 

Članak 12. 

Ovim se planom utvrđuju opći kriteriji za određivanje namjene površina i to : 

- prostor kao ograničeni resurs koristiti krajnje racionalno i strogo 

namjenski. To prvenstveno pretpostavlja poštivanje principa organskog 

širenja naselja u okvirima zadanih mjerila i utvrđenih granica građevinskih 

područja 

- potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri štititi i unapređivati postojeće 

vrijednosti okoliša kao što su more i priobalje, poljoprivredne površine i 

karakteristične prirodne cjeline pejzaža. Svaki oblik iskorištavanja ovih 

prostora za neku namjenu mora se provoditi krajnje restriktivno i samo 

onda kada je to neophodno 

- u definiranju uvjeta za formiranje granica građevinskih područja naselja 

primijenjeno je pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura na 

koje će se vezati nova izgradnja. Pri tome se razlikuje izgrađeni dio 

naselja i neizgrađeni dio naselja - zone proširenja naselja 

- širenje građevinskih područja naselja, gdje je to potrebno, usmjeravano je 

u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja i zgušnjavanja 

urbane strukture u logičnu cjelinu. Kriteriji koji određuju potrebu širenja 

naselja zasnivaju se na broju postojećih i povremenih korisnika te za 

osiguranje prostora za javne potrebe 

- svako osnivanje novih građevinskih područja temelji se na postojećoj 

planerskoj dokumentaciji kojom je to bilo utvrđeno i kriterijima propisanim 

u Prostornom planu Županije, Programu prostornog uređenja Republike 

Hrvatske i iskazanim interesima 

- važan element u formiranju građevinskih područja je vrijednosni sustav 

uređenja građevinskog zemljišta. To pretpostavlja neophodnu potrebu 

komunalne opremljenosti prostora, pri čemu treba posvetiti posebnu brigu 

racionalizaciji uređenja svih infrastrukturnih sustava. 

- za formiranje svih građevinskih područja važan element je zakonska 

regulativa kojom je utvrđen način uporabe i eksploatacije prostora kao što 

su poljoprivredne i šumske površine, vodna dobra i drugo 

- kod osnivanja građevinskog područja za turističko-ugostiteljsku namjenu 

važan element je zatečeno stanje, projekcija potencijalnih kapaciteta u 

PPŽ-u, te mogućnosti racionalnog opremanja prostora infrastrukturnim 

uređajima 

- osnivanje građevinskog područja za gospodarske djelatnosti temelji se na 

dosadašnjim aktivnostima i onima koje se mogu očekivati u planskom 

periodu. U području ovih aktivnosti poseban se naglasak stavlja na 

provedbu temeljite sanacije postojećih kapaciteta 

- za utvrđivanje lokacija sportsko-rekreacijskih, izletničkih i sličnih sadržaja 

potrebno je izraditi detaljnu valorizaciju svih potencijalnih lokaliteta i kroz 

poseban program definirati pravu namjenu. Ovim Planom se posebno 

ističe područje uz Vransko jezero za sportsko-rekreacijske aktivnosti koje 

treba posebno oprezno odrediti sa ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti tog 

prostora. Svi potencijalni programi moraju se u konačnici usuglasiti sa 

konceptom uređenja i zaštite Prostornog plana uređenja "Vransko jezero" 


33


- sve postojeće lučice (privezišta) na području pripadajućeg akvatorija ovim 

se Planom određuju kao mjesta za osiguranje dovoljnog broja vezova za 

potrebe lokalnog stanovništva 

- u koncipiranju koridora infrastrukturnih uređaja (prometnice, 

elektroopskrba, vodovodi i sl.), kroz detaljnu urbanističku dokumentaciju 

potrebno je izraditi posebne studije utjecaja na okoliš za one dijelove 

uređaja koji moraju biti locirani u posebno krajobrazno vrijednim i 

zaštićenim područjima 

- u zaštiti prostora posebnu važnost pridaje se prostoru oko Vranskog 

jezera i dolini rijeke Karišnice. Temeljem odredbi iz PPŽ-a dolina rijeka 

Karišnice je nominirana kao osobito vrijedno područje i dio prirode koje je 

potrebno uz postojeći stupanj zaštite dodatno valorizirati i odrediti 

potreban stupanj zaštite 

- sva građevinska područja naselja i zatečene gospodarsko-proizvodne 

zone moraju se podvrći posebnom režimu zaštite i nadzora 


34


2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 

Članak 13. 

Ovim Planom na prostoru Grada Benkovca definirane su građevine od važnosti 

za Državu Hrvatsku i Županiju, a funkcijom i kategorijom su označene u 

grafičkom dijelu i provedbenim odredbama Prostornog plana Zadarske 

županije. 

Članak 14. 

Infrastrukturne građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području 

Grada Benkovca su: 

Prometne građevine 

- Jadranska autocesta s priključkom Benkovac (A1) 

- sve javne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima koje imaju 

karakter državne ceste: 

- D27 koja povezuje međusobno Gračac, Obrovac i Benkovac, 

- D56 koja povezuje međusobno Islam Latinski, Smilčić, Benkovac, 

Skradin, Drniš i Sinj 

- D502 koja povezuje Zadar, Zemunik, Smilčić i Karin 

- D503 koja međusobno povezuje Benkovac (Šopot) i Biograd na moru 

- postojeća željeznica (magistralna pomoćna pruga Zadar-Knin) 

- brza Jadranska željeznica (potencijalna) 

Energetske građevine 

- dalekovodi i transformatorska postrojenja 110kv 

- građevine za transport plina regionalnog plinovoda Benkovac-Zadar 

(potencijalno) 

- mjerno redukcijske stanice – MRS Benkovac (plin) (potencijalno) 

Vodne građevine 

- ogranak magistralnog cjevovoda Benkovac-Zadar koji ulazi u sastav 

vodoopskrbnog regionalnog sustava “Zrmanja-Zadar” 

- rezerve podzemnih voda I. kategorije (potencijalne) 

Građevine za zaštitu voda 

- sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta većeg od 

25000 ES (potencijalno) 

Građevine eksploatacije mineralnih sirovina 

- eksploatacija kamena Benkovac 

Zaštitne, regulacijske i melioracijske vodne građevine 

- akumulacija Vlačine 

- retencija Kličevica 

- tunel Tinj 


35


- zaštitni nasipi Nadinskog blata 

- ostale zaštitne, regulacijske i melioracijske vodne građevine na 

melioracijskim sustavima Ravnih Kotara, odnosno Grada benkovca 

Građevine na zaštićenom području 

- na prostoru Parka prirode „Vransko jezero“ (potencijalne) 

Proizvodne građevine 

- veće proizvodne građevine i gospodarske zone (planirane) 

Građevine posebne namjene 

- vojne građevine i građevine od posebnog značaja za obranu države, 

sukladno posebnim propisima. Zbog direktnog interesa i nadležnosti 

Države nad ovim građevinama uvjete za njihovu gradnju i korištenje 

propisuje Država, odnosno nadležno ministarstvo daje suglasnost za 

izdavanje rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole 

Članak 15. 

Infrastrukturne građevine od važnosti za Zadarsku županiju na području Grada 

Benkovca su: 

Prometne građevine 

- sve javne ceste koje imaju karakter županijske ceste sa pripadajućim 

građevinama i uređajima, te pratećim objektima (benzinske postaje, 

parkirališta, moteli restorani…): 

- Ž 6003 na potezu D 56-Benkovac-D 56 

- Ž 6014 na potezu Ž 6007-Visočane-Poličnik-Suhovare-D. Biljane 

(Ž6043) 

- Ž 6021 na potezu Ž 6014-Zemunik G.-Škabrnje-Zapužane-Miranje (Ž 

6064) 

- Ž 6022 na potezu Novigrad (Ž 6019)-Paljuv-D 56 

- Ž 6023 na potezu Smilčić (D 502)-G. Biljane-Korlat 

- Ž 6026 na potezu Obrovac-Medviđa-Kistanje-Manastir Krka 

- Ž 6027 na potezu D 27-Kaštel Žegarski-Bruška-Benkovac (Ž 6003) 

- Ž 6042 na potezu Ž 6040-Galovac-Kakma (D 503) 

- Ž 6043 na potezu Zemunik D. (D 502)-D. Biljane (D 56) 

- Ž 6047 na potezu Polača (D 503)-Lišane Tinjske-Tinj-Ž 6042 

- Ž 6048 na potezu D 27-D Karin-Popovići-L 63129 

- Ž 6049 na potezu Kula Atlagić-Benkovac (Ž6003) 

- Ž 6050 na potezu D 27-Podlug 

- Ž 6051 na potezu D 56-Kolarina 

- Ž 6052 na potezu Ž 6027-Lisičić-Brgud-Bjelina-Ž 6026 

- Ž 6064 na potezu Miranje (D 27)-Vrana-Pakoštane 

- Ž 6065 na potezu Vrana(Ž 6064)-Radošinovci 

- Ž 6066 na potezu Pristeg-D 27 

- Ž 6067 na potezu D 56-Vukšić-Bila Vlaka 

- Ž 6069 na potezu Ž 6067-Morpolača-Čista Mala (Ž 6071), 

- Ž 6070 na potezu Dobropoljci-Đevrske (D 509).D27 koja povezuje 

međusobno Gračac, Obrovac i Benkovac, D56 


36


Energetske građevine 

- energetski izvori koji koriste obnovljive izvore (vjetar, voda, sunce) 

(planirano) 

Građevine za zaštitu voda 

- sustav i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta manjeg od 

25000 ES (potencijalno) 

Ostali objekti i građevine 

- veletržnica Benkovac 

- testno istraživačka stanica za ovčarstvo i kozarstvo Obrovac, Gračac i 

Benkovac (planirano) 

- istraživačko poljodjelski objekti (planirano) 

- veliki trgovački centri na rubovima građevinskih područja naselja 

(planirano) 

- turističko- ugostiteljske građevine (zone) (za manje od 1000 gostiju) 

(planirano) 

- županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom, uključujući 

transfer postaje, sve prema Planu gospodarenja otpadom Zadarske 

županije 

Članak 16. 

Tijekom planiranja i projektiranja građevina od važnosti za županiju moraju se 

poštivati važeći funkcionalno-prostorni i prostorno ekološki uvjeti na području 

županije, definirani PPŽ-om. 

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 

Članak 17. 

Planom su određena građevinska područja naselja s osnovnom namjenom 

stanovanja, a sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela, a kako slijedi: 

naselje 

GP 

izgrađeni dio neizgrađeni dio naseljenost 

(ha) 

(ha) 

(ha) 

(staovnika/ha) 

1. Benkovac 148 130 18 26 

2. Benkovačko Selo 77 77 - 8 

3. Bijelina 61 61 - 11 

4. Brgud 83 83 - 7 

5. Bruška 30 30 - 13 

6. Buković 124 123 1 7 

7. Bulić 44 31 13 6 

8. Dobra Voda 36 36 - 5 

9. Donje Biljane 168 168 - 6 

10. Donje Ceranje 71 60 11 4 

11. Donji Karin 94 66 28 5 

12. Donji Kašić 74 74 - 10 

13. Donji Lepuri 54 47 7 5 

14. Gornje Biljane 152 148 4 7 

15. Gornje Ceranje 50 50 - 6 

16. Islam Grčki 170 157 13 7 


37


17. Kolarina 61 61 - 7 

18. Korlat 93 90 3 11 

19. Kožlovac 77 77 - 5 

20. Kula Atlagić 134 129 5 7 

21. Lisičić 98 72 26 5 

22. Lišane Tinjske 66 58 8 6 

23. Medviđa 63 63 - 11 

24. Miranje 77 77 - 4 

25. Nadin 84 78 6 8 

26. Perušić Benkovački 73 59 16 8 

27. Podrgađe 26 26 - 2* 

28. Podlug 65 61 4 5 

29. Popovići 60 60 - 9 

30. Pristeg 124 112 12 8 

31. Prović 52 52 - 4 

32. Radošinovci 112 110 2 4 

33. Raštević 154 147 7 8 

34. Rodaljice 24 23 1 7 

35. Smilčić 121 118 3 5 

36. Šopot 149 138 11 4 

37. Tinj 165 143 22 5 

38. Vukšić 111 91 20 7 

39. Zagrad 60 60 - 5 

40. Zapužane 106 106 - 5 

*Popis stanovništva 2001.g. 

Građevinska područja naselja prikazana su u grafičkom dijelu elaborata Plana, 

kartografski prikaz br. 1 "Korištenje i namjena površina " i kartografski prikaz br. 

4 "Građevinska područja naselja i drugih sadržaja" u mjerilu 1:5000. 

Članak 18. 

Izgrađeni dio građevinskog područja je urbani prostor kojeg čine izgrađeni 

objekti zajedno sa pripadajućim parcelama i uređenim javnim prostorom 

(pristupi, javno zelenilo, infrastruktura i sl.) i druge površine privedene različitoj 

namjeni, a neizgrađeni dio je područje na kojemu se naselje može razvijati i 

širiti. 

Članak 19. 

Granice građevinskog područja naselja se u pravilu određuju granicama 

katastarskih čestica, a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske čestice, 

ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju, 

velike izdužene nepravilne čestice ili sklopovi takvih čestica), granice 

građevinskog područja definirane su tako da je povučena - ucrtana linija 

razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. 

Članak 20. 

Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je samo unutar granica građevinskog 

područja naselja na građevinskim česticama. 


38


2.2.1. Funkcije u građevinskim područjima naselja 

Članak 21. 

Planom se određuju funkcije koje mogu sadržavati građevinska područja 

naselja i to : 

- stambene zgrade sukladno Klasifikaciji vrsta građevina ("Narodne novine" 

br. 11/98) se definiraju kao građevine u kojima je 50% ili više ukupne 

korisne (neto) površine namijenjeno za stambene svrhe, a dijele se na: 

- obiteljske kuće koje se mogu sastojati od najviše tri stambene 

jedinice ukupno bruto razvijene površine do 400m 2 

- višeobiteljske kuće koje se mogu sastojati od najviše četiri stambene 

jedinice 

- višestambene građevine - stambene ili stambeno-poslovne namjene 

koje integriraju stanovanje sa poslovnim sadržajima, uslužnoservisnih 

funkcija prvenstveno u službi zadovoljenja potreba lokalnog 

stanovništva. U pravilu su to građevine koje u prizemlju imaju 

poslovni prostor, a na ostalim etažama stanove. 

- uz stambene jedinice u građevinama stambene izgradnje (obiteljske i 

višeobiteljske kuće) mogu se graditi i različiti poslovni prostori tihe i slične 

djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozija 

- u prostoru građevinskog područja naselja nalaze se i planiraju javni 

sadržaji za zadovoljenje zajedničkih potreba stanovnika iz oblasti uprave 

prosvjete, kulture, zdravstva i vjerske namjene 

- u sklopu građevinskog područja naselja moguća je izgradnja i manjih 

turističko-smještajnih sadržaja (hoteli, apartmani i sl.), 

- u sklopu građevinskog područja naselja moguće je lociranje raznih manjih 

proizvodnih djelatnosti koje svojom veličinom i ostalim karakteristikama 

nisu narušavajući, a svojim gabaritima se mogu uklopiti u uvjete za 

izgradnju i nisu zagađivači okoliša 

- U okviru građevinskog područja naselja nalaze se i : 

- površine zelenila različite namjene (parkovno, drvoredi, travnjaci, dr.) 

kao javni prostori 

- uređene obale i mjesna privezišta 

- površine športsko rekreacijskih sadržaja (igrališta) kao javni prostori 

- vrtovi izvan okućnice (građevinske čestice), koji se koriste kao 

poljodjelske površine, nalaze se između građevinskih čestica, a 

namjenom površina nisu obuhvaćene kao poljoprivredne površine 

2.2.2. Urbanističko - tehnički uvjeti 

Članak 22. 

Ovim je planom utvrđena potreba organizacije građevinskog područja naselja 

podizanjem gustoće izgrađenosti i opće urbane vrijednosti graditeljskih 

struktura, a temeljiti će se na Općim i Posebnim uvjetima za sve osnovne oblike 

izgradnje. 


39


2.2.2.1. Opći uvjeti 

Članak 23. 

Svaka građevinska čestica mora imati osiguran pristup s javnoga puta, a ako je 

potrebno izvesti priključak na javni put onda on mora biti min. 3,5m širine. 

Dužina priključka ne smije biti veća od 100m. Ukoliko je dužina priključka veća 

od 100m, širina ovog pristupnog puta mora biti min. 5,0m. 

Također svaka građevinska čestica mora imati priključke na postojeće 

komunalne instalacije u naselju, odnosno mogućnost priključenja na planirane. 

Članak 24. 

Regulacijski pravac je mjesto priključenja građevinske čestice na javnu 

prometnu površinu. 

Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava 

mogućnost izvedbe pješačkog prolaza (nogostupa) min. širine 1,0m. Izuzetno u 

izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće drugačije može se izvesti 

pješački prolaz (nogostup) na samo jednoj strani ulice, odnosno ulica može biti i 

bez njega, uz uvjet kvalitetnog rješavanja odvodnje površinskih voda. 

Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte 

građevine od regulacijskog pravca. 

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, 

streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. 

Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5,0m, ako nije 

Zakonom o cestama, UPU - om ili DPU - om drugačije određeno. 

Članak 25. 

U izgrađenim dijelovima naselja, a poglavito u starim jezgrama, u slučajevima 

kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine se 

mogu graditi i neposredno uz javnu prometnu površinu, što znači da se 

građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. 

Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeći građevni 

pravac. 

Članak 26. 

Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od 

pola visine građevine. 

Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. 

Udaljenost samostojeće građevine od ruba susjedne čestice ne može biti manja 

od 3,0m. 

Izuzetak čine već izgrađeni objekti za koje udaljenost od međe može biti i manja 

u skladu sa zatečenim stanjem, pod uvjetom da se zatečeno stanje ne može 

mijenjati na štetu susjednog prostora. 

Članak 27. 

Dvojne građevine i građevine u nizu jednom svojom stranom prislanjaju se uz 

granicu susjedne građevinske čestice i uz susjednu građevinu. Prisloni zid mora 

se izvesti kao protupožarni. 


40


Članak 28. 

Ovim Planom određena je minimalna širina građevinske čestice: 

- za samostojeću građevinu 12,0m 

- za dvojnu građevinu 10,0m 

- za građevine u nizu 6,0m 

Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za 

samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u izgrađenim dijelovima naselja, a 

može biti maksimalno 1,0m. 

Kod građevinskih čestica nepravilnog oblika njihovom širinom se smatra 

okomita projekcija na tangentu prometnice u dubini na kojoj će se vršiti 

izgradnja građevine. 

Članak 29. 

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje 

građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije 

zadnjeg kata, odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti više od 

1,2m. 

Ovim planom visina građevine je određena i brojem etaža. Broj etaža se 

određuje na dijelu građevine sa većim brojem etaža. 

Članak 30. 

Dijelovi građevine- etaže (Po- podrum, S- suteren, P- prizemlje, K- kat i Pkpotkrovlje) 

Planom su definirane kako je to propisano Zakonom o prostornom 

uređenju i gradnji. 

Članak 31. 

Na građevinskoj čestici mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u 

mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim planom. Izgradnja garaža može biti i 

izvan objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. 

Članak 32. 

Dio čestice između regulacijskoga i građevinskoga pravca u pravilu treba urediti 

kao ukrasni vrt sa prioritetnim čuvanjem postojeće vegetacije i sađenjem nove 

autohtonog karaktera. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja 

stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima čestice. 

Dio čestice između regulacijskoga i građevinskoga pravca se može koristiti i 

kao parkirališni prostor. 

Članak 33. 

Na jednom uličnom potezu ograde moraju biti ujednačene visinski i upotrebom 

materijala od kojega će se ograda izvesti. Preporučuje se izvedba ograda od 

kamena ili zelenila i kombinacijom tih dvaju materijala. Puni dio ograde može 

biti maksimalne visine 1,0m, a ukupna visina ograde ne smije biti viša od 2,0m. 

Članak 34. 

Građevinska površina zgrade je površina poda najveće etaže (etaža), uključivo 

površine lođa, balkona i terasa, određena prema vanjskim mjerama obodnih 

zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. Na osnovu ove 


41


površine se utvrđuje koeficijent izgrađenosti (k ig ) građevinske čestice. Ovu 

površinu prema prethodnoj definiciji čine tlocrtne površine svih glavnih, 

pomoćnih i gospodarskih građevina na čestici. 

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova 

svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K i Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, 

određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju 

obloge, obzide, parapete i ograde. Na osnovu ove površine se utvrđuje 

koeficijent iskorištenosti (k is ) građevinske čestice. Ovu površinu prema 

prethodnoj definiciji čine tlocrtne površine svih glavnih, pomoćnih i gospodarskih 

građevina na čestici. 

2.2.2.2. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije u starom dijelu 

grada Benkovca 

Članak 35. 

U starom dijelu grada Benkovca, (grafički prikaz u dijelu elaborata Plana, 

kartografski prikaz br. 1 "Korištenje i namjena površina") treba poštivati 

slijedeće uvjete: 

- veličina građevinske čestice je uvjetovana zadanim stanjem sa max. 

koeficijentom izgrađenosti (k ig ) 0,4 i koeficijentom iskorištenosti (k is ) 

1,0 

- građevina se interpolira u izgrađenu urbanu strukturu poštujući 

građevinski i regulacijski pravac susjeda 

- udaljenost novoga objekta od granice susjedne čestice može biti 

manja od 3,0m, odnosno moguće je graditi i na samoj granici 

građevinske čestice, ali treba postići obostrani dogovor susjeda 

pismenom suglasnošću u odnosu na mogućnosti prislanjanja 

objekata, otvaranje prozora, izjednačavanja visinskih odnosa, 

poštivanja građevinskog pravca i drugih dogovornih uvjeta. U tom 

smislu na građevini je moguće otvarati otvore na strani susjeda iako 

je udaljenost do susjedne čestice manja od 3,0m 

- građevinom se moguće vezati na slijepi zid susjedne kuće, odnosno 

izgradnji na granici međe, a kada je to omogućeno ranijim 

dogovorom susjeda - ostavljanjem tzv. veznih kamenova ili 

pismenom suglasnošću 

- građevina se može graditi najviše do visine susjedne građevine, te 

nagiba krovnih ploha i drugim arhitektonskim i građevinskim 

elementima usklađenim sa zatečenim tradicionalnim graditeljstvom 

Rekonstrukcije i nadogradnje postojećih graditeljskih cjelina treba provoditi 

prvenstveno poštujući naslijeđenu graditeljsku strukturu, a izmjene provesti 

tamo gdje je to potrebno iz funkcionalnih i konstruktivnih razloga. 

Nije dopušteno mijenjati osnovne urbanističke vrijednosti kao što su: cjelovitost 

ruralne strukture dijela naselja, organizacija dvora, ogradni zid sa ulaznim 

portalom, te temeljne arhitektonske vrijednosti naslijeđene graditeljske 


42


strukture, a koje se odnose na izvorne oblikovne karakteristike i uporabu 

materijala za građenje. 

Odstupanja od navedenih uvjeta moguća su samo u slučaju kada se za 

područje izgrađenoga dijela naselja donosi DPU kojim se detaljno određuju 

uvjeti građenja, a koji su temeljeni na preciznoj analizi postojećega stanja. 

Gradnja i dogradnja je također moguća prema konzervatorskim uvjetima 

nadležnog tijela, tada bez obzira na uvjete zadane ovim Planom. 

2.2.2.3. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar 

građevinskog područja naselja 

Članak 36. 

Na jednoj građevinskoj čestici dozvoljena je izgradnja samo jedne obiteljske 

kuće, višeobiteljske kuće ili višestambene građevine. 

Članak 37. 

Uz obiteljske i višeobiteljske kuće mogu se na istoj građevinskoj čestici graditi 

pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine koje sa stambenom 

građevinom čine skladnu cjelinu. 

Članak 38. 

Stambene građevine su definirane prema broju stanova u njima, a na slijedeći 

način: 

tip stambene zgrade 

max. broj 

stanova 

max. broj etaža 

Po+P(S)+1(Pk)* 

obiteljske kuće 3 

(2 etaže) 

višeobiteljske 


4 

kuće 

(3 etaže) 

višestambene 


> 4 

zgrade 

(4 etaže) 

- alternativa prizemlju je suteren, a katu potkrovlje* 

max. bruto 

max. visina 

razvijena 

građevine 

površina 

m m 2 

7,5 400 

9,5 600 

12,5 2000 


43


Članak 39. 

Površina građevinske čestice na kojoj se nalazi stambena građevina kao i 

koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti čestice uvjetovani su tipom i vrstom 

stambene zgrade kako slijedi: 

Obiteljske kuće 

vrsta građevine 

minimalna površina max. koeficijent max. koeficijent 

građevinske čestice izgrađenosti iskorištenosti 

m 2 k ig k is 

samostojeća 350 0,3 0,6 

dvojna 250 0,35 0,7 

građevina u nizu 200 0,4 0,8 

Višeobiteljske kuće 




m 2 k ig k is 

samostojeća 600 0,3 0,6 

dvojna 400 0,35 0,7 

Višestambene građevine 


samostojeća 

građevina 



m 2 k ig k is 

1000 0,3 0,8 

Članak 40. 

Višestambene građevine se mogu graditi samo u gradu Benkovcu. 

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja grada Benkovca u slučaju 

interpolacije višestambene građevine u postojeću urbanu strukturu koeficijenti 

izgrađenosti i iskorištenosti mogu biti i veći, a utvrditi će se izradom 

Urbanističkog plana uređenja grada Benkovca. 

Pomoćne građevine, gospodarske i manje poslovne građevine 

Članak 41. 

Na građevinskoj čestici se uz obiteljske i višeobiteljske kuće mogu graditi i 

pomoćne građevine, gospodarske i manje poslovne građevine. 

Najveća moguća bruto površina ovih građevina može biti 50m 2 . Iznimno 

gospodarske građevine u svim naseljima osim u gradu Benkovcu mogu biti i 

veće. 

Visina građevine ne smije biti veća od 4,0m. 


44


Članak 42. 

Pomoćne građevine uz stambene mogu biti garaže, spremišta, drvarnice, 

kotlovnice i sl.. 

Članak 43. 

Gospodarske građevine u smislu odredbi ovoga Plana mogu biti: ljetne kuhinje, 

sjenici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, košnice, manje staje i peradarnici i 

sl. 

Navedene gospodarske građevine se ne mogu graditi u centralnom dijelu grada 

Benkovca, odnosno mogu u skladu sa propisanim komunalnim redom. 

Članak 44. 

Malim poslovnim građevinama u smislu odredbi ovoga Plana smatraju se: 

krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, prodavaonice, automehaničarske 

radionice, limarske lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljski objekti i 

druge koje svojim sadržajem ne umanjuju kvalitetu stanovanja na vlastitoj i 

susjednim česticama. 

Članak 45. 

Ako se pomoćne građevine, gospodarske građevine i manje poslovne 

građevine grade kao zasebne (izvan stambenih građevina), mogu se graditi i 

neposredno do susjedne granice, uz pismenu suglasnost susjeda. 

U tom slučaju ne dozvoljava se otvaranje otvora uz obvezu izvođenja 

protupožarnog zida prema susjedu minimalne vatrootpornosti 2 sata. 

Voda sa krova navedenih građevina mora se odvesti na vlastitu česticu. 

Udaljenost susjedne građevine ukoliko nije prislonjena na predmetnu građevinu 

ne smije biti manja od udaljenosti koja je jednaka zbroju polovice visine 

predmetne i polovici visine susjedne građevine. 

Oblikovanje građevina 

Članak 46. 

Arhitektonskim oblikovanjem i svojim volumenom građevina se mora prilagoditi 

autohtonim vrijednostima graditeljskoga naslijeđa što podrazumijeva uporabu 

materijala, oblika, detalja, kolorita i ostalih elemenata, na arhitektonski kreativan 

način. 

Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te 

upotrebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, 

načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. 

Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s 

građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. 

Za stambene građevine krov mora biti kosi, s nagibom 18- 28 0 , s pokrovom od 

crijepa. Moguća je i kombinacija kosog krova i krovnih terasa , a krovnih terasa 

ne smije biti više od 30% u odnosu na kose krovne plohe. Pokrov objekata 

društvenog standarda, gospodarskih objekata, sakralnih objekata i dr., može biti 

i ravan te od različitih materijala, izuzev salonita. 

Postojeće ravne krovove i terase kod stambenih zgrada koje zbog loše izvedbe 

ne udovoljavaju svrsi, mogu se u skladu s uvjetima preurediti u kosa krovišta, a 

na taj način dobiveni prostor može se privesti stambenoj namjeni. 


45


Članak 47. 

Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne 

narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na 

štetu susjedne čestice i građevina. 

2.2.2.4. Uvjeti za izgradnju javnih, poslovnih i turističkih građevina unutar 

građevinskog područja naselja 

Članak 48. 

Osim stanovanja u građevinskom području naselja Planom se definirana 

mogućnost izgradnje pratećih sadržaja kao što su objekti društvenog standarda, 

objekti fizičke kulture, uslužnog i proizvodnog zanatstva, trgovački sadržaji, 

ugostiteljski, turistički i komunalni objekti, objekti infrastrukture, mreža pješačkih 

putova, lokalnih kolnih prometnica, te javnih prostora i zelenih površina. 

Članak 49. 

Planom se zabranjuje unutar građevinskih područja naselja izgradnja sadržaja 

koji zagađuju zrak, izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, 

privlače pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju velike površine zemljišta ili 

na bilo koji način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. 

Članak 50. 

Gospodarske djelatnosti u funkciji pružanja usluga lokalnom stanovništvu 

(sadržaji trgovine, servisno-uslužnog karaktera, manjih proizvodnih pogona i 

sl.), u pravilu su locirane unutar građevinskog područja naselja bilo kao 

samostalni objekti ili u sastavu stambenih građevina. 

Također su u sklopu planiranih građevinskih područja naselja dozvoljene 

slijedeće manje proizvodne djelatnosti: 

- mala proizvodnja finalnih dijelova industrijskih proizvoda, tekstila, 

metaloprerade, građevinarstva i sl. 

- mali pogoni za finalizaciju i pakiranje prehrambenih, kozmetičkih i sličnih 

proizvoda 

- stolarski, kamenorezački, staklarski, keramičarski, limarski, 

vodoinstalaterski, plastičarski i slični pogoni maloga kapaciteta 

Sve navedene građevine moraju imati osiguran priključak na javnu prometnu 

površinu i elektroopskrbni sustav naselja, te uređaje za opskrbu vodom i 

zbrinjavanje otpadnih voda. 

Članak 51. 

Planom su definirani sljedeći uvjeti izgradnje građevina sa sadržajem 

gospodarskih djelatnosti u funkciji pružanja usluga lokalnom stanovništvu: 

- veličina građevinske čestice 300 - 1000 m 2 

- max. visina objekta Po+P(S)+1, a visina građevine 9,0m 

- max. koeficijent izgrađenosti 0,3 

- max koeficijent iskoristivosti 0,9 

- udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min. 5,0m 

- udaljenost građevine od susjednih čestica min. h/2 (h=visina građevine), ali 

ne manje od 3,0m. 

Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih građevina. 


46


Članak 52. 

Unutar građevinskog područja naselja moguća je izgradnja i novih turističkih 

kapaciteta za smještaj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i 

sadržaja za sport, zabavu i rekreaciju, a pod sljedećim uvjetima: 

- min. veličina građevinske čestice 300m 2 

- max. bruto razvijena površina građevine 2000m 2 

- visina objekta Po+P(S)+2(Pk), a visina građevine 9,5m 

- max. koeficijent izgrađenosti 0,3 

- max. koeficijent iskoristivosti 1,0 

- udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min. 5,0m 

- udaljenost građevine od susjednih čestica min. h/2 (h=visina građevine), ali 

ne manje od 3,0m. 

- smještajni kapacitet utvrđuje se po stopi 1 postelja/min. 50m 2 površine 

građevinske čestice 

- unutar ZOP-a kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, 

prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 

80 kreveta 

Članak 53. 

Ostali uvjeti za izgradnju građevina sa sadržajem gospodarskih djelatnosti u 

funkciji pružanja usluga lokalnom stanovništvu, kao i građevina sa 

ugostiteljskim i turističkim sadržajem jednaki su uvjetima za izgradnju 

stambenih građevina. 

2.2.2.5. Uvjeti izgradnje zone guste izgradnje unutar građevinskog 

područja naselja Donji Karin 

Članak 54. 

Planom se utvrđuju posebni uvjeti za gradnju i uređenje gusto izgrađenog dijela 

građevinskog područja naselja Donji Karin (S1) na lokaciji u skladu sa grafičkim 

dijelom Plana (grafički prikaz br. 4 „Građevinska područja naselja i drugih 

sadržaja“ list br. 10), i to: 

- minimalna veličina građevinske čestice je 200m 2 

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je 0,6 

- maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice je 1,0 

2.2.2.6. Uvjeti izgradnje i uređenja obalnog područja unutar građevinskog 

područja naselja 

Članak 55. 

Zona morske obale sukladno odredbama Pomorskog zakonika obuhvaća pojas 

kopna do kojeg dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna 

koji sa morem čini funkcionalnu cjelinu. 

Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovog Plana podrazumijeva 

se postojeći ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu sa morem koji po 

svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora (nautičke luke), kao i za turističko- 


47


rekreacijske svrhe koje su u vezi sa korištenjem mora (morske plaže, sportovi 

na vodi, šetnica – lungo mare i sl.). 

Članak 56. 

Minimalna širina zone morske obale je 6,0 m. 

Stvarna širina zone morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao što su: 

- morfologija terena 

- postojeći, zatečeni sadržaji u funkciji korištenja mora 

- planirana namjena zone 

Članak 57. 

Planom je definirana zona morske obale kao i namjena, uvjeti uređenja i 

izgradnje iste. 

Zona morske obale uz izgrađeni dio GP naselja za koji je potrebna izrada UPUa 

je ucrtana u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3" Uvjeti 

za korištenje, uređenje i zaštitu prostora " u mjerilu 1:25000 i kartografski prikaz 

br. 4" Građevinska područja naselja i drugih sadržaja " u mjerilu 1:5000 – list 

br.10. 

Morska obala unutar granica neizgrađenog dijela GP naselja će se obuhvatiti 

izradom UPU-a tog dijela naselja u cjelini. 

Članak 58. 

Unutar zone morske obale Planom je predviđena slijedeća namjena: 

- zona plaže 

- zona prirodne obale 

Članak 59. 

Planom su definirane zone uređenih morskih plaža. 

Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima 

s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, 

većim djelom izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno 

((tuševi, kabine i sanitarni čvorovi) uređen kopneni prostor neposredno povezan 

s morem, označen i zaštićen s morske strane 

Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane 

infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. 

Planom je dozvoljena izgradnja i uređenje plaža uz poštivanje sljedećih uvjeta: 

- obvezno osigurati prohodnost javnog dužobalnog pojasa 

- urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog 

prostora za sunčanje u slučajevima kad morfologija prirodne obale to 

uvjetuje 

- predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova 

sukladno važećim standardima i Pravilniku za javne plaže 

- predvidjeti postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da 

izgrađenost prostora ne bude veća od 5% i max. visina objekta 4,0 m 

- urediti neprekinutu šetnicu (lungo mare) širine min. 3,0 m 

- respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu 

organizaciju prostora 

- predvidjeti zaštitno zelenilo na rubovima zona i uz šetnicu 

- osigurati min. 20% površine plaže za zelene površine 


48


Članak 60. 

U sklopu zone prirodne obale Planom je definirano očuvanje prostora u 

zatečenom prirodnom obliku bez mogućnosti intervencije u postojeću prirodnu 

osnovu osim uređenja šetnice, trim i biciklističke staze. 

Članak 61. 

U neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, te prilikom 

nasipavanja obale unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, 

obvezno se mora osigurati javni prostor (slobodan prolaz) min. širine 15,0 m od 

morske obale prema kopnu, u sklopu kojeg treba realizirati šetnicu i zaštitni 

tampon zelenila. 

Za šetnica (lungo mare) u zoni morske obale potrebno je obvezno osigurati 

neprekidan i kontinuiran koridor minimalne širine 3,0 m. 

2.2.2.7. Posebni uvjeti za izgradnju u građevinskim područjima naselja za 

koje se donosi UPU ili DPU 

Članak 62. 

Za one dijelove građevinskog područja za koje je određena potreba izrade 

urbanističkog ili detaljnog plana uređenja (označeni u grafičkom prilogu Plana), 

vrijede uz navedene uvjete i slijedeći posebni uvjeti : 

- urbanističkim ili detaljnim planom uređenja treba osigurati od 15% do 20% 

od ukupne površine obuhvata za zajedničke/javne potrebe budućih 

stanovnika i to: za prometnice i parkirališta, izgradnju igrališta i zelenih 

površina, te za lociranje uslužno-servisnih funkcija koje su od općeg 

interesa 

- urbanistički ili detaljni planovi uređenja moraju se izraditi sukladno Zakonu 

o prostornom uređenju i gradnji i sadržavati sve priloge prema "Pravilniku 

o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim 

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova". 

Članak 63. 

Unutar zaštitnog obalnog pojasa (ZOP) u građevinskom području naselja, u 

prostoru bliže od 70m od obalne crte, ne može se planirati niti se može graditi 

nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i 

podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke 

namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali, te 

uređenje javnih površina 

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 

Članak 64. 

Ovim planom izgrađenim strukturama izvan naselja smatraju se : 

- građevinsko područje za turističku izgradnju koje se izravno ne veže na 

građevinsko područje naselja, odnosno ono koje se formira uz 

građevinsko područje naselja kao posebna cjelina 

- stambene građevine na poljoprivrednim gospodarstvima i građevine u 

funkciji seoskog turizma 


49


- gospodarski objekti kao što su građevine za pohranu poljoprivrednih 

strojeva i drugog alata, poljoprivrednih proizvoda, građevine za uzgoj i 

sklanjanje stoke i peradi, čuvanje vinograda i voćnjaka, razni staklenici i 

plastenici i slični objekti za koje se ne formiraju građevinska područja 

- građevinska područja za proizvodne djelatnosti koja se osnivaju kao 

samostalne prostorne jedinice 

- eksploatacijska polja sa proizvodnim objektima i pristupnim putovima od 

eksploatacijskog polja do javne prometne površine, koja se odnose na 

eksploataciju kamena i drugih sirovina, a neophodno ih je izgraditi za 

normalno funkcioniranje pogona 

- izgradnja objekata i uređaja obrane, prema posebnom programu 

Ministarstva obrane i postojećem zakonu 

- komunalni sadržaji - groblja odlagališta otpada i dr. 

- infrastrukturni objekti kao što su vodospreme, razne nadzemne i 

podzemne instalacije (vodovodne, elektroopskrbne, telekomunikacijske, 

plinske…), uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i drugi, za koje se ne 

formiraju građevinska područja. Ovi se objekti mogu izgrađivati po 

posebnom programu u okviru zakona 

- građevine u funkciji gospodarenja šumama i lova (lugarnice, lovački 

domovi, hranilišta, pojilišta i sl.) 

- pojedinačni sakralni objekti 

- građevinska područja sportsko-rekreacijskih sadržaja i različiti sportsko 

rekreacijski, kupališni, izletnički, memorijalni, vidikovci, lovački i drugi 

objekti za koje se ne formiraju građevinska područja 

Članak 65. 

Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja trebaju 

se locirati, projektirati, izgrađivati i koristiti na način da ne ugrožavaju 

poljoprivrednu proizvodnju i šumske resurse, kao i da na bilo koji način ne 

smanjuju zatečene vrijednosti čovjekove okoline, odnosno krajolika, a također i 

interes obrane države. 

2.3.1. Uvjeti za turističko-ugostiteljsku izgradnju 

Članak 66. 

Ovim se planom utvrđuju uvjeti izgradnje građevina turističko-ugostiteljske 

namjene na prostoru Grada za koje je planirano građevinsko područje (T2 - 

turističko naselje) u Donjem Karinu površine 10,00ha i maksimalnog kapaciteta 

do 500 kreveta (osoba). 

Članak 67. 

Uvjeti izgradnje građevina unutar zone turističko-ugostiteljske namjene (T2) su 

sljedeći: 

- građevine smještajnih jedinica ne smiju se graditi unutar obalnog pojasa u 

širini 100m od obalne crte 

- treba osigurati najmanje 100m 2 građevinske čestice po jednoj postelji 

- izgrađenost građevinske čestice ne smije biti veća od 30% 

- iskoristivost građevinske čestice ne smije biti veća od 0,8 

- max. katnost građevina može biti Po+P(S)+2 


50


- min. 40% površine građevinske čestice mora biti pokriveno parkovnim ili 

prirodnim zelenilom 

Članak 68. 

Osim navedenih Planom se određuju i sljedeći uvjeti izgradnje i korištenja 

prostora unutar zone turističko-ugostiteljske namjene (T2): 

- nove smještajne i druge prateće građevine se moraju planirati na 

predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti 

- smještajne građevine kao i građevine pratećih sadržaja, potrebno je 

smještajem, veličinom i osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog 

okoliša, te moraju biti sukladne arhitektonskom izrazu s elementima 

autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture 

- prostorna cjelina ugostiteljsko turističke namjene mora imati odgovarajući 

pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj 

parkirališnih mjesta 

- prilikom planiranja potrebno je respektirati postojeće poljske putove i 

mocire kao nasljeđe pučkog graditeljstva. Dopuštene su samo neophodne 

manje korekcije radi odvijanja prometa. Preporuča se prirodne i stvorene 

vrijednosti koristiti kao oblikovni i fizički parametar nove strukture 

- na prostoru planiranog područja turističko-ugostiteljske namjene uz 

smještajni program planiraju se ugostiteljski, zabavni, sportski i drugi 

sadržaji 

Planom se zabranjuje unutar građevinskog područja ugostiteljskoturističke 

namjene izgradnja građevina čija je namjena isključivo 

stambena, (za stalno ili povremeno stanovanje (stambene građevine, 

apartmanske građevine za tržište, kuće za odmor…) 

- sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda mora se riješiti za zonu u 

cjelini 

- za planiranu turističko – ugostiteljsku zonu treba izraditi urbanistički plan 

uređenja, a potom i detaljni plan uređenja uz obavezno definiranje svih 

prostornih i infrastrukturnih veličina, te uz poseban naglasak na osiguranje 

samostalnog uređaja za kondicioniranje otpadnih voda. Sastavni dio 

detaljnog plana uređenja mora biti i Studija utjecaja na okoliš 

- osim građevinskog područja namijenjenog turističko-ugostiteljskoj 

djelatnosti, detaljnim planom uređenja također treba obuhvatiti i definirati 

način korištenja i uređenja dijela obalnog poteza uz planiranu zonu, a 

sukladno zadanim kriterijima iz ovoga Plana 

Članak 69. 

Unutar zaštitnog obalnog pojasa (ZOP) unutar zone turističko-ugostiteljske 

namjene, u prostoru bliže od 100m od obalne crte, ne može se planirati niti se 

može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne 

infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljskoturističke 

namjene i uređenje javnih površina. 

Članak 70. 

Za potrebe turističke ponude u vidu seoskog turizama, mogu se isključivo u 

sklopu poljoprivrednih gospodarstava zasnivati građevine za koje se ne 

formiraju građevinska područja. Takve građevine mogu se izgraditi kao nove ili 


51


se toj svrsi mogu privesti postojeće ruralne cjeline. Turistički sadržaj može se 

ostvariti u dijelu stambene građevine, ili u zasebnim građevinama smještenim 

obvezno uz stambene građevine s kojima će činiti jedinstveni arhitektonskograđevinski 

kompleks. 

2.3.2. Uvjeti za građevine uz poljodjelske aktivnosti 

Članak 71. 

Na seoskim gospodarstvima minimalne veličine čestice od 5000m 2 , mogu se 

graditi stambene građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. 

Stambene građevine i one sa turističkim sadržajem mogu imati ukupnu bruto 

razvijenu površinu najviše do 600m 2 , odnosno maksimalnu visinu Po+P(S)+1 i 

visinu građevine 7,5m. 

Udaljenost ovih građevina od ruba čestice može biti min. 5,0m. 

Arhitektura građevina mora biti usklađena sa vrijednostima krajobraza i 

tradicionalnim graditeljskim naslijeđem, te u skladu sa odredbama ovog Plana. 

Članak 72. 

Planom se definira daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje temeljem 

uvažavanja postojeće proizvodne strukture što je rezultat specifičnih prirodnih, 

gospodarskih i drugih uvjeta. 

Ratarska proizvodnja razvijati će se na najvećem dijelu obradivih površina i 

polja, koja su kao osobito vrijedno zemljište izuzeta iz građevinskih područja 

naselja. 

Povrtlarska proizvodnja vezana je uz okućnice i uglavnom u okviru 

građevinskog područja naselja. 

Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici i sl.) mogu se graditi na 

poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete. 

Članak 73. 

Ovim planom utvrđuju se uvjeti izgradnje građevina u funkciji poljoprivrednih 

djelatnosti izvan građevinskoga područja i to : 

- građevine koje mogu biti isključivo za vlastite potrebe i u funkciji obavljanja 

poljoprivrednih aktivnosti (spremišta, staje, skloništa od nevremena, 

spremišta poljoprivrednih strojeva i alata, za čuvanje voćnjaka i vinograda i 

sl.) mogu se graditi na čestici minimalne veličine 2000m 2 . Njihova 

maksimalna bruto površina smije biti 30m 2 , a visina 3,0m. Građevina mora 

biti izgrađena od kamenog zida ili drugog načina čvrste gradnje, tada 

ožbukana i bojana svijetlim pastelnim tonovima, dvostrešnog krova 

prekrivenog kamenim pločama ili kupom kanalicom. Ovakva građevina se 

ne smije graditi unutar zaštitnog obalnog pojasa (ZOP) 

- U prostoru zaštitnog obalnog pojasa (ZOP) ne može se planirati gradnja, 

niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za vlastite 

gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i 

sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko 

poljoprivredno gospodarstvo i pružanje obiteljskih i turističkih usluga u 


52


seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3ha (kao prizemne 

građevine ukupne bruto površine do 200m 2 i udaljene najmanje 300m od 

obalne crte). 

- poljoprivredne građevine proizvodnog karaktera (staklenici, građevine za 

uzgoj stoke i peradi, prerada i čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sl.) i 

građevine za veleprodaju poljoprivrednih proizvoda, mogu se graditi pod 

sljedećim uvjetima: 

- staklenici i plastenici se mogu graditi na površini koja nije veća od 40% 

od ukupne površine čestice 

- građevine za uzgoj stoke i peradi, preradu i čuvanje poljoprivrednih 

proizvoda, veleprodaju poljoprivrednih proizvoda i sl. mogu se graditi na 

parceli minimalne veličine 5000m 2 , a na površini koja nije veća od 40% 

ukupne površine parcele, te na poljoprivrednom zemljištu slabije 

kvalitete 

- visina građevina će ovisiti o sadržaju istih u skladu sa tehnološkim 

potreba, ali ne smije biti veća od prizemlja (1 etaža) 

- udaljenost građevina od susjedne čestice ne smije biti bliža od visine 

građevine, a min. 5,0m 

- za sve navedene sadržaje potrebno je osigurati prilazni put min. širine 

3,5m (duljina priključka ne smije biti veća od 50m, odnosno 100m ako 

su ugrađena ugibališta na razmaku od 50m. Ukoliko je dužina priključka 

veća od 100m, širina ovog pristupnog puta mora biti min. 5,0m.). 

Čestice sa navedenim sadržajem ne smiju imati direktan izlaz na 

državnu ili županijsku cestu 

- parcele moraju biti opremljene sa dovoljnom količinom vode i struje 

- odvodnja otpadnih voda mora biti riješena u skladu sa sanitarnim 

propisima 

- prilikom planiranja, projektiranja i izgradnje navedenih sadržaja 

potrebno je ispuniti sve potrebne uvjete zaštite okoliša i očuvanja 

krajobraza 

Članak 74. 

Udaljenost pojedinih građevina za uzgoj stoke i peradi od građevinskih područja 

naselja ovisi o količini i vrsti stoke ili peradi prema prikazanoj tabeli: 

Stoka 

krupnog 

zuba 

Udaljenost 

Stoka 

sitnog 

zuba 

Udaljenost Perad Udaljenost 

kom m kom m kom m 

do 150 200 do 200 100 do 1000 50 

150-350 300 200-750 100 1000-5000 50 

preko 350 500 preko 750 200 preko 5000 100 

2.3.3. Uvjeti za sportsko-rekreacijske aktivnosti 

Članak 75. 

Ovim Planom se utvrđuje priobalno područje Karinskog mora za uređenje 

kupališno rekreacijskih sadržaja uređenih plaža, športskih i drugih uređaja (R): 


53


- svi zahvati na obalnom potezu koji je utvrđen kao osobito vrijedan predjel 

(prirodan krajobraz) kojima se mijenja prirodno stanje, moraju se strogo 

pridržavati principa nenarušavanja temeljnih krajobraznih vrijednosti 

prostora (PPŽ) 

- mogu se graditi objekti koji su u funkciji osnovne djelatnosti kao sanitarni 

uređaji, tuševi i kabine, veličine i kapaciteta primjerenih plaži 

- mogu se izgraditi sadržaji ugostiteljstva, trgovine i uslužnih funkcija, od 

čvrstog materijala ili montažni. Ako su objekti čvrste građevine površina ne 

može biti veća od 35,0m 2 i prizeman (P+0), a svojim se oblicima moraju 

prilagoditi datostima prostora i autohtone tradicionalne arhitekture 

Ove građevine se ne smiju izgrađivati unutar maritimnog dijela obale 

odnosno ne manje od 6,0m od obalne crte. Iznimno ukoliko je to detaljnim 

planom uređenja drugačije određeno takve se građevine mogu locirati i 

unutar obalnog pojasa uz poštivanje zakonskih uvjeta pribavljanjem 

koncesijskog prava. 

