Prijedlog strateškog programa razvoja Grada Samobora 2013. – 2020

1.1.1. Obrtništvo
Grad Samobor je povijesno tradicionalno obrtničko središte. Razvoj obrtništva i
poticajne mjere koje je lokalna uprava u prošlosti donosila u cilju razvoja obrtništva i
malog poduzetništva bili su primjerom ostalim gradovima. Unatoč ratnim godinama i
gubitku tržišta broj obrtničkih radnji je u prošla dva desetljeća rastao. S dolaskom
recesije počeo je opadati.
Tablica 4.
Broj obrta u Samoboru u razdoblju 1997 - 2011
Godina 1997. 2000. 2001. 2011
Obrtnici ukupno 1.325 1.596 1.688 1.030
podaci: HOK, Zagrebačka županija
Broj obrtnika iz 1997. povećao se, dakle, u 2001. godini za 27, da bi do 31.12.2011.
godine prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji pao za 39%.
Prema podacima Udruženja obrtnika Samobora pad je puno ozbiljniji, čak za 58%:
Tablica 5.
Struktura samoborskog obrtništva krajem 2011. godine
Djelatnost
Broj obrtnika
Grañevinarstvo 94
Ugostiteljstvo 126
Uslužno obrtništvo 152
Proizvodno obrtništvo 315
Trgovina 112
Prijevoz 45
Intelektualne usluge 98
Tradicionalni i umjetnički obrti 24
UKUPNO 966
Izvor: Udruženje obrtnika Samobora
Prema podacima Udruženja obrtnika Samobor, obrtnici u trgovini i ugostiteljstvu
oslabili su svoj položaj na tržištu. Ostali su ga uglavnom zadržali unatoč nepovoljnim
gospodarskim prilikama u okruženju. To je bilo moguće jer su obrti voñeni obiteljski s
entuzijazmom i upornošću, uglavnom u vlastitim poslovnim prostorima i radionama od
kojih su mnoge licencirane za nauk učenika. Uz to, većina proizvodnih obrta
orijentirana je na izvoz i ima licenciranu proizvodnju i prepoznatljivi brand očuvanja
samoborske kulturne baštine što doprinosi konkurentnosti. Pritom doprinosi i dobar
geo - prometni položaj i blizina granice sa Slovenijom, a osim tradicionalne metalo -
prerañivačke djelatnosti koja je doskora dominirala u samoborskom poduzetništvu,
sve je više obrta registriranih u oblasti intelektualnih usluga. S jedne strane, tome
svakako doprinose olakšice za poduzetnike koje pruža Grad Samobor te izravne
potpore inovatorima, a s druge organiziranost u cehove i sekcije.
Prepreke daljnjem razvoju obrtništva su nefleksibilna državna porezna i fiskalna
politika, smanjeno tržište za neke proizvodne djelatnosti, vrlo težak ulazak domaćih
proizvoda u asortiman inozemnih trgovačkih lanaca te nemogućnost održavanja većih
turističko - gospodarskih i drugih manifestacija koje bi u Samobor privukle više
posjetioca. Jedna od posljedica je smanjeni dolazak turista s većom kupovnom moći.
7