IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije
IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije
Iz prikaza kretanja konsolidiranog financijskog rezultata poslovanja gospodarstva Županije po veličini poduzetnika vidljivo je da je u recesijskom periodu segment malog gospodarstva ima negativni konsolidirani financijski rezultat (u predrecesijskom periodu pozitivno poslovanje), a veliki poduzetnici ostvaruju, izuzev 2011. godine (zbog povećanog prihoda brodogradnje), negativni konsolidirani financijski rezultat, slika 21 tablica 32. Analizom rezultata po djelatnostima uočava se da na visinu iskazanog konsolidiranog financijskog rezultata u osnovi najveći utjecaj ima poslovanje proizvodnje ostalih prometnih sredstava (brodogradnja), a što je u skladu s postojećom gospodarskom strukturom gospodarstva Županije. Tablica 31. Konsolidirani financijski rezultati gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije, u kunama 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. sve veličine 800.296.635 -538.690.786 -427.798.932 -1.310.037.427 366.971.690 mali 728.258.829 381.824.428 -104.664.937 -238.584.428 -336.859.541 srednji 189.868.412 -58.468.311 -42.351.525 -266.270.143 -155.206.641 veliki -117.830.606 -862.046.903 -280.782.470 -805.182.856 859.037.872 1.000 milijuna kuna 800 600 400 200 0 -200 -400 -600 -800 227 73 -207 584 -247 -489 728 190 -118 382 -58 -862 mali srednji veliki -105 -42 -281 -239 -266 -805 -337 -155 859 -1.000 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Slika 21. Kretanje konsolidiranog financijskog rezultata poslovanja gospodarstva Županije, po veličini Jedan od bitnih pokazatelja za promišljanje svekolikog razvitka Županije je i rezultat poslovanja gospodarstva Županije po njenim područjima, Privitak 2: tablice 2.22, 2.26 i 2.27. Prikazani rezultati kako oni osnovni financijski tako i pokazatelji raspodjele prosječnog broja zaposlenih, broja gospodarskih subjekata i vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na veliku razliku u poslovanju odnosno razvoju područja Županije. Naime iz tablicaje vidljivo da gradovi sudjeluju s preko 90% kako u ukupnim prihodima tako i u ostalim pokazateljima financijskih rezultata poslovanja gospodarskih subjekata. U gradovima Trogiru, Kaštelima, Solinu i Splitu se realizira ~75% ukupnog prihoda i u njima je zaposleno oko 70% ukupnog broja zaposlenih u Županiji. U strukturi ukupnih prihoda gospodarstvo priobalja sudjeluje s oko 90%, gospodarstvo otoka s 3,5%, a onog u zaobalju s 6,5%. Razmatrajući izdvojeno gospodarstvo otoka vidljivo je da gospodarstva otoka Brača sudjeluje sa preko 50% u ukupnim prihodima otočnog gospodarstva, a otoka Hvara s približno 30%. Prema obrađenim podacima (FIN-a) prosječne neto plaće zaposlenih u gospodarstvu su porasle za 1,57% u odnosu na 2010. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4.169 kuna, pri čemu se prosjek po pojedinim djelatnostima kretao od 3.119 kn u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do 5.627 kuna u djelatnosti opskrbe vodom. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije na kraju 2011. godine ostvarili su vrijednost ukupne aktive od 71,5 milijarde kuna (6,4% ukupne aktive RH), dakle porasla je u odnosu na prethodnu godinu za 5,6% pri čemu je dugotrajna imovina ostvarila pad za 1,5%, a kratkotrajna imovina rast za 17,7%, tablica 33. 32