- obzirom na posebnu osjetljivost prostora priobalnog područja potrebno je 

izraditi urbanistički plan uređenja za čitavu zonu 

Članak 76. 

U okviru planirane površine sportsko-rekreacijske zone uz obalu Karinskog 

mora, Planom je predviđena mogućnost priveza manjih plovila za potrebe 

lokalnog stanovništva. 

Sidrenje u akvatoriju Karinskog mora obuhvaćenim ovim Planom nije 

dozvoljeno, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim 

publikacijama. 

Članak 77. 

Za sportsko-rekreacijsku zonu Miranje donje namjene za golf igralište (R1) 

vrijede sljedeći uvjeti: 

- maksimalna veličina zone može biti 100 ha 

- veličina obuhvata zone golf igrališta je uvjetovana brojem rupa: 18 rupa min 

70ha, a 27 rupa min 100ha 

- u okviru ove zone moguće je graditi manje ugostiteljsko-turističke građevine 

(hoteli, vile, klubovi i drugi prateći sadržaji) po sljedećim kriterijima: 

- građevine za smještaj natjecatelja i posjetitelja mogu imati najveću 

bruto razvijenu površinu od 150 m 2 po hektaru ukupne zone 

- klupska kuća može imati najveću bruto izgrađenu površinu od 2500 m 2 

- maksimalna katnost smještajnih jedinica (hotela) – Po+P(S)+1(Pk), a 

visina građevine 8m 

- maksimalna katnost ostalih objekata – Po+P(S)+0, a visina građevine 

6m, odnosno i više za potrebe specifičnih sportskih građevine (npr. 

zatvoreni bazen, sportska sala i sl.) 

- arhitektura građevina mora biti usklađena sa vrijednostima krajobraza 

i tradicionalnim graditeljskim naslijeđem, te u skladu sa odredbama 

ovog Plana. 

- izgrađenost planirane zone namijenjene za golf ne smije biti veća ud 10% 

- ukoliko se zona golf igrališta nalazi u blizini vodozaštitnog područja izvorišta 

ili drugih vrijednih vodnih površina, potrebno je provesti mjere zaštite 

nadzemnih ili podzemnih voda ili mora uz obvezatnu izgradnju zatvorenog 


54


sustava odvodnje drenažnih voda, kao i pročišćavanje i ponovnu upotrebu 

drenažnih voda 

Članak 78. 

Planom se predviđa sportsko-rekreacijska zona Miranje gornje namijenjena 

prvenstveno rekreacijskim aktivnostima na vodi (R5). 

Namjena zone bi bila rekreacija na vodi, što znači da se unutar iste planira 

izgraditi kompleks bazena sa sadržajima poput tobogana, umjetnih valova 

umjetnih rijeka i sl., a uz njih prateći uslužni i ugostiteljski sadržaji. 

Članak 79. 

Projektiranje i izgradnja sadržaja u sportsko-rekreacijskoj zoni priobalnog 

područja Karinskog mora je moguća samo na osnovu urbanističkog plana 

uređenja, koji se mora izraditi za zonu u cjelini, te u skladu sa Zakonom o 

prostornom uređenju i gradnji. 

Za sportsko-rekreacijske zone u Miranjima donjim i Miranjama gornjim prije 

njihove realizacije je potrebno izraditi urbanistički plan uređenja za svaku. 

Članak 80. 

- Radi izuzetnih prostornih karakteristika rijeke Karišnice ovim se Planom taj 

prostor namjenjuje javnoj uporabi u označenim granicama (u grafičkom 

dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, 

uređenje i zaštitu prostora") kao područje od posebnog krajobraznog, 

geomorfološkog i hidrološkog značenja. 

- Za navedeni prostor se uvjetuje izrada urbanističkog plana uređenja, kojim 

će se definirati karakteristike prostora, te na temelju kojega se može 

odrediti način korištenja. 

- U navedenom prostoru dopušta se izgradnja sportskih i rekreacijskih 

sadržaja, pješačkih staza, pokretnih manjih ugostiteljskih i sanitarnih 

sadržaja, a na način minimalne promjene krajolika, te sa ciljem njegova 

sadržajnijeg korištenja. 

2.3.4. Uvjeti izgradnje ostalih sadržaja 

Članak 81. 

Eksploatacijska polja (površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - u 

grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 1 "Korištenje i namjena 

površina") planirana su uz ležište sirovina, a mogu se proširivati uz uvjete 

propisane zakonom i u planiranim zonama istražnih prostora mineralnih 

sirovina (kartografski prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu 

prostora"). 

Članak 82. 

Planom se utvrđuje da se na eksploatacijskim poljima na lokalitetu (zona) Lisičić 

- Buković gaj - Debelo brdo može eksploatirati arhitektonsko-građevni kamen, a 

na lokalitetima Biljane donje i Miranje tehnički- građevni kamen. 

U skladu sa Prostornim planom Zadarske županije, te Izmjenama i dopunama 

istog, na lokalitetu Biljane donje utvrđujemo sljedeća eksploatacijska polja: 


55


Busišta 2, Busišta 3, Busišta – kamen, Čardak, Kosa i Vidukin gaj, a na 

lokalitetu Miranje, eksploatacijsko polje Grbovaču. 

Na lokalitetu Lisičić – Buković gaj – Debelo brdo je planirana zona u okviru koje 

se mogu oformiti istražni prostori i eksploatacijska polja za eksploataciju 

„benkovačkog arhitektonskog kamena“. 

Članak 83. 

U planiranoj zoni Lisičić – Buković gaj – Debelo brdo pristupne putove kojima se 

osigurava transport od eksploatacijskih polja do javno prometnih površina 

potrebno je formirati kao servisne ceste i iste locirati unutar prostora 

predviđenog za istraživanje mineralnih sirovina. Nastojati formirati jedinstvenu 

servisnu cestu za više eksploatacijskih polja. 

Članak 84. 

Planom se utvrđuju sljedeći kriteriji za određivanje zona istražnih prostora i 

eksploatacijskih polja: 

- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne može se obavljati na 

mjestima i na način koji ugrožava podzemne vode, rijeke i jezera 

- lokacija mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljskoturističkih 

i sportsko-rekreacijskih područja 

- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina nije dozvoljena na prostoru 

na kojem se nalaze javne prometnice, vodoprivredni objekti i uređaji, vojni 

objekti i groblja, te na prostoru iznad i ispod elektroenergetskih postrojenja 

- istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ne može se izvoditi uz 

zaštićenu spomeničku i kulturnu baštinu i zaštićene prirodne vrijednosti 

- minimalna udaljenost za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina od 

naprijed navedenih područja i objekata mora biti u skladu sa posebnim 

propisom 

- nije dopuštena eksploatacija pijeska i šljunka uz jezera i vodotoke 

- mora se prilagoditi krajoliku 

- transport sirovina mora biti izvan područja naselja 

Članak 85. 

Prilikom eksploatacije mineralnih sirovina potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri 

štititi krajobrazne vrijednosti okolnog i šireg prostora. U tom smislu potrebno je 

izbjegavati i jednostrane kaskadne načine eksploatacije (zasjeke). 

Dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili 

prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite 

okoliša. 

Kameni otpad pri dobivanju „benkovačkog arhitektonskog kamena“ moguće je 

koristiti za tehničku sanaciju otkopanih prostora, a manji dio (maksimalno 20% 

od ukupnih količina kamenog otpada) kao-tehničko građevni kamen, što se 

mora utvrditi Studijom procjene utjecaja na okoliš. 

Korištenje eksploatacijskih polja i istražnih prostora mora biti u skladu sa 

Zakonom o rudarstvu, Pravilniku o eksploataciji mineralnih sirovina i 

Pravilnikom o istraživanju mineralnih sirovina. 


56


Članak 86. 

U skladu sa Programom prostornog uređenja RH ("Narodne novine" br. 50/99) 

ovim su Planom definirani su prostori posebne namjene, a u svrhu zaštite 

interesa obrane. 

Prostori posebne namjene su definirani u grafičkom prikazu br. 1 „Namjena i 

korištenje prostora“, a odnose se na: 

- vojni kompleks Benkovac 

- poligon Debelo brdo 

- poligon Benkovac 

- vojni kompleks Lisičić 

Članak 87. 

Planirani prostori posebne namjene će se koristiti prioritetno za potrebe obrane, 

pa će se i drugi mogući interesi izgradnje i korištenja prostora u njima 

usklađivati suglasno sa nadležnim tijelom obrane, što znači da se u postupku 

ishođenja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole trebaju 

tražiti posebni uvjeti. 

Planirani prostori su definirani i koristiti će se sukladno potrebama Ministrastva 

obrane i Pravilnikom o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata. U tom smislu 

na planiranim prostorima za potrebe posebne namjene definirane su sljedeće zone: 

- zona posebne namjene 

- zona zabranjene gradnje - potpuna zabrana bilo kakve gradnje 

- I zona ograničene gradnje – zabrana izgradnje objekata koji svojom visinom 

nadvisuju vojni objekt i time predstavljaju fizičku prepreku koja ometa rad vojnih 

uređaja; zabrana izgradnje industrijskih i energetskih objekata, dalekovoda, antena, 

raznih objekata metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata koji 

emitiranjem elektromagnetnih valova ili na neki drugi način ometaju rad vojnih 

uređaja, ugrožavaju sigurnost i tajnost vojnog objekta ili predstavljaju „unosan cilj“ 

napada; postojeća naselja i objekti izgrađeni u ovoj zoni mogu se proširivati i 

dograđivati zavisno od konkretnih uvjeta,a li tako da se širenje usmjerava van ove 

zone; pojedinačna, individualna gradnja manjih objekata moguća je ovisno od 

konkretnih uvjeta (konfiguracija terena, karaktera objekta, njegove lokacije, moguće 

posljedice na rad vojnih uređaja, sigurnost i zaštitu tajnosti; za izgradnju bilo kakvih 

objekata u ovoj zoni obvezna je potvrda MORH-a na glavni projekt 

- II zona ograničene gradnje – zabrana izgradnje objekata koji svojom visinom 

nadvisuju vojni objekt i time predstavljaju fizičku prepreku koja ometa rad vojnih 

uređaja na smjerovima od posebnih interesa za OS RH; zabrana izgradnje 

objekata koji emitiranjem elektromegnetnih valova ili drugim zračenjima ometaju 

rad vojnih uređaja na smjerovima od posebnih interesa za OS RH 

Članak 88. 

Sva Planom predviđena groblja su postojeća. Proširenja istih i izgradnja 

potrebnih pratećih građevina se predviđaju na sadašnjim lokacijama. 

Ukoliko se groblje nalazi izvan građevinskog područja naselja proširenje istog 

od građevinskog područja u pravilu mora biti min. 500m, a također i od 

gospodarskih, poslovnih, turističkih zona, zona za posebne namjene i površina 

za iskorištavanje mineralnih sirovina. 

Groblja se trebaju proširivati izvan vrijednog obradivog i šumskog tla, udaljena 

od zaštićenih spomenika kulture, odnosno drugih planiranih zona. 


57


Članak 89. 

Izvan planiranih građevinskih područja moguća je izgradnja benzinskih 

postaja s pratećim sadržajima najveće visine P+0, odnosno visina građevine 

4,0m. Krovovi mogu biti ravni ili kosi maksimalnog nagiba do 28 0 . 

Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se ugostiteljski sadržaji najveće bruto 

površine do 100m 2 , trgovački sadržaji najveće bruto površine također do 

100m 2 , te sanitarni objekti. 

Izvan planiranih građevinskih područja moguća je uz prometnice i izgradnja 

odmorišta sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju 

se samo sanitarni objekti. 


58


3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

Članak 90. 

Ovim planom se utvrđuju djelatnosti u zonama gospodarske namjene (I) na 

prostoru Grada Benkovca i to: 

- proizvodna namjena – industrija (u većem obimu – preko 50% planiranog 

prostora) 

- poslovna namjena - pretežito trgovačka 

Članak 91. 

Planom definirana građevinska područja proizvodne namjene su područja za 

izgradnju i razvoj industrijskih, proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i 

servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti. 

Članak 92. 

Planom je dozvoljeno unutar građevinskih područja gospodarske namjene 

izgradnja trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih sadržaja, te drugih sličnih 

maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće građevinske 

čestice. 

Članak 93. 

Planom se zabranjuje unutar građevinskih područja gospodarske namjene 

izgradnja objekata čija je namjena isključivo stambena. Dozvoljeno je da se u 

okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori, a sve u funkciji 

minimalnih potreba osnovne namjene. 

Članak 94. 

Ovim planom se utvrđuju djelatnosti u zonama poslovne namjene – pretežito 

trgovačke (K2) na prostoru Grada Benkovca i to: 

- poslovna namjena – trgovačka (u većem obimu – preko 50% planiranog 

prostora) 

- poslovna namjena – ostala (uslužna djelatnost – pošta, banka, 

ugostiteljstvo, razni servisi i sl.) 

Članak 95. 

Planom se zabranjuje unutar građevinskih područja poslovne namjene – 

pretežito trgovačke izgradnja objekata čija je namjena isključivo stambena i 

proizvodna. Dozvoljeno je da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni 

stambeni i proizvodni prostori, a sve u funkciji minimalnih potreba osnovne 

namjene. 

Članak 96. 

Za smještaj sadržaja proizvodne namjene – industrija i poslovne namjene – 

pretežito trgovačke na prostoru Grada Benkovca treba zadovoljiti stroge kriterije 

zaštite tla, zraka i podzemnih voda. Stoga odabrana tehnologija mora biti 

suvremena i koja garantira prihvatljive koeficijente zagađenja okoliša. 

Kapaciteti, tehnologija i drugi elementi moraju se u osnovi prilagoditi 

mogućnostima proizvodnje na ovom prostoru. 


59


Kao posebnu mjeru zaštite prostora Plan definira obveznu izvedbu koridora 

zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0m uz rub obuhvata cijele planirane zone, 

a radi sprječavanje mogućeg negativnog utjecaja proizvodnih i poslovnih 

sadržaja na okolni prostor. 

Članak 97. 

Kriteriji za izgradnju građevina sa sadržajima gospodarskih djelatnosti 

planiranih u gospodarskim zonama i poslovnoj zoni – pretežito trgovačkoj su: 

- min. veličina građevinske čestice može biti 1000 m 2 

- max. koeficijent izgrađenosti je 0,4 

- max. koeficijent iskoristivosti čestice je 1,0 

- max. visina građevina je P(S)+2, sa max. visinom građevine 10m 

(iznimno za specifične građevine poput silosa, dimnjaka, antena i sl, te iz 

tehnoloških potreba visina građevina može biti i veća) 

- min. udaljenost od susjedne čestice, kao i od pristupnog puta je h/2 

(h=visina građevine) 

- osigurati min. 20% od ukupne površine za zajedničke javne potrebe 

(prometnice, parkirališta, zelene površine ...) 

- građevine se mogu graditi isključivo na građevinskim česticama koje imaju 

osiguran kolni pristup do čestice min. širine 6,0m. 

- parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na čestici 

Članak 98. 

Za sve gospodarske zone i zonu poslovne namjene obvezna je izrada 

urbanističkog plana uređenja kako je utvrđeno u Odredbama za provođenje - 

poglavlje 9. Mjere provedbe plana/ 9.1. Obveza izrade prostornih planova, 

odnosno u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz br. 3 " Uvjeti za korištenje, 

uređenje i zaštitu prostora " u mjerilu 1:25000 i u grafičkom dijelu Plana, 

kartografski prikaz br. 4 " Građevinska područja naselja i drugih sadržaja" u 

mjerilu 1:5000. 

Prilikom izrade urbanističkog plana uređenja, potrebno je raditi Procjenu 

utjecaja na okoliš za sadržaje koji se nalaze na Popisu zahvata donesenom uz 

Uredbu o procjeni utjecaja na okoliš. 


60


4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

Članak 99. 

Osnovni kriterij za lociranje društvenih djelatnosti na prostoru Grada je sustav 

središnjih naselja, u kojima je planirana izgradnja sadržaja društvenog 

standarda. 

