Prijedlog strateškog programa razvoja Grada Samobora 2013. – 2020

Donošenjem Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11) olakšan je upis
nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige koje su javno dobro u općoj uporabi u
vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Te se ceste upisuju u zemljišne knjige po
službenoj dužnosti, na temelju prijavnog lista katastra, ako su evidentirane u
katastru. Ako nisu, pravna osoba koja upravlja nerazvrstanom cestom prvo pribavlja
geodetski elaborat, a javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne
samouprave upisuje se bez obzira na postojanje prava vlasništva ili drugih stvarnih
prava trećih osoba.
1.3.5. Prilagodbe i unapreñenja infrastrukture
Grad Samobor je za potrebe održavanja postojećeg komunalnog sustava i razvoj
pojedinih komunalnih djelatnosti osnovao trgovačko društvo Komunalac d.o.o., koje
već 60 godina uspješno obavlja taj posao. Skupštinu društva imenuje Gradsko vijeće.
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav na području Grada Samobora počeo se razvijati 1914. godine.
Vodom se organizirano snabdijeva preko 85% stanovništva, što se s obzirom na mala
raštrkana naselja u Žumberku i Samoborskom gorju ocjenjuje zadovoljavajućim. U
vodoopskrbnom sustavu Grada Samobora nalazi se 25 crpnih stanica, 23 vodospreme
i mreže od oko 350km. Na području grada postoje i takozvani "lokalni" vodovodi (33
sustava) kojima ne upravlja Zagrebački holding, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja.
Osim postojeće izgrañene mreže, posljednjih godina izgrañen je Žumberački vodovod
ukupne dužine oko 17km s crpnom stanicom Gornja Vas i vodospremom Novo Selo.
Projektirana je sekundarna mreža ukupne dužine 16.500m, a izveden je manji dio.
Izgrañen je i sustav Južno područje Grada Samobora (Velika Rakovica - Konščica -
Slavagora - Cerje), magistralni cjevovodi Kalinovica - Stupnik, Vodosprema Rakov
Potok, crpna stanica Rakov Potok i nastavak magistralnog cjevovoda do Pavučnjaka i
Petkovog Brega. Na vodovodu Braslovje - Rude izgrañena je vodosprema Rude.
Izgradnja crpne stanice Gornji Črnec iz koje vodi novi tlačno opskrbni cjevovod dužine
2500m je pri kraju. Izgrañen je i magistralni cjevovod Sveta Nedelja - Samobor Ø
500mm. Gradi se vodovod Gradišće – Draganje selo – Slani dol s 3 crpne stanice i 3
vodospreme. Do sada je izgrañen cjevovod od Hamora do Gradišća.
Izgrañena je i vodoopskrbna mreža u naseljima Kladje, Bobovica, Gradna, Otok,
Hrastina, Domaslovec, Rakovica, Petkov Breg, poslovna zona Samobor, Dubrava,
Molvice, Pavučnjak, Rakov Potok, Mala Jazbina, Farkševec, Bregana, Samobor. U
izgradnji je vodovod i vodosprema s crpnom stanicom Vratnik. Djelomično je
rekonstruirana postojeća vodovodna mreža prema prioritetima Zagrebačkog holdinga,
podružnice Vodoopskrba i odvodnja. Vodoopskrbni sustavi Kladje, Dubrava i Gradišće
– Draganje selo – Slani Dol ukupne dužine 9km bit će uskoro dovršeni. Planirana je
izgradnja vodoopskrbnog sustava Konščica - Klake, sustava Lešće – Otruševec i
vodoopskrbnog sustava naselja Smerovišće, Cerina, Šipački Breg i Dragonoš.
Hrvatske vode održavaju vodotoke sredstvima naplaćenim od vodnog doprinosa. Taj
segment dobro funkcionira, ali se za visokih vodostaja rijeke Save pojavljuje problem
zaštite od voda. Grad inzistira da Hrvatske vode preuzmu obvezu gradnje nasipa za
visoke vodostaje Save od Otoka do Podsuseda, što je prihvaćeno i djelomično
izvedeno. U blizini Šmidhena istražni su radovi osamdesetih godina potvrdili već
odavno poznate izvore termalne vode.
37