Tablica 33. Imovina poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u mil. kuna za razdoblje 2008. – 2011. god. 2008. 2009. 2010. 2011. ukupno aktiva, mil. kuna 69.626 66.177 68.791 71.453 temeljni kapital 15.677 15.328 15.795 15.716 dugotrajna imovina 38.620 39.389 41.270 40.633 kratkotrajna imovina 28.147 25.789 25.551 30.079 dobitak poslovne godine 2.058 1.601 1.478 3.249 gubitak poslovne godine 2.412 2.029. 2.789 2.879 preneseni gubitak -5.989 -8.308 -9.565 -11.582 dugoročne obveze 20.251 18.767 21.364 22.615 kratkoročne obveze 30.063 31.020 31.030 33.465 U strukturi aktive najveći udjel ima dugotrajna imovina i to 56,9 %, a kratkotrajna imovina sudjeluje s 42,1%. Nezadovoljavajuću strukturu imovine prati nepovoljna struktura kapitala i obveza obveza, a što se izravno odražavalo na financijsku stabilnost. Krajem 2011. godine kod poduzetnika Republike Hrvatske u financiranju imovine vlastiti izvori činili su ukupno 35,9%, a tuđi 64,1%. Postojeća financijska struktura gospodarstva i brzina obrtaja kapitala uzrokovale su probleme u međusobnom plaćanju te blokiranim računima gospodarskih subjekata a što onda u konačnosti rezultira povećanjem insolventnosti, (slike 13 i 14, tablice 10, 21 i 22; tablica 1.10 u Privitku 1). 33
- Page 1 and 2: REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATI
- Page 3 and 4: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA UPRA
- Page 5 and 6: 1. UVOD U izradi ovog Izvješća, k
- Page 7 and 8: Ovako strukturirano gospodarstvo Ž
- Page 9 and 10: Razlog smanjenju ukupnih gospodarsk
- Page 11 and 12: 2. KRETANJA U GOSPODARSTVU REPUBLIK
- Page 13 and 14: U 2011. godini poduzetnici Hrvatske
- Page 15 and 16: Slijede poduzetnici Primorsko-goran
- Page 17 and 18: Tijekom 2011. godine, najveće apso
- Page 19 and 20: Struktura imovine i dalje je relati
- Page 21 and 22: Prema podacima Državnog zavoda za
- Page 23 and 24: U broju zaposlenih, koji je od 2001
- Page 25 and 26: Ovako strukturirano obrtništvo pol
- Page 27 and 28: milijuna USD/brodu 120 100 80 60 40
- Page 29 and 30: 18.133 0,64% 149.261 5,28% 242.183
- Page 31 and 32: Iz slike 16 zorno se uočava veći
- Page 33 and 34: 5. FINANCIJSKI REZULTATI Ocjena fin
- Page 35: Tablica 30. Prikaz financijskog pos
- Page 39 and 40: oj osiguranika i krosnika mirovina
- Page 41 and 42: Tablica 37. Kretanje broja nezaposl
- Page 43 and 44: 7. AKTIVNOSTI UPRAVNOG ODJELA ZA GO
- Page 45 and 46: 2,54% 1,56% 1,07% 0,78% 0,53% 0,29%
- Page 47 and 48: Sukladno navedenom opredjeljenju za
- Page 49 and 50: 8. ZAKLJUČAK Gospodarska kretanja
- Page 51 and 52: Tablica 1.1 Kretanje bruto društve
- Page 53 and 54: Tablica 1.6 Rang lista prvih deset
- Page 55 and 56: Tablica 1.8 Rezultati poslovanja po
- Page 57 and 58: Tablica 1.10 Broj insolventnih prav
- Page 59 and 60: Tablica 1.12 Zaposlenici - osiguran
- Page 61 and 62: Tablica 1.16 Aktivni obrti po župa
- Page 63 and 64: milijuna USD/brodu 1.000 900 800 70
- Page 65 and 66: Tablica 1.20. Isporučene novogradn
- Page 67 and 68: Tablica 2.1 Prikaz broja i struktur
- Page 69 and 70: Tablica 2.5 Gospodarstvo Splitsko-d
- Page 71 and 72: Tablica 2.8 Rudarstvo i vađenje ka
- Page 73 and 74: Tablica 2.12 Prijevoz i skladišten
- Page 75 and 76: Tablica 2.14 Rezultati poslovanja g
- Page 77 and 78: Tablica 2.16 Rezultati poslovanja g
- Page 79 and 80: Tablica 2.18 Rezultati poslovanja g
- Page 81 and 82: Tablica 2.20 Rezultati poslovanja g
- Page 83 and 84: Tablica 2.22 Rezultati poslovanja p
- Page 85 and 86: Tablica 2.25 Vanjskotrgovinska razm
Iz prikaza kretanja konsolidiranog financijskog rezultata poslovanja gospodarstva Županije po<br />
veličini poduzetnika vidljivo je da je u recesijskom periodu segment malog gospodarstva ima<br />