Tako se za područje Grada Benkovca utvrđuju slijedeći sadržaji društvenih 

djelatnosti: 

- u upravi i administraciji - osiguravaju se sadržaji gradske uprave, 

sudstva, policije i javnih poduzeća, mjesnih odbora, te turističke zajednice 

sa ispostavama (temeljem zakona) 

- u obrazovanju - predškolske ustanove, osnovne škole te srednje škole za 

koje postoje realni uvjeti (poljoprivrednog, turističkog, zanatskog i sl. 

smjerova) 

- u kulturi - knjižnicu, čitaonicu, društveni dom polivalentnog karaktera i 

druge kulturne sadržaje za koje postoji interes 

- u sportu i rekreaciji - dovoljno terena za sportske klubove i rekreativno 

bavljenje športskim aktivnostima, sa ciljem osiguranja min. 2,5-3 m 2 /st (za 

stanovništvo stalno naseljeno), športsku dvoranu polivalentne namjene i 

ostale športske sadržaje za koje postoje preduvjeti (karting, trim-staze i 

drugo). Za grad Benkovac posebno se treba planirati izgradnja gradskog 

sportskog centra. U sastavu zone isključivo turističko - ugostiteljske 

namjene planirati sportsko-rekreacijske sadržaje 

- u zdravstvu - zdravstvenu stanicu sa specijalističkim ambulantama opće 

prakse - zubarske i ginekološke ambulante te hitnu pomoć i dr. Također 

treba omogućiti osnivanje specijaliziranih stacionara kliničkog tipa. Pri 

dimenzioniranju ovih sadržaja treba imati u vidu povećane potrebe u 

ljetnoj sezoni u cilju pružanja odgovarajućih usluga turističkoj ponudi 

- Za socijalnu skrb - treba osigurati prihvatilišta za stare i nemoćne, te 

druge sadržaje koji su u sustavu socijalne skrbi sukladno Zakonu 

- vjerske institucije - crkvene građevine u naselju u skladu sa 

tradicionalnim potrebama stanovništva 

- groblja - kao sadržaji u prostoru od društvenoga interesa za koja treba 

osigurati odgovarajući prostor u sklopu ili u blizini naselja 

Članak 100. 

Za građevine iz prethodnog članka utvrđuju se slijedeći uvjeti za njihovu 

izgradnju: 

- min. veličina građevinske čestice je 600m 2 

- max. koeficijent izgrađenosti čestice je 0,5 

- max. koeficijent iskoristivosti je 1,0 

- max. visina građevine je P 0 +P(S)+1, a visina građevine 8,0m (za vjerske 

građevine i sportske dvorane visine iznimno mogu biti i veće) 

- min. udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog kao i min. udaljenost 

od susjedne čestice je 5,0m 

- volumenske i oblikovne karakteristike građevina moraju se prilagoditi 

morfološkim karakteristikama naselja, te poštivati uvjete koji su ovim 


61


Planom utvrđeni u dijelu Odredbi za provođenje – Građevinska područja 

naselja – Oblikovanje građevina 

- moraju imati osiguran kolni pristup do građevinske čestice min. širine 6,0m 

Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na 

terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu 

može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne 

prelazi 50m, odnosno 100m s ugrađenim ugibalištem na razmaku od 50m 

- parkirališni prostor treba osigurati unutar čestice u veličini propisanoj za 

odgovarajuću namjenu 

Članak 101. 

U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u 

urbanom području dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u 

pogledu dozvoljene visine, koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti građevinske 

čestice, s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena, 

okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. 


62


5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINE 

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURALNIH SUSTAVA 

5.1. CESTOVNI PROMET 

Članak 102. 

Planom je obuhvaćena mreža javnih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju, 

te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem 

pojedinih cestovnih pravaca. Mreža javnih cesta određena je temeljem Zakona 

o javnim cestama, te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, 

županijske ceste i lokalne ceste – navedene u tekstualnom dijelu ovih Odredbi i 

označene u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 1 

"Korištenje i namjena površina". 

Članak 103. 

Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za 

izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže 

(izuzev Jadranske autoceste): 

područje kroz koje 

prolazi 

postojeća 

cesta 

planirana 

cesta 

unutar GP naselja 12m 15m 

izvan GP naselja 15m 30m 

Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg 

prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. 

Zaštitni koridor Jadranske autoceste se utvrđuje u širini od 150m. 

Članak 104. 

Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja rješenja 

o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je 

orijentirana građevina). Nakon ishođenja rješenja o uvjetima građenja ili 

lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se 

zaštitni pojas ceste u skladu s ovim Odredbama, dok će se prostor koridora 

izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. 

Članak 105. 

Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine 

zaštitnih pojaseva, sukladno zakonu, i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa 

svake strane: 


63


vrsta ceste 

izvan 

građevinskog 

područja 

unutar 

građevinskog 

područja 

državna 25m 10m 

županijska 15m 7m 

lokalna 10m 5m 

nerazvrstana 10m 5m 

U slučaju rekonstrukcije postojećih prometnica unutar izgrađenog dijela 

građevinskog područja naselja širina zaštitnih pojaseva može biti i manja. 

Članak 106. 

U zaštitnom pojasu javne ceste može se formirati negradivi dio građevinske 

čestice s parkirališnim površinama, niskim zelenilom, ogradom i sl., ali na način 

da ne smanji preglednost ceste i križanja. 

U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe 

održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, a predviđeno 

projektom ceste (cestovne kućice, benzinske postaje, parkirališta, odmorišta i 

sl.). Prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole za te 

građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. 

Članak 107. 

Unutar građevinskih područja naselja potrebno je osigurati sljedeće uvijete u 

pogledu definiranja prometnih koridora, a radi sigurnosti u odvijanju prometa: 

- prometnica mora imati minimalnu širinu 6,0m u slučaju dviju voznih traka, 

odnosno 3,5m za samo jednu traku (jednosmjerni promet) 

- samo jedna vozna traka (dvosmjerni promet) može se izgrađivati iznimno 

na preglednim dijelovima, ali ne u dužini većoj od 500m, pod uvjetom da 

se na svakih 100m uredi ugibalište. 

- svaka slijepa ulica s jednom voznom trakom bez obzira na dužinu, mora 

imati izgrađeno okretište 

Članak 108. 

Svaka građevinska čestica mora imati kolni pristup od min. 3,5m, a prilaz na 

javnu prometnu površinu treba locirati na način da ne ugrožava promet. 

Članak 109. 

Direktan priključak građevinske čestice na javnu državnu i županijsku cestu nije 

dozvoljen, osim uz suglasnost nadležne Uprave za ceste. 

Priključak na državnu i županijsku cestu treba izvesti prema Pravilniku o 

uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu, uz 

prethodno odobrenje nadležne Uprave za ceste u postupku ishođenja rješenja o 

uvjetima građenja, lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. 

Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju 

prethodnog odobrenja tijela jedinice lokalne samouprave u postupku ishođenja 


64


rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole, a prema Pravilniku o 

uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu. 

Članak 110. 

Sva križanja trebaju se izvesti na način da je omogućeno sigurno uključivanje 

odnosno isključivanje iz prometa. 

Članak 111. 

Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u 

cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem 

trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i 

nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne 

razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, 

formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće 

uklapanje ceste u krajobraz. 

Članak 112. 

Sustavom javnog prijevoza obvezno je povezivanje svih naselja unutar Grada 

Benkovca korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. 

Daljnji razvoj sustava javnog gradskog prijevoza zasniva se na izgradnji novog 

prometnog terminala u Benkovcu, jer postojeći svojom lokacijom i kapacitetom 

ne zadovoljava sve zahtjeve autobusnog prometa na ovom području. 

Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na 

javnim cestama određuje se na temelju posebnih zakona, Pravilnikom o 

autobusnim stajalištima. 

Članak 113. 

Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima/garažnim 

prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom 

gradnjom javnih parkirališta/garaža, osobito u staroj jezgri, te ostalim središnjim 

dijelovima grada. 

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i 

namjeni potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici. Izuzetno, 

moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj 

površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu 

(trgovina, ugostiteljstvo i sl.), pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni 

uvjeti šireg područja, posebno uvjeti prometa u mirovanju. Utvrđuje se sljedeći 

broj potrebnih parkirališnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni 

građevina: 

- za obiteljsku i višeobiteljsku kuću - za svaki stan 1,5 PM na vlastitoj 

građevinskoj čestici 

- za višestambene građevine - na svaki 1,5 PM na građevinskoj čestici 

građevine ili na zasebnoj građevinskoj čestici 

- za industrijske, zanatske, servisne, uslužne i sl. građevine – 1 PM na 25m 2 

bruto izgrađene površine građevine 

- za hotele, pansione, motele - po 1 PM po sobi 

- za kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. - po jedno PM na 10 sjedala 

- za sportske dvorane i igrališta - po 1 PM na 10 sjedala 

- za ugostiteljske objekte - po 1 PM na 4 sjedala 


65


- za trgovine - na 100 m 2 bruto izgrađene površine 4 PM 

- za škole, dječje ustanove - po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu 

djece + 10 PM 

- za ambulante, poliklinike - po 1 PM na 10m 2 bruto izgrađene površine 

građevine 

- za vjerske građevine - po 1 PM na 5 sjedala 

- za ostale prateće sadržaje stanovanja - po 1 PM na 3 zaposlena 

Kod određivanja broja parkirališnih mjesta prema gore navedenim kriterijima isti 

se zaokružuje na veći broj. 

Članak 114. 

Moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju 

za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu 

cjelinu (kuće u nizu, kuće sa zajedničkim javnim prostorima i površinama, 

turistička naselja, sklop uslužni-proizvodnih građevina odnosno djelatnosti i sl.). 

Članak 115. 

Trase komunalne infrastrukture treba položiti u koridor prometnice, pješačke 

površine ili zelene površine kako bi se omogućila njihova nesmetana izgradnja, 

održavanje i popravak. Po mogućnosti sve komunalne infrastrukturne sadržaje 

treba položiti u zajedničkom koridoru na propisanoj međusobnoj udaljenosti. 

5.2. ŽELJEZNIČKI PROMET 

Članak 116. 

Željeznički promet treba imati glavnu ulogu u svezi s povezivanjem područja 

Grada Benkovca s obalnim područjem Zadarske županije i kopnenim dijelovima 

Republike Hrvatske. To posebno vrijedi za promet roba za potrebe 

gospodarstva cjelokupne Zadarske županije. U tom smislu se postojeća trasa 

magistralne pomoćne pruge mora modernizirati i elektrificirati, a željeznički 

promet bolje organizirati. 

Članak 117. 

Ovim je Planom osiguran koridor za buduću brzu Jadransku željeznicu, a 

označen je u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 1 

"Korištenje i namjena površina". 

5.3. ZRAČNI PROMET 

Članak 118. 

Zračna luka u Zadru je u odnosu na prostor Grada Benkovca vrlo povoljno 

locirana i na udaljenosti manjoj od 15km, što čitavom području daje velike 

mogućnosti povezivanja na sustav zračnog prometa. 

Planom se definirana potreba izgradnje heliodroma na barem jednom mjestu na 

prostoru Grada, a kao najpovoljnija mikrolokacija predlaže se prostor u široj 

zoni samoga grada Benkovca. 


66


5.4. DRUGI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 

5.4.3. Telekomunikacije 

Članak 119. 

Za osiguravanje kvalitetnog korištenja telekomunikacijskih usluga potrebno je: 

- izgraditi svjetlovodne kabele do svih većih naselja 

- izgraditi nove telekomunikacijske mreže sa komutacijama u svi naseljima 

- ostvariti kvalitetno pokrivanje cijelog područja Grada Benkovca signalom 

pokretnih telekomunikacijskih mreža 

Članak 120. 

Sve komutacije kao i sustavi prijenosa moraju biti digitalni. 

Članak 121. 

Telekomunikacijska mreža mora omogućavati lako uvođenje novih usluga. 

Članak 122. 

Svjetlovodnim kabelima će se povezati komutacije: Benkovac, Kašić, Smilčić, 

Podlug, Lisičić, Korlat, Kula Atlagić, Donje Biljane, Raštević, Gornje Ceranje, 

Donje Ceranje, Kolarina, Bulići, Kožlovac i Donji Karin. 

Članak 123. 

Radio relejnim sustavima prijenosa će se povezati komutacije: Brgud, Popovići, 

Bruška, Rodaljice, Medviđa i Bjelina. 

Članak 124. 

Zgrade automatskih telefonskih centrala će biti izgrađene na optimalnom mjestu 

kako bi telekomunikacijska mreža bila najkraća. 

Članak 125. 

Zgrade za smještaj telefonskih centrala i drugih telekomunikacijskih uređaja 

mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevinskim 

česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. 

Za objekte osnovnih postaja pokretnih komunikacija ne treba definirati 

građevinske čestice ni pristupni put do njih. Osnovne postaje pokretnih 

komunikacija u pravilu se izvode smještanjem antena na antenske stupove i na 

krovne prihvate na postojećim građevinama. 

Zgrade za smještaj RR uređaja, odnosno RR postaje, kao i objekti osnovnih 

postaja pokretnih komunikacija, mogu se graditi i izvan građevinskih područja 

naselja. 

Članak 126. 

Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na 

telefonsku mrežu. TK mreža se u pravilu izvodi podzemno, i to kroz postojeće 

prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se 

projektira i izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na način da ne 

onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih 

instalacija. 


67


Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a 

prema rješenjima ovog Plana. 

Članak 127. 

U skladu sa potrebama i daljnjim razvojem mreža pokretnih komunikacija 

Planom se predviđa izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja, 

smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim 

građevinama. Osnovne postaje pokretnih komunikacija mogu se instalirati u 

građevinskim područjima i izvan njih, vodeći računa o skladnom uklapanju u 

urbani i prirodni okoliš. 

Preporuča se postava instalacija više operatera na istom mjestu (stupu i sl.). 

Postava svih potrebnih instalacija pokretnih komunikacija može se izvesti samo 

uz potrebne suglasnosti, odnosno Zakonom propisane uvjete. 

5.4.4. Pošta 

Članak 128. 

Stanje populacije i ukupan broj usluga biti će glavni kriterij za otvaranje novih 

poštanskih kapaciteta na području Grada Benkovca u suradnji nadležnih tijela 

vlasti i HP-a. 

Za osiguranje kvalitetnog korištenja poštanskih usluga na području Grada 

potrebno je modernizirati i adaptirati postojeće poštanske urede. 

5.4.5. Elektroopskrba 

Članak 129. 

Sve nove srednjenaponske objekte graditi za napon 20 kV. 

Članak 130. 

Postojeću mrežu 10 kV potrebito je pripremiti za prijelaz na napon 20 kV 

zamjenom odgovarajuće opreme u redovitom održavanju. 

Članak 131. 

Trase podzemnih i nadzemnih dalekovoda, gdje je to moguće, graditi uz 

prometnice. 

Članak 132. 

Elektroenergetske mreže, ako je to ekonomski opravdano, treba izvoditi 

podzemno. 

Članak 133. 

Alternativni izvori električne energije koji mogu zamijeniti sadašnje mogu biti 

voda, sunce i vjetar, a njihovo korištenje na Planom obuhvaćenom prostoru će 

se riješiti studijama koje će pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora i 

zaštitu istog. 


68


5.4.1. Vodoopskrba 

Članak 134. 

Ovim Planom utvrđuju se temeljni preduvjeti za osiguranje dovoljnih količina 

vode za zadovoljenje potreba stanovništva i za potrebe ostalih planiranih 

sadržaja na području Grada Benkovca. 

Članak 135. 

Količina vode potrebna za rješenje vodoopskrbe na području Grada Benkovca u 

planskom periodu je 138,89 l/s. 

Planom se utvrđuje da će najznačajniju ulogu u svezi s rješavanjem potreba za 

vodom naselja na ovom području imati dovod vode iz rijeke Zrmanje i izvorišta 

Kakma. 

Iz rijeke Zrmanje se preko regionalnog vodovoda Zrmanja - Zadar i 

magistralnog ogranka Benkovac - Stankovci može dobavljati ukupno 141,80 l/s, 

i to: preko crpne postaje “Karin” 120,00 l/s i preko crpne postaje “Grgurica” 

21,80 l/s. 

S izvorišta Kakma može se dobavljati količina vode od 30,00 l/s. 


lokalna izvorišta, te dobavom vode iz okolnih vodovodnih sustava (obrovački, 

kistanjski i šibenski). 

Članak 136. 

Pri rješavanju vodoopskrbe na području Grada Benkovca treba voditi računa o 

razvoju vodovodnog sustava u lokalnom smislu, kao i o razvoju vodovodnog 

sustava u globalnom smislu. 

Članak 137. 

U lokalnom razvojnom smislu konačno kvalitetno rješenje vodoopskrbe svih 

naselja na području Grada Benkovca treba, zbog veličine područja, topografskih 

karakteristika terena i postojeće izgrađenosti vodovodne mreže, rješavati preko 

nekoliko tehničko-tehnoloških cjelina izgradnjom više vodovodnih podsustava 

koji su međusobno povezani, i to prema sljedećoj prostornoj podjeli: 

sjeverozapadni dio, jugozapadni dio (područje Polačkog bazena), središnji dio 

(područje grada Benkovaca), jugoistočni dio i sjeveroistočni dio. 

