Prijedlog strateškog programa razvoja Grada Samobora 2013. – 2020

1.1. Gospodarstvo
Grad koji je još 1242. godine dobio status slobodnog kraljevskog trgovišta ima bogatu
gospodarsku prošlost, a danas i ustaljenu gospodarsku strukturu. Domovinski rat,
gubitak tržišta, neadekvatna privatizacija, stečajevi, reorganizacija lokalne uprave i
samouprave i politička previranja nisu ugrozili poduzetničku tradiciju, stjecanje
tehnoloških znanja i osposobljavanje vješte radne snage tako da su se obrti i malo
poduzetništvo sve vrijeme razvijali. U razdoblju do početka recesije krajem prošlog
desetljeća zatvorene su velike socijalističke tvornice, što je povećalo nezaposlenost
NKV i KV radnika. Dio nezaposlenih preuzelo je privatno poduzetništvo.
Posljednjih godina, meñutim, sve više izostaju nova ulaganja, poglavito ona s većim
stupnjem dodane vrijednosti. U znatnoj mjeri povećana je opća nelikvidnost
gospodarstvenika. Inozemne i domaće narudžbe se smanjuju pa su učestala
otpuštanja radne snage, čak i one stručne što do tada nije bio slučaj. Poslovna zona je
infrastrukturno opremljena, ali je njezino zemljište još uvijek privatno. U pregovorima
o otkupu ili najmu vlasnici redovno traže previše, pa se zona ne popunjava prema
prvotnim očekivanjima.
S druge strane, samoborski poduzetnici i dalje nastoje koristiti geo - prometni
zemljopisni položaj i traže nova, uglavnom izvozna tržišta. Nastoji se koristiti i blizina
glavnog grada i granice pa se ulaže u uslužne djelatnosti. Lokalna vlast potiče razvoj
gospodarstva. Poduzetnički centar osnovan pred desetak godina kao važan dio
poduzetničke infrastrukture pomaže poduzetnicima u početnoj fazi provedbe i
inovatorima. Zamišljena uloga ne ostvaruje se, meñutim, u cijelosti jer je centar bio
zamišljen i kao inkubator, a Grad Samobor za to nije osigurao poslovne prostore.
Poduzetnički centar tako ne može pomoći inkubiranju poduzeća s većom dodanom
vrijednošću.
Posljednjih desetak godina na gospodarstvo su utjecale česte promjene statusa Grada
Samobora u odnosu na Zagreb i Zagrebačku županiju. Osjetilo se i odvajanje Svete
Nedelje. Pitanja oko podjele imovine, pitanja vlasništva i pojedinih prava koja su
ostala za pridruživanjima i razdruživanjima su riješena, ali Grad je izgubio gotovo
izgrañenu gospodarsku zonu u Svetoj Nedelji, što je značajno usporilo razvoj
samoborskog malog gospodarstva.
Broj obrta pada, a trgovačkih društava je sve više. U proteklih desetak godina došlo je
do sljedećih promjena:
Tablica 2.
Gospodarski subjekti u Gradu Samoboru 2001. i 2011. godine
Gospodarski subjekti 2001. godina 2011. godina
Trgovačka društva 567 911
Obrti 1.688 1.030
Obiteljska i poljoprivredna
gospodarstva
712 810
Praćenje gospodarstva od strane lokalne vlasti do nedavno se svodilo na poslove koje
su zakonima prenijeti na lokalnu upravu i samoupravu. Mjere koje je gradska uprava
uvela prije desetak godina kako bi poboljšala poduzetničko okruženje imale su
povoljne učinke odmah po uvoñenju. Grad se uključio u programe kreditiranja
5