negativni konsolidirani financijski rezultat (u predrecesijskom periodu pozitivno poslovanje), a veliki<br />
poduzetnici ostvaruju, izuzev 2011. godine (zbog povećanog prihoda brodogradnje), negativni<br />
konsolidirani financijski rezultat, slika 21 tablica 32. Analizom rezultata po djelatnostima uočava se<br />
da na visinu iskazanog konsolidiranog financijskog rezultata u osnovi najveći utjecaj ima<br />
poslovanje proizvodnje ostalih prometnih sredstava (brodogradnja), a što je u skladu s postojećom<br />
gospodarskom strukturom gospodarstva Županije.<br />
Tablica 31. Konsolidirani financijski rezultati gospodarstva <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinske</strong> županije, u kunama<br />
2007. 2008. 2009. 2010. 2011.<br />
sve veličine 800.296.635 -538.690.786 -427.798.932 -1.310.037.427 366.971.690<br />
mali 728.258.829 381.824.428 -104.664.937 -238.584.428 -336.859.541<br />
srednji 189.868.412 -58.468.311 -42.351.525 -266.270.143 -155.206.641<br />
veliki -117.830.606 -862.046.903 -280.782.470 -805.182.856 859.037.872<br />
1.000<br />
milijuna kuna<br />
800<br />
600<br />
400<br />
200<br />
0<br />
-200<br />
-400<br />
-600<br />
-800<br />
227<br />
73<br />
-207<br />
584<br />
-247<br />
-489<br />
728<br />
190<br />
-118<br />
382<br />
-58<br />
-862<br />
mali srednji veliki<br />
-105<br />
-42<br />
-281<br />
-239<br />
-266<br />
-805<br />
-337<br />
-155<br />
859<br />
-1.000<br />
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.<br />
Slika 21. Kretanje konsolidiranog financijskog rezultata poslovanja gospodarstva Županije, po veličini<br />
Jedan od bitnih pokazatelja za promišljanje svekolikog razvitka Županije je i rezultat poslovanja<br />
gospodarstva Županije po njenim područjima, Privitak 2: tablice 2.22, 2.26 i 2.27. Prikazani<br />
rezultati kako oni osnovni financijski tako i pokazatelji raspodjele prosječnog broja zaposlenih,<br />
broja gospodarskih subjekata i vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na veliku razliku u poslovanju<br />
odnosno razvoju područja Županije. Naime iz tablicaje vidljivo da gradovi sudjeluju s preko 90%<br />
kako u ukupnim prihodima tako i u ostalim pokazateljima financijskih rezultata poslovanja<br />
gospodarskih subjekata. U gradovima Trogiru, Kaštelima, Solinu i Splitu se realizira ~75%<br />
ukupnog prihoda i u njima je zaposleno oko 70% ukupnog broja zaposlenih u Županiji.<br />
U strukturi ukupnih prihoda gospodarstvo priobalja sudjeluje s oko 90%, gospodarstvo otoka s<br />
3,5%, a onog u zaobalju s 6,5%. Razmatrajući izdvojeno gospodarstvo otoka vidljivo je da<br />
gospodarstva otoka Brača sudjeluje sa preko 50% u ukupnim prihodima otočnog gospodarstva, a<br />
otoka Hvara s približno 30%.<br />
Prema obrađenim podacima (FIN-a) prosječne neto plaće zaposlenih u <strong>gospodarstvu</strong> su porasle<br />
za 1,57% u odnosu na 2010. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4.169 kuna, pri<br />
čemu se prosjek po pojedinim djelatnostima kretao od 3.119 kn u djelatnosti poljoprivrede,<br />
šumarstva i ribarstva do 5.627 kuna u djelatnosti opskrbe vodom.<br />
Poduzetnici <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinske</strong> županije na kraju 2011. godine ostvarili su vrijednost ukupne<br />
aktive od 71,5 milijarde kuna (6,4% ukupne aktive RH), dakle porasla je u odnosu na prethodnu<br />
godinu za 5,6% pri čemu je dugotrajna imovina ostvarila pad za 1,5%, a kratkotrajna imovina rast<br />
za 17,7%, tablica 33.<br />
32
Change language