Članak 138. 

Sjeverozapadno područje Grada Benkovca obuhvaća naselja: Korlat, Gornje 

Biljane, Smilčić, Donje Biljane, Donji Kašić, Islam Grčki i Donji Karin, te dio 

naselja Kula Atlagić. 

Vodoopskrbu ovog područja treba rješavati preko vodovodnog podsustava koji 

dobiva vodu iz dva smjera: iz smjera crpne postaje “Karin” preko 

vodospremnika “Vojvodić” i iz smjera crpne postaje “Grgurica”. 

Za smjer vodoopskrbe iz crpne postaje “Grgurica” treba izgraditi magistralni 

cjevovod duž koridora autoceste A1, vodospremnik “Zemunik Gornji” zapremine 

V=3000 m 3 , crpnu postaju “Biljanje Donje”, vodospremnik “Marići” zapremine 

V=1000 m 3 i pripadajuću vodovodnu mrežu. 

Za smjer vodoopskrbe s ogranka magistralnog cjevovoda CP “Karin” – 

vodospremnik “Atlagić”, preko vodospremnika “Vojvodić” zapremine V=1000 


69


m 3 , treba izvršiti sanaciju crpne postaje “Opačić”, vodospremnika “Dukići” 

zapremine V=100 m 3 , te izgraditi pripadajuću vodovodnu mrežu i crpnu postaju 

“Donji Kašić”. 

Za konačno rješenje vodoopskrbe naselja Donji Karin treba izgraditi 

vodospremnik “Karin Donji” zapremine V=200 m 3 koji će se puniti s tlačnog 

cjevovoda CP “Karin” - vodospremnik “Vojvodići”. U I. fazi naselje Karin Donji 

može se spojiti na sustav CP “Karin” – Pridraga – Novigrad, a sve do 

iskorištenja kapaciteta. 

Do izgradnje sustava iz smjera crpne postaje “Grgurica” vodoopskrba naselja 

Nadin može se riješiti iz vodospremnika “Vojvodić” izgradnjom prstena Korlat- 

Nadin i vodospremnika “Marići”. 

Članak 139. 

Jugozapadno područje Grada Benkovca obuhvaća naselja: Nadin, Zagrad, 

Raštević, Zapužane, Lišane Tinjske i Tinj. 

Vodoopskrbu naselja: Nadin, Zagrad, Raštević, Zapužane treba rješavati iz 

smjera crpne postaje “Grgurica”, a preko vodospremnika “Marići” zapremine 

V=1000 m 3 . 

Vodoopskrbu naselja: Lišane Tinjske i Tinj treba rješavati preko vodospremnika 

“Polača nova” zapremine V=1500 m 3 , koji se u ovisnosti o uspostavi načina 

upravljanja može puniti s izvorišta Kakma, kao i iz pravca CP “Grgurica”. 

Članak 140. 

Središnje područje Grada Benkovca obuhvaća naselja: grad Benkovac, 

Benkovačko Selo, Buković, Podgrađe, Šopot i Podlug, te dio naselja Kula 

Atlagić. 

Vodoopskrbu ovog područja treba rješavati preko vodovodnog podsustava koji 

dobiva vodu iz tri smjera: iz smjera crpne postaje “Karin”, iz smjera crpne 

postaje “Grgurica” i iz smjera izvorišta Kakma, a preko centralnog 

vodospremnika “Grubića Glavica” zapremine V=1650 m 3 . 

Na području grada Benkovaca treba sanirati sustav niske zone grada, izvršiti 

regulaciju dotoka u vodospremnik “Grubića Glavica”, te izgraditi transportni 

cjevovod srednje zone DN 300 mm kroz grad. 

Visoku zonu opskrbe, iznad kote 215 m.n.m. koja je trenutno riješena preko 

hidroforskog postrojenja, treba prespojiti na cjevovod koji spaja vodospremnik 

“Buković Gaj” i crpnu postaju “Lisičić”. 

Članak 141. 

Jugoistočno područje Grada Benkovca obuhvaća naselja: Miranje, Ceranje 

Gornje, Ceranje Donje, Pristeg, Dobra Voda, Perušić Benkovački, Kolarina, 

Kožlovac, Donji Lepur, Bulić, Vukšić, Prović i Radošinovci. 

Za konačno rješenje vodoopskrbe ovog područja treba izgraditi glavni 

transportni cjevovod srednje zone od vodospremnika “Atlagić” DN 300 mm, 

vodospremnik “Gladuša” zapremine V=1000 m 3 i vodospremnik “Radošinovci” 

zapremine V=250 m 3 , te ogranke prema naselju Vukšić, naselju Prović i naselju 

Radošinovci. 

Kad se u javni sustav vodoopskrbe uključi izvorište Kožlovac treba izgraditi 

crpnu postaju “Kožlovac”. 


70


U I. fazi vodospremnik “Gladuša” može se puniti preko cjevovoda koji se na 

području naselja Buković priključuje na cjevovod visoke zone između 

vodospremnika “Buković Gaj” i crpne postaje “Lisičić”. 

Članak 142. 

Sjeveroistočno područje Grada Benkovca obuhvaća naselja: Lisičić, Brgud, 

Popovići, Rodaljice, Bruška, Bjelina i Medviđa. 

Vodoopskrbu ovog područja treba rješavati preko posebnog vodovodnog 

podsustava za visoku zonu Grada Benkovca koji dobiva vodu iz smjera CP 

“Karin” - vodospremnik “Atlagić”. 

Pored već izgrađenih građevina: vodospremnik “Atlagić” zapremine V=2000 m 3 , 

crpna postaja “Atlagić”, vodospremnik “Buković Gaj” zapremine V=2000 m 3 , 

crpna postaja “Lisičić” i vodospremnik “Lisičić” zapremine V=2000 m 3 , treba još 

izgraditi ove građevine: prekidnu komoru “Popovići”, crpnu postaju “Kum”, crpnu 

postaju “Zelići”, crpnu postaju “Rodaljice”, u vodospremnik “Rodaljice” 

zapremine V=500 m 3 , crpnu postaju “Bruška”, vodospremnik “Bruška” 

zapremine V=200 m 3 i prekidnu komoru “Bruška”. 

Kad se u sustav uključi izvorište Golubinka treba na području naselja Bjelina 

izgraditi vodospremnik “Mrkele” zapremine V=250 m 3 u koji će se pumpati voda 

preko crpne postaje “Golubinka”. 

Naselje Medviđa može riješiti vodoopskrbu s područja Grada Obrovca, tj. iz 

sustava Kruševo – Zelengrad, za što treba na području ovog naselja izgraditi 

vodospremnik “Knezi” zapremine V=50 m 3 , vodospremnik “Pešići” zapremine 

V=100 m 3 , crpnu postaju “Šarići” i vodospremnik “Adžići” zapremine V=100 m 3 . 

Alternativno rješenje vodoopskrbe naselja Medviđa je izgradnja crpne postaje 

na području naselja Bruška iz koje bi se tlačila voda do već navedenih vodnih 

građevina na području naselja Medviđa. 

Radi iznalaženja najkvalitetnijeg i najoptimalnijeg rješenja vodoopskrbe 

cjelokupnog sjeveroistočnog područja Grada Benkovca i okolnog šireg područja 

mora se izraditi posebno idejno rješenje u kojem treba novelirati dosadašnja 

rješenja, razmotriti mogućnost povezivanja sa okolnim vodoopskrbnim 

sustavima na području Grada Obrovca i Općine Kistanje, te obraditi faznu 

izgradnju. 

Članak 143. 

U vodoopskrbni sustav moraju se uključiti lokalna izvorišta, u prvom redu 

izvorište Kožlovac i izvorište Golubinka, a radi njihovog povoljnog visinskog 

položaja. 

Prethodno se moraju izvršiti hidrogeološki istražni radovi, definirati 

eksploatacijske količine i izraditi rješenja za optimalno uključenje ovih izvorišta u 

vodoopskrbni sustav. 

Ostala lokalna izvorišta moraju se efikasno zaštititi kako bi se njihova voda i 

dalje mogla koristiti za napajanje stoke i za razne gospodarske potrebe, te za 

vodoopskrbu u izvanrednim situacijama. 

Članak 144. 

U globalnom razvojnom smislu treba tehničkim rješenjima omogućiti 

povezivanje benkovačkog vodovodnog sustava s okolnim vodovodnim 


71


sustavima: zadarskim, šibenskim, obrovačkim i kistanjskim, a zbog razvoja 

zajedničkog višenamjenskog kontrolno-regulacijskog vodoopskrbnog sustava. 

Time će se stvoriti mogućnosti transporta i distribucije dovoljnih količina vode u 

više smjerova ovisno o stvarnim zahtjevima i potrebama potrošača, te osigurati 

pretpostavke mogućeg objedinjavanja upravljanja u budućnosti s osiguranjem 

najjeftinije vode u svim razdobljima godine. 

Na taj način u globalni sustav šireg prostora bit će uključeni svi poznati izvorišni 

kapaciteti na području koje okružuje Ravne kotare: Zrmanja, Kakma Jaruga, 

Miljacka i Krka. 

Članak 145. 

U projektnoj dokumentaciji mora se obvezatno razraditi etapna izgradnja 

pojedinih dijelova buduće vodovodne mreže i definirati prioriteti izgradnje iste. 

Također se moraju odrediti konačne lokacije i stvarne zapremine svih budućih 

vodoopskrbnih građevina, a radi podmirenjem potreba na vodi svih planiranih 

prostornih sadržaja pojedinih naselja. 

Članak 146. 

Vodoopskrbne građevine moraju se graditi etapno tako da svaka etapa 

predstavlja zaokruženu funkcionalnu cjelinu koja će se u potpunosti uklopiti u 

konačno tehničko rješenje vodoopskrbe šireg prostora. 

Članak 147. 

Za vodovodnu mrežu moraju se odabrati cijevi od kvalitetnog vodovodnog 

materijala kako bi se postigla maksimalna sigurnost i trajnost pogona, te 

osigurala zaštita zdravlja ljudi. 

Također se mora izvršiti identifikacija najgorih dionica postojećih cjevovoda i 

izvršiti njihova postepena potpuna zamjena novim kvalitetnim cijevnim 

materijalom. 

Članak 148. 

Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama, te 

primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe, što 

podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka 

vode, svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. 

Članak 149. 

Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih građevina potrebno 

je osigurati kolni pristup do čestice građevine, te zaštitnu transparentnu ogradu 

za sve nadzemne vodne građevine visine do najviše 2,0m. Najmanja udaljenost 

nadzemne vodne građevine do ruba e iznosi 3,0m. 

Vodovodne cijevi treba postaviti u nogostup ili zeleni pojas prometnica i uskladiti 

s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. 

Moguća su odstupanja od predviđenih trasa, ukoliko se tehničkom razradom 

dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. 

Članak 150. 

Svakoj postojećoj i novoplaniranoj građevini mora se osigurati priključenje na 

vodoopskrbni sustav. 


72


Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu, a prema Pravilniku o tehničkim 

normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. 

Sve građevine vodoopskrbnog sustava treba projektirati i izgraditi sukladno 

zakonskoj regulativi, te hrvatskim normama. 

Članak 151. 

Radi zaštite postojećih i budućih javnih vodocrpilišta treba izraditi elaborate o 

utvrđivanju zaštitnih zona izvorišta, a kojima će se odrediti njihove granice i 

granice zona sanitarne zaštite, njihove hidrogeološke značajke, prijedlog mjera 

njihove zaštite, prijedlog režima rada izvorišta, odnosno druge mjere propisane 

Zakonom o vodama i Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta. 

Do izrade elaborata o utvrđivanju zona izvorišta izgradnja i korištenje prostora 

će se vršiti na način kako je definirano ovim Planom, a također u skladu sa 

Zakonom o vodama i Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta. 

Članak 152. 

Postojeće kapacitete izgrađenog vodovodnog sustava treba koristiti za 

višenamjensku potrošnju vode, prvenstveno za potrebe poljoprivrednog 

gospodarstva, i to sve dok za to postoje opravdani ekonomski pokazatelji. 

5.4.2. Građevine za zaštitu voda 

Članak 153. 

Odvodnju otpadnih voda na cjelokupnom području Grada Benkovca treba 

rješavati prema prijedlogu rješenja obrađenom u "Studiji zaštite voda na 

području Zadarske županije", izrađene od "Hidroprojekt-ing" projektiranje 

d.o.o. iz Zagreba i "Hidroing" za projektiranje i inženjering d.o.o. iz Osijeka 

travnja 2005. godine, kojim su definirana ograničenja ispuštanja otpadnih voda i 

tražena razina odvodnje i pročišćavanja obzirom na važeće propise i zakonsku 

regulativu, a radi zaštite resursa površinskih i podzemnih voda. 

Predložena koncepcija rješenja odvodnje i dispozicije otpadnih voda za sva 

naselja na području Grada Benkovca je izgradnja više zasebnih razdjelnih 

sustava odvodnje: Benkovac, Bjelina, Buković, Bulić, Donje Biljane, Donje 

Ceranje, Donji Karin, Donji Kašić, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, Korlat, 

Kula Atlagić, Lisičić, Nadin, Perušić Benkovački, Podlug, Popovići, Pristeg, 

Radošinovci, Raštević, Smilčić, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane. Za ove 

sustave odvodnje predložene su načelne lokacije uređaja za pročišćavanje 

otpadnih voda s prijedlogom odgovarajuće tehnologije pročišćavanja i uz 

procjenu njihove ekonomske i tehničke vrijednosti, a dozvoljene su I 

odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. 

Sve urbane (sanitarne) otpadne vode i prethodno adekvatno pročišćene 

industrijske otpadne vode treba sakupljati zasebnom kanalizacijskom mrežom i 

odvoditi gravitacijski direktno, odnosno preko crpnih postaja s pripadajućim 

tlačnim cjevovodom prepumpavati, na uređaj za pročišćavanje. Nakon 

provedbe odgovarajućeg stupnja pročišćavanja vrši se dispozicija u podzemlje, 

otvorene vodotoke ili u akvatorij Karinskog mora. 


73


Oborinske otpadne vode treba sakupljati zasebnom kanalizacijskom mrežom i 

odvesti najkraćim putem, površinski ili sustavom zatvorenih kanala, do 

postojećih vodotoka, odnosno ispuštati raspršeno direktno u okolni teren. 

Članak 154. 

Za najveće naselje, tj. grad Benkovac mora se nastaviti s izgradnjom već 

postojećeg sustava odvodnje koji je zajednički i za naselja Benkovačko Selo i 

Šopot. Ovaj djelomično izgrađen sustav odvodnje čini stari mješoviti sustav koji 

obuhvaća centar naselja Benkovac, te novi sustav odvodnje koji je razdjelnog 

tipa. 

Prema novijoj postojećoj projektnoj dokumentaciji za sustav odvodnje Benkovac 

predviđen je jedan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 5730 ES 

koji je lociran južno od naselja Benkovac s dispozicijom pročišćenih otpadnih 

voda u potok smješten s južne strane željezničke pruge. Potrebna je primjena 

prvog i drugog stupnja pročišćavanja. 

Članak 155. 

Kod ostalih planiranih razdjelnih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih 

voda za gotovo sva ostala naselja na području Grada Benkovca mora se 

izgraditi zasebna kanalizacijska mreža kojom će se sakupljati urbane 

(sanitarne) otpadne vode i prethodno adekvatno pročišćene industrijske 

otpadne vode, te gravitacijski ili preko crpnih postaja i tlačnih cjevovoda odvoditi 

do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s dispozicijom u otvoreni vodotok ili 

podzemlje. Prema važećoj zakonskoj regulativi potrebna je primjena prvog ili 

drugog stupnja pročišćavanja. Prema Studiji planirani kapaciteti uređaja su 155 

ES – 1430 ES. 

Članak 156. 

Za određeni broj naselja na području Grada Benkovca za koja u "Studiji zaštite 

voda na području Zadarske županije" nije predviđena izgradnja sustava javne 

odvodnje i pročišćavanja mora se primijeniti rješenje koje će se i dalje zasnivati 

na pojedinačnim zahvatima (gotovi manji tipski uređaji za biološko 

pročišćavanje ili vodonepropusne trokomorne sabirne jame – taložnice). 

Članak 157. 

Za slučaj da se izgradnja nekih objekata dogodi prije realizacije planiranih 

sustava odvodnje, kao i za građevinska područja koja nisu obuhvaćena 

planiranim sustavima odvodnje obvezna je izgradnja, kao privremeno ili 

konačno rješenje, vlastitog samostalnog sustava odvodnje s odgovarajućim 

pročišćavanjem prije ispuštanja u recipijent. 

Članak 158. 

Oborinske otpadne vode moraju se sakupljati površinski ili zasebnom 

kanalizacijskom mrežom otvorenih i zatvorenih kanala i ispuštati raspršeno 

direktno u okolni teren ili u postojeće vodotoke. 

