Izvješće o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije

Struktura imovine i dalje je relativno nepovoljna jer je prevelik udio dugotrajne imovine. Vrijednost
ukupne aktive je krajem 2011. godine iznosila 1.0079 milijardi kuna. U strukturi aktive najveći udjel
ima 64,5% dugotrajna imovina, zatim slijede 34,6% udjel kratkotrajne imovine, 0,9% plaćeni
troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi i manje od 0,1% potraživanja za upisani a
neuplaćeni kapital. U usporedbi sa stanjem sredstava s početka 2011. godine zadržana je gotovo
ista struktura imovine, tablica 13.
Tablica 13. Imovina poduzetnika Hrvatske na kraju 2009., 2010. i 2011. godine
imovina
Stanje 31. prosinca, milijuna kuna
Struktura u %
Indeks
31.12. 31.12. 31.12.
2009. 2010. 2011. 20110./2010.
2009. 2010. 2011.
Dugotrajna imovina 680.314 700.543 696.271 102,5 65,2 65,3 64,5
Kratkotrajna imovina 353.030 361.779 383.219 106,5 33,8 33,7 34,5
Ukupno aktiva 1.043.188 1.072.400 1.079.490 104,0 100,00
U usporedbi sa stanjem izvora sredstava s krajem 2010. godine došlo je do negativnog pomaka u
smanjenju relativnog udjela vlastitog kapitala i rezervi i povećanju relativnog udjela kratkoročnih i
dugoročnih obveza što govori o većoj zaduženosti te većim troškovima financiranja s jedne strane i
s druge strane nepravovremenim podmirivanjem obveza prema dobavljačima. Dugoročne i
kratkoročne obveze bile su veće od vlastitog kapitala i rezervi za 227,2 milijarde kuna u 2010.
godini a taj odnos je pogoršan u 2011. godini kada su ukupne obveze bile veće za 277,6 milijardi
kuna od vlastitog kapitala i rezervi.
Udjeli dugotrajne i kratkotrajne imovine po županijama vrlo su različiti. Tako se udjeli dugotrajne
imovine kreću u rasponu od 45,4% u Brodsko-posavskoj županiji pa sve do 78,7% u Ličko-senjskoj
županiji. Udjeli kratkotrajne imovine kreću se u rasponu od 21,1% u Ličko-senjskoj županiji do
54,1% u Brodsko-posavskoj županiji.
Nezadovoljavajuću strukturu imovine prati nepovoljna struktura kapitala i obveza a što se izravno
odražava na financijsku stabilnost koja je kod nekih županija znatno narušena. Krajem 2011.
godine kod poduzetnika Republike Hrvatske u financiranju imovine vlastiti izvori činili su ukupno
35,9%, a tuđi 64,1%. Udjel se vlastitih sredstava po županijama kretao se od 20,8% u Bjelovarskobilogorskoj
do 48,4% u Ličko-senjskoj županiji.
- Obilježja gospodarskih kretanja u 2012. godini
Pokazatelji gospodarske aktivnosti dostupni na mjesečnoj razini za razdoblje od siječnja do travnja
2012. upućuju na divergentna kretanja. Industrijska proizvodnja, čije promjene obično pokazuju
iznimno visoku korelaciju s promjenama ukupne gospodarske aktivnosti, u promatranom je
razdoblju zabilježila pad.
Negativna kretanja industrijske proizvodnje, koja traju od studenog prošle godine i dalje se
nastavljaju. Tako je u ožujku 2012. godine industrijska proizvodnja bila za 9,3% manja (prema
desezoniranim podacima 7,7% manja) u odnosu na isti mjeseec prošle godine, što ujedno
predstavlja i najveći pad proizvodnje još od kraja 2009. godine. U travnju 2012., u usporedbi s
travnjem 2011., industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj, kalendarski prilagođena, bilježi pad za
9,4%, slika 11. Strukturno je to rezultat snažnog pada u sve tri industrijske djelatnosti, odnosno
pada proizvodnje u rudarstvu i vađenju (-12,9%), prerađivačkoj industriji (-8,5%) te opskrbi
električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-13,9%). Unutar prerađivačke industrije pad
proizvodnje je zabilježen u 17 od ukupno 24 grane. Kod nekih grana (njih 11) prerađivačke
industrije bilježi se višemjesečni trend godišnjeg pada proizvodnje.
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u travnju 2012., u usporedbi s
ožujkom 2012., bilježi rast za 1,2%. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u travnju 2012. manji
je za 0,3%, u usporedbi s ožujkom 2012., a u usporedbi s travnjem 2011. manji je za 3,3%.
15