Članak 159. 

Na površinama većih garaža, servisa, radionica, benzinskih postaja, parkirališta 

kapaciteta preko 10 parkirališnih mjesta, odnosno gdje je veća opasnost od 


74


izlijevanja ulja i nafte, moraju se obvezatno ugraditi separatori - odvajači taloga, 

ulja i masnoća kako bi se oborinske otpadne vode prethodno pročistile prije 

ispuštanja preko upojnih bunara u teren. 

Članak 160. 

Tehnološke otpadne vode iz raznih gospodarskih pogona koje mogu biti 

onečišćene uljima i raznim kemikalijama moraju se prije ispuštanja u buduću 

javnu kanalizacijsku mrežu, odnosno u okolni teren, prethodno pročistiti tako da 

se sadržaj štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti, 

odnosno da poprime karakteristike urbanih otpadnih voda (Pravilnik o 

ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju). 

To zahtjeva da svaki industrijski pogon i ostali specifični zagađivači moraju imati 

svoj vlastiti sustav za pročišćavanje, ovisno o karakteru pojedinog tehnološkog 

procesa, a koji obvezatno mora biti sastavni dio svakog investicijskog elaborata. 

Na mjestu ispusta tehnoloških otpadnih voda mora se provoditi stalna kontrola 

zagađenosti istih. 

Članak 161. 

Za potvrdu prijedloga rješenja planiranih razdjelnih sustava odvodnje i 

pročišćavanja otpadnih voda iz "Studije zaštite voda na području Zadarske 

županije" mora se izraditi detaljnija koncepcijska dokumentacija (idejna 

rješenja, idejni projekti), a iz razloga da bi se u trenutku kada se za to stvore 

uvjeti moglo prići njihovoj realizaciji. 

Prethodno treba provesti detaljne istražne radove u svezi s utvrđivanjem 

stvarnih karakteristika svih potencijalnih lokacija kao prijamnika adekvatno 

pročišćenih otpadnih voda. 

Članak 162. 

Sustave odvodnje treba izgraditi sa svim pratećim građevinama odvodnje koje 

moraju biti potpuno vodonepropusne. 

Kanalizacijska mreža treba se izgraditi od kvalitetnih kanalizacijskih cijevi koje 

treba postaviti uglavnom u kolniku prometnica i uskladiti s rasporedom ostalih 

komunalnih instalacija. 

Članak 163. 

Za gravitacijsku kanalizacijsku mrežu treba primijeniti plastične kanalizacijske 

cijevi (od PVC-a ili PEHD-a), a iz razloga što ove cijevi omogućavaju relativno 

jednostavnu ugradnju, vodonepropusne su, isporučuju se u većim duljinama (od 

5,0 do 12,0 m) i posjeduju mogućnost jednostavnog naknadnog izvođenja 

kućnih priključaka. 

Za tlačne cjevovode treba primijeniti PEHD tlačne cijevi za nazivni tlak od 10 

bara, ali je moguća primjena i drugih materijala 

Crpne postaje treba izgraditi kao podzemne građevine s uronjenim 

centrifugalnim kanalizacijskim crpkama. 

Članak 164. 

Do izgradnje planiranih javnih sustava odvodnje na području Grada Benkovca 

sakupljanje i dispozicija urbanih (sanitarnih) otpadnih voda mora se rješavati na 

način da: 


75


- Svi objekti veličine do 10 ES sakupljaju svoje urbane (sanitarne) otpadne 

vode pojedinačno, u gotovim manjim tipskim uređajima za biološko 

pročišćavanje s dispozicijom pročišćenih otpadnih voda preko upojnog 

bunara u okolni teren. Alternativno rješenje je sakupljanje ovih otpadnih voda 

u trokomornim sabirnim jamama – taložnicama pojedinačno za svaki objekt. 

Svaka sabirna jama mora biti izvedena kao potpuno vodonepropusna 

građevina, mora biti locirana izvan zaštitnog pojasa prometnice, mora biti 

udaljena od susjedne građevinske čestice minimalno 3,0 m i mora se 

omogućiti kolni pristup radi čišćenja. Otpadne vode iz sabirnih jama, pod 

uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, moraju se prazniti 

autocisternama putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen 

od strane nadležnih službi Grada. 

Alternativno rješenje se iznimno može primijeniti unutar zaštićenog obalnog 

pojasa (ZOP) unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, a ne 

može se primijeniti također u ZOP-u za objekte koji će se nalaziti u 

neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja. 

- Svi objekti s većom količinom urbanih (sanitarnih) otpadnih voda (preko 15 

ES) skupljaju i tretiraju iste na vlastitom adekvatnom uređaju za 

pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent, a ovisno o količini i 

karakteristikama otpadnih voda i propisanom stupnju zaštite recipijenta. 

Članak 165. 

Zaštita voda na na prostoru Grada Benkovca mora se provoditi prema 

odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. Potrebna je izrada županijskog 

plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće 

voda, mjere zaštite voda, planove za izgradnju građevina za odvodnju i 

pročišćavanje otpadnih voda i dr. 

Članak 166. 

Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja otpadnih voda 

treba se organizirano prikupljati, a njegova obrada i dorada mora se provoditi na 

jednom mjestu. 

5.4.3. Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja 

Članak 167. 

Planom se određuje potreba izrade operativnih planova zaštite od poplave 

vodotoka, te načina održavanja, zaštite i korištenja vodnih građevina i u tom 

smislu definiranje prostora za izlijevanje velikih voda, održavanje odvodnih 

tunela i kanala, melioracijskih građevina i dr. 

Članak 168. 

Dosadašnje studije su utvrdile mogućnost intenzivnog korištenja postojećih 

vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje. To znači 

stvaranje pretpostavka za korištenjem postojećih akumulacija i sustava za 

potrebe navodnjavanja, te izgradnju novih sustava za navodnjavanje koji pored 

ostalog uključuje izgradnju akumulacija Kotao sa pripadnim lateralnim kanalom i 

sustavom – mrežom za navodnjavanje, te akumulacija Kulina sa pripadnim 

lateralnim kanalom i sustavom – mrežom za navodnjavanje. Buduće studije će 


76


detaljnije pokazati u kojem smjeru i obimu treba razvijati ove sustave, ali 

osnovni preduvjet za budući razvoj ovih sustava ostaje sređivanje stanja u 

poljoprivredi (uključivanje i udruživanje, te okrupnjivanje privatnih 

poljoprivrednih posjeda, komasacija, itd.. 

Članak 169. 

Sve vodotoke treba kategorizirati. 

Izgradnja i uređenje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim 

vodopravnim uvjetima. 

Građevinska čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao 

uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili 

pristup vodotoka. 

Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale, itd.), nasipe i objekte obrane od 

poplava na području Grada Benkovca, a u svrhu tehničkog održavanja i radova 

građenja, treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0m od gornjeg 

ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom 

pojasu zabranjena je svaka gradnja, sadnja stalnih nasada i druge radnje 

kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo 

koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj 

ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Ovisno o veličini i stanju uređenosti 

vodotoka, širina inundacijskog pojasa, odnosno udaljenost izgradnje novih 

objekata od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra 

može biti i manja, ali ne manja od 3,0m, a što bi se utvrdilo vodopravnim 

uvjetima za svaki objekt posebno. 


77


6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 

VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 

6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI 

Članak 170. 

Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Benkovca utvrđuje se 

zaštita područja parka prirode „Vransko jezero“ (dio u gradu Benkovcu), a u 

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. 

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o prostornom uređenju i gradnji 

potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja parka prirode 

“Vransko jezero”. 

Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora, način 

upravljanja i ponašanja u zaštićenom području Parka propisani su Pravilnikom o 

unutarnjem redu Parka i Prostornim planom područja posebnih obilježja parka 

prirode „Vransko jezero“ (u izradi). 

Planom se utvrđuje dolina Karišnice (dio kanjona) kao značajni krajobraz – 

preventivna zaštita, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. 

Na zaštićenim i preventivno zaštićenim prirodnim vrijednostima ili onima 

predviđenim za zaštitu zabranjuju se sve radnje kojima se umanjuje njihova 

prirodna vrijednost, odnosno narušavaju svojstva zbog kojih su zaštićeni ili ih se 

želi zaštititi. 

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete 

zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu 

o zaštiti prirode. 

Prostor unutar Parka prirode Vransko jezero i značajni krajobraz doline 

Karišnice su označeni u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 

3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora". 

Članak 171. 

Planom su definirani osobito vrijedni prirodni predjeli: 

- Dolina Kličevice (dio kanjona) – prirodni krajobraz 

- Grubić glavica – park šuma 

- Park uz Jankovića kulu – spomenik parkovne arhitekture 

Planom je uz pojedinačne arheološke lokalitete, povijesne graditeljske cjeline, 

povijesne sklopove i građevine i pojedinačne etnološke građevine, definiran i 

vrijedan arheološki lokalitet 

- Arheološko područje "Asseria" – Podgrađe 

Planom se utvrđuje potreba izrade urbanističkih planova uređenja za prostor 

dolina rijeka Karišnice i Kličevice. 

Navedene lokacije su označene u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski 

prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora". 


78


Članak 172. 

Planom se zaštićuju poljoprivredne i šumske površine kao značajne krajobrazne 

i prirodne vrijednosti. 

Članak 173. 

Poljoprivredno zemljište zaštićeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, 

odnosno drugim važećim zakonima, te se temeljem istih ne može prenamijeniti 

osim u slučaju izgradnje objekata infrastrukture ili objekata u funkciji 

poljoprivredne proizvodnje, odnosno sukladno odredbama ovoga Plana. 

Moguće prenamjene odnosno promjene ili ograničenja u provedbi važećeg 

režima korištenja (osobito zaštite) potrebno je evidentirati te utvrditi učinke, 

odnosno mjere za unapređenje i sanaciju, a sve u skladu sa Zakonom o 

poljoprivredi, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, Zakonom o ekološkoj 

proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Zakonom o stočarstvu, 

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, Zakonom o hrani i drugim zakonima. 

Uz studiju za zahvat u prostoru potrebno je kod izdavanja rješenja o uvjetima 

građenja i lokacijskih dozvola pridržavati se odredbi Zakona o poljoprivredi i 

Zakona o poljoprivrednom zemljištu. 

Članak 174. 

Šume i šumsko zemljište zaštićeno je Zakonom o šumama, odnosno drugim 

važećim zakonima i sukladno odredbama Plana ne smije se mijenjati njihova 

namjena, osim za potrebe infrastrukture i obrane (zone posebne namjene). 

Članak 175. 

Planom se posebno zaštićuju kao vrijedni prirodni resursi sljedeće površne 

voda i mora kao i njihove obale 

- Kličevica i njeni vodotoci 

- akumulacije 

- izvorišta 

- ponori 

- Karinsko 

Članak 176. 

Planom se posebno zaštićuju sve podzemne vode na prostoru Grada 

Benkovca kao izrazito vrijedni prirodni resursi. 

Članak 177. 

Na prostoru Grada Benkovca posebno se treba štititi krajobrazna osnova 

prvenstveno od bespravne izgradnje koja može u najvećoj mjeri degradirati 

prostor. 

Članak 178. 

Sa ciljem sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš Planom se utvrđuju 

sljedeće mjere: 


79


- za planirane zahvate u prirodi koji sami ili sa drugim zahvatima mogu 

imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost 

/ prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o 

zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog 

ekološkog značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti 

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno 

korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih 

prirodnih izvora 

- trase infrastrukturnih objekata treba usmjeriti i voditi tako da se koriste 

zajednički koridori, te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne 

- korištenje prirodnih dobara treba sukladno Zakonu o zaštiti prirode 

provoditi temeljem planova gospodarenjem prirodnim dobrima koji moraju 

sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave (ministarstva 

nadležnog za poslove zaštite prirode) 

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza 

krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi trendove koji ugrožavaju 

krajobrazne vrijednosti, te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušavati 

izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke 

te vrhove uzvisina 

- ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba 

sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o 

vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkom stanišnim tipovima, 

te mjerama za očuvanje stanišnih tipova. 

Članak 179. 

Radi sustavnog rješavanja zaštite navedenih i drugih područja potrebno je 

izvršiti njihovu inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore 

i staništa, te na osnovu dobivenih rezultata detaljno planirati zaštitu i moguće 

aktivnosti u prostoru, a u skladu sa smjernicama ovog Plana. 

Osnova za cjelovitu inventarizaciju flore i faune, odnosno ugroženih i zaštićenih 

vrsta čine podaci iz Crvenih knjiga i postojećih stručnih studija. 

Osnovu za inventarizaciju staništa, a posebno ugroženih tipova staništa čini 

Karta staništa Republike Hrvatske i Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti 

staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje 

stanišnih tipova. 

Karta staništa za područje Grada Benkovca se nalazi u prilogu tekstualnog 

dijela ovog Plana. 

Nacionalna ekološka mreža (NEN) na području Grada Benkovca je prikazana u 

grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, 

uređenje i zaštitu prostora". 


80


6.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE 

Članak 180. 

Ovim Planom odrađuje se potreba očuvanja svih arheološki nalazišta iz raznih 

vremenskih perioda, cjeline graditeljskog naslijeđa ruralnog obilježja, pojedinačni 

objekti sakralnog i svjetovnog obilježja te svi registrirani i neotkriveni nepokretni 

spomenici kulturno-povijesne baštine. Način zaštite propisan je Zakonom o zaštiti 

spomenika i u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu kulturne baštine. 

U sustavu zaštite kulturno-povijesnih cjelina treba postići najviši mogući stupanj 

zaštite kako registriranih tako i onih evidentiranih vrijednosti. Te cjeline su 

registrirane kao ruralno-urbani kompleksi, arheološki lokaliteti na kopnu te 

pojedinačni spomenici graditeljske baštine. Detaljni popis svih cjelina kulturnopovijesne 

baštine dat je u tekstu obrazloženja ovoga plana i u grafičkom dijelu 

elaborata Plana, kartografski prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu 

prostora" i treba ga u cijelosti respektirati. 

Smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije odrediti će nadležna 

ustanova za zaštitu kulturno-povijesne baštine. 

Kroz izradu urbanističkih planova i detaljnih planova uređenja prostora treba izvršiti 

temeljito istraživanje mogućih nalaza pojedinačnih objekata spomeničke baštine ili 

arheoloških cjelina na prostoru koji se uređuje. U slučaju nalaza takvih cjelina, a koje 

nisu bile prethodno evidentirane, potrebno je provesti stručnu valorizaciju uz pomoć 

nadležnih službi te utvrditi načine zaštite ili uporabe tih objekata i cjelina. 

Članak 181. 

Svaki zahvat u prostoru koji se izvodi unutar zaštićenih područja mora biti usklađen s 

Zakonom o zaštiti spomenka kulture, odnosno Zakonom o zaštiti prirode. 

Članak 182. 

U sklopu zaštite povijesnog nasljeđa potrebno je vršiti daljnju stalnu sanaciju i 

obnovu svih vrijednih spomenika i ostataka, kako sakralnih tako i svjetovnih. 

Članak 183. 

Starije sklopove i aglomeracije kuća potrebno je postupno restaurirati i privoditi 

određenoj namjeni (stanovanje, turističke valorizacije i dr.), a u novijoj izgradnji 

spriječiti vizualne, estetske, funkcionalne i druge sukobe sa starijom izgradnjom 

i prirodnim ambijentom. 

Način gradnje u zonama povijesnih graditeljskih cjelina je istovjetan onome u 

starom dijelu grada Benkovca, a prema posebnim uvjetima za interpolacije i 

rekonstrukcije i do izrade detaljnih konzervatorskih uvjeta. 

Članak 184. 

Svi sakralni i svjetovni objekti trebaju biti dostupni i označeni odgovarajućim 

natpisima i objašnjenjima, uredno održavani i klasificirani, te u što većoj mjeri 

stavljeni u funkciju sveopće turističke ponude na prostoru Grada Benkovca. 


81


7. POSTUPANJE S OTPADOM 

Članak 185. 

Planom se utvrđuje lokacija županijskog (regionalnog) centra za gospodarenje 

otpadom na lokaciji Biljane donje. 

Utvrđena lokacija će ujedno služiti i kao centralna odlagalište za potrebe Grada 

Benkovca. 

Lokacija regionalnog centra za gospodarenje otpadom je utvrđena u grafičkom 

prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi“. 

Članak 186. 

Studija o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije definirati će 

način i korištenje centralnog odlagališta za Zadarsku županiju. 

Do početka korištenja centralnog odlagališta za Zadarsku županiju, Grad 

Benkovac će za svoje potrebe koristiti privremeno odlagalište otpada na lokaciji 

Ljubčen (Miranje donje), a u svemu u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za 

postupanje sa otpadom. 

Članak 187. 

U cilju unapređivanja stanja u postupanju s otpadom potrebno je : 

- propisati mjere izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada 

- propisati mjere iskorištenja vrijednih dijelova otpada s ciljem smanjenja 

količine otpada 

- uspostaviti program odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz kućanstva 

koji se sastoji od kemijskih sredstava za čišćenje, boja i lakova, starih 

lijekova, istrošenih akumulatora i baterija, istrošenih motornih ulja i.t.d. 

- odrediti mjere saniranja odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla 

- propisati mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom 

- odrediti izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera 

- odrediti rokove za izvršenje utvrđenih mjera 

- na području općine uspostaviti jedan do dva reciklažna dvorišta u svrhu 

edukacije stanovništva. Reciklažno dvorište trebalo bi sadržavati 

kontejnere za: PET ambalažu, limenke, staklo, papir, stare lijekove. 

akumulatore, otpadna motorna ulja, otpadna jestiva ulja 

- poduzimati mjere za realizaciju obiteljskih kompostana čime se može 

smanjiti količina otpada i za 30 % 

- građevinski otpad koristiti za sanaciju postojećih smetlišta, ali i trajno 

odrediti mjesta njegova deponiranja uz obaveznu zabranu nekontrolirana 

nasipanja obalnog pojasa 

- težiti provedbi programa postave kontejnera za sabijanje otpada čime se u 

velikoj mjeri povećava efikasnost postupka. 

- provesti program odvoza otpada na privremenu i centralnu deponiju. 


82


8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA 

OKOLIŠ 

Članak 188. 

Težeći principu da se intervencijama u prostoru smanje nepovoljni utjecaji na 

što manju mjeru ili potpuno eliminiraju planom su utvrđeni mogući nepovoljni 

faktori. Ti su faktori navedeni u obrazloženju Plana, a u interesu smanjenja 

njihova negativnog utjecaja potrebno je : 

- sve oblike izgradnje svesti na planirane dimenzije uz strogo poštivanje 

uvjeta o gustoći izgrađenosti i drugim uvjetima 

- izbjegavati lociranje u prostoru svih vrsta proizvodnih pogona koji su 

srednji i veliki zagađivači okoliša, a svojom su veličinom neprimjereni 

datostima prostora 

- lociranje velikih energetskih postrojenja koji bi mogli bitno poremetiti ekosustav 

širega područja treba ozbiljno preispitati. Ukoliko se država odluči 

na takvu izgradnju treba postići najviše standarde zaštite kod odabira 

tehnologije takvoga postrojenja 

- sve neophodne prometne koridore u prostoru postavljati vrlo pažljivo pri 

čemu treba, pored tehničkih karakteristika (osiguranja minimalnih širina 

koridora), voditi računa o njihovu skladnom uklapanju. 

- sve potrebne infrastrukturne građevine tako izvoditi da što manje utječu na 

fizičko i vizualno onečišćenje okoliša 

- u sustavu sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Potrebno je, uz 

naznačene kriterije pridržavati se svih kriterija iz zakonodavstva za ovu 

oblast i to: 

- Zakona o zaštiti okoliša 

- Zakona o zaštiti zraka 

- Zakona o zaštiti od buke 

- Zakona o zaštiti prirode 

- Zakona o šumama 

- Zakona o zaštiti od požara 

- Zakona o poljoprivrednom zemljištu 

- Zakon o vodama 

- Zakona o otpadu 

Naznačena zakonska regulativa regulirala je cijelu oblast zaštite prostora u 

pogledu mogućih negativnih utjecaja na okoliš kao i nadležnosti jedinica lokalne 

samouprave u sprječavanju tih utjecaja. 

Članak 189. 

U cilju zaštite tla potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: 

- osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe 

površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i 

smanjenjem unošenja štetnih tvari 

- usmjeriti razvoj naselja na postojeće dijelove naselja 

- provoditi mjere zaštite tla u skladu s njegovim ekološkim korištenjem 

- rekultivirati površine (odlagališta otpada, klizišta i sl.) 

- obnoviti površine oštećene erozijom i klizanjem 

- sanirati napuštena eksploatacijska područja, a nova graditi što dalje od 

naselja, spomenika kulture i vrijednih krajobraza 


83


- poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo 

- poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske 

zajednice 

Članak 190. 

U cilju zaštite zraka potrebne su sljedeće mjere: 

- izgradnjom i razvojem pojedinih područja ne smiju se prekoračiti 

preporučene vrijednosti kakvoće zraka (TV), pa je u cilju toga potrebno 

preventivno djelovati 

- prometnim rješenjima potrebno je racionalizirati korištenje vozila, te sa 

održavanjem prometnih površina i ozelenjavanjem zaštitnih koridora uz 

prometnice smanjiti utjecaj prometa na onečišćenje zraka 

- zabranjuje se proizvodnja tvari koje oštećuju ozonski omotač (Uredba o 

tvarima koje oštećuju ozonski omotač) 

Članak 191. 

Za zaštitu voda potrebne su sljedeće mjere: 

- utvrditi zone sanitarne zaštite svih izvorišta koji se u budućnosti mogu 

uključiti u javni vodovodni sustav i provoditi njihovu zaštitu kao prirodnih 

resursa od prvorazrednog značenja 

- treba uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u 

poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se prišlo smanjivanju 

količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. 

- u svim naseljima mora se izgraditi javni razdjelni sustav odvodnje, uz 

primjenu odgovarajućeg stupnja čišćenja otpadnih voda. Mora se što prije 

detaljno razraditi do sada izrađeno koncepcijsko rješenje sakupljanja, 

pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda iz Studije zaštite voda na 

području Zadarske županije. Do izgradnje javnih sustava odvodnje 

odvodnja urbanih (fekalnih) otpadnih voda mora se rješavati primjenom 

suvremenih manjih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje, ili 

sakupljanjem u vodonepropusnim sabirnim jamama - taložnicama i to za 

svaku građevinu pojedinačno 

- sve građevine vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje izgraditi kao 

potpuno zatvorene i vodonepropusne uz uporabu kvalitetnog materijala 

Članak 192. 

Mjere zaštite mora se odnose na zaštitu akvatorija Karinskog mora na način da 

se njegova obala i površina koriste kako je Planom predviđeno, uz strogu 

kontrolu izgradnje i korištenja planiranih sadržaja. Tako se ne smiju dozvoliti: 

- prekoračenje dimenzioniranih kapaciteta planiranih sadržaja 

- izgradnja bilo kakvih sadržaja u priobalnom području i u prostoru 

Karinskog mora koji ga mogu onečistiti 

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda 

Članak 193. 

Za potrebe zaštite od buke potrebno je: 

- izraditi kartu buke za područje Grada, s dopuštenom razinom buke za 

pojedine zone: stambene, poslovne, turističke i prometne 


84


- buku uzrokovanu prometom ili radom industrijskih pogona umanjiti na 

način da se njihovi okoliši urede i oplemene zaštitnim zelenilom, a novi 

veći prometni ili industrijski sadržaji planiraju izvan zona naselja 

Članak 194. 

Potrebno je provesti sljedeće mjere zaštita od požara: 

- predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže 

- provesti nadzor dimnjačarske službe 

- zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti 

- provoditi osmatranje cjelokupnog prostora 

- provoditi sve planirane radnje u smislu sprječavanja, zaštite od požara i 

gašenja istih u skladu sa dokumentima koje je donio Grad Benkovac – 

Procjenom ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Planom zaštite 

od požara i tehnoloških eksplozija 

Članak 195. 

U smislu mjera zaštite od potresa Planom se utvrđuje potreba izrade 

seizmološke studije i na osnovnu nje seizmičke karte za prostor Grada 

Benkovca. 

Članak 196. 

U svrhu osiguravanja uvjeta za sklanjanje stanovništava, materijalnih i 

drugih dobara potrebno je utvrditi zone ugroženosti za gradsko područje grada 

Benkovca, dok sva ostala naselja imaju manje od 2000 stanovnika i za njih nije 

obvezna gradnja skloništa. 

Do donošenja preciznih zakonskih odredbi zone ugroženosti će se definirati na 

osnovu podzakonskog akta, utvrditi će se primjena kriterija i zakonskih propisa 

prilikom izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole, odnosno 

utvrditi područja i način gradnje zaštitnih građevina, zaklona, dopunskih 

skloništa otpornosti 50kPa, skloništa osnovne zaštite otpornosti 100kPa i 

drugih. 

Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s važećim Pravilnikom 

o tehničkim normativima za skloništa. 


85


9. MJERE PROVEDBE PLANA 

Članak 197. 

Mjere provedbe prostornih planova pa tako i Prostornog plana uređenja Grada 

Benkovca, te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje 

Grada, utvrđene su Zakonom o prostornom uređenju i grdnji i Pravilnikom o 

sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i 

standardu elaborata prostornih planova. 

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 

Članak 198. 

Ovim Planom i temeljem Zakona utvrđuje se da je u nadležnosti Gradskog 

vijeća donošenje Prostornog plana uređenja čitavog prostora koji pripada Gradu 

Benkovcu, te planova nižega reda urbanističkih planova uređenja i detaljnih 

planova uređenja. 

Na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Benkovca 

izrađen je ovaj Prostorni plan uređenja Grada, a kojim se nadalje utvrđuje 

potreba izrade slijedećih planova nižega reda : 

urbanistički plan uređenja: 

Broj 

Planom utvrđena 

površina 

naselje 

lokalitet 

plana 

namjena 

(ha) 

1 Donji Karin obalni pojas obala (ZOP) 1 

2 Donji Karin Ponorska draga turističko-ugostiteljska (T2) 10 

3 Donji Karin uz naselje Donji Karin sportsko-rekreacijska (R3) 2 

4 Karišnica prostor uz rijeku Karišnicu značajni krajobraz 84,6 

5 Kličevica prostor uz rijeku Kličevicu osobito vrijedan predjel 41,5 

6 Benkovačko selo Kukalj pretežno trgovačka (K2) 5,5 

7 Bruška Donja Bruška gospodarska (I) 7,5 

8 Buković Rnjaci gospodarska (I) 6 

9 Donje Biljane Čardak gospodarska (I) 1 

10 Miranje Miranje donje sportsko-rekr. (golf) (R1) 100 

11 Miranje Miranje gornje sport.-rekr. (aquapark) (R5) 15 

12 Smilčić Debeljak gospodarska (I) 46,7 

13 Smilčić Brdina kulica gospodarska (I) 3,2 

14 Vukšić Marići gospodarska (I) 6,3 

15 Zapužane Podjaruga gospodarska (I) 12,9 

16 Islam grčki Brložina stambena (S) 9,6 

17 Islam grčki Kovačevići stambena (S) 10 

18 Smilčić Anići stambena (S) 3,5 

19 Gornje Biljane Ostojići stambena (S) 3,6 

20 Nadin Čvrljkuše stambena (S) 6,2 

21 Lišane Tinjske Podvornice stambena (S) 12 

22 Lišane Tinjske Jokići stambena (S) 5,1 

23 Tinj Tinjsko polje stambena (S) 7,3 

24 Tinj Jurjevići stambena (S) 17,5 

25 Raštević Begići stambena (S) 7,1 

26 Korlat Gradina stambena (S) 5,7 

27 Kula Atlagić Zagredci stambena (S) 5,3 

28 Donji Karin naselje Donji Karin - uz more stambena (ZOP) (S) 3,8 

29 Donji Karin naselje Donji Karin stambena (ZOP) (S) 52,8 


86


30 Šopot Torine stambena (S) 38,1 

31 Donje Ceranje Kruneši stambena (S) 11,2 

32 Pristeg Podina stambena (S) 6,3 

33 Pristeg Lužine stambena (S) 5,7 

34 Radošinovci Dolac stambena (S) 9,2 

35 Perušić Donji Gajovi stambena (S) 3,6 

36 Perušić Benkovački Ljutići stambena (S) 4,7 

37 Perušić Benkovački Pešuti stambena (S) 5,7 

38 Lisičić Ograde stambena (S) 15,5 

39 Lisičić Budani stambena (S) 10,9 

40 Donji Lepuri Podi stambena (S) 7,2 

41 Bulić Korlati stambena (S) 12,8 

42 Bulić Nakići stambena (S) 6,4 

43 Vukšić Gradina stambena (S) 13 

44 Vukšić Kardumi stambena (S) 6,8 

45 Rodaljice Dolci stambena (S) 0,65 

46 Buković Uz cestu stambena (S) 0,95 

Svi navedeni planovi su označeni u grafičkom dijelu elaborata Plana, grafički 

prikaz br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“ i grafički prikaz br. 

4 „Građevinska područja naselja i drugih sadržaja“, odnosno u tekstualnom 

dijelu Odredbi za provođenje ovog Plana. 

Članak 199. 

Do donošenja urbanističkih planova uređenja za dijelove naselja za koje je 

sukladno grafičkom prilogu Plana (grafički prikaz br. 3 „Uvjeti za korištenje, 

uređenje i zaštitu prostora“ i grafički prikaz br. 4 „Građevinska područja naselja i 

drugih sadržaja“) utvrđena obveza izrade istog, moguće je ishoditi rješenje o 

uvjetima građenja ili lokacijsku odnosno građevinsku dozvolu za gradnju 

građevine unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja ukoliko je 

osiguran pristupni put do građevinske čestice u skladu sa uvjetima Plana. 

Članak 200. 

Redoslijed izrade odredit će se Programom mjera za unapređenje stanja u 

prostoru. 

Prilikom izrade urbanističkih planova uređenja (UPU) može se na obuhvaćenom 

prostoru, po potrebi, predvidjeti izrada detaljnih planova uređenja (DPU). 

Članak 201. 

Za sve zahvate u prostoru koji bi mogli izazvati neželjene promjene u prostoru 

treba izraditi Studije utjecaja na okoliš u skladu sa Zakonom definiranim 

uvjetima. 

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 

Članak 202. 

S ciljem unapređenja stanja u prostoru na području Grada Benkovca ovim se 

Planom potiče primjena posebnih razvojnih i drugih mjera, a koje se temelje na 

primjenjivim razvojnim programima kroz : 

- obnova ratom oštećenih stambenih i gospodarskih objekata 


87


- politiku gospodarskog razvitka prostora korištenjem stimulativnih mjera od 

strane Županije i Države u oblasti stočarstva, poljoprivrede i turizma te 

onih grana industrije koje su mali zagađivači okoliša (eksploatacija i 

prerada kamena) 

- uređenje i komunalno opremanje Planom definiranih zona gospodarske 

namjene (proizvodne i poslovna) radi osiguranja preduvjeta za razvoj 

gospodarstva 

- uređenje zone turizma s ciljem razvoja turističke ponude 

- poboljšanje postojećih i izgradnju novih infrastrukturnih sustava na 

čitavom području, a posebice tamo gdje postoje konkretni razvojni 

programi 

- učinkovito osiguranje svih potrebnih preduvjeta za ubrzanje postupaka u 

sustavu zemljišne politike i to otkupa i komasacije zemljišta, što je od vrlo 

velikog značenja u poljodjelstvu, ali i drugim gospodarskim granama 

- stvaranje svih pozitivnih preduvjeta za poboljšanje ukupnog standarda 

življenja na prostoru Grada Benkovca, kroz planiranje posebnih programa 

u oblasti zdravstva i socijalne skrbi, te kulturnih i športskih aktivnosti 

Članak 203. 

Planom je utvrđena etapnost realizacije temeljem prostornih planova užih 

područja sukladno Odredbama Plana i Programu mjera za unapređenje stanja 

u prostoru. 

Članak 204. 

Naprijed navedeni postupak temelji se na Zakonu o prostornom uređenju i 

gradnji koji obvezuje jedinicu lokalne samouprave da: 

- osigura sudjelovanje svih korisnika prostora u postupku utvrđivanja politike 

uređivanja prostora kroz međusobno usklađivanje interesa ovisno o 

zajedničkim ciljevima 

- dogovori rad stručnih prostorno-planerskih organizacija s kojima je uredila 

međusobne odnose na rok koji osigurava kontinuitet planiranja 

Članak 205. 

Rezultati istraživanja koje je potrebno provesti na studijskom ili programskom 

nivou koristiti će se pri izradi dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg 

stupnja razrade ili kao mogući elementi razrade i dopune ovog Plana. 

Članak 206. 

U slučaju neusuglašenosti između tekstualnog djela Plana i Odredbi za 

provođenje primjenjivati će se Odredbe za provođenje. 


88


PRILOG TEKSTUALNOG DIJELA 

KARTA STANIŠTA ZA GRAD BENKOVAC 

GIN Company d.o.o., ZADAR

izmjene i dopune prostornog plana ureÄenja grada benkovca

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

izmjene i dopune prostornog plana ureÄenja grada